2010–2019
Ko e Fakamātoato Moʻoní
ʻEpeleli 2015


Ko e Fakamātoato Moʻoní

ʻOfa pē te tau fakavaivaiʻi ʻa kitautolu mo tukutaha hotau fofongá ki hono fakalāngilangiʻi ʻo hotau ʻOtuá, kae ʻikai ko e fakamālō ʻa e tangatá.

Naʻe fakahā ʻe Kefilini ko e Maʻongoʻongá ʻi he konga kimui ʻo e senituli 18, ʻe ʻaʻahi ki he tafaʻaki fakatonga ʻo hono puleʻangá, fakataha mo ha kau ʻamipasitoa mei muli. Naʻe loto moʻoni e kōvana ʻo e feituʻu ko iá, ʻa Kelekōlio Potekini, ke fakafiefiaʻi e kau ʻaʻahi ko ʻení. Ko ia naʻá ne fai ha ngāue lahi ke fakaʻaliʻali e ngaahi lavameʻa ʻo e fonuá.

Ne kau he ʻaʻahí, ha heka vaka hifo ʻa Kefilini ʻi he Vaitafe Tenipaá, ʻo fakaʻaliʻali laukau ki he kau ʻamipasitoá ʻa e fanga kiʻi kolo fakaʻofoʻofa he veʻe vaí, kuo fonu he kakai faʻa ngāue mo fiefiá. Ka naʻe ʻi ai ha palopalema ʻe taha: ko e fakangalingali ʻataʻatā pē ia. ʻOku pehē naʻe hanga ʻe Potekini ʻo foʻu ha tukui ʻapi mo ha ʻū falekoloa ʻaki e puha pepá. Naʻá ne tuku ai ha kakai ngoue ʻoku femoʻuekina he ngāué ke hangē pē ʻoku nau tuʻumālie fakaʻekonōmiká. Ko ʻene puli atu pē e kau ʻaʻahí he tafaʻaki vaitafé, naʻe tānaki leva ʻe he kau tangata ʻa Potekiní e kolo naʻe faʻú ʻo leleakiʻi atu ki he tafaʻaki vaitafe ʻe tahá ʻo teuteu ki he aʻu atu ʻa Kefiliní.

Neongo hono fakafehuʻia ʻe he kau faʻu hisitōlia ʻo onopōní e moʻoni ʻo e talanoá ni, ka kuo ʻosi fakahū e foʻi lea ko e “kolo ʻo Potekiní” ia ki he fakalea ʻa e māmaní. ʻOku ʻuhinga ia ki ha faʻahinga feinga ke tui e niʻihi kehé ʻoku tau sai ange ʻi hotau tuʻunga totonú.

ʻOku Tuku Nai Hotau Lotó ki he Meʻa Totonú?

Ko e konga fakanatula ia ʻo e tangatá ke tau ʻasi lelei maʻu pē. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku ngāue mālohi ai hatau niʻihi ki he konga kituʻa ʻo hotau ngaahi ʻapí pea mo e ʻuhinga ʻoku fakapapauʻi ai ʻe heʻetau kau Lakanga Taulaʻeiki faka-ʻĒlone kei talavoú ʻoku maau honau ʻulú telia naʻa nau fetaulaki mo e tokotaha makehé. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe fehalaaki ʻi hono fakangingila hotau suú, namuleleí, pe fufuuʻi e ʻū peleti ʻulí kimuʻa pea aʻu atu ʻa e kau faiako fakaʻapí. Neongo ia, ʻi hono fai ʻo fuʻu tōtuʻá, ʻe lava ke hiki e holi ko ʻeni ke ʻasi leleí mei heʻene ʻaongá ki he fakakaukau kākaá.

Kuo toutou fakatokanga mai e kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻo kau kiate kinautolu ʻoku nau “ʻunuʻunu mai [ki he ʻEikí] ʻaki honau ngutú, pea fakaʻapaʻapa kiate [Ia] ʻaki honau loungutú, ka kuo mamaʻo honau lotó ʻiate [Ia].”1

Naʻe mahino mo angaʻofa pē e Fakamoʻuí ki he kau angahala naʻe angavaivai mo loto fakamātoató. Ka naʻá Ne valokiʻi māʻoniʻoni e kau tangata tohí, kau Fālesí mo e kau Sātusi mālualoí—ʻa kinautolu ne feinga ke ʻasi ngali māʻoniʻoni ke maʻu e fakamālō, tākiekina, mo e koloa ʻo e māmaní, lolotonga ʻenau fakamamahiʻi e kakai naʻe totonu ke nau tāpuekiná. Naʻe fakatatau kinautolu ʻe he Fakamoʻuí ki ha “fonualoto kuo vali hinehina, ʻa ia ʻoku matamatalelei moʻoni ʻi tuʻa, ka ʻoku fonu ʻi loto ʻi he ngaahi hui ʻo e kakai mate, mo e meʻa fakalielia kotoa pē.”2

ʻOku fai mai ʻe he ʻEikí ha lea mālohi tatau ʻi hotau kuongá ni ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻoku nau feinga ke “ʻufiʻufi [ʻenau] angahalá, pe fakafiemālieʻi [ʻenau] loto-hikisiá, [pe ko ʻenau] kakapa taʻe ʻaongá.” ʻI heʻenau fai ʻení, naʻá Ne folofola ʻo pehē, “ʻoku mahuʻi atu leva ʻa e ngaahi langí [meiate kinautolu]; ʻoku mamahi mo e Laumālie ʻo e ʻEikí; pea ʻo ka toʻo atu ia, ko e ʻĒmeni ia ki he lakanga fakataulaʻeiki pe ko e mafai ʻo e tangata ko iá.”3

Ko e hā ʻoku hoko ai e meʻá ni? Ko e hā e ʻuhinga ʻoku tau feinga ai he taimi ʻe niʻihi ke ʻasi hangē ʻoku tau ngali mālohi, tuʻumālie, mo mateakí ka ʻi lotó—hangē ko e lea ʻa e Tokotaha Fakahaá ki he kakai ʻEfesoó—ʻoku tau “mahuʻi [mei heʻetau] ʻuluaki ʻofá”?4

Mahalo ko e taimi ʻe niʻihi, ko e ʻikai pē ke tau tokanga ki he ʻelito ʻo e ongoongoleleí, ʻo fetoʻoaki ʻa e “anga fakaʻotuá ” mo “hono mālohí.”5 ʻOku matuʻaki fakatuʻutāmaki ʻeni he taimi ʻoku tau fai fakamamata ai hotau fatongia fakaākongá ke mālieʻia ai e niʻihi kehé koeʻuhí ko haʻatau lelei pe tākiekina fakatāutaha. Ko e taimi ia ʻoku tau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ke tau hangē ko e kau Fālesí, pea ko e taimi mahuʻinga ia ke vakavakaiʻi ai hotau lotó pea fakatonutonu he taimi pē ko iá.

Polokalama ʻa Potekiní

ʻOku ʻikai ngata pē hono fakatokangaʻi ʻi heʻetau moʻui fakatāutahá e ʻahiʻahi ke fakangalingalí ka ʻoku lava ke toe maʻu ia ʻi hotau ngaahi fatongia faka-Siasí.

Hangē ko ʻení, ʻoku ou ʻilo ha siteiki naʻe fokotuʻu ai ʻe he kau takí ha ngaahi taumuʻa fisifisimuʻa ki he taʻú. Neongo e ngali lelei ʻa e ngaahi taumuʻá, ka ne tukutaha ʻenau tokangá he ngaahi meʻa taʻeʻaonga mo fakalaukau pe ko e mataʻi fiká pē mo e pesetí.

Hili hano aleaʻi pea nau lototaha ki he ngaahi taumuʻá ni, ne kamata ongoʻi faingataʻaʻia e palesiteni fakasiteikí. Naʻá ne fakakaukau ki he kau mēmipa hono siteikí—ʻo hangē ko ha faʻē kei talavou ne toki uitou ʻoku ʻi ai haʻane fānau kei iiki. Naʻe fakakaukau ki he kāingalotu ʻoku fefaʻuhi mo e veiveiuá pe taʻelatá pe mahamahaki faingataʻa ka ʻoku ʻikai haʻanau maluʻi moʻuí. Naʻe fakakaukau ki he kāingalotu ʻoku faingataʻaʻia he palopalema ʻo e nofo malí, maʻunimaá, ʻikai ha ngāué, mo e palopalema fakaeʻatamaí. Pea ko e lahi ange ʻene fakakaukau kiate kinautolú, ko e lahi ange ia ʻene fai pē kiate ia ʻa e fehuʻi ko ʻení: ʻe fakahoko nai heʻetau ngaahi taumuʻa foʻoú ha liliu ʻi he moʻui ʻa e kāingalotu ko ʻení?

Naʻe kamata ke ne fakakaukau pe naʻe mei kehe ʻenau ngaahi taumuʻá kapau naʻa nau ʻuluaki fehuʻi, “Ko e hā ʻetau ngāué?”

Naʻe toe talanoa leva e palesiteni fakasitekí ni mo ʻene fakataha alēleá, pea nau loto ke liliu ʻenau taumuʻá. Naʻa nau fakapapauʻi he ʻikai ke nau tukuange “ʻa e fiekaiá, … mo e masivá, … mo e telefuá, … mo e mahakí mo e faingataʻaʻiá ke ʻalu [ʻiate kinautolu], pea ʻikai tokangaʻi ʻa kinautolu.”6

Naʻa nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa foʻou, mo nau ʻiloʻi he ʻikai ke lava maʻu pē ʻo fua ʻe he tangatá e lavameʻa ʻo e ngaahi taumuʻa foʻou ko ʻení—he ʻe lava fēfē ʻe ha taha ʻo fua ha fakamoʻoni fakatāutaha, ʻofa ki he ʻOtuá, pe manavaʻofa ki he niʻihi kehé?

Ka naʻa nau toe ʻilo pē “ʻoku ʻikai mahuʻinga e lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke lava ʻo laú. Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻa e lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo laú.”7

ʻOku ou fakakaukau pe ʻoku lava ke hoko ko ha sīpinga fakaeonopooni ʻo e kolo ʻo Potekiní ʻetau ngaahi taumuʻa fakatāutaha mo fakatokolahí. ʻOku nau ʻasi ngali lelei mei he mamaʻó ka heʻikai lava ke ne feau e ngaahi fie maʻu ʻa hotau kāinga ʻofeiná?

Siʻoku kaungāmeʻa mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻofeina, kapau naʻe ʻafio heni ʻa Sīsū Kalaisi mo kitautolu ʻo kole mai ke tau fakamatalaʻi hotau fatongia fakatauhí, he ʻikai te u tui te Ne fuʻu tokanga ki he ngaahi polokalamá mo e mataʻifiká. Ko e meʻa ʻe fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí ke ne ʻafioʻí ko e tuʻunga ʻo hotau lotó. Te Ne loto ke ʻilo e founga ʻoku tau ʻofa mo tauhi ai ʻa e niʻihi ʻoku tau tokangaʻí—founga ʻo ʻetau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki hotau malí mo e fāmilí,—mo e founga ʻo ʻetau fakamaʻamaʻaʻi ʻenau kavenga fakaʻahó. Pea ʻe fie ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e founga ʻo ʻeta fakaʻau ke ofi ange kiate Ia pea mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Ko e hā e ʻUhinga ʻoku Tau ʻi Heni Aí?

Mahalo ʻe mahuʻinga ke tau fifili ʻi hotau lotó. Hangē ko ʻení, mahalo te tau fehuʻi, ko e hā ʻoku tau ngāue ai ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí?

Te tau lava ke fehuʻi, ko e hā ʻoku tau ʻi he fakatahaʻanga ai ko ʻení he ʻahó ni?

ʻOku ou tui kapau te tau tali e fehuʻi ko iá ʻi ha tuʻunga mahino, mahalo te u pehē ʻoku ou ʻi hení koeʻuhí ko hono vahe mai ʻe Palesiteni Monisoni ke u leá.

Ko ia ai ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai haʻaku fili.

Makehe mai aí, ʻoku loto hoku uaifi, ʻa ia ʻoku ou ʻofa lahi aí, ke u ʻi heni. Te u fakaʻikaiʻi fēfē ia?

Ka ʻoku tau ʻiloʻi kotoa ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga lelei ange ki heʻetau ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻangá mo ʻetau hoko ko ha kau ākonga mateaki ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou ʻi hení koeʻuhi ko hoku lotó kotoa ia ke muimui ki hoku ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakaʻamu ke fai e meʻa kotoa ʻokú Ne kole mai ke u fai ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni. ʻOku ou holi moʻoni ke fakamāmaʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mo fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻi Heʻene lea mai Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakanofó. ʻOku ou ʻi hení ke hoko ko ha tangata lelei ange, ke langaki hake au ʻe he ngaahi sīpinga ʻa hoku kāinga ʻia Kalaisí, pea ako ke toe tokoni lelei ange kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko hono fakanounoú, ʻoku ou ʻi hení koeʻuhi ko ʻeku ʻofa heʻeku Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou tui ʻoku tatau pē mo koe. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau loto ai ke fai ha ngaahi feilaulau kae ʻikai ko ha lea pē ke muimui ki he Fakamoʻuí. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau tauhi mo fakaʻapaʻapaʻi ai Hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní.

Mei he Mofisi ʻo e Afí ki Heʻene Kakahá

ʻOku tatau ai pē pe ʻoku tupulaki mo lelei hoʻo fakamoʻoní pe hangē hoʻo ngāue he Siasí ko e kolo ʻo Potekiní, ko e ongoongo fakafiefiá ʻa e malava ko ia ke ke langa ʻi he mālohi pē ʻokú ke lolotonga maʻú. Te ke lava ʻi he Siasi ko ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí ʻo matuʻotuʻa fakalaumālie mo ofi ange ki he Fakamoʻuí ʻaki hono fakahoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí he ʻaho kotoa pē.

Kapau te ke faʻa kātaki mo vilitaki, naʻa mo e kiʻi tōʻonga fakaeākonga siʻisiʻi tahá, pe kihiʻi tui siʻisiʻi tahá, ʻe lava ke hoko ia ko ha afi ulo kakaha ʻo e moʻui fakatapuí. Ko hono moʻoní, ko e founga ia naʻe kamata ai e afi kotoa pē ʻoku kakahá—mei ha kiʻi mofisi ʻo ha afi.

Kapau te ke ongoʻi liʻekina mo vaivai, kātaki ʻo haʻu pē kia Kalaisi, he ʻokú Ne ʻai e meʻa vaivaí ke mālohi.8 ʻOku lava ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo ngaohi e vaivai taha ʻiate kitautolú ke mātuʻaki mālohi fakalaumālie, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke “filifilimānako ki ha taha” ʻa e ʻOtuá.9 Ko Ia hotau “ʻOtua angatonu, ʻa ia ʻokú Ne tauhi ʻa e fuakavá pea mo ʻaloʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻofa kiate Ia mo fai ki Heʻene ngaahi fekaú.”10

Ko ʻeku tuí, kapau ʻoku lava e ʻOtuá ʻo tokoniʻi ha tokotaha kumi hūfanga masiva mei Siamane mei ha fāmili maʻulalo ʻi ha fonua ne haveki ʻe he taú ka ʻoku fuʻu mamaʻo mei he hetikuota ʻo e Siasí, ta te Ne lava pē ʻo tokoniʻi koe.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina ʻia Kalaisi, ʻoku maʻu moʻoni ʻe he ʻOtua ʻo e Fakatupú, ʻa ē naʻa Ne foaki e moʻuí ki he ʻunivēsí, ha mālohi ke fakamoʻui koe. Ko hono moʻoní te Ne lava ke ngaohi koe ke ke hoko ko e tokotaha fakalaumālie moʻoni ʻo e maama mo e moʻoni ʻokú ke holi ki aí.

ʻOku pau mo moʻoni e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá pea fakamaʻa kitautolu mei he anga taʻe māʻoniʻoni kotoa pē.11 Pea kapau te tau hokohoko atu hono pukenimā mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ʻi hotau ngaahi tūkunga fakatāutahá mo hotau ngaahi fāmilí, te tau taufonua ki ha feituʻu pea he ʻikai ke tau “toe fiekaia, pe toe fieinua. … He ko e Lami ʻoku ʻi he haʻohaʻonga ʻo e nofoʻa fakaʻeiʻeikí, te Ne fafangaʻi ʻa [kitautolu], pea tataki ʻa [kitautolu] ki he ngaahi matavai moʻuí: pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei [hotau] matá.”12

ʻOku ʻikai ko ha Toitoiʻanga e Siasí, ka ko ha Feituʻu ʻo e Fakamoʻui

Ka he ʻikai ke lava ʻo hoko ʻeni kapau te tau toitoi ʻi he fakalangilangi fakatāutaha, fakalotu, mo fakatokolahí. ʻOku ʻikai ke ngata pē hono hanga ʻe he fakalangilangi fakaeākonga ko iá ʻo taʻofi kitautolu mei hono ʻiloʻi moʻoni ko hai kitautolú, ka ʻokú ne toe taʻofi kitautolu mei he liliu moʻoni ʻo fakafou ʻi he mana ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku ʻikai ko ha fale fakahāhā lelei ʻa e Siasí—ko ha feituʻu ke fakaʻaliʻali ai kitautolu ke mālieʻia e niʻihi kehé heʻetau moʻui fakalaumālié, meʻa ʻoku tau lavá, pe tuʻumālié. Ka ʻoku hangē ia ha senitā tokoní, ʻa ia ʻoku ʻomi ki ai e niʻihi faingataʻaʻiá ke fakaleleiʻi honau faingataʻaʻiá pea mo nau fakaakeake ai.

ʻIkai ʻoku tau fie maʻu kotoa ke fakaleleiʻi, fakalakalaka pea fakaakeake ai kitautolu?

ʻOku ʻikai ke tau omi ki he lotú ke fufuuʻi ʻetau ngaahi palopalemá ka ke fakamoʻui kinautolu.

ʻOku ʻi ai hotau fatongia ʻoku tānaki mai ʻi heʻetau hoko ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí—ke “fafanga ʻa e fanga sipi ʻa e ʻOtuá … , ʻikai ʻi he fakapāpākú, ka ʻi he loto fie fai pē; ʻikai koeʻuhi ko e [manakoa fakatāutahá], kae ʻi he loto manavakavakava; pea ʻikai hangē ko e kau pule ki he nofoʻangá, ka ko e faʻifaʻitakiʻanga ki he fanga sipí.”13

Manatuʻi ngaahi tokoua, “ʻOku tekeʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e laukaú, ka ʻokú ne foaki ʻa e ʻofá ki he angavaivaí.”14

Ko e tangata maʻongoʻonga tahá, lavameʻa tahá, lelei taha kuo ʻaʻeva he māmaní naʻe toe hoko pē ia ko e tangata angavaivai tahá. Naʻá Ne fakahoko e niʻihi ʻo ʻEne ngāue tokoni lelei tahá ʻi he ngaahi momeniti ne tokotaha aí, pea ko e tokosiʻi pē naʻa nau ʻilo ki aí, pea naʻá Ne kole ange ke ʻoua naʻa “fakahā ki ha taha” ʻa e meʻa naʻá Ne faí.15 Ko e taimi naʻe ui ai Ia ʻe ha taha ko e “leleí,” naʻe vave ʻEne ofeʻi e foʻi fakalāngilangi ko iá, ʻo ne vilitaki ke tala ko e ʻOtuá pē ʻoku lelei moʻoní.16 Naʻe mahino ʻa e ʻikai mahuʻinga kiate Ia e fakalāngilangi ʻa e māmaní; ko ʻEne tefitoʻi taumuʻá pē ke tokoni ki Heʻene Tamaí mo “fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei ai iá.”17 Te tau hoko ʻo lelei kapau te tau muimui ki he sīpinga ʻa hotau ʻEikí.

Fakatauange Te Tau ʻOfa ʻo Hangē ko ʻEne ʻOfá

Siʻi ngaahi tokoua, ko hotau uiuiʻi māʻolunga mo toputapú ʻeni—ke hoko ko e kau fakafofonga ʻo Sīsū Kalaisi, ke ʻofa ʻo hangē ko ʻEne ʻofá, ke tokoni ʻo hangē ko ʻEne tokoní, ke “hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí,”18 ke “tokangaʻi [ʻa e] masivá mo e faingataʻaʻiá,”19 pea tokangaʻi e kau uitoú mo e kau paeá.20

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ou fakatauange, te tau tekeʻi ʻa e ʻahiʻahi ke tohoakiʻi e tokangá kiate kitautolú, kae feinga ke maʻu ha lāngilangi ʻoku maʻongoʻonga angé, ʻi heʻetau ngāue ʻi hotau fāmilí, kōlomú, uōtí, siteikí, koló, mo e fonuá; ke tau loto fakatōkilalo, ko e kau ākonga moʻoni ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau fakahoko iá, te tau ʻaʻeva ai ʻi he hala ʻe fakaiku ki hotau tuʻunga lelei taha, mahuʻinga taha, pea mo fakaʻeiʻeiki tahá. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.