2010–2019
Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Lotu Fakafoʻituituí
ʻEpeleli 2015


Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Lotu Fakafoʻituituí

ʻE lava ke foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha faʻahinga tūkunga pē te tau ʻi aí. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke tau kole ʻi he loto fakatōkilalo.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he falala kuo tuku mai ke u lea ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní kotoa. ʻOku ou ongoʻi ʻa e mafatukituki ʻo e faingamālie ko iá he ʻoku ou ʻiloʻi ha meʻa fekauʻaki mo e falala kuo fai ʻe he ʻEikí kiate kimoutolú. ʻI hoʻomou tali ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, kuo mou maʻu ai ʻa e totonu ke lea pea mo ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá.

ʻE toki hoko pē ʻa e totonu ko iá ʻo moʻoni ʻi haʻo maʻu ʻa e tataki fakalaumālie mei he ʻOtuá. Ko e taimi ia te ke toki lava ai ʻo lea ʻi Hono huafá. Pea ko e toki taimi pē ia te ke lava ai ʻo ngāue ʻi Hono huafá. Mahalo te ke fai ha fehalaaki ʻo ke fakakaukau, “ʻOi, ʻoku ʻikai fuʻu faingataʻa fēfē ia. Te u lava ʻo maʻu ha tataki fakalaumālie kapau ʻe kole mai ke u fai ha malanga pe ʻe fie maʻu ke u fai ha faingāue.” Pe ʻe fakafiefiemālie ʻa e talavou tīkoní pe akonakí ʻo pehē, “Ko ʻeku fuʻu lahi pē pe ko e taimi ʻe ui ai au ko ha faifekaú, te u toki ʻilo leva he taimi ko iá ʻa e meʻa ʻe folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá mo e meʻa ʻe fai ʻe he ʻOtuá.”

Ka ke fakakaukau atu ki he ʻaho kuo pau ke ke ʻilo ai ʻa e meʻa ʻe folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá mo e meʻa te Ne fakahokó. Kuo ʻosi hoko mai ia kiate kitautolu kātoa—ʻo tatau ai pē pe ko e hā ho fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ku tupu hake ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití he lolotonga ʻo e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II. Naʻe nofo vā-mamaʻo ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, pea naʻe fakangatangata ʻa e lahi ʻo e penisini meʻalelé. Ko au toko taha pē ʻa e tīkoni ʻi he koló. Naʻe ʻoange ʻe he kāingalotú ʻenau sila foaki ʻaukaí ki he palesiteni fakakoló ʻi he taimi naʻa nau omi ai ki he houalotu ʻaukai mo e fakamoʻoní ʻi homau ʻapí.

Naʻa mau hiki ki ʻIutā ʻi hoku taʻu 13, ʻo nofo ʻi ha uooti tokolahi. ʻOku ou manatuʻi hoku ʻuluaki fatongia ko e lue ki he ngaahi ʻapí ke tānaki ʻa e ngaahi foaki ʻaukaí. Naʻá ku sio ki ha hingoa ʻi ha taha ʻo e ngaahi sila naʻe ʻomai kiate aú peá u fakatokangaʻi naʻe tatau mo e hingoa fakaʻosi ʻo ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ko ia, naʻá ku tukituki loto lahi atu ʻi he matapaá. Naʻe fakaava ʻe he tangatá ʻa e matapaá, sio mai kiate au, mataʻita, pea kaila mai ke u ʻalu. Naʻá ku punou pē ʻo ʻalu.

Ko e meimei taʻu ia ʻe 70 kuo hilí, ka ʻoku ou kei manatuʻi pē ʻa e ongo naʻá ku maʻu ʻi he matapaá ʻi he ʻaho ko iá, naʻe totonu ke u lea ʻaki pe fakahoko ha meʻa. Kapau pē ā naʻá ku lotu ʻi he tui ʻi heʻeku ʻalu atu he ʻaho ko iá, naʻe mei tataki fakalaumālie au ke u kiʻi tuʻu lōloange ʻi he sitepú, malimali, mo pehē ange: “ʻOku fakafiefia ke u feʻiloaki mo koe. Fakamālō atu ʻi he meʻa kuo foaki ʻe homou familí he kuo hilí. ʻOku ou hanganaki atu ki haʻata toe fesiofaki he māhina kahaʻú.”

Kapau naʻá ku lea ʻaki mo fai ia, mahalo naʻe mei toe fakatupu ʻita ange. Ka ʻoku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻa e meʻa naʻá ku mei ongoʻí. Naʻá ku mei ongoʻi ha fakahīkihikiʻi leʻo siʻi ʻi heʻeku fakakaukaú mo hoku lotó, kae ʻikai ko ha ongoʻi mamahi mo taʻe lavameʻa ʻi heʻeku tafokí, pea mahalo naʻá ku mei ongoʻi ʻi heʻeku fakakaukaú mo hoku lotó ʻa e fakamālō leʻo siʻi: “Mālō e ngāue lelei.”

Kuo pau ke tau lea mo ngāue kotoa ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi momeniti he ʻikai feʻunga ai ʻa ʻetau fakakaukaú, taʻe kau ai ha tataki fakalaumālié. ʻE lava ke hoko mai ʻa e ngaahi momeniti ko iá kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku ʻikai maʻu ai ha taimi feʻunga ke fai ha teuteú. Kuo tuʻo lahi ʻene hoko ia kiate au. Naʻe hoko ia ʻi ha ngaahi taʻu lahi he kuo hilí ʻi ha falemahaki naʻe talamai ai ʻe ha tamai kiate au mo hoku hoá kuo talaange ʻe he kau toketaá ki ai ʻe lau momeniti pē pea mālōlō siʻono ʻofefine taʻu tolu naʻe lavea lahí. Ko e taimi naʻá ku hili ai hoku nimá ki he feituʻu ʻi hono ʻulú naʻe ʻikai haʻihaʻi ʻi he laveá, naʻe pau ke u ʻilo, ʻi heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá, ʻa e meʻa te Ne fakahoko mo folofola ʻakí.

Naʻe haʻu ʻa e leá ki hoku ʻatamaí pea mo hoku loungutú ʻe moʻui. Naʻe manuki leʻo lahi ʻa e toketaá naʻe tuʻu ʻi hoku tafaʻakí mo pehē mai ke u ʻunu ki he tafaʻakí. Naʻá ku hū ki tuʻa mei he loki ko ia ʻi falemahakí mo ha ongoʻi nonga mo e ʻofa. Naʻe moʻui ʻa e kiʻi taʻahiné pea luelue mai ʻi he loto holó ki he houalotu sākalamēnití ʻi hoku ʻaho fakaʻosi ʻi he kolo ko iá. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e fiefia mo e nonga naʻá ku maʻu ʻi he meʻa naʻá ku lea ʻaki mo fakahoko ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ki he kiʻi taʻahine ko iá mo hono familí.

Ko e faikehekehe ʻi he ongo naʻá ku maʻu ʻi he falemahakí pea mo e mamahi naʻá ku ongoʻi ʻi heʻeku luelue atu mei he matapā ko iá ʻi heʻeku kei tīkoní, naʻe maʻu ia mei he meʻa naʻá ku ako kau ki he fekauʻaki ʻa e lotú mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe teʻeki ai ke u ʻilo ʻi heʻeku kei tīkoní ko e mālohi ke lea mo ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku fie maʻu ai ʻa e fakahaá, pea ke tau maʻu ia ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu aí, ʻoku fie maʻu ʻa e lotú mo e ngāue ʻi he tuí kae maʻu ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻá ku ʻosi fai ʻeku lotu mohé, ʻi he efiafi kimuʻa peá u ʻalu ki he matapā ko iá, ke tānaki ʻa e foaki ʻaukaí. Ka ʻi he ngaahi uike mo e ngaahi māhina kimuʻa pea fai mai ʻa e telefoni mei he falemahakí, naʻá ku muimui ʻi ha faʻahinga sīpinga lotu mo fai e ngāue naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita te ne tukuange ki he ʻOtuá ke Ne fai mai e tataki fakalaumālie ʻoku fie maʻu ke tau maʻu ai ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá Ne lea mahino pē:

“ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau tangi kiate Ia ʻi ha ngaahi lea lahi fēfē. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau fakaongosiaʻi Ia ʻaki ha ngaahi fuʻu lotu lōloa. Ka ko e meʻa ʻoku tau fie maʻú, pea mo ia ʻoku totonu ke tau fakahoko ʻi heʻetau hoko ko e [Kāingalotú], koeʻuhí ke lelei kiate kitautolu, ke tau toutou ō ki hono ʻaó, ʻo fakamoʻoni kiate ia ʻoku tau manatuʻi ia pea ʻoku tau loto ke toʻo kiate kitautolu hono huafá, tauhi ʻene ngaahi fekaú, pea ngāue ʻi he angatonu.”1

Peá ne toki talamai kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau lotuá, he ʻoku fakapapau ʻa ʻene kau tamaioʻeikí ke lea pea mo ngāue maʻá e ʻOtuá. Naʻá ne pehē: “Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku mou lotuá? ʻOku mou lotu nai ke ʻafioʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá, ke ne ʻafio ki [hoʻomou] lotú, pea te Ne tāpuakiʻi [kimoutolu] ʻaki hono Laumālié.”2

ʻOku ʻikai ko ha fuʻu mahuʻinga ia pe ko e hā e lea ʻe fakaʻaongaʻí, ka ʻe fie maʻu ha faʻa kātaki. Ko ha fakataufolofola ia ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻo fakataumuʻa ke Ne fakatokangaʻi fakatāutaha koe. Ko ia ʻa e ʻOtua māʻolunga tahá, ko e Tamai ʻa e taha kotoa pē, ka ʻokú Ne fie tokanga fakafoʻituitui ki ha taha ʻo ʻEne fānaú. Mahalo ko e ʻuhinga ia naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e lea “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he langi, Ke tāpuhā ho huafá.”3

ʻOku faingofua ange ke maʻu ʻa e ongo totonu ʻo e ʻapasiá ʻi he taimi ʻokú ke tūʻulutui ai pe punou ho ʻulú, ka ʻoku malava pē ke ongoʻi ʻokú ke fakataufolofola ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻi ha tuʻunga faingofua ange pea naʻa mo ha lotu loto pē, he ʻe faʻa fie maʻu ia ke ke fakahoko ʻi hoʻo ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Te ke feʻao maʻu pē mo e longoaʻá mo ha kakai ʻi he taimi lahi hoʻo kei ʻaá. ʻOku fanongo ʻa e ʻOtuá ki hoʻo ngaahi lotu lotó, kae mahalo ʻe fie maʻu ke ke ako ke tāpuniʻi ho telingá mei he ngaahi meʻa fakahalá he ko e momeniti ʻokú ke fie maʻu ai ʻa e fetuʻutaki mo e ʻOtuá, he ʻikai hoko ia ʻi ha taimi fakalongolongo.

Naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni Sāmita te ke fie maʻu ke lotua ke fakatokangaʻi ʻe he ʻOtuá ho ui ke tauhi kiate Iá. ʻOkú Ne ʻosi ʻafioʻi kakato ʻe Ia ho uiuiʻí. Naʻá Ne ui koe, pea ʻi hoʻo lotu kiate Ia fekauʻaki mo ho uiuiʻí, te Ne fakahā ha meʻa lahi ange kiate koe ke ke ʻilo.4

Te u ʻoatu ha sīpinga ʻo e meʻa ʻe ala fai ʻe ha faiako fakaʻapi ʻi heʻene lotú. Mahalo kuó ke ʻosi ʻilo ʻe koe ʻa e meʻa ke ke faí:

“ʻAʻahi ki he fale ʻo e kāingalotú takitaha, ʻo naʻinaʻi kiate kinautolu ke nau lotu ʻaki ʻa e leʻó pea ʻi he lilo ʻo fai ʻa e ngaahi fatongia fakafāmili kotoa pē. …

“… Leʻohi ʻa e siasí maʻu ai pē, pea ke ne ʻiate kinautolu mo fakamālohia ʻa kinautolu;

“Pea tokanga ke ʻoua naʻa ʻi ai ha faiangahala ʻi he siasí, pe ko ha felotokoviʻaki ʻiate kinautolu, pe loi, pea lauʻikovi, pe lea kovi;

“Pea tokangaʻi ʻoku faʻa fakataha ʻa e siasí, pea tokangaʻi foki ʻoku fai ʻe he kāingalotú kotoa pē ʻa honau fatongiá.”5

Kae naʻa mo e faiako fakaʻapi taukeí mo hono hoá, ʻoku mātuʻaki mahino ʻe taʻe-malava ke hoko ia taʻe kau ai e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakakaukau ki he ngaahi familí pea naʻa mo e niʻihi fakafoʻituitui kuo ʻosi ui ke ngāué. He ʻikai feʻunga e fakakaukau lelei ʻa e tangatá mo e taumuʻa ʻoku leleí.

Ko ia te ke lotua ai e founga ke ʻiloʻi ʻa e lotó, ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fehalaaki ʻi he moʻuí pea mo e loto ʻo e kakai ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi leleí, mo ʻikai vēkeveke ke ke ʻiloʻi kinautolú. ʻE fie maʻu ke ke ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ke ke fai ke tokoniʻi kinautolú pea fakahoko kotoa ia fakatatau mo e meʻa te ke lavá, ʻo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú.

Koeʻuhí ko hoʻo maʻu e uiuiʻi fakataulaʻeiki mahuʻinga mo faingataʻa peheé, ʻoku fokotuʻu mai ai ʻe Palesiteni Sāmita ko e taimi ʻokú ke lotu aí, kole maʻu pē ki he ʻOtuá ke Ne tāpuakiʻi koe ʻaki Hono Laumālié. Te ke fie maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo ʻikai tuʻo taha pē ka ki he lahi taha ʻe foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koe ko ho takaua maʻu pē. Ko e ʻuhinga ia kuo pau ke tau lotu maʻu ai pē ke tataki kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi heʻetau tokoni ki Heʻene fānaú.

Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke mou maaʻusia e tuʻunga totonu homou lakanga fakataulaʻeikí taʻe te ke kaungā-fononga mo e Laumālié, ʻokú ke hoko ai ko ha tāketi ki he fili ʻo e fiefia kotoa pē. Kapau te ne lava ʻo fakatauveleʻi koe ke ke faiangahala, te ne lava foki ʻo holoki ho mālohi ke tataki ʻe he Laumālié pea holoki pehē ai mo ho mālohi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Ko e ʻuhinga ia naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Sāmita ʻoku totonu ke ke lotu maʻu ai pē ke fakatokanga atu mo maluʻi koe ʻe he ʻOtuá mei he koví.6

ʻOkú ne fakatokanga mai kiate kitautolu ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ko e fakatokangá ko e konga ia ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku fakaongo kotoa mai ʻe he kau palōfitá, ʻaposetoló, palesiteni fakasiteikí, pīsopé, mo e kau faifekaú ʻa e leʻo ʻo e fakatokangá ke tau hao mei he ngaahi meʻa fakamamahí ʻo fou he tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomalá, pea fakahoko mo tauhi ʻo engaahi fuakava toputapú.

ʻI hoʻo hoko ko e taha maʻu lakanga fakataulaʻeikí, kuo pau ke ke hoko ai ko e leʻo fakatokanga ʻo e ʻEikí. Ka ʻoku fie maʻu ke ke talangofua mo e koe ki he fakatokangá. He ʻikai ke ke lava ʻo malu fakalaumālie taʻe maʻu ʻa e maluʻi mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó.

Kuo pau ke ke lotua ia pea ngāueʻi ke maʻu ia. Te ke toki lava pē ʻi he fakahinohino ko iá ke ʻiloʻi ho halá ʻi he hala lausiʻi mo fāsiʻí ʻi he ngaahi ʻao fakapoʻuli ʻo e koví. ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho tataki ʻi Heʻene fakahā ʻa e moʻoní ʻi hoʻo ako ʻa e lea ʻa e kau palōfitá.

ʻE fie maʻu ha ngāue lahi ange ia ʻi he fanongo pē mo laukongá ki hono maʻu ʻa e fakahinohino ko iá. ʻE fie maʻu ke ke lotu mo ngāue ʻi he tui ke fakatō kakano moʻoni ʻa e folofola moʻoní ki ho lotó. Kuo pau ke ke lotu ke tāpuakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻaki Hono Laumālié, ke Ne taki koe ki he moʻoni kotoa pē mo fakahinohino atu ʻa e hala ʻoku totonú. Ko e founga ia ʻe fakatokanga atu ai mo tataki koe ki he hala ʻoku totonuú ʻi hoʻo moʻuí pea ʻi hoʻo ngāue he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku ʻomi ʻe he konifelenisi lahí ha faingamālie lelei ke fakamālohia ai ʻe he ʻEikí ho mālohi ke ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. Te ke lava ʻo teuteuʻi koe, he ʻoku ou tui naʻá ke fai pehē ki he konifelenisi ko ʻení, ʻaki haʻo lotu. Te ke lava ʻo fakatahaʻi hoʻo tuí mo kinautolu ʻe lotú, ʻi he konifelenisi ko ʻení. Te nau lotua ha ngaahi tāpuaki fungani maʻá ha kakai tokolahi.

Te nau lotua ʻa e Laumālié ke ʻi he palōfitá ko e tokotaha lea ʻa e ʻEikí. Te nau lotua ʻa e Kau ʻAposetoló pea mo e kau tamaioʻeiki kotoa kuo ui ʻe he ʻOtuá. ʻA ia ʻoku kau ai koe, mei he tīkoni foʻou tahá ki he taulaʻeiki lahi taukeí, pea mo ha niʻihi, kuo toulekeleka mo kei talavou, ʻe vavé ni haʻanau hiki atu ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ʻa ia te nau ongona ai, “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu [koe].”7

ʻE fakahoko ʻa e fakahīkihikí ki ha niʻihi te nau ʻohovale ai. Mahalo pē naʻe teʻeki ai ke nau maʻu ha tuʻunga māʻolunga ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní. Mahalo naʻe ongoʻi ʻe ha niʻihi naʻe ʻikai ke nau fakatokangaʻi ha meʻa lahi mei heʻenau ngāué pe naʻe ʻi ai ha ngaahi faingamālie ke ngāue naʻe ʻikai teitei ʻoange kiate kinautolu. ʻE ʻi ai mo ha niʻihi te nau ongoʻi naʻe fakanounouʻi honau taimi ngāué ʻi he moʻuí mei he meʻa naʻa nau ʻamanaki ki aí.

ʻOku ʻikai ko e tuʻunga naʻe maʻú pe taimi ʻo e ngāué ʻe mahuʻinga ki he ʻEikí. ʻOku tau ʻilo ʻeni mei he talanoa fakatātā ʻa e ʻEikí ki he kau ngāue ʻi he ngoue vainé, ʻa ia naʻe tatau ai ʻa e totongí neongo pe ko e hā ʻa e lōloa ʻo ʻenau ngāué mo e feituʻú. ʻE totongi kinautolu ʻo fakatatau mo e founga ʻo ʻenau ngāué.8

ʻOku ou ʻiloʻi ha tangata ko hoku kaumeʻa mamae, naʻe ngata siʻene ngāue ʻi he moʻui fakamatelie ʻi he ngoue vainé ʻanepō he taimi 11:00. Naʻe laui taʻu hono faitoʻo ia ki he kanisā. Lolotonga e ngaahi taʻu hono faitoʻó, pea mo e langá mo e faingataʻá, naʻá ne tali ha ui ke ne fakahoko fakauike ha ngaahi fakataha mo e kāingalotú pea mo tokangaʻi kinautolu ʻi hono uōtí ʻa ia ko ʻenau fānaú naʻe mavahe mei ʻapi; ko e niʻihi ko e kau uitou. Ko hono fatongiá ke tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ha nonga ʻi he feohi mo e niʻihi kehé pea mo e ako ʻo e ongoongoleleí.

Ko e taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e sivi fakaʻosí ʻoku toe pē ha taimi nounou ke moʻui aí, naʻe mamaʻo ʻa ʻene pīsopé ʻi ha folau fakapisinisi. Hili ha ʻaho ʻe ua, naá ne ʻoatu ha pōpoaki ki heʻene pīsopé ʻo fou he kulupulita ʻo e kau taulaʻeiki lahí. Ko ʻene fakamatala ʻeni ki heʻene ngāué: “ʻOku mahino kiate au ʻoku ʻikai ke ʻi heni ʻa e pīsopé, ko ia, ʻoku ou fakahoko atu ai ʻeni. ʻOku ou fakakaukau ki ha fakataha maʻa ʻemau kulupú ʻi he Mōnite kahaʻú. ʻE lava ʻe ha toko ua ʻo ʻave kimautolu ke mau ʻeva ki he Senitā Konifelenisí. Te mau fie maʻu ha kau mēmipa ke nau ʻave kimautolu pea mo ha kau Sikauti ke nau teke ʻa e ngaahi salioté teketeké. Kae fakatatau mo kinautolu ʻe fakamoʻoni ke kaú, mahalo naʻa tokolahi feʻunga pē ha kau toulekeleka ke nau fakahoko pē ia, ka ʻe lelei ke ʻilo ʻe ʻi ai ha kau talifaki, ʻo ka fie maʻu. ʻE toe lava foki ke hoko ko ha efiafi lelei ki he familí, ke omi ʻa kinautolu ʻe tokoní mo honau ngaahi familí. Ka ke fakamahino mai kimuʻa peá u toki tufaki ʻa e palaní. … Mālō.”

Peá ne toki fakaʻohovaleʻi leva ʻa e pīsopé ʻaki haʻane telefoni ki ai. Naʻá ne fehuʻi ki he pīsopé, ʻo ʻikai lave ki hono tūkungá pe ngāue loto toʻa ʻi hono fatongiá, “Pīsope, ʻoku ʻi ai ha meʻa te u ala fai maʻau?” Ko e Laumālie Māʻoniʻoní pē naʻá ne lava ʻo ʻai ke ne ongoʻi e mafasia ʻa e pīsopé neongo ʻene taulōfuʻu ʻi haʻaná. Pea ko e Laumālié pē taha naʻá ne lava ʻo ʻai ke ne fokotuʻu ha palani ke tokoniʻi hono ngaahi kāingá ʻi he faʻahinga tuʻunga tonu tatau mo ia naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻi he palani ʻo e ngaahi meʻa faka-Sikautí ʻi he taimi naʻe kei talavou aí.

ʻE lava ke foaki mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻi ha lotu ʻo e tui, ʻa e mālohi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻi ha faʻahinga tūkunga pē te tau ʻi ai. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke tau kole ʻi he loto fakatōkilalo ke fakahinohino mai ʻe he Laumālié kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau lea ʻaki mo faí, tau fakahoko ia, pea hoko atu ʻo moʻui taau mo e meʻaʻofa ko iá.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, mo ongoʻi ʻetau lotu kotoa pē. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisi moʻuí, ʻoku hanga Heʻene Fakaleleí ʻo fakamaʻa kitautolu ke tau taau mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou fakamoʻoni te tau lava ʻi heʻetau tui mo faivelengá ke fanongo ʻi ha ʻaho ki he lea ko ia te ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e fiefiá: “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu [koe].”9 Fakatauange te tau maʻu ʻa e tāpuaki fakaʻofoʻofa mei he ʻEikí ke ngāué. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.