2010–2019
Te autahu‘araa e ta oe iho pure
Eperera 2015


Te autahu‘araa e ta oe iho pure

E ti‘a i te Atua ia ho mai ia tatou te mana i roto i te autahu‘araa noa’tu te ohipa i ni‘a ia tatou. Titau-noa-hia ia ani atu tatou ma te haehaa.

Ua mauruuru roa vau i teie ti‘aturiraa i ni‘a ia’u ia paraparau i te feia tei mau i autahu‘araa a te Atua i ni‘a i te fenua nei. Ua ite au i te teimaha o te reira inaha ua ite au maa tuhaa o te ti‘aturiraa ta te Fatu i tuu i ni‘a ia outou. Na roto i te fariiraa outou i te autahu‘araa, ua farii atoa outou i te ti‘araa mana ia parau e ia ohipa na roto i te i‘oa o te Atua.

E papû noa mai te reira ti‘araa mana a farii ai outou i te faaûruraa no ô mai i te Atua. I reira mau outou e parau atu ai na roto i To’na i‘oa. E i reira mau outou e ohipa atu ai na roto i To’na i‘oa. Ua hape a‘enei paha outou i te mana‘oraa e, « E ere roa i te mea paari. E noaa noa mai te faaûruraa ia ani-noa-hia mai au ia horo‘a i te hoê a‘oraa e aore râ i te hoê haamaita‘iraa autahu‘araa ». E aore râ, ua au roa paha i te diakono e te haapii i te mana‘o e, « Ia paari au, e aore râ, ia piihia vau ei misionare, ei reira vau e ite mai ai e aha te mea e parau atu te Atua e e aha te mea e rave atu Atua ».

A feruri na râ i te mahana e titau-roa-hia ia outou ia ite i ta te Atua e parau atu e i Ta’na e rave atu. Ua tae a‘ena mai te reira i ni‘a ia tatou paatoa—noa’tu tei hea outou i ni‘a i to outou piiraa i roto i te autahu‘araa. Ua paari au i te hoê vahi aita i rahi roa te melo, i te pae hitiaa o te râ no Marite, i te tau no te Tamaʻi Rahi II o te ao. E mea atea roa te mau melo o te Ekalesia, te tahi i te tahi, e ua tarani-roa-hia te mori. O vau ana‘e te diakono o te amaa. E horo‘a te mau melo i ta ratou mau vihi rata ô haapaeraa maa i te peresideni amaa ia haere mai ratou i te fare no te pureraa haapaeraa maa e te iritiraa manaʻo.

I te 13raa o to’u matahiti, ua noho mai matou i Utah, e paroisa rahi to matou. Te haamana‘o nei au i ta’u tonoraa matamua i te mau fare no te ohi mai i te mau ô haapaeraa maa. Ua hi‘o vau i ni‘a i te hoê vihi rata tei horo‘ahia mai e ua tai‘o atura vau i teie pa‘eraa, hoê â pa‘eraa o te hoê o na ite tootoru no te Buka a Moromona. E no reira, ua patoto atu vau ma te anaanatae. Iriti mai nei teie taata i te uputa, ua hi‘o mai ia’u e mata riri atura, ‘aoa mai nei ia’u ia haere ê atu vau. Ua reva a‘era vau ma te pi‘o te upoo.

Fatata a 70 matahiti i ma‘iri, te haamana‘o noa nei râ vau i te mana‘o i tae mai i tera mahana, oia ho‘i, e mea tei ti‘a ia’u ia parau e ia rave. Ahani pai ua pure au ma te faaroo a haere ai au i tera ra mahana, e faaûruhia paha ïa vau ia ti‘a maoro rii atu i mua i tera opani, ia faa‘ite i te hoê mata ataata ma te parau atoa’tu : « Mauruuru i te farereiraa. Mauruuru no te mea ta oe e ta to oe utuafare i rave i te matamua ra. I teie ïa ava‘e i muri nei e farerei faahou ai taua ».

Ahani vau i parau atu i te reira, ua riri faahou mai paha oia—e inoino roa mai ia’u. I teie nei râ, ua ite au i te mana‘o e tae mai i roto ia’u ahani noa’tu. E ere faahou ïa te mana‘o oto no te manuia-ore-raa ia reva’tu vau, o teie mana‘o marû râ e te faahiahia i roto i to’u upoo e to’u aau : « Ua ti‘a roa ».

E mea titauhia ia tatou paatoa ia parau e ia ohipa na roto i te i‘oa o te Atua i te taime eita e nava‘i to tatou feruriraa e e tauturu mai te faaûruraa. E riro paha tera huru taime i te topa mai i ni‘a ia tatou i te hoê taime eita e roaa te faaineineraa. Pinepine te reira i te tupu i ni‘a ia’u. Ua tupu te reira a rave rahi matahiti i ma‘iri, i roto i te hoê fare ma‘i, i reira te hoê metua tane i te parauraa mai ia maua to’u hoa e, ua parau mai te mau taote e, te tahi noa minuti toe, e faaru‘e mai ta’na tamahine toru matahiti tei pêpê maitai. I to’u tuuraa i to’u rima i ni‘a i tera vahi iti o to’na upoo tei ore i taamuhia, ua titauhia ia’u ia ite, ei tavini na te Atua, e aha Ta’na e rave atu e e parau atu.

E ua tae mai teie parau i roto i to’u upoo e i ni‘a i to’u utu, e ora mai oia. E aho vahavaha ta’u i faaroo i roto i te taote i tera taime, e ua ani mai ia’u ia faaatea. Ua haere atu vau i rapae‘au i teie piha fare ma‘i ma te mana‘o hau e te aroha. Ua ora mai teie tamahine iti e ua haere roa mai oia i te pureraa oroʻa i to’u mahana hopea i roto i tera oire. Te haamana‘o noa nei â vau i te oaoa e te mana‘o au tei tae mai no te mea ta’u i parau e o ta’u i rave i roto i ta’u taviniraa i te Fatu no teie tamahine iti e to’na utuafare.

Te taa-ê-raa i roto i te mana‘o i te fare ma‘i e tera oto ta’u i farii a faaru‘e ai au i tera fare ei diakono, no roto mai ïa i te mea ta’u i haapii no ni‘a i te tu‘atiraa te pure i te mana autahu‘araa. Ei diakono, aita vau i haapii atu na e, e titau te mana no te parau e no te rave na roto i te i‘oa o te Atua i te heheuraa, e no te farii i te reira i te taime e hinaarohia, titauhia te pure e te ohiparaa na roto i te faaroo ia roaa te hoaraa o te Varua Maitai.

I te pô na mua’tu to’u haereraa e patoto i tera uputa no te ô haapaeraa maa, ua pure au a taoto ai. Na mua râ i tera niuniu i te fare ma‘i, tau hepetoma e tau ava‘e na mua’tu, ua pee noa na vau i te hoê faanahoraa no te pure e ua rave au i te tautooraa ta te peresideni Joseph F. Smith i haapii mai e riro i te faati‘a i te Atua ia faatae mai i te heheuraa tei titauhia no tatou, ia roaa mai te mana i roto i te autahu‘araa. Mea ohie ta’na parau :

« Aita tatou e titauhia ia ti’aoro ia’na ma te faarahi i te parau. Eiaha tatou e faarohirohi ia’na i te mau pure roroa. Te mea ta tatou e hinaaro e e mea ti‘a ia tatou te Feia Mo’a i te Mau Mahana Hopea Nei ia rave no to tatou iho maitai oia ho‘i, ia haere pinepine i mua ia’na, ei faa‘iteraa ia’na e, te haamana’o nei tatou ia’na, e e ti‘a ia tatou ia rave mai i to’na i‘oa i ni‘a iho ia tatou, e ia haapa‘o i ta’na mau faaueraa, e ia rave i te parau ti’a ».1

Ei reira ua parau mai te peresideni Smith e aha ta tatou e pure atu, ei tavini tei fafau ia tatou iho ia parau e ia ohipa na te Atua. Ua parau oia : « E aha ta outou e ani i roto i ta outou pure ? E pure outou ia ite mai te Atua ia outou, ia faaroo oia i ta outou mau pure e ia haamaitai mai oia ia outou i to’na Varua ».2

Aita e fifi te ma‘itiraa i te mau parau e reo atu, e titauhia râ te faaoromai. E ohipa haafatata teie i te Metua i te Ao ra ma te mana‘o papû e, e ite-roa-hia mai tatou e Ana. O Oia te Atua na ni‘a i te mau mea atoa, te Metua o te taatoaraa, e noa’tu râ, ua hinaaro Oia ia tau‘a taa ê roa i te hoê o Ta’na mau tamarii. Te reira paha te tumu ua faaohipa te Faaora i te mau parau, « E to matou Metua i te Ao ra, ia raa to oe i‘oa ».3

E mea ohie ihoa ïa ia faatupu i te mana‘o faatura ia tuturi oe i raro e aore râ ia pi‘o oe i te upoo, e nehenehe atoa râ ia tupu te mana‘o e, te fatata ra oe i to oe Metua i te Ao ra i roto i te tahi atu huru pure e te pure muhu ore atoa, e e pinepine te reira i te titauhia mai ia outou i roto i ta outou taviniraa autahu‘araa. E maniania e e taatahia ati a‘e ia outou i te rahiraa o te taime mai te po‘ipo‘i e e pô noa’tu. E faaroo te Atua i ta outou mau pure muhu ore, e ti‘a râ ia outou ia haapii i te opani atu ia outou i te mau faanevanevaraa, inaha eita paha te taime e titauhia te tu‘atiraa i te Atua e riro ei taime hau.

Ua tuu mai te peresideni Smith i te mana‘o e, e riro outou i te pure i te Atua, ia farii mai Oia i to outou piiraa ei tavini Na’na. Ua ite a‘ena Oia i to outou piiraa, te hu‘ahu‘a roa o te reira. Na’na i pii ia outou, e na roto i te pureraa Ia’na no ni‘a i to outou piiraa, e riro Oia i te heheu rahi atu â i to outou ite.4

E horo‘a’tu vau ia outou i te hi‘oraa no te ohipa ta te hoê haapii utuafare e rave a pure noa ai oia. Ua ite a‘ena paha outou e, te na reira ra outou.

« Ia hahaere i te mau fare o te mau melo atoa, e ia a‘o atu ia ratou ia pure ma te reo faaroo e it e vahi moemoe ho‘i e ia haapa‘o i te mau ohipa no te utuafare ra 

« … [ia] tia‘i i te ekalesia i te mau taime atoa, e ia vai noa i piha‘i iho ia ratou e ia faaitoito ia ratou ra ;

« E ia hi‘o noa ia ore te ino ia ô mai i roto i te ekalesia, eiaha atoa te aau etaeta te rahi i te tahi, eiaha atoa te haavare, te ohumu, e aore râ te parauraa i te parau ino ;

« E ia hi‘o atoa ia haaputuputu pinepine to te ekalesia i te vahi hoê, e ia hi‘o atoa i te mau melo atoa ia rave ratou i ta ratou mau ohipa ».5

I teie nei, noa’tu e haapii utuafare ite rahi e to’na hoa apî a‘e, papû roa eita roa’tu te reira e tupu maori râ ia tauturu mai te Varua Maitai. A feruri i te mau utuafare e aore râ te mau taata tei piihia outou ia tavini. Eita te feruriraa taata maitai e te hinaaro ia rave maitai e nava‘i.

E no reira, e pure atu outou no te rave‘a ia ite i to ratou aau, ia ite mai i te mau mea hapehape i roto i te oraraa e te aau o te taata ta outou i ore mâtau maitai e o te ore atoa râ e anaanatae i te haamâtauraa mai outou ia ratou. Titauhia ia ite mai outou i te mea ua hinaaro te Atua ia outou ia rave no te tauturu ia ratou, e ia rave pauroa i te reira, te piri roa a‘e e roaa ia outou, ma te putapû i to te Atua here no ratou.

No te mea e mau piiraa autahu‘araa faufaa rahi e te fifi atoa to outou, i tuu ai te peresideni Smith i te mana‘o e, ia pure outou, e taparu noa outou i te Atua ia haamaitai mai Oia ia outou i To’na Varua. Titauhia te Varua Maitai, eiaha i te hoê noa taime, i te taime atoa râ e ho mai te Atua i te reira ia outou ei hoa tamau. O te reira te tumu titauhia ia tatou ia pure noa, ia arata‘i mai te Atua ia tatou i roto i ta tatou ohipa taviniraa i Ta’na mau tamarii.

No te mea eita e ra‘ehia to outou faito puai autahu‘araa ia ore te Varua i piha‘i iho ia outou, ua riro outou ei fa na te enemi o te mau mea oaoa atoa. Mai te peu e faahema oia ia outou ia rave i te hara, e nehenehe ta’na ia faaiti i to outou mana ia arata‘ihia e te Varua, e na reira e iti atoa mai ai to outou mana i roto i te autahu‘araa. O te reira te tumu i parau ai te peresideni Smith e, e ti‘a noa ia outou ia pure atu, ia faaara mai e ia paruru mai te Atua ia outou i te ino.6

Ua rau te rave‘a No’na no te faaara ia tatou. E tuhaa te mau faaararaa no te faanahoraa no te faaoraraa. Te mau peropheta, te mau aposetolo, te mau peresideni tĭtĭ, te mau episekopo e te mau misionare ho‘i, pauroa ratou te faateitei nei i te reo faaara ia ape i te ati maoti te faaroo ia Iesu Mesia, te tatarahaparaa e te raveraa e te haapa‘oraa i te mau fafauraa mo‘a.

Ei taata tei mau i te autahu‘araa, e tuhaa ta outou ei reo faaara na te Fatu. Titauhia râ ia haapa‘o outou iho i te faaararaa. Eita outou e ora mai i te pae varua ia ore to outou paruru, te hoaraa o te Varua Maitai, i te mau mahana atoa o to outou oraraa.

E ti‘a roa ia outou ia pure no te reira e ia ohipa ia roaa mai te reira. E mea na roto ana‘e i te reira arata‘i outou e ite ai i to outou puromu i ni‘a i te e‘a afaro e te piriha‘o, na roto i te mahu o te ino. E riro te Varua Maitai ei arata‘i no outou inaha e heheu mai Oia i te parau mau a tuatapapa ai outou i te parau a te mau peropheta.

Ia roaa mai te reira arata‘iraa, eita e nava‘i te faaroo-noa-raa e te tai‘o-noa-raa mai te reira noa. Titauhia ia outou ia pure e ia ohipa ma te faaroo, no te tuu i te mau parau mau i raro roa i roto i to outou aau. E ti‘a ia outou ia pure, ia haamaitai mai te Atua ia outou e To’na Varua, ia arata‘i Oia ia outou i roto i te mau parau mau atoa ma te faa‘ite ia outou i te e‘a ti‘a. Mai te reira Oia i te faaara mai e i te arata‘i ia outou i ni‘a i te e‘a ti‘a, i roto i to outou oraraa e i roto i ta outou taviniraa autahu‘araa.

E taime rahi te amuiraa rahi no te vaiiho i te Fatu ia haapuai i to outou mana ia tavini i roto i te autahu‘araa a te Atua. E nehenehe ta outou ia faaineine ia outou iho na roto i te pure, e papû roa ia’u e, ua na reira outou no teie amuiraa. E nehenehe ta outou ia amui mai i to outou faaroo i te feia e pure atu i roto i teie amuiraa. E riro ratou i te pure no te mau haamaitairaa e rave rahi i ni‘a i te mau taata e rave rahi.

E riro ratou i te pure no te Varua ia pou mai i ni‘a i te peropheta ei auvaha na te Fatu. E riro ratou i te pure no te mau aposetolo e te mau tavini atoa tei piihia e te Atua. O outou atoa ïa, mai te diakono apî roa a‘e i te tahuʻa rahi paari roa a‘e, e o ratou atoa, te paari e te apî, o te fatata ra i te haere i te ao varua, i reira ratou e faaroo mai ai, « Ua ti‘a roa, e teie nei tavini maitai e te haavare ore ».7

E riro teie reo maevaraa i te tae i te taata e hitimahuta mai. Peneia‘e aita roa’tu ratou i mau i te toro‘a teitei i roto i te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei. Te vai nei e mana‘o ra e, e mau faahopearaa iti roa ta ratou i ite i roto i ta ratou ohipa e aore râ, e mau rave‘a taviniraa tei ore i horo‘ahia ia ratou. Vetahi o te mana‘o ra e, ua haapotohia ta ratou tau taviniraa i roto i teie oraraa, poto atu i ta ratou i ti‘aturi.

E ere te mau toro‘a tei mauhia e aore râ te roaraa o te taviniraa o te riro i te tuuhia i roto i te faito a te Fatu. Ua ite tatou i te reira mai roto mai i te parabole no te feia rave ohipa i roto i te ô vine, ua ‘aifaito te aufauraa noa’tu te roaraa o ta ratou taviniraa e aore râ te vahi. E faautu‘ahia ratou ia au i te huru o ta ratou taviniraa.8

Ua mâtau vau i te hoê taata, e hoa rahi, tei hope ta’na tau taviniraa i roto i te ô vine i te tahuti nei inanahi pô ra, ite hora 11. Ua rapaauhia oia no te ma‘i mariri ‘aitaata, e rave rahi matahiti. I te roaraa o tera mau matahiti rapaauraa e te mauiui rahi e te fifi atoa, ua farii oia i te hoê piiraa ia faatupu i te mau farereiraa, e ia tiaau atoa i te mau melo o ta’na paroisa tei faaru‘e a‘ena te mau tamarii i te fare ; e te vai ra e mau vahine ivi. Ta’na piiraa, oia ho‘i, e tauturu ia ratou ia ite i te tamahanahanaraa na roto i te putuputuraa sotiare e te haapiiraa evanelia.

I te taeraa mai te parau faa‘ite oto no te hi‘opo‘araa hopea e, e taime poto noa e toe ra, ua reva’tu to’na episekopo no te ohipa. Piti mahana i muri iho, ua haapono oia i te hoê parau i to’na episekopo na roto i te tia‘i pŭpŭ tahu‘a rahi. Te parau nei oia no ni‘a i ta’na piiraa : « Ua faaroo vau ua reva te episekopo, e ohipa ïa vau. Te mana‘o ra vau i te hoê putuputuraa no te hoê pŭpŭ i te monire i muri nei. E nehenehe e piti melo e afa‘i ia matou no te hoê tere mata‘ita‘iraa i te pû amuiraa. E nehenehe te tahi mau melo e faahoro ia ratou, e te tahi mau scout e tura‘ira‘i i te mau parahiraa tura‘i. Tei te huru te mau taata e tapa‘o mai ia ratou, peneia‘e e nava‘i noa te feia ruhiruhia no te rave i te reira, e mea au râ ia vai noa te piti o te rave‘a mai te peu noa’tu. E nehenehe atoa te reira ia riro ei pô utuafare maitai no te feia e tauturu mai, ia haere atoa mai to ratou utuafare. Tera, na oe e parau mai hou vau a pia ai te faanahoraa … Mauruuru maitai ».

Ua hitimahuta atoa te episekopo i te niuniuraa mai oia. Ma te faahiti ore i to’na vairaa e aore râ ta’na tautooraa itoito i roto i to’na piiraa, ua ani oia i te episekopo, « Bishop, e ohipa ta’u e nehenehe e rave no oe ? » O te Varua Maitai noa te nehenehe e faa‘ite ia’na i te hopoi‘a teimaha o te episekopo a perehu noa’toa ai oia e ta’na iho teimaha. E o te Varua noa te nehenehe e tauturu ia’na ia hamani i te hoê faanahoraa no te tavini i to’na mau taea‘e e tuahine i to’na tanoraa mai ta’na i faaineine i te mau ohipa no te Scout i to’na apîraa.

Na roto i te pure o te faaroo e ti‘a ai i te Atua ia ho mai ia tatou te mana i roto i te autahu‘araa noa’tu te ohipa i ni‘a ia tatou. Titau-noa-hia ia ani atu tatou ma te haehaa ia faa‘ite mai te Varua ia tatou e aha ta te Atua e hinaaro ra ia parau atu tatou e ia rave ho‘i, e ia rave i te reira, e ia tamau noa i te ora ma te vai ti‘amâ noa no te reira horo‘a.

Te horo‘a’tu nei au i to’u iteraa papû e, te ora nei te Atua te Metua, ua here Oia ia tatou e te faaroo nei Oia i ta tatou atoa mau pure. Te horo‘a’tu nei au i to’u iteraa papû e, o Iesu te Mesia ora, maoti Ta’na Taraehara, e ti‘a ia tatou ia tamâhia e ia vai ti‘amâ no te hoaraa o te Varua Maitai. Te faa‘ite papû nei au e, na roto i to tatou faaroo e to tatou haapa‘o tuutuu ore e riro ai tatou i te faaroo i te hoê mahana i teie mau parau haapopou : « Ua ti‘a roa, e teie nei tavini maitai e te haavare ore ».9 O ta’u nei pure ia farii tatou i teie haamaitairaa faahiahia mai te Fatu o ta tatou e tavini nei. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.