2010–2019
Ko e Fatongia Fakatamaí—Hotau Ikuʻanga Taʻengatá
ʻEpeleli 2015


Ko e Fatongia Fakatamaí—Hotau Ikuʻanga Taʻengatá

‘Ofa ke tau fiefia kotoa pē ‘i hono kakato ‘o e ngaahi tāpuaki ‘a e Tamaí ‘i he moʻuí ni mo hono fakahoko ‘o ʻEne ngāué mo Hono nāunaú ‘aki ʻetau hoko ko e ngaahi tamai ki hotau ngaahi familí ki he taʻengatá.

Naʻe akoʻi mai ‘e heʻeku tamaí ha lēsoni mahuʻinga kiate au ‘i heʻeku kei siʻí. Naʻá ne ongoʻi ‘oku fakaʻau ke u tokanga lahi ange ki he ngaahi meʻa fakatuʻasinó. Ko e taimi pē naʻá ku maʻu ai ha paʻangá, naʻá ku fakamoleki leva ia—ʻo meimei maʻaku pē he taimi kotoa.

ʻĪmisi
Painting of a father talking to son in front of window with a view of the city below

Naʻe ‘i ai ha hoʻatā efiafi ‘e taha naʻá ne ‘ave au ke fakatau mai haku sū foʻou. Naʻá ne fakaafeʻi au ‘i heʻema ‘i he fungavaka ua ‘o e falekoloá ke ma sio fakataha atu ki tuʻa ‘i he matapā sioʻatá.

Naʻá ne fehuʻi mai, “Ko e hā ‘a e meʻa ‘okú ke sio ki ai?”

Naʻá ku pehē ange, “Ko e ngaahi fale lalahi, ko e langí, mo e kakaí.”

“ʻE fiha?”

“Lahi!”

Naʻá ne toʻo hake leva mei hono kató ha sēniti maka. Naʻá ne fehuʻi mai ‘i heʻene ‘omi ia kiate aú, “Ka Ko e hā ‘eni?”

Naʻá ku ‘iloʻi he taimi pē ko iá: “Ko ha sēniti siliva ia ‘e taha!”

Naʻá ne pehē mai leva ‘o fakatatau ki heʻene ‘ilo ki he ngaahi meʻa fakakemí, “Kapau te ke haka ke vaia ‘a e tola silivá pea huʻi fakataha ia mo e ngaahi meʻa totonu kehé, te ke maʻu ai ‘a e meʻa ko e siliva naituleiti. Kapau te tau vali ‘a e matapā ko ‘ení ‘aki ha siliva naituleiti, ko e hā ‘a e meʻa te ke sio ki aí?”

Naʻe ‘ikai te u ‘ilo ki ai, ko ia naʻá ne taki atu au ki ha fuʻu sioʻata lahi peá ne fehuʻi mai, “Sai, ko e hā ‘a e meʻa ‘okú ke sio ki aí?”

ʻĪmisi
Father and son looking in a mirror at a clothing store.

“ʻOku ou sio kiate au pē.”

Naʻá ne pehē mai leva, “ʻIkai, ko e meʻa ‘okú ke sio ki aí ko ho ‘atá ia mei he silivá. Kapau te ke tokanga pē ki he silivá, ko e meʻa pē te ke sio ki aí ko koe, pea ʻoku hangē ia ha veilí, ʻo ne aʻi ke nenefu hoʻo sio ki he ikuʻanga taʻengata kuo teuteu ‘e he Tamai Hēvaní maʻaú.”

Naʻe hoko atu ‘ene fakamatalá ‘o pehē, “ʻE Lolo, ‘oua ‘e kumi ki he ngaahi meʻa ‘o e māmaní ko ‘ení kae … fuofua … kumi ‘a e puleʻanga ‘o e ‘Otuá, pea fokotuʻu ‘a [ʻEne] māʻoniʻoní, pea ‘e toki fakalahi atu ‘a e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu” (Liliu ‘a Siosefa Sāmitá, Mātiu 6:38 [‘i he Mātiu 6:33, futinouti a]).

Naʻá ne pehē mai leva kiate au ke u tauhi ‘a e silini maka silivá pea ‘oua naʻa mole ia. Ko e taimi kotoa pē te u sio ai ki aí, naʻe pau ke u fakakaukau ki he ikuʻanga taʻengata kuo teuteu ‘e he Tamai Hēvaní maʻakú.

‘Oku ou ‘ofa ‘i heʻeku tamaí mo e anga ‘o ‘ene faiakó. Naʻá ku loto ke u hangē ko iá. Naʻá ne fakatō ki hoku lotó ha holi ke u hoko ko ha tamai lelei, pea ko e fakaʻamu ‘a hoku lotó kotoa ke u muimui pau ki heʻene sīpingá.

Naʻe faʻa pehē ‘e hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ‘oku fakapapauʻi ‘e heʻetau ngaahi filí ‘a hotau ikuʻangá pea ‘oku ʻi ai honau ola taʻengata (vakai, “Decisions Determine Destiny” [Church Educational System fireside, Nov. 6, 2005], 2, lds.org/broadcasts).

ʻIkai ʻapē ʻoku totonu ke tau tau fakatupulaki ha vīsone mahino ki hotau ikuʻanga taʻengatá, tautautefito ki he meʻa ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau ʻausiá—ʻa e tuʻunga fakatamai ‘oku taʻengatá? Tuku ke hanga ‘e hotau ikuʻanga taʻengatá ‘o takiekina kotoa ʻetau ngaahi filí. Neongo pe ‘oku faingataʻa fēfē e ngaahi fili ko iá, ‘e poupouʻi maʻu pē kitautolu ‘e he Tamaí.

Naʻá ku ‘ilo ki he mālohi ‘o ha vīsone pehē ‘i he taimi naʻá ku kau fakataha ai mo hoku ongo foha taʻu 12 mo e 13 ʻi ha feʻauhi 50/20. ‘Oku kau ki he feʻauhi 50/20 ‘a e lue lalo ‘i ha maile ‘e 50 (kilo mita ‘e 80) ‘i ha houa siʻi hifo he 20. Naʻa mau kamata he 9:00 p.m. pea mau lue he poó kotoa pea ‘i ha konga lahi ‘o e ‘aho hono hokó. Ko ha houa faingataa ‘aupito ia ‘e 19, ka naʻa mau ikunaʻi.

Naʻa mau iku totolo atu ki homau falé ‘i heʻemau foki ki ‘apí, ‘a ia ne ‘osi teuteuʻi mai ai ‘e ha uaifi mo e faʻē fungani ha meʻakai fakaʻofoʻofa, ka naʻe ‘ikai te mau ala ki ai. Naʻe tōmapeʻe hifo ʻi he seá ‘a hoku foha siʻisiʻí kuo helaʻia moʻoni, kae totolo hifo ‘a e foha lahí ia ki lalo ki hono lokí.

Naʻe hili haʻaku mālōlō faingataʻaʻia, naʻá ku ‘alu atu ‘o vakai hoku foha siʻisiʻí pe ‘okú ne kei moʻui.

Naʻá ku fehuʻi ange, “ʻOkú ke sai pē?”

“ʻE Teti, ko e meʻa faingataʻa taha ‘eni kuó u faí, pea ‘oku ‘ikai te u toe fie fai ha meʻa pehē.”

Naʻe ‘ikai te u fie tala ange kiate ia ‘e ‘ikai te u toe fai ‘e au mo ha meʻa pehē. Ka naʻá ku fakahā ange ‘a ‘eku laukau ʻaki ia koeʻuhí ko ‘ene lavaʻi ha meʻa faingataʻa pehē. Naʻá ku ‘iloʻi ‘e teuteuʻi ai ia ki ha ngaahi meʻa faingataʻa kehe te ne fehangahangai mo ia ‘i he kahaʻú. Naʻá ku pehē ange ki ai ‘i heʻeku fakakaukau ki he meʻa ko iá, “ʻE hoku foha, ‘oku ou fie fai atu ‘a e palōmesi ko ‘ení. He ‘ikai te ke lue lalo koe ‘i ha maile ‘e 50 ‘i he ‘aho ‘e taha, ‘i he taimi te ke ‘alu ai ‘o ngāue fakafaifekaú.”

“ʻOku sai ia Teti. Te u toe ‘alu pē ‘o ngāue fakafaifekau.”

Naʻe fakafonu ‘e he ngaahi lea mahinongofua ko iá ‘a hoku laumālié mo hoku lotó ‘aki ‘a e fakafetaʻi mo e fiefia.

Naʻá ku hifo leva ki lalo ki hoku foha lahi tahá. Naʻá ku tokoto hifo ‘i hono tafaʻakí—peá u ala atu kiate ia. “ʻE hoku foha, ‘okú ke sai pē?”

“ʻE Teti, ko e meʻa faingataʻa taha ‘eni kuó u fai ‘i heʻeku moʻuí, pea he ‘ikai pē te u toe fai ia.” Naʻe kuikui hono matá—pea toe sio hake—peá ne pehē mai, “Tuku kehe pē ‘o kapau ‘e loto haku foha ke u fai ia.”

Naʻe tō hoku loʻimatá ‘i heʻeku fakahā ange ‘eku fakamālō koeʻuhí ko ia. Naʻá ku fakahā ange, ʻoku ou ‘iloʻi te ne hoko ko ha tamai lelei ange ‘iate au. Naʻe fonu hoku lotó ‘i he fiefia koeʻuhí he neongo ‘okú ne kei siʻi ka kuó ne ‘osi ‘iloʻi ko e taha ‘o hono ngaahi fatongia fakataulaʻeiki toputapu tahá ko ‘ene hoko ko ha tamai. Naʻe ‘ikai haʻane manavasiʻi ki he fatongia mo e hingoa ko iá—ʻa e huafa ko ia ‘oku finangalo ‘a e ‘Otuá tonu ke tau ngāue ʻaki ‘i heʻetau fakataufolofola kiate Iá. Naʻá ku ‘iloʻi ai ‘oku ai hoku tufakanga ke fakatupulaki ʻa e fatongia fakatamaí ʻa ia naʻe ongo māfana ʻi he loto ʻo hoku fohá.

Naʻe ‘uhinga loloto ange kiate au ‘a e ngaahi folofola ko ‘eni ‘a e Fakamoʻuí ‘i heʻeku hoko ko ha tamaí:

“ʻOku ‘ikai faʻa fai ‘e he ‘Aló ha meʻa ‘e ia pē, ka ko ia ‘okú ne mamata ‘oku fai ‘e he Tamaí: he [ko e meʻa ko ia ‘okú Ne] faí, ‘oku fai ia ‘e he ‘Aló foki” (Sione 5:19).

ʻOku ʻikai te u “fai ha meʻa ‘iate au pē; kae [ko ia kuo] akoʻi au [ki ai] ‘e heʻeku Tamaí” (Sione 8:28).

ʻOku ou fiefia lahi ‘i heʻeku hoko ko ha husepāniti mo ha tamaí—peá u mali mo ha ʻofefine fili ʻo ha ongomātuʻa fakalangi. ʻOku ou ʻofa ai. Ko e taha ia ‘o e ngaahi konga fakafiefia taha ‘o ‘eku moʻuí. Ko ‘eku ‘amanaki he pō ko iá ke sio maʻu pē hoku ngaahi foha ‘e toko nimá mo honau tuofefiné, ki he fiefia ‘oku ou maʻu ‘i he nofo mali taʻengatá, fatongia fakatamaí, mo e fāmilí.

Ngaahi tamai, ‘oku ou ‘iloʻi pau kuo mou ‘osi fanongo ‘i he lea ko ia ‘oku pehē “Malanga ‘aki maʻu pē ‘a e ongoongoleleí, pea ngāue ʻaki ‘a e leá ʻo ka fie maʻu.” (ʻoku pehē ko e lea ia naʻe fai ‘e Falanisisi ‘o ‘Āsisí). ‘Okú ke akoʻi ki hoʻo fānaú ‘i he ‘aho kotoa pē ‘a hono ‘uhinga ‘o ‘ete hoko ko e tamaí. ‘Okú ke fakatoka ai e fakavaʻe ki he toʻu tangata hokó. ‘E ako ho ngaahi fohá ‘a e founga ke nau hoko ai ko e husepāniti mo e tamaí ‘i heʻenau sio ki he anga ‘o hoʻo fakahoko ‘a e ngaahi fatongia ko iá. Hangē ko ‘ení:

‘Oku nau ‘iloʻi nai hono lahi ‘o hoʻo ‘ofa mo mahuʻingaʻia ‘i he‘enau faʻeé, mo hoʻo fiefia lahi ‘i hoʻo hoko ko ‘enau tamaí?

Te nau ako ‘a e founga ke tauhi ai honau uaifi mo e fānau ‘i he kahaʻú ‘i heʻenau mamata ki he anga ‘o hoʻo tauhi kinautolu takitahá ʻo hangē ko e meʻa ‘oku fai ‘e he Tamai Hēvaní.

Te nau lava ‘o ako mei hoʻo sīpingá, ‘a e founga ke nau fakaʻapaʻapaʻi, fakalāngilangiʻi, mo maluʻi ai ‘a e tuʻunga fakaefefiné.

‘E lava ke nau ako ‘i homou ‘apí, ke nau pule ki honau fāmilí ‘i he ‘ofa mo e māʻoniʻoni. Te nau lava ‘o ako ke tokonaki ki he ngaahi fie maʻu ‘o e moʻuí mo e maluʻi ‘o honau fāmilí—fakatuʻasino mo fakalaumālie (vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” Liahona, Nōvema 2010, 129).

Siʻi ngaahi tokoua, ‘oku ou kole ‘aki e ivi kotoa ‘o hoku laumālié ke mou fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení: ‘Oku mamata nai homou ngaahi fohá ‘oku mou feinga ke fai ‘a e meʻa ‘e finangalo ‘a e Tamai Hēvaní ke nau faí?

‘Oku ou fakatauange ko hoʻomou talí ko e ʻio. Kapau ‘oku ‘ikai hoʻomou talí, ‘oku kei taimi pē ke fai ha liliu, ka kuo pau ke mou kamata he ‘ahó ni. Pea ʻoku ou fakamoʻoniʻi atu ‘e tokoniʻi kimoutolu ‘e he Tamai Hēvaní.

Ka ʻe kau talavou, ʻa ia ʻoku ou ʻofa lahi aí, ‘oku mou ‘iloʻi ‘oku mou teuteu ke maʻu ‘a e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, maʻu mo e ngaahi ouau toputapu ‘o e temipalé, fakahoko homou fatongia mo e tufakanga ke ngāue fakafaifekau taimi kakató, pea hili iá, ke ‘oua naʻa mou tatali ‘o fuʻu fuoloa, ka mou mali ‘i he temipalé mo ha ‘ofefine ‘o e ‘Otuá pea maʻu ha fāmili. Pea mou taki leva homou fāmilí ‘i he ngaahi meʻa fakalaumālié ‘o fakatatau ki he fakahinohino ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, T&F 20:44; 46:2; 107:12).

Kuó u fehuʻi ki ha kau talavou tokolahi ʻi he funga ʻo e māmaní, “Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘okú ke ‘i heni aí?”

‘Oku aʻu mai ki he taimi ko ‘ení, kuo teʻeki tali mai ‘e ha taha, “Ke u ako ke u hoko ko ha tamai, koeʻuhí ke u mateuteu mo feʻunga ke u maʻu ‘a e meʻa kotoa pē ‘oku maʻu ‘e he Tamaí.”

Tau vakai ki homou ngaahi fatongia ‘i he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ‘o hangē ko hono fakamatalaʻi ‘i he vahe 20 ‘o e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Mou tokanga lelei ki he meʻa te mou ongoʻí ‘i heʻeku fakafekauʻaki homou ngaahi fatongia ko ‘ení ki hoʻomou ngāue ‘i homou ngaahi fāmilí.

“Fakaafeʻi [ʻa homou fāmilí] kotoa ke nau haʻu kia Kalaisi” (veesi 59).

“Leʻohi [‘a kinautolu] maʻu ai pē, pea ke [ke] ‘iate kinautolu mo fakamālohia ‘a kinautolu” (veesi 53).

“Malanga, akonaki, fakamatala, naʻinaʻi, mo papitaiso” ʻa e kau mēmipa ‘o homou fāmilí (veesi 46).

“Naʻinaʻi kiate kinautolu ke nau lotu ‘aki ‘a e leʻó pea ‘i he liló ʻo fai ‘a e ngaahi fatongia fakafāmili kotoa pē” (veesi 47).

“Pea tokanga ke ‘oua naʻa ‘i ai ha fai angahala ‘i [homou fāmilí], pe ko ha felotokoviʻaki ‘iate kinautolu, pe loi, pe lauʻikovi, pe lea kovi” (veesi 54).

“Pea [fakapapauʻi] ‘oku faʻa fakataha ‘a [homou fāmilí]” (veesi 55).

Tokoniʻi hoʻo tamaí ‘i hono ngaahi fatongiá ‘i heʻene hoko ko e pēteliaké. Poupouʻi hoʻo faʻeé ʻaki e mālohi ‘o e lakanga fakataulaʻeikí ‘i he taimi ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ‘a e tamaí (vakai, veesi 52, 56).

Pea ka kole atu, “fakanofo ‘a e kau taulaʻeiki, kau akonaki, mo e kau tīkoni kehe” ‘i homou fāmilí (veesi 48).

‘Ikai ‘oku ongo ʻo hangē ʻeni ko ha ngāue mo e fatongia ‘o ha tamaí?

ʻĪmisi
A young man reading a a Church publication.

‘Oku hoko hoʻomou fakahoko homou ngaahi fatongia ‘i he lakanga fakataulaʻeikí ko hano teuteuʻi ia ‘o kimoutolu kau talavoú ki he fatongia fakatamaí. ‘Oku lava ‘e he maʻuʻanga tokoni ‘i he Fatongia ki he ‘Otuá ‘o tokoniʻi kimoutolu ke mou ako mo fokotuʻu ha ngaahi palani pau ki hono fakahoko homou ngaahi fatongiá. ‘Oku lava ke hoko ia ko ha fakahinohino mo ha tokoni ‘i hoʻomou kumi ki he finangalo ‘o e Tamai Hēvaní mo fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ke ikunaʻi ‘aki iá.

Kuo ‘omi kimoutolu ‘e he Tamai Hēvaní ki he māmaní ‘i he taimi pau ko ‘ení koeʻuhí ko ha ngāue makehe mo ha taumuʻa taʻengata. ‘Okú Ne finangalo ke mou vakai lelei pea mahino kiate kimoutolu pe ko e hā ‘a e taumuʻa ko iá. Ko hoʻomou Tamaí Ia, pea te mou lava ‘o tafoki kiate Ia maʻu pē ke maʻu ha fakahinohino.

‘Oku ou ‘iloʻi ‘oku tokanga mai ‘a e Tamai Hēvaní kiate kitautolu fakafoʻituitui, pea ‘oku ‘i ai Haʻane palani fakataautaha maʻatautolu ke tau lava ai ‘o aʻusia hotau ikuʻanga taʻengatá. Kuó Ne fekau mai Hono ‘Alo pē Taha naʻe Fakatupú, ʻa Sīsū Kalaisi, ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ʻetau ngaahi taʻehaohaoá tuʻunga ‘i he Fakaleleí. Kuó Ne tāpuakiʻi kitautolu ‘aki ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko ha fakamoʻoni, takaua, mo e fai fakahinohino ki hotau ikuʻanga taʻengatá ‘o kapau te tau falala kiate Ia. ‘Ofa te tau maʻu kotoa ʻa e kakato ‘o e ngaahi tāpuaki ‘a e Tamaí ‘i he moʻuí ni mo fakahoko ‘a ʻEne ngāué mo Hono nāunaú ʻi heʻetau hoko ko e tamai ki hotau familí ʻo taʻengata (vakai, Mōsese 1:39). ʻI he huafa ‘o Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.