2010–2019
Ko e Fakafiemālié
ʻEpeleli 2015


Ko e Fakafiemālié

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tuku mai ʻe he Kalaisi moʻuí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e Fakafiemālié, kiate kinautolu ʻoku tukupā ke tokoni kiate Ia ʻi hono fakafiemālieʻí.

Siʻoku tuofāfine ʻofeina, ʻoku fakafiefia ke ʻi heni mo kimoutolu. Kuó u fakakaukau ai ki heʻeku fineʻeikí, uaifí, ngaahi ʻofefiné, ngaahi ʻofefine ʻi he fonó, makapuna fefiné—pea ʻoku ʻi heni hanau niʻihi. ʻOku hanga ʻe he polokalama fakaʻofoʻofá ni ʻo ʻai ke u houngaʻia ange ʻiate kinautolu. ʻOku ou ʻiloʻi ko hono maʻu ko ia ha fāmili lelei mo fakafiefia peheé, ʻoku tupu ia mei heʻenau fokotuʻu e Fakamoʻuí ko e uho ʻo ʻenau moʻuí takitaha. Kuo tau fakamanatua Ia he pooni ʻi he hivá, lotú, mo e ngaahi malanga fakalaumālié. Ko e taha e ngaahi ʻulungaanga ʻo e Fakamoʻuí ʻoku tau houngaʻia taha aí, ko ʻEne ʻofa taʻe fakangatangatá.

Kuo mou ongoʻi he pooni ʻEne ʻafioʻi mo ʻofeina kimoutolú. Kuo mou ongoʻi ʻEne ʻofeina ʻa kinautolu ʻoku tangutu ʻi ho tafaʻakí. Ko homou ngaahi tokoua kinautolu, ko e ngaahi ʻofefine fakalaumālie ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne tokangaekina kinautolu ʻo hangē ko ʻene tokangaekina koé. ʻOku mahino kiate ia ʻenau mamahi kotoa pē. ʻOkú Ne finangalo ke tokoniʻi kinautolu.

Ko ʻeku pōpoaki kiate kimoutolu he pōní, te ke malava pea kuo pau ke ke hoko ko e konga mahuʻinga ʻo ʻEne fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu fakafiemālié. Te ke lava ʻo fakahoko lelei taha ho fatongiá kapau te ke ʻilo lahi ange ki he founga ʻokú Ne tali mai ai e ngaahi lotu kole tokoní.

ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku lotu ki he Tamai Hēvaní ke maʻu ha fakanonga, ke maʻu ha tokoni ʻi hono fuesia ʻenau ngaahi kavenga fakamamahí, tuēnoá pe taʻelatá, pea mo e manavasiʻí. ʻOku ongona ʻe he Tamai Hēvaní e ngaahi lotu ko iá pea mahino kiate Ia ʻenau ngaahi fie maʻú. Kuó Ne ʻosi talaʻofa mai mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisi toetuʻú, te Na tokoni atu.

Naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e talaʻofa fakafiefia ko ʻení:

“Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.

“Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālié ki homou laumālié.

“He ʻoku faingofua pē ʻeku haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa ʻeku kavengá.”1

ʻOku hanga Heʻene Fakaleleí ʻo fakamaʻamaʻa e ngaahi kavenga ʻo e moʻuí kuo pau ke fuesia ʻe Heʻene kau tamaioʻeiki faivelengá. ʻE lava ke toʻo atu e mafasia ʻo e angahalá, ka ʻe lava ke hoko e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e moʻui fakamatelié ko ha kavenga mafasia ki he kakai fai leleí.

Kuo mou mātā e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení ʻi he moʻui ʻa e kakai lelei ʻoku mou ʻofa aí. Ne mou ongoʻi ha holi ke tokoniʻi kinautolu. ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga hoʻomou ongoʻi manavaʻofa kiate kinautolú.

Ko ha mēmipa fuakava koe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe kamata ha fuʻu liliu lahi ʻi ho lotó he taimi naʻá ke kau ai ki Hono Siasí. Naʻá ke fai ha fuakava, peá ke maʻu ha talaʻofa ne kamata ke ne liliu ho natulá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻi heʻene lea ʻi he vai ʻo Molomoná, ʻa e meʻa naʻá ke palōmesi ʻi he taimi ne papitaiso ai koé pea mo ʻene ʻuhinga kiate koe mo e tokotaha kotoa pē ʻokú ke ofi ki aí—kae tautautefito ki ho fāmilí. Naʻá ne lea kiate kinautolu ne ʻamanaki ke nau fakahoko e ngaahi fuakava naʻá ke fakahokó, pea naʻa nau maʻu foki e talaʻofa tatau naʻe fai ʻe he ʻEikí kiate koé:

“Vakai, ko e vai ʻeni ʻo Molomoná (he naʻe ui pehē ia) pea ko ʻeni, ko e meʻa ʻi hoʻomou holi ke hū ki he loto-ʻā sipi ʻo e ʻOtuá, pea ui ʻa kimoutolu ko hono kakaí, pea ʻoku mou loto ke fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻa;

“ʻIo, pea ʻoku mou loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te mou ʻi aí, ʻo aʻu ki he mate, koeʻuhi ke huhuʻi ʻa kimoutolu ʻe he ʻOtuá, pea mou kau fakataha mo kinautolu ʻoku ʻo e ʻuluaki toetuʻú, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”2

Ko e ʻuhinga ia ʻokú ke fie tokoniʻi ai ha taha faingataʻaʻia ke ne laka ki muʻa neongo ha meʻa fakamamahi mo faingataʻa. Naʻá ke palōmesi ange te ke tokoni ki he ʻEikí ke fakamaʻamaʻa ʻenau kavengá mo fakafiemālieʻi kinautolu. Naʻe foaki atu kiate koe ʻa e mālohi ke ke tokoni ʻi hono fakamaʻamaʻa e ngaahi kavenga ko iá ʻi he taimi naʻá ke maʻu ai e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he ʻamanaki ke tutuki Iá, naʻe fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e founga ʻokú Ne tokoni ki hono fakamaʻamaʻa e ngaahi kavengá mo foaki ha mālohi ke fuesia kinautolú. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻe mamahi ʻEne kau ākongá. Naʻá Ne ʻafioʻi te nau tailiili ki honau kahaʻú. Naʻá Ne ʻafioʻi te nau ongoʻi taʻepauʻia pe te nau lava ʻo laka atu ki muʻa.

Ko ia naʻá Ne fai kiate kinautolu e talaʻofa ʻokú Ne fai kiate kitautolu mo ʻEne kau ākonga moʻoni kotoa pē:

“Pea te u kole ki he Tamaí, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha Fakafiemālie ʻe taha, koeʻuhi ke nofo ia mo kimoutolu ʻo taʻengata;

“ʻIo ko e Laumālie ʻo e moʻoní; ʻa ia ʻoku ʻikai faʻa maʻu ʻe he māmaní, he ʻoku ʻikai mamata ia ki ai, pe ʻiloʻi ia: ka te mou ʻilo ia; he te ne nofo mo kimoutolu, pea nofoʻia ʻe ia ʻa kimoutolu.”3

Naʻa Ne talaʻofa mai leva:

“Ka ko e Fakafiemālié ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi hoku huafá, te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻakimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú.

“ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”4

Ne u vakai he ngaahi uike siʻi kuo toki maliu atú ki hono fakahoko e talaʻofa ko ia ʻo hono fekauʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he moʻui ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá pea ʻi he moʻui ʻa kinautolu ne nau tautapa ʻi he lotu ke fakamaʻamaʻa ʻenau ngaahi kavengá. Naʻe hoko mai ʻa e mana ʻo hono fakamaʻamaʻa ʻo e ngaahi kavengá ʻi he founga naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí. Naʻá Ne hanga mo e Tamai Hēvaní ʻo fekauʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e Fakafiemālié, ke tokoni ki Heʻene kau ākongá.

Ne toki mamahí ni ha toʻu tangata ʻe tolu ʻo ha fāmili ʻi he mālōlō ʻa ha kiʻi tamasiʻi taʻu nima. Naʻá ne mate ʻi ha fakatamaki lolotonga ʻene ʻalu mo hono fāmilí ʻo mālōlō ʻeveʻeva. Ne u maʻu ha faingamālie ke mātā e founga ʻoku faitāpuekina ai ʻe he ʻEikí ʻa e kau faivelengá ʻaki e nongá mo e mālohi ke faʻa kātakí.

Naʻá ku siofi e founga naʻe fakamaʻamaʻa ai ʻe he ʻEikí ʻenau kavengá. Naʻá ku ʻiate kinautolu ko ha tamaioʻeiki fuakava ʻa e ʻEikí—ʻo hangē pē ko ia ʻe faʻa hoko kiate koe ʻi hoʻo moʻuí—“ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí, … pea ke fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié.”5

Koeʻuhí naʻá ku ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia, ne u fiefia mo nonga ʻi hono fakaafeʻi au ʻe he ongo kuí ke u feʻiloaki mo kinaua mo e ongomātuʻa ʻa e kiʻi tamasiʻí kimuʻa he meʻafakaʻeikí.

Ne u lotua ke ʻiloʻi e founga te u lava ʻo tokoni ai ki he ʻEikí ʻi hono fakafiemālieʻi kinautolú. Ne mau tangutu ʻi hoku loto falé. Ne u ʻosi fakamāfanaʻi e lokí ʻi ha pō momoko ʻaki ha kiʻi afi mei he tofunangá.

Naʻá ku ongoʻi ke talaange kiate kinautolu hoku ʻofa. Naʻá ku talaange ʻoku ou ongoʻi e ʻofa e ʻEikí ʻiate kinautolú. Ne u feinga ke u talaange ʻi ha ngaahi lea siʻi ʻoku ou tēngihia fakataha mo kinautolu ka ko e ʻEikí pē ʻokú Ne ʻafioʻi mo aʻusia kakato honau mamahí mo e faingataʻaʻiá.

Hili ʻeku lea ʻaki e ngaahi lea ko iá, ne u maʻu ha ongo ke u fakafanongo ʻi he loto ʻofa, ka nau vahevahe mai e ngaahi ongo ʻoku nau maʻú.

ʻI he vahaʻataimi ne mau tangutu aí, ne lahi ange e meʻa naʻa nau vahevahe maí ʻiate au. Naʻe lava ke u ongoʻi mei honau leʻó mo mātā ʻi honau fofongá hono nofoʻia kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Ne nau fakamatalaʻi ʻi ha fakamoʻoni faingofua ki he meʻa ne hokó pea mo e meʻa ne nau ongoʻí. Kuo ʻosi ʻoange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ia e nonga ʻoku haʻu fakataha mo e ʻamanaki lelei ki he moʻui taʻengatá, ʻe lava ke na maʻu ʻo taʻengata ʻa hona foha ne pekia taʻe ʻi ai haʻane angahalá.

ʻI heʻeku tuku hanau tāpuaki fakataulaʻeikí, naʻá ku fakafetaʻi koeʻuhi ko e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Maʻoniʻoní naʻe ʻi aí. Kuo haʻu e Fakafiemālié ʻo ne ʻomi e ʻamanaki leleí, loto toʻá mo ha mālohinga lahi ange maʻamautolu kotoa.

Ne u mātā hono fakahaaʻi tonu ʻi he pō ko iá, e founga ʻoku tau ngāue fakataha mo e ʻEikí ke fakamaʻamaʻa e ngaahi kavenga ʻa Hono kakaí. ʻOku mou manatuʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná e taimi ne meimei fakaʻauha ai Hono kakaí ʻe he ngaahi kavenga mafasia naʻe hilifaki honau tuʻá ʻe he kau pulengāue fitaʻá.

Naʻe tangi e kakaí ki ha fakafiemālie, ʻo hangē pē ko ia ʻoku fai ʻe ha niʻihi tokolahi ʻoku tau ʻofa ai mo tokoniʻi. Ko e lekōtí ʻeni, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni:

“Pea te u fakamaʻamaʻa foki ʻa e ngaahi kavenga kuo hilifaki ki homou ngaahi umá, ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi homou tuʻá, lolotonga hoʻomou ʻi he nofo pōpulá; pea te u fai ʻeni koeʻuhí ke mou tuʻu ko e kau fakamoʻoni kiate au ʻamui, pea ke mou ʻiloʻi fakapapau ko au ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻoku ou tāpuakiʻi hoku kakaí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá.

“Pea ko ʻeni naʻe hoko ʻo pehē naʻe fakamaʻamaʻa ʻa e ngaahi kavenga ʻa ia naʻe hilifaki kia ʻAlamā mo hono kāingá; ʻio, naʻe fakamālohia ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhí ke nau lava ʻo fua faingofua ʻa ʻenau ngaahi kavengá, pea nau fakaongoongo ʻi he fiefia mo e faʻa kātaki ki he finangalo kotoa pē ʻo e ʻEikí.”6

Kuo tā tuʻo lahi ʻeku mātā e mana ko iá. Ko e founga lelei taha ke tau fakamaʻamaʻa ai e kavenga ʻa e niʻihi kehé, ko ʻetau tokoni ki he ʻEikí ke fakamālohia kinautolu. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakakau ai ʻe he ʻEikí ʻi hotau tufakanga ke fakafiemālieʻi e niʻihi kehé, ʻa e fekau ko ia ke hoko ko ʻEne kau fakamoʻoni ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he tamai mo e faʻē ʻa e kiʻi tamasiʻí e Fakamoʻuí ʻi hoku loto falé ʻi he efiafi ko iá. Naʻe hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻe fakafiemālieʻi kotoa kimautolu. Naʻe fakamālohia e ongomātuʻá. Naʻe ʻikai ke toʻo atu e kavenga ʻo e mamahí, ka naʻá na lava ke kātakiʻi ʻa e mamahí. Ne tupulaki ʻa ʻena tuí. Pea ʻe hokohoko atu e tupulaki hona mālohí ʻi heʻena kolea mo moʻui ʻaki iá.

Ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e Laumālié ki he Fakaleleí ne maʻu he pō ko iá, naʻá ne fakamālohia foki ʻa Siope ke mafeia ʻene kavengá:

“He ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí, pea ʻe tuʻu ia ʻi māmani ʻi he ʻaho fakamuí:

“Pea ka ʻosi hoku kilí pea maumau hoku sinó, ka te u mamata ʻi hoku kakanó ki he ʻOtuá.”7

Ko e fakamoʻoni ia ʻa e Laumālié naʻá ne maʻu ai e mālohi ke kātakí. Naʻá ne foua e mamahí mo e siʻi ha fakafiemālie mei he kakai ofi kiate iá, ka ne toki siofia e fiefia ʻoku maʻu ʻi he faivelengá, hili hono ikunaʻi kāfakafa honau ngaahi faingataʻá.

Naʻe hoko ia kia Siope. Naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he moʻuí ni. Naʻe fakaʻosi e talanoa ʻo Siopé ʻaki e mana ko ʻení:

“Pea naʻe tāpuaki lahi hake ʻe [he ʻEikí] ʻa e moʻui kimui ʻa Siopé ʻi heʻene moʻui kimuʻá. …

“Pea naʻe ʻikai ʻilo ʻi he fonuá kotoa pē ha kau fefine hoihoifua ʻo hangē ko e ngaahi ʻofefine ʻo Siopé: pea naʻe foaki ʻa e tofiʻa kiate kinautolu ʻe heʻenau tamaí ʻi he fakataha mo honau ngaahi tuongaʻané.

“Pea hili ʻa e meʻá ni naʻe moʻui ʻa Siope ʻi he taʻu ʻe teau mā fāngofulu, ʻo ne mamata ki hono ngaahi fohá, mo e ngaahi foha ʻo hono ngaahi fohá, ʻio, ko e toʻu tangata ʻe fā.

“Pea naʻe pekia ʻa Siope, kuo motuʻa mo fonu ʻi he ngaahi ʻahó.”8

Ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e Laumālié ki he Fakalelei ne teu hokó naʻe lavaʻi ai ʻe Siope e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku fakataumuʻa kiate kitautolú kotoa. Ko e konga ia ʻo e palani lahi ʻo e fiefiá naʻe ʻomi ʻe he Tamaí maʻatautolú. Naʻá Ne fakaʻatā Hono ʻAló, ke Ne foaki mai ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻa e ʻamanaki lelei te ne fakafiemālieʻi kitautolú, neongo pe ko e hā hono ngali faingataʻa e hala foki ki ʻapi kiate Iá.

ʻOku hanga ʻe he Tamaí mo e ʻAló ʻo ʻomi e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakafiemālieʻi mo fakamālohia e kau ākonga ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau fonongá.

Ne u mātā e mana fakafiemālie ko ʻení, ʻi heʻeku aʻu atu ki he falelotu naʻe teu fakahoko ai e meʻafakaʻeiki ʻo e kiʻi tamasiʻí. Ne taʻofi au ʻe ha fefine kei talavou ne ʻikai te u maheni mo ia. Naʻá ne talamai ko ʻene haʻu ki he meʻafakaʻeikí ke fiekaungā-mamahi mo fai ha fakafiemālie, kapau te ne lava.

Naʻá ne pehē naʻá ne haʻu ki he meʻafakaʻeikí ke ne maʻu foki ai mo ha fiemālie. Naʻá ne talamai ne toki mālōlō ʻene tamasiʻi lahí. Naʻá ne fuofua ha kiʻi taʻahine talavou. Ne u ʻunu atu ke vakai ki he fofonga malimali ʻo e kiʻi taʻahiné. Ne u fehuʻi ange ki he faʻē ʻa e pēpeé, “Ko hai hono hingoá?” Naʻá ne tali fiefia mai leva, “Ko hono hingoá ko Joy (Fiefia). ʻOku hoko mai maʻu pē ʻa e fiefiá hili ʻa e mamahí.”

Naʻá ne fai mai ʻene fakamoʻoni kiate au. Naʻe lava ke u tala naʻá ne maʻu ʻa e nongá mo e fiemālié mei he tupuʻanga pau mo moʻoni pē tahá. Ko e ʻOtuá pē ʻokú Ne ʻafioʻi e lotó, pea ko Ia pē te Ne lava ke folofola totonu mai, “ʻOku ou ʻiloʻi e meʻa ʻokú ke ongoʻí.” Ko ia ʻoku ou fakakaukau loto atu ai ki heʻene fiefiá mo e mamahi ne muʻomuʻa aí, ka ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻEiki ʻokú Ne ʻofeina iá.

ʻOku ou ʻiloʻi fakakonga pē ʻa e lahi ʻo ʻEne fiefiá ʻi he taimi kotoa ʻokú ke tokoni ai kiate Ia ʻi hoʻo hoko ko ʻEne ākongá, ke ʻoatu ha fakafiemālie mo ha fiefia ki ha fānau ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku ou fakamoʻoni kuo kole mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu takitaha, ko ʻEne kau ākongá, ke tau fetokoniʻaki mo fefuaʻaki ʻetau kavengá. Kuo tau palōmesi te tau fai ia. ʻOku ou fakamoʻoni kuo maumauʻi ʻe he ʻEikí e haʻi ʻo e maté ʻo fakafou Heʻene Fakaleleí mo e Toetuʻú. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tuku mai ʻe he Kalaisi moʻuí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e Fakafiemālié, kiate kinautolu ʻoku tukupā ke tokoni kiate Ia ʻi hono fakafiemālieʻí.

ʻOku tau hoko kotoa pē ko ha kau fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e tohi ʻi he pine ne tui ʻe heʻeku faʻeé ʻi ha taʻu ʻe 20 tupu nai ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e poate lahi ʻo e Fineʻofá. Ne tohiʻi ai, “ʻOku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.”9 ʻOku teʻeki pē ke u ʻiloʻi e ʻuhinga kakato ʻo e kupuʻi lea ko iá. Ka ne u mamata pē ki ai heʻene tokoniʻi ʻa kinautolu ne faingataʻaʻiá. ʻOku talamai ʻe he folofolá ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: “Ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”10

ʻOku ʻikai fakaʻau ke ngata ʻa ʻEne ʻofá, pea he ʻikai tūkua ʻetau ongoʻi ʻi hotau lotó ke “tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí … pea fakafiemālieʻi [ʻa kinautolu] ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié.”11 Pea he ʻikai mavahe ʻa e fiemālie naʻá Ne talaʻofa maí, ʻo ka taú ka tokoni ki he niʻihi kehé koeʻuhí ko Ia.

ʻI heʻeku hoko ko ʻEne fakamoʻoní, ʻoku ou ʻoatu ha fakamālō koeʻuhí ko e lelei ʻoku mou fai ke tokoni ki he ʻEiki moʻui ko Sīsū Kalaisí mo e Fakafiemālie ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ke fakamālohia ʻa e tui ʻoku vaivaí pea hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló.12 ʻOku ou fakafetaʻi ʻaki hoku lotó kotoa koeʻuhí ko e houʻeiki fafine ʻi heʻeku moʻuí kuo nau tokoniʻi mo faitāpuekina au ʻi heʻeku hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.