2010–2019
« E ere anei teie i te haapaeraa maa hinaaro na’u ra ? »
Eperera 2015


« E ere anei teie i te haapaeraa maa hinaaro na’u ra ? »

Ua hau atu ta ta outou ô haapaeraa maa e rave i te faatamaa-noa-raa e i te ahu-noa-raa i te taata. E faaora te reira i te mauiui o te aau ma te taui atoa i te reira.

To’u mau taea‘e e tuahine, e oaoa rahi no’u ia faatae atu i to’u here ia outou i roto i teie amuiraa rahi a Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei. Teie oaoa, no ô mai ïa i te ite o te Varua e, te tae atu nei te here o te Faaora ia outou e i te mau tamarii atoa a te Metua i te Ao ra. Ua hinaaro roa to tatou Metua i te Ao ra ia haamaitai i Ta’na mau tamarii i te pae varua e i te pae tino. Ua taa Ia’na i to ratou atoa mau hinaaro, mau mauiui e mau tia‘iraa.

Ia pûpû atu tatou i te tautururaa i te hoê taata, te farii nei te Faaora i te reira mai te huru ra te tauturu ra tatou Ia’na.

Ua parau mai Oia i teie parau mau a faa‘ite mai ai Oia i te tahi taime no a muri mai e riro tatou paatoa i te ite atu Ia’na ia oti to tatou tau oraraa i te fenua nei. Ua tae rahi mai te hoê hoho‘a no taua mahana ra i to’u feruriraa i te mau mahana a pure e a haapae ai au i te maa no te ite mai e aha te parau atu i teie po‘ipo‘i. Ua faa‘ite mai te Fatu i te huru o teie uiuiraa e tupu mai i Ta’na mau pĭpĭ, e e faa‘iteraa te reira no te mea ua hinaaro roa to tatou aau ia tupu no tatou :

« Ei reira te e parau a‘e ai i tei ta’na rima atau ra, A haere mai outou, e te feia i faaorahia e ta’u Metua, e parahi i te basileia i haapa‘ohia no outou mai te hamaniraa mai o te fenua nei ra.

« i poi‘a na ho‘i au, e ua horo‘a mai outou i te maa na’u ; i poiha na vau e ua faainu mai outou ia’u ; e taata ê au, e ua ite mai outou ia’u.

« I veve na vau, e ua faaahu mai outou ia’u ; i pohe na vau i te ma‘i, e ua utuutu mai outou ia’u ; i roto vau i te tape‘araa, e ua haere mai outou ia’u ra.

« Ei reira te feia parau tiʻa ra e parau a‘e ai ia’na, i te na oraa e, E te Fatu, i nafea matou i te ite ai ia oe i te po‘iaraa, e ua faaamu ia oe ? e te poiharaa, e ua faainu atu ia oe ?

« I nafea matou i ite atu ai ia oe, e e taata ê, e ua ite atu ia oe ? e te veveraa, e ua faaahu ia oe ?

« I nafea matou i ite atu ai ia oe i te poheraa i te ma‘i, e i roto i te tape‘araa, ua haere atu ia oe ra ?

« E parau te arii ia ratou, na ô a‘era, Oia mau ta’u e parau atu ia outou nei, O outou i na reira i te hoê taea‘e iti ha‘iha‘i roa i roto i ta’u mau taea‘e nei, ua na reira mai ïa outou ia’u ».1

Ua hinaaro outou e o vau iho nei i teie huru fariiraa mahanahana a te Faaora. E nahea pai tatou i te fana‘o i te reira ? Ua rahi ho‘i tei po‘ia, tei ere te nohoraa e tei otahi i roto i te mau tamarii o te Metua i te Ao ra, ua hau atu i te noaa i to tatou rima ia tauturu atu. E te rahi noa’tu ra e te atea noa’tu ra i to tatou nei rima.

No reira, ua horo‘a mai te Fatu i te hoê mea e roaa ia tatou tata‘itahi ia rave. E faaueraa ohie ho‘i teie e maramarama roa mai te tamarii. E faaueraa teie e te parau fafau faahiahia no te feia nava‘i ore e no tatou atoa nei.

O te ture no te haapaeraa maa. Te mau parau i roto i te buka no Isaia te faataaraa a te Fatu no teie faaueraa e no te mau haamaitairaa e matara mai ia tatou tei roto i Ta’na Ekalesia :

« E ere anei teie i te [haapaeraa maa] hinaaro na’u ra ? ia tatara i te ruru ra o te ino ; ia haama‘iri i te hopoi‘a teiaha ra ; ia tuuhia tei nene‘ihia e te hamani ino ra ; e ia ofatihia e outou te mau zugo atoa ra ?

« E ere anei ia tufahia ta oe maa i te feia i po‘ia ra ; e ia arata‘i i te taata rii i ati ra i to utuafare ? e ia ite oe i te veve ra, ia faaahu atu oe ia’na, e eiaha oe e tapuni i to oe ihora ho‘i tino ?

« Ei reira to oe maramarama e puroro noa mai ai, mai te po‘ipo‘i ra ; e e ati vave ho‘i to oe ra mau puta : e na mua ho‘i to parau tiʻa ia oe i te haere ; e te hanahana o Iehova te pee mai ia oe ra.

« E parau oe i reira, e na Iehova e parau mai ; na oe e ti‘aoro, e na’na e parau mai e ; Inaha Teie Au ! Ia faaru‘e oe i te zugo i roto ia oe ra ; i te tohuraa i te rima, e te parau ino ra ;

« Ia hopoi mai oe i ta oe maa na tei po‘ia ra, e pa‘ia a‘era te taata i roohia e te ati ra, ei reira to oe maramarama e hiti mai ai i roto i te pouri, e to oe ra pouri e riro mai te avatea ra :

« E na Iehova e arata‘i tamau ia oe ra, e na’na e haamaha i to varua i te poiha rahi ra ; e na’na e faaetaeta faahou mai ia oe : e riro ho‘i oe mai te ô faararirari-maitai-hia i te pape ra, e mai te pape pihaa eita roa e pohe ra ».2

Teie, ua horo‘a mai te Fatu i te hoê faaueraa ohie ma te parau fafau faahiahia. I teie mahana i roto i te Ekalesia, te horo‘ahia nei ia tatou ia haapae i te maa hoê taime i te ava‘e e ia horo‘a rahi i te ô haapaeraa maa i to tatou episekopo e peresideni amaa no te maitai o te feia veve e tei nava‘i ore. E faaohipahia te hoê pae o ta outou i horo‘a no te tauturu i te feia ati a‘e ia outou, e peneia‘e e fetii no outou. E riro te mau tavini a te Fatu i te pure e i te haapae i te maa ia tae mai te heheuraa no te ite mai o vai e tauturu atu e e aha te tauturu. E te mea eita e hinaarohia no te tautururaa i te taata o to outou amuiraa Ekalesia, e vaiihohia ïa no te haamaitai i te tahi atu mau melo o te Ekalesia na te ara, tei nava‘i ore.

E rave rahi haamaitairaa tei apitihia i te faaueraa ia haapae i te maa no te feia veve. Ua parau te peresideni Spencer W. Kimball i te oreraa e pee i te reira ture ei hara no te aramoinaraa ma te hoê pau rahi. Ua papa‘i oia : « E mau parau fafau rahi tei faahitihia e te Fatu ia ratou e haapae i te maa e e tauturu i tei nava‘i ore … E tae mai te faaûruraa e te arata‘iraa pae varua na roto i te parau tiʻa e te haafatataraa i to tatou Metua i te Ao ra. Te aramoinaraa i te rave i teie ohipa parau tiʻa no te haapaeraa maa, e faaereraa atoa ïa ia tatou i teie mau haamaitairaa ».3

Ua farii au i te hoê o teie mau haamaitairaa aita i maoro a‘enei, te tahi noa hepetoma. No te mea e topa te amuiraa rahi i te hoê hopea hepetoma e ravehia nei te pureraa haapaeraa maa e te iritiraa manaʻo, ua haapae e ua pure au no te ite mai, nahea e ti‘a ai ia’u ia haapa‘o noa i teie faaueraa, ia aupuru i te feia nava‘i ore noa’tu aita tera pureraa taa ê.

E mahana maa, te haapae noa ra vau i te maa, ua ara vau i te hora 6 e ua pure ihora. E ua tae mai te mana‘o e hi‘o i te parau apî na te ara. Teie taua parau apî ra :

Ua nînâ te mata‘i rorofa‘i Pam i te mau fare a ta‘iri ai oia ia Port Vila, te oire pû no Vanuatu. E ono a‘e taata tei faaru‘e mai i Vanuatu, o tei haapapûhia mai i roto i teie vero puai tei faahee i te mou‘a.

E fati roa te tumu raau ia ‘uuru [te mata‘i rorofa‘i] i ni‘a i teie nunaa o te mau motu no Patifita.4

Te opua ra te pupu ohipa ru no te faanahoraa World Vision ia haere atu ia marû mai te vero. 

Ua parau ratou i te taata ia imi i te haapûraa i roto i te mau fare pautuutu maitai mai te mau fare haapiiraa tuatoru e tuatahi.

I parau mai ai ratou : « ‘Te mea pautuutu a‘e i ô matou, o te mau fare pureraa tima ïa’, ua parau Inga Mepham [no te] faanahoraa CARE International… ‘E mau vahi aita tera mau fare. E ere i te mea ohie ia ite mai i te hoê paturaa e ore e farara i mua i te hoê (vero) faito 5’ ».5

I te tai‘oraa vau i te reira, ua haamana‘o vau i to’u tere na tera mau fare ha‘iha‘i i Vanuatu. Ua nehenehe roa ta’u e hi‘o i roto i to’u feruriraa i te taata tei haaputuputu i roto i te fare a ta‘iri ai te matai. E ua haamana‘o atoa vau i te fariiraa mahanahana o te nunaa no Vanuatu. Ua feruri au ia ratou e to ratou taata tupu, te horo haere ra e imi i te paruru o to tatou mau fare pureraa tima.

E ua feruri atoa vau i te episekopo e te peresideni Sotaiete Tauturu, te haere atura ia ratou no te horo‘a i te tamahanahanaraa, te ahu ta‘oto, te maa tamaa e te pape inu. Ua feruri atoa vau i te mau tamarii tei haaputuputu ma te ri‘ari‘a.

Tei te atea roa ho‘i ratou i te fare ua tai‘o vau i teie parau apî, noa’tu râ, ua ite a‘ena vau i te mea e rave te Fatu na roto i Ta’na mau tavini. Ua ite na vau e, te mea i roaa ai ia ratou ia tauturu atu i tera mau tamarii a te Metua i te Ao ra, o te mau ô haapaeraa maa ïa, tei horo‘a-hua-hia mai e te mau pĭpĭ a te Fatu i te vahi atea, o tei fatata râ i te Fatu.

E no reira, aita vau i tia‘i i te mahana sabati. Ua afa‘i au i te hoê ô haapaeraa maa i to’u episekopo i tera ra po‘ipo‘i. Ua ite na vau e faaohipahia paha ta’u ô e te episekopo e te peresideni Sotaiete Tauturu no te tauturu i te hoê taata ati a‘e ia matou. Eita paha ta’u ô iti e hinaarohia i teie vahi e ora ra vau e to’u utuafare, e nehenehe râ te toe‘a o te mau ô i ô nei e tae atu i Vanuatu.

E ta‘iri faahou mai te mau vero e te mau ati na te ao atoa nei i te taata ua here te Fatu e o Ta’na i ite te oto. E faaohipahia te hoê pae o ta tatou ô haapaeraa maa i teie ava‘e no te tauturu i hoê taata i te tahi vahi, e e farii mai te Fatu i teie haamâmâraa hopoi‘a mai te huru ra tei ni‘a Ia’na.

Ua hau atu ta ta outou ô haapaeraa maa e rave i te faatamaa-noa-raa e i te ahu-noa-raa i te taata. E faaora te reira i te mauiui o te aau ma te taui atoa i te reira. E nehenehe te hotu no te horo‘araa ma te hinaaro mau, ia riro mai ei hiaai i roto i te aau o te taata farii, ia toro atoa’tu i to’na rima i te tahi feia nava‘i ore. Te tupu nei te reira na te ao atoa nei.

Ua tupu te reira i roto i te oraraa o te tuahine Abie Turay, i te fenua Sierra Leone. Ua haamata te hoê tama‘i tivira i te matahiti 1991. Ua nînâ roa te fenua no e rave rahi matahiti. I riro a‘ena ho‘i Sierra Leone ei hoê o te mau fenua veve roa a‘e o te ao. « I te roaraa o te tama‘i, aita te [faatereraa] fenua i papû maitai—Ua opani… te mau fare moni, ua tapiri-roa-hia te mau pû a te hau, ua faufaa ore te mau muto‘i [i mua i te mau nuu orure hau]… e ua vai noa te ti‘arepu, te taparahiraa taata e te oto… and there was chaos, killing and sorrow. E ahuru tauasini rahiraa taata tei faaru‘e roa mai, e ua piti milioni taata tei faaru‘e i to ratou nohoraa eiaha ratou ia taparahihia ».6

E noa’tu tera huru tau, ua rahi mai Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei.

Ua faanahohia te hoê o te mau amaa matamua i te oire i reira te tuahine Turay e ora ra. O ta’na tane te peresideni amaa matamua. Ua tavini atoa oia ei peresideni mataienaa i te tau no te tama‘i tivira.

« I teie nei, ia tere te taata na te fare o te tuahine Turay, e mea au roa na’na ia faa‘ite mai e piti [tao‘a rahi] no te tau o te tama‘i : te hoê piriaro uouo tore ninamu [ta’na i ohi mai], no roto i te hoê otaa ahu tahito [tei horo‘ahia mai e te mau melo no te Ekalesia], e te hoê ahu ta‘oto, ua tahito roa e ua putaputa ».7

Te parau nei oia, « Teie piriaro… o te ahu matamua ïa ta’u i [fana‘o]… Teie ta’u i oomo no te haere i te ohipa—e mea maitai roa. [E roaa roa te faaetaraa.] Aita to’u e ahu ê atu.

« I te roaraa o te tama‘i, ua tamahanahana noa teie ahu ta‘oto ia’u e i ta’u mau tamarii. [Ia] haere mai te mau orure hau e hamani ino ia matou, o te reira noa ta [to’u] rima [e nehenehe] e haru mai [e horo atu ai e meho]. [E] tape‘a noa matou i teie ahu ta‘oto. Ua tamahanahana maitai te reira ia matou e ua paruru ho‘i i te mau naonao ».8

« Te parau nei te tuahine Turay i to’na mauruuru no te peresideni misioni tei haere mai na roto i te tama‘i e te tahi [moni] i roto i to’na pute ». Maoti teie moni, tei noaa mai na roto i te mau ô haapaeraa maa a te taata mai ia outou te huru, i hoo ai te Feia Mo‘a i te maa eita e maraa i te rahiraa o te taata no Sierra Leone ia hoo mai.9

Te parau nei te tuahine Turay no ni‘a i te feia tei rava‘i te rima here no te horo‘araa mai i te ô no ratou ia ora mai ratou, « Ia feruri au [i] te taata tei rave i te reira… i to’u mana‘o, [ua] tonohia mai ratou e te Atua, inaha ua rave mai te taata i teie ohipa maitai no matou ».10

Ua paraparau te tahi ratere Marite ia Abie aita i maoro a‘enei. A parahi ai oia e ana, « ua haru to’na mata i ni‘a i te hoê buka papaʻiraa moʻa i ni‘a i te ‘airaamaa ». E ti‘a roa ia’na ia parau e, e tao‘a rahi te reira, « tei tapa‘o-maitai-hia ma te tahi nota i te hiti. Ua [tahito roa] te mau api ; e te vai ra ua mahae. Ua matara te tapo‘i o te buka ».

Ua rave oia i teie mau papaʻiraa moʻa i roto i to’na « rima e huri a‘era i te mau api. E [a na reira ai, ua itehia e ana] tera parau re‘are‘a no te mau ô. E ua ite [to’na] mata e, i roto i teie fenua [ua riro te hoê noa tara marite ei tino moni rahi], ua aufau Abie Turay hoê tara no te tuhaa ahuru, hoê tara no te mau misionare e hoê tara no te mau ô haapaeraa maa, no te feia, mai ta’na e parau nei, ‘tei veve mau’ ».

Ua tapiri teie ratere i te mau papa‘iraa mo‘a a te tuahine Turay e ua mana‘o atura oia ia’na, a ti‘a noa ai i piha‘i iho i teie metua vahine haapaʻo maitai no Afirika e, tei te hoê vahi mo‘a oia ».11

Mai teie titeti haamaitairaa, teie titeti ô haapaeraa maa na tatou e nehenehe e taui i te aau, mai te reira atoa te haapaeraa i te maa no te maitai o te tahi atu taata. E roaa atoa i te tamarii ia ite i te reira.

E rave rahi tamarii e taata paari atoa e hi‘o nei i te haapaeraa maa 24 hora ei ohipa paari, te taata to’na tumu. E mai te mau parau a Isaia, e nehenehe e hi‘ohia te haapaeraa maa mai te huru ra ua « roohia [to ratou varua] e te ati ». Ua taa te mau metua feruriraa paari i te reira e no reira, e vai ara maitai ratou ia pee i te parau a‘o a te peresideni Joseph F. Smith : « E mea maitai a‘e ia haapii atu ia ratou i te parau tumu e vaiiho atu ai ia haapa‘o i te reira i te taime e nava‘i to ratou paari no te ma‘iti ma te maramarama ».12

No ite noa ihora vau i te haamaitairaa o te reira parau a‘o. Ua hi‘o te hoê o to’u mootua i te haapaeraa maa 24 hora ei ohipa i ni‘a’tu i to’na mana faaoromai. Ua tuu noa râ to’na na metua feruriraa paari i teie parau tumu i roto i to’na aau. Faaru‘e mai nei te taea‘e fetii o te hoê o to’na hoa haapiiraa i roto i te hoê ati, aita i maoro a‘enei. Ia tae i te mahana haapaeraa maa, i tera hora e mea paari no’na ia tape‘a i te haapaeraa maa, ua ani to’u mootua tamaroa i to’na metua vahine e, e riro anei to’na hoa i roto i te oto i te maitai rii mai mai te peu e tape‘a oia i ta’na haapaeraa maa.

E haapapûraa ta’na uiraa no te parau a‘o a te peresideni Joseph F. Smith. Ua tae to’u mootua tamaroa i te faito e, e ere atura te maramarama-noa-raa i te parau tumu, o te tanu-atoa-raa râ i roto i to’na aau. Ua tae oia i te ite e, e ti‘a i ta’na haapaeraa maa e ta’na mau pure ia faatae mai i te haamaitairaa a te Atua i te tahi taata i roto i te ati. E mai te peu e ora pinepine oia i teie parau tumu, e tae noa mai ïa te mau ohipa faahiahia i roto i to’na oraraa mai ta te Fatu i parau fafau mai. E riro i te roaa ia’na te haamaitairaa pae varua no te mana ia farii i te faaûruraa e no te aravihi rahi a‘e ia pato‘i i te faahemaraa.

Aita tatou i ite i te mau tumu atoa ua haere Iesu Mesia i roto i te medebara no te haapae i te maa e no te pure. Ua ite râ tatou te hoê a‘e o te ohipa i tupu : ua pato‘i papû roa te Faaora i te mau faahemaraa a Satane ia faaohipa tano ore i To’na mana hanahana.

E riro paha te taime poto e haapae tatou i te maa e te tino moni iti e pûpû atu tatou i te feia veve i te horo‘a noa mai i te hoê tuhaa iti o te tauiraa i roto i to tatou natura ia ore to tatou hinaaro toe i te rave faahou i te ino. Te vai nei râ te hoê parau fafau rahi no tatou ia rave tatou i te roaa mai ia tatou no te pure, no te haapae i te maa e no te horo‘a i te ô no te feia veve :

« Ei reira to oe maramarama e puroro noa mai ai, mai te po‘ipo‘i ra ; e e ati vave ho‘i to oe ra mau puta : e na mua ho‘i to parau tiʻa ia oe i te haere ; e te hanahana o Iehova te pee mai ia oe ra.

« E parau oe i reira, e na Iehova e parau mai ; na oe e tiaoro, e na’na e parau mai e, Inaha, teie Au ».13

Te pure nei au ia pii tatou i teie mau haamaitairaa rahi i ni‘a ia tatou iho e i ni‘a i to tatou utuafare.

Te horo‘a’tu nei au i to’u iteraa papû e, o Iesu te Mesia, i roto i Ta’na Ekalesia te anihia ra tatou ia tauturu mai Ia’na a aupuru ai Oia i te feia veve mai te au i Ta’na arata‘iraa, e te parau fafau nei Oia e tae mai te mau haamaitairaa hopea ore no teie tautururaa tatou Ia’na. Na roto i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia ra, amene.

Te mau nota

  1. Mataio 25:34–40.

  2. Isaia 58:6–11.

  3. Spencer W. Kimball, The Miracle of Forgiveness (1969), 98.

  4. Hi‘o Steve Almasy, Ben Brumfield e Laura Smith-Spark, « Cleanup Begins in Vanuatu after Cyclone Batters Islands », 14 no mati 2015, edition.cnn.com.

  5. Hi‘o Sean Morris, Steve Almasy e Laura Smith-Spark, « ‘Unbelievable Destruction’ Reported in Tropical Cyclone Pam’s Wake », 14 no mati 2015, edition.cnn.com.

  6. Peter F. Evans, « Sister Abie Turay’s Story », parau papa‘i aita i haapararehia.

  7. Peter F. Evans, « Sister Abie Turay’s Story ».

  8. Abie Turay, faahitihia i roto Peter F. Evan, « Sister Abie Turay’s Story ».

  9. Peter F. Evans, « Sister Abie Turay’s Story ».

  10. Abie Turay, faahitihia i roto Peter F. Evan, « Sister Abie Turay’s Story ».

  11. Peter F. Evans, « Sister Abie Turay’s Story » ; hoê video no ni‘a i te tuahine Turay, « We Did Not Stand Alone », tei ni‘a ia lds.org/media-library.

  12. Joseph F. Smith, « Editor’s Table », Improvement Era, Titema 1903, 149.

  13. Isaia 58:8–9.