2010–2019
Te Faaa‘o
Eperera 2015


Te Faaa‘o

Te horo‘a’tu nei au i to’u iteraa e, te tono mai nei te Mesia ora i te Varua Maitai, te Faaa‘o i te feia ta tatou e taparu nei no te tauturu Ia’na ia tamahanahanahia.

E au mau tuahine here, e oaoaraa no’u ia amui mai ia outou. Te haamana‘o nei au i to’u mama, to’u hoa faaipoipo, ta’u mau tamahine, ta’u mau hunoa vahine, ta’u mau mootua tamahine, vetahi o ratou tei ônei. Na teie faanahoraa popou i faahiahia ai au ia ratou. Ua ite au e te fariiraa i teie huru utuafare e te hoê oraraa utuafare faahiahia no roto mai ïa i to ratou tuuraa i te Faaora ei puna no to ratou oraraa. Ua haamana‘o tatou Ia’na i teie pô i roto i te himene, te mau pure e te mau a‘oraa faaûruhia. Te hoê o te mau huru o te Faaora ta tatou e au roa nei, o To’na ïa aroha faito ore.

Teie pô, ua ite outou, ua ite Oia ia outou e ua here ia outou. Ua ite outou i To’na here no te feia e parahi haati nei ia outou. E mau tuahine ratou no outou, e mau tamahine varua na to tatou Metua i te Ao ra. Te aupuru nei oia ia ratou a aupuru ai Oia ia outou. Te taa maitai nei Oia i to ratou mau pe‘ape‘a atoa. Ua hinaaro Oia e faaora ia ratou.

Ta’u parau poro‘i no outou i teie pô oia ho‘i ia nehenehe e e ti‘a ia outou ia riro ei hoê tuhaa faufaa roa no Ta’na horo‘araa tamahanahana i te feia e hinaaro i te tamahanahana. E nehenehe outou e hauti maitai a‘e i ta outou tuhaa, mai te peu ua ite hau outou i nahea Oia i te pahono i ta ratou pure no te tauturu.

E rave rahi o te pure nei i te Metua Mure Ore no te tamarû i te pe‘ape‘a, no te ani i te tauturu no te amo i ta ratou mau hopoi‘a o te ati, te vai-otahi-raa e te mata’u. Te faaroo mai nei te Metua Mure Ore i taua mau pure ra e te taa mai nei Oia i to ratou mau hinaaro. Ua fafau mai Oia e Ta’na Tamaiti Here, te Iesu Mesia ti‘afaahou, i te tauturu.

Ua horo‘a mai Iesu Mesia i teie fafauraa here:

« E haere mai outou ia’u nei, e te feia atoa i haa rahi, e tei teiaha i te hopoi‘a, e na’u outou e faaora.

« A rave mai i tau zugo i ni‘a ia outou, e ia haapiihia outou e au, te marû nei hoi au e te haehaa o te aau, e e noaa hoi te ora i to outou varua.

« Te marû nei hoi ta’u zugo e te mâmâ nei ta’u hopoi‘a ».1

Te mau hopoi‘a ta To’na mau tavini haapa‘o i titauhia ia amo i roto i te oraraa nei, ua haamamahia ïa te reira na To’na Tara‘ehara. E nehenehe te hopoi‘a o te hara e iriti-ê-hia. Area te mau tamataraa o te oraraa tahuti nei no te mau taata maitai, e nehenehe ïa e vai noa ei mau hopoi‘a teimaha.

Ua ite outou i teie mau huru tamataraa i roto i te oraraa o te mau taata maitai ta outou i here. Ua tupu te hinaaro i roto ia outou ia tauturu ia ratou. Te vai ra hoê tumu i tupu ai i roto ia outou te aroha no ratou.

E melo fafauhia outou no te Ekalesia a Iesu Mesia. Ua haamata te hoê tauiraa rahi i roto i to outou aau i te taime a tomo mai ai outou i roto i te Ekalesia. Ua rave outou i te hoê fafauraa, e ua farii outou i te hoê parau tapu tei haamata i te taui i to outou natura mau.

Ua faaite mai o Alama, i roto i ta’na mau parau i te vai pihaa no Moromona, i te mea ta outou i fafau i to outou bapetizoraa e eaha te auraa no outou e no te feia atoa e haati ra ia outou—i roto ihoa râ i to outou utuafare. Te paraparau ra oia i te feia e faaineine ra e rave i te mau fafauraa ta outou i rave, e ua farii atoa ratou i te parau tapu ta te Fatu i rave i mua ia outou :

« Inaha, tei ô nei te pape o Moromona: ua parauhia hoi te pape ra i te reira i‘oa. E teie nei, no te mea ua hinaaro outou ia ô i te aua o te Atua, e ia parauhia i to’na ra mau taata, e ua hinaaro outou ia tauturu te tahi i te tahi i te hopoi i ta outou mau hopoi‘a, ia mâmâ te reira ;

« Oia ïa, ua au ia outou ia oto, a oto ai te feia oto ra; oia ïa, e ia haamahanahana ia ratou i tei au ia haamahanahanahia ra, e ia ti‘a ei ite o te Atua i te mau mahana atoa, e i te mau mea atoa, e i roto i te mau vahi atoa ta outu e parahi ra, e ia tae noa’tu i te poheraa, ia faaorahia outou e te Atua, e ia amuihia i roto i to te ti‘a-faahou-raa matamua, ia noaa te ora mure ore ia outou ».2

Tera te tumu i vai ai i roto ia outou te hinaaro e tauturu i te hoê taata e tautoo ra no te haere i mua ma te amo i te hopoi‘a o te ati e te pe‘ape‘a. Ua fafau outou e, e tauturu outou i te Fatu ia amo i ta ratou mau hopoi‘a ia mâmâ e ia tamahanahanahia. Ua horo‘ahia ia outou te mana no te tauturu i te Fatu ia haamâmâ i te feia tei teimaha i te taime a farii ai outou i te horo‘a o te Varua Maitai.

I te taime a fatata ai Oia i te faasataurohia, ua faaite mai te Faaora i te huru no Ta’na tautururaa i te haamâmâ i te hopoi‘a e te horo‘araa i te puai no te amo i te reira. Ua ite Oia e, e oto Ta’na mau pipi. Ua ite Oia e, e mata‘u ratou no to ratou ananahi. Ua ite Oia e, e tapitapi to ratou mana‘o no ni‘a i to ratou aravihi no te haere i mua.

No reira ua horo‘a’tu Oia ia ratou i te fafauraa Ta’na e rave no tatou e no Ta’na mau pĭpĭ mau :

« Na’u hoi e ani atu i te Metua ra, e na’na e horo‘a mai i te tahi Faaa‘o ia outou, ia parahi mau oia e a muri noa’tu i ô outou nei ;

« O te Varua parau mau ra, o te ore e fariihia mai e te ao nei ra, no te mea aore i hi‘o ia’na, aore hoi i ite ia’na, e ite râ outou ia’na, e parahi mau hoi oia i ô outou nei, e ei roto hoi ia outou ».3

E ua fafau maira oia e :

« Na te Faaa‘o râ, na te Varua Maitai ra, o ta te Metua e tono mai ma to’u nei i‘oa ra, na’na e haapii mai ia outou i te mau mea atoa; e e faaite faahou mai hoi ia outou i te mau parau atoa ta’u i parau atu ia outou na.

« E hau ta’u e vaiiho ia outou nei, o to’u nei hau ta’u e ho atu no outou; e ere mai ta to te ao nei horo‘a ta’u horo‘a ia outou. Eiaha e taiâ to outou aau, eiaha hoi e mata’u ».4

Tau hepetoma noa i ma’iri a‘e nei, ua ite au i te tupuraa o te afa‘iraa te Varua Maitai i roto i te oraraa o te mau tamarii a te Atua o te taparu ra na roto i te pure ia haamâmâhia ta ratou hopoi‘a. Te semeio o te haamâmâraa te hopoi‘a mai te au i ta te Fatu i fafau mai : Ua tono mai Oia e To’na Metua i te Ao ra i te Varua Maitai ei Faaa‘o no te tauturu i Ta’na mau pĭpĭ.

Aita i maoro a‘e nei te toru o te u‘i no te hoê utuafare tei topa i roto i te ati pohe no te hoê tamaiti e pae matahiti tei faaru‘e mai. Ua pohe oia i roto i te hoê ati i te tau faafaaearaa e to’na utuafare. Ua farii au i te rave‘a no te ite hoê taime faahou e nahea te Fatu i te haamaitai i te feia haapa‘o ma te haamâmâ e te puai no te faaoroma‘iraa.

Ua hi‘o vau i te huru o to te Fatu haamâmâraa i ta ratou hopoi‘a rahi. Tei reira vau e o ratou ei tavini fafauhia na te Fatu—mai ia outou atoa i roto i to outou oraraa—« no te ta‘i i piha‘i iho ia ratou o te ta‘i ra… e no te tamahanahana ia ratou o te ti‘a ia tamahanahanahia ».5

No te mea ua ite au e parau mau te reira, ua oaoa vau e ua vai te hau i te taime a ani mai ai te mau metua paari ia’u ia farerei ia ratou e te na metua o te tamaiti na mua a‘e te pureraa.

Ua pure au no te ite e, nahea e ti‘a ai ia’u ia tauturu i te Fatu ia tamahanahana ia ratou. Ua parahi ratou e o vau i roto i ta matou piha faafaaearaa. Ua haamahanahana vau i te piha i te hoê pô to‘eto‘e i te hoê auahi iti na‘ina‘i i roto i te vahi tahuraa auahi.

Ua faaûruhia vau ia parau ia ratou e, ua here au ia ratou. Ua parau vau ia ratou e ua farii au i te here o te Fatu no ratou. Na roto i te tahi mau parau rii, ua tamata vau i te parau ia ratou e ua ta‘i au no ratou, tera râ o te Fatu ana‘e o tei ite e o tei farii mau i to ratou mauiui e to ratou oto.

I muri iho te parauraa i teie mau parau rii, ua maere au i te faarooraa ma te here a paraparau ai ratou no ni‘a i to ratou mana‘o hohonu

I roto i te roaraa o te taime a parahi amui ai matou, ua hau atu ta ratou mau parau i ta’u. Ua ti‘a ia’u ia ite i roto i to ratou reo e i roto i to ratou mau mata e, ua haaputapû te Varua Maitai ia ratou. I roto i te mau parau o te hoê iteraa papû ohie, ua paraparau mai ratou no ni‘a i te ohipa tei tupu e to ratou mana‘o. Ua horo‘a a‘e na te Varua Maitai ia ratou te hau o te tae mai e te ti‘aturi no te ora mure ore, e faaea mai ta ratou tamaiti, tei pohe ma te hara ore, i pihai iho ia ratou e amuri noa’tu.

I to’u horo‘araa i te hoê haamaitairaa autahu’araa ia ratou, ua haamauruuru vau no te faaururaa a te Varua Maitai i itehia i reira. Ua tae mai te Faaa‘o ma te hopoi mai i te ti‘aturi, te itoito e te puai rahi no matou paatoa.

I taua pô ra, ua ite au i te faaiteraa o te huru ta te Fatu raveraa i te ohipa i ni‘a ia tatou no te haamâmâ i te mau hopoi‘a a To’na mau taata. Te haamana‘o ra outou i roto i te Buka a Moromona i te taime ua fatata roa to’na mau taata i te hi‘a i raro a‘e i te mau hopoi‘a i faautahia i ni‘a i to ratou tua e te mau tia‘i ino.

Ua taparu te taata i te tamarûraa, mai ta te mau taata e rave rahi ta tatou e here nei e rave nei.Teie te papa’iraa, o ta’u i ite e, e parau mau :

« E na’u hoi e haamâmâ i te mau hopoi‘a teiaha i tuuhia i ni‘a i to outou tapono, eita roa o to outou tapono e mauii oi vai a‘e outou i te titiraa; e na’u te reira e rave, ia ti‘a maite outou ei ite no’u e muri nei, e ia ite papû outou e, te hi‘o aroha ra vau, te Fatu te Atua ra, i to’u ra mau taata i to ratou mau ati.

« I haamâmâhia ihora te mau hopoi‘a i tuuhia mai i ni‘a iho ia Alama e to’na ra mau taea‘e ; oia ïa ; na te Atua ratou i faaitoito, i tia‘i ia ratou i te faaoromai i te mau ati ma te paruparu ore, e ua auraro ihora ratou ma te aau tae e te faaoromai i te hinaaro atoa o te Fatu ».6

Ua ite faahou vau i taua semeio ra i tera e tera taime. E haamâmâ maitai a‘e tatou i te hopoi‘a a vetahi ê na roto i te tautururaa i te Fatu ia haapuai ia ratou. No reira te Fatu i tuu ai i roto i ta tatou ohipa ia tamahanahana ia vetahi ê i te faaueraa ia riro ei mau ite No’na i te mau taime atoa e i te mau vahi atoa.

Ua faaite te metua tane e te metua vahine o te tamaiti iti i to raua iteraa papû no ni‘a i te Faaora i taua pô ra i roto i to’u piha faafaaearaa. Ua tae mai te Varua Maitai e ua tamahanahanahia matou paatoa. Ua haapuaihia te mau metua. Aita te teimaha o te oto i mo‘e ê, tera râ, ua horo‘ahia ia ratou te puai no te amo i te oto. Ua faarahihia to ratou faaroo. E e tamau noa to ratou puai i te tupu i te rahi mai te mea e, e ani ratou e e ora hoi no te reira.

Te iteraa Varua no te tara‘ehara tei tae atoa mai i taua pô ra tei haapuai ia Ioba ia amo i ta’na hopoi‘a :

« Ua ite hoi au e, te ora ra te Faaora ia’u, e ia tae i te hopea ra e ti‘a mai ai oia i ni‘a i te fenua nei:

« E ia pohe tau iri nei i teie nei ma’i, e hi‘o â vau i te Atua i roto i tau tino nei ».7

Na taua iteraa ra no ni‘a i te Varua i horo‘a ia’na i te puai ia tamau maite noa. E haere oia na roto i te oto e te mahanahana ore mai roto mai i te mau taata ati a‘e ia’na no te ite i te oaoa e ti‘a ia tae mai i te feia faaroo i muri a‘e i te ratereraa ma te haapa‘o maitai na roto i te mau tamataraa.

Ua tupu te reira i ni‘a ia Ioba. Ua tae mai te mau haamaitairaa ia’na i roto i teie oraraa. Ua hope te aamu o Ioba na roto i teie semeio :

« Maitai roa a‘era to Ioba hopea i tei mutaaihora ia Iehova…

« E aore roa i itea i taua fenua atoa ra te vahine e au i te mau tamahine a Ioba i te maitaitai : Ua horo‘a maira to ratou metua tane i te hoê parahiraa i roto atoa i to ratou mau tuaane.

« E muri a‘e i te reira, te ora noa ra Ioba e hoê a‘era hanere, e maha ahuru i te matahiti, e ua ite i ta’na mau tamarii, e te mau tamarii atoa a taua na tamarii na’na ra, e maha atoa ui ra.

« Pohe ihora Ioba ma te ruhiruhia, e ma te î i to’na ra pue mahana ».8

O te faaiteraa ïa a te Varua no ni‘a i te taeraa mai o te Tara‘ehara ta Ioba i ite na roto i te mau tamataraa o te oraraa i faataahia no tatou paatoa. E tuhaa te reira no te faanahonahoraa rahi no te oaoa ta te Metua i horo‘a mai ia tatou nei. Ua vaiiho Oia i Ta’na Tamaiti ia horo‘a mai, na roto i Ta’na tusia Tara‘ehara no tatou, i te ti‘aturiraa o te tamahanahana ia tatou noa’tu te paari o te e‘a no te ho’i i piha‘i iho Ia’na ra.

Ua tono mai te Metua e te Tamaiti i te Varua Maitai no te tamahanahana e no te haapuai i te mau pĭpĭ a te Fatu i roto i to ratou tere.

Ua ite au i teie semeio o te tamahanahanaraa i to’u taeraa mai i rapae i te fare pureraa i reira e tupu ai te pureraa hunaraa o te tamaiti iti. Ua tape‘ahia vau e te hoê vahine aiai. Aita vau i matau. Ua parau oia e, ua haere mai oia i te pureraa hunaraa no te ta‘i e no te horo‘a i te tamahanahana mai te peu e nehenehe ta’na.

Ua parau oia e ua haere mai oia i te pureraa i te tahi pae no te tamahanahana ia’na iho. Ua parau oia ia’u e ua pohe iho nei ta’na tamarii matamua. Te amo ra oia i roto i to’na na rima hoê tamahine iti nehenehe. Ua pi‘o atu vau ia’na ra no te hi‘o i te mata ataata o te tamahine iti. Ua ani atu vau i te metua vahine o te aiû « O vai to’na i‘oa ? » Ta’na pahonoraa oioi e te oaoa « O Joy [Oaoa] to’na i‘oa. E tae noa mai te oaoa i muri a‘e i te oto ».

Te faaite mai nei oia i to’na iteraa papû ia’u. Ua ti‘a ia’u ia ite e, ua tae mai te hau e te tamahanahana i roto ia’na mai roto ana‘e mai i te hoê tumu papû. Te Atua ana‘e tei ite i te mafatu, e no reira, o Oia ana‘e te nehenehe e parau papû e, « ua ite au i ta oe e farii ra ». No reira e nehenehe noa vau e feruri i to’na oaoa oia’toa te oto tei na mua mai, tera râ te Fatu o tei here ua ite ia’na.

E nehenehe au e ite noa te tuhaa nahea Oia ia farii i te oaoa i te mau taime atoa e outou, ei pĭpĭ Na’na, te tautururaa Ia’na ia afa‘i i te hoê taime no te hau e te oaoa i te hoê tamarii a to tatou Metua i te Ao ra.

Te faaite nei au i to’u iteraa papû e, ua ani mai te Fatu ia tatou tata‘itahi, Ta’na mau pĭpĭ, ia tauturu i te amoraa i ta te tahi hopoi‘a. Ua fafau tatou ia na reira. Te faaite nei au i to’u iteraa papû e, na roto i Ta’na Tara‘ehara e To’na Ti‘a-faahou-raa, ua ofati te Fatu i te mana o te pohe. Te horo‘a’tu nei au i to’u iteraa e, te tono mai nei te Mesia ora i te Varua Maitai, te Faaa‘o i te feia ta tatou e taparu nei no te tauturu Ia’na ia tamahanahanahia.

E mau ite outou paatoa, mai ia’u, no te parau mau o te papa‘ihia i ni‘a i te pine o to’u metua vahine o ta’na i tamau noa hau atu i te 20 matahiti ei hoê melo no te apooraa rahi a te Sotaiete Taututu. Te na ô ra, « e ore roa te aroha e mou ».9 Aita vau i ite roa i te auraa taato‘a o teie mau parau. Tera râ ua hi‘o rii au a ite ai au ia’na i te tororaa i te rima i te feia i roto i te ati. Te parau mai ra te mau papa‘iraa mo‘a ia tatou i teie parau mau : « O te aroha râ, o te hinaaro mau ïa i te Mesia ».10

Eita roa To’na here e mou, e eita roa tatou e faaea i te farii i roto i to tatou aau i te hinaaro « ia oto, a oto ai te feia oto ra… e ia haamahanahana ia ratou i tei au ia haamahanahanahia ra ».11 Eita atoa te hau Ta’na i fafau mai e faaru‘e ia tatou a tavini ai tatou i te tahi No’na.

Ei ite No’na, te faatae atu nei au i te tapa‘o no te mauruuru no te ohipa ta outou i rave ma te maitai, no te tauturu i te Fatu ora o Iesu Mesia e te Varua Maitai, te Faaa‘o, ia faaetaeta i te mau turi avae e ia faateitei i te mau rima tautau i ni‘a.12 Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.