2010–2019
Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá
ʻEpeleli 2015


Ko e Meʻaʻofa ʻo e ʻAloʻofá

ʻOku ʻatā e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni pea lauikuonga, kiate kinautolu kotoa kuo mafesifesi honau lotó mo fakatomala honau laumālié.

ʻOku tau fakamanatua ʻi he Sāpate Toetuʻú ʻa e meʻa naʻe tatali fuoloa ki ai mo nāunauʻia taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní.

Ko ha ʻaho ia naʻá ne liliu ʻa e meʻa kotoa pē.

Naʻe liliu ʻeku moʻuí ʻi he ʻaho ko iá.

Naʻe liliu hoʻo moʻuí.

Naʻe liliu mo e ikuʻanga ʻo e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.

ʻI he ʻaho mohu tāpuekina ko iá, naʻe hanga ai ʻe he Fakamoʻui ʻo e faʻahinga e tangatá, ʻa ē naʻá Ne toʻo kiate ia e ngaahi haʻi ʻo e angahala mo e mate naʻá ne fakapōpulaʻi kitautolú, ʻo veteki e ngaahi haʻi ko iá mo fakatauʻatāinaʻi kitautolu.

Kuo ʻikai ha toe huhu ʻo e maté, pea ʻikuna ʻa faʻitoka koeʻuhí ko e feilaulau naʻe fai ʻe hotau Huhuʻi ʻofeiná,1 kuo ʻikai ha toe mālohi tuʻuloa ʻo Sētane, pea ʻoku “fakatupu foʻou ʻa kitautolu … ki he ʻamanaki moʻui ʻi he toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.”2

Ko e moʻoni, naʻe tonu e ʻAposetolo ko Paulá ʻi heʻene pehē te tau lava ʻo “toutou fefakafiemālieʻaki … ʻi he ngaahi lea ní.”3

ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá

ʻOku tau faʻa lea ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí—pea ʻoku moʻoni ia!

ʻI he fakalea ʻa Sēkopé, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau lau ai ki he fakalelei ʻa Kalaisí, pea maʻu ha ʻilo haohaoa kiate ia?”4 Ka ʻi heʻetau “lea ʻia Kalaisi, … fiefia ʻia Kalaisi, … malanga ʻaki ʻa Kalaisi, [mo] kikite ʻia Kalaisi”5 ʻi he faingamālie kotoa peé, kuo pau ke ʻoua naʻa mole ʻa ʻetau ongoʻi ʻaʻapa mo houngaʻia moʻoni ʻi he feilaulau taʻengata ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

He ʻikai lava ke hoko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ko ha meʻa noa pē ʻi heʻetau faiakó pe akonakí, ʻetau pōtalanoá, pe ʻi hotau lotó. ʻOku toputapu ia mo māʻoniʻoni, he naʻe tuʻunga ʻi he “feilaulau maʻongoʻonga mo fakaʻosi” ko ʻení ʻa hono ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e “fakamoʻuí kiate kinautolu fulipē ʻe tui ki hono huafá.”6

ʻOku ou fakatumutumu heʻeku fakakaukau ki he afeitaulalo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ke fakahaofi kitautolu, neongo ʻetau taʻe-haohaoá, taʻemaʻá, mohu fehālākí, mo ʻikai faʻa maʻu ha loto houngaʻiá. Kuó u feinga ke mahino kiate au e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻaki hoku ʻatamai fakangatangatá, ka ko e fakamatala pē ʻeni ʻoku ou lava ʻo maʻú: ʻoku loloto, haohaoa, mo taʻe fakangatangata e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakafuofuaʻi ʻa hono “[māokupu, mo hono lōloa, mo hono loloto, pea mo hono māʻolunga … ʻo e ʻofa ʻa Kalaisí].”7

ʻOku faʻa ui ʻe he folofolá ʻa hono fakahaaʻi moʻoni e ʻofa ko iá, ko e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá—ko e tokoni fakalangi pea mo e fakakoloa ʻo e ivi ʻoku tau tupulaki ai mei hotau tuʻunga he taimí ni ko ha kakai mohu fehalaaki mo fakangatangatá, ki he tuʻunga hakeakiʻi ʻo e “moʻoní mo e māmá, kae ʻoua kuo fakanāunauʻi [kitautolu] ʻi he moʻoní pea tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.”8

Ko ha meʻa fakaofo ʻaupito, ʻa e ʻaloʻofa ko ʻeni ʻa e ʻOtuá. Ka ʻoku faʻa maʻu hala.9 Neongo ia, ʻoku totonu ke tau ʻilo ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá kapau ʻoku tau fakataumuʻa ke maʻu ʻa e meʻa kuo ʻosi teuteu maʻatautolu ʻi Hono puleʻanga taʻengatá.

ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku ou fie lea ai kau ki he ʻaloʻofá. Tautautefito ki he, ʻuluakí, ʻa e founga ʻoku vete ange ai ʻe he [ʻaloʻofá] ʻa e ngaahi hūʻanga ki he langí pea uá, founga ʻokú ne fakaava ai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí.

ʻUluakí: ʻOku Fakaava ʻe he ʻAloʻofá ʻa e Ngaahi Hūʻanga ki he Langí

Koeʻuhí kuo tau “faiangahala kotoa pē, pea tōmui ʻi he fakamālō [ki] he ʻOtuá”10 pea koeʻuhí “ʻoku ʻikai lava ʻo hū ha meʻa ʻoku taʻemaʻa ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá,”11 ʻoku tau taʻetaau kotoa ai ke foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Neongo kapau te tau tauhi ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau moʻuí kotoa, ka ʻoku ʻikai feʻunga ia; he te tau kei hoko pē ko e “kau tamaioʻeiki taʻeʻaonga.”12 He ʻikai ke tau lava ʻo ngāueʻi ʻetau hū ki he langí; ʻoku taʻofi kitautolu ʻe he ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú pea ʻoku ʻikai hatau ivi ke ikunaʻi ia ʻiate kitautolu pē.

Ka ʻoku ʻikai mole ai ʻa e meʻa kotoa pē.

Ko hotau ʻamanakilelei ʻanga maʻongoʻonga mo taʻengatá pē ʻa e ʻaloʻofa e ʻOtuá.

Tuʻunga ʻi he feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku fakalato ai ʻe he ʻaloʻofá e ngaahi fie maʻu ʻa e fakamaau totonú,13 “pea [ʻomi] ai ʻa e ngaahi founga ki he tangatá ke nau maʻu ai ha tui ke fakatomala.”14

Neongo ʻe tatau ʻetau ngaahi angahalá mo e kulaʻahoʻahó, ka ʻe lava ke hangē ko e ʻuha hinaekiakí.15 He kuo hanga ʻe hotau Fakamoʻui ʻofeiná “ʻo foaki ʻe ia ia ko e totongi huhuʻi maʻá e kakai kotoa pē,”16 ko ha hūʻanga ki Hono puleʻanga taʻengatá.17

Kuo fakaava ʻa e matapā hūʻangá!

Ka ʻoku ʻikai fakafoki pē kitautolu ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ki hotau tuʻunga taʻe-ha-mele kimuʻá. Kapau ko e ʻuhinga pē ʻo e fakamoʻuí ko e tamateʻi ʻetau ngaahi fehalaakí mo e angahalá, pea tā kuo ʻikai lava ʻe he fakamoʻuí—neongo ʻene fakaʻofoʻofá—ʻo fakakakato e fie maʻu ʻa e Tamaí maʻatautolú. ʻOku māʻolunga ange ʻene taumuʻá: ʻOkú Ne finangalo ke hoko Hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné ʻo tatau mo Ia.

ʻI he meʻaʻofa ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai foki fakaholomui e hala ʻo e tuʻunga fakaākongá; ʻoku hanga ia ki ʻolunga.

ʻOku iku ia ki ha tuʻunga māʻolunga ʻoku hāhāmolofia ke tau makupusi! ʻOku taki ki he hakeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ia ʻe takatakaiʻi ai kitautolu ʻe hotau ngaahi ʻofaʻangá, maʻu “mei hono fonú, pea mo hono nāunaú.”18 ʻOku ʻatautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku ʻa Kalaisi ʻa kitautolu.19 ʻIo, ko e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he Tamaí ʻe foaki ia kiate kitautolu.20

ʻOku tau fie maʻu ha meʻa ʻoku lahi ange ʻi he fakaava pē ʻo e matapā ʻo e ʻaá ke tau maʻu ʻa e nāunau ko ʻení; kuo pau ke tau hū ʻi he matapā ko ʻení mo ha loto holi ke liliu—ko ha fuʻu liliu lahi ʻoku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ko e “fanauʻi foʻou; ʻio, ke nau fanauʻi ʻi he ʻOtuá, ʻo liliu mei [hotau anga fakamāmani] mo tō ki laló, ki ha tuʻunga ʻo e anga māʻoniʻoni, kuo huhuʻi ʻe he ʻOtuá, ʻo hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine.”21

Uá: ʻOku Fakaava ʻe he ʻAloʻofá ʻa e Ngaahi Matapā ʻo e Langí

Ko ha ʻelemēniti ʻe taha ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ko hono fakaava ʻo e ngaahi matapā ʻo e langí, ʻa ia ʻoku lilingi mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e mālohi mo e ivi, ʻo tau lava ai ke aʻusia ʻa e ngaahi meʻa naʻe mei tāumamaʻo ke tau maʻu. ʻOku tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa fakaofo ʻa e ʻOtuá ʻa e malava ʻa ʻEne fānaú ke ikunaʻi ʻa e lea fakatauvele mo mōlia ngofua ʻa e tokotaha kākaá, mavahe mei he angahalá, pea “hoko ʻo haohaoa ʻia Kalaisi.”22

Neongo ʻoku tau maʻu kotoa ha vaivaiʻanga, ka te tau lava ʻo ikunaʻi kinautolu. Kapau te tau loto fakatōkilalo mo tui, ʻe lava ke hoko e ngaahi meʻa vaivaí ʻo mālohi, tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa pē ʻa e ʻOtuá.23

ʻOku foaki ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻi he kotoa ʻetau moʻuí, ʻa e ngaahi tāpuaki fakatuʻasinó mo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ko ē ʻokú ne fakalahi hotau iví mo tokoniʻi ʻetau moʻuí. ʻOku fakafoʻou kitautolu ʻe Heʻene ʻaloʻofá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Heʻene ʻaloʻofá ke tau aʻusia hotau tuʻunga lelei tahá.

Ko Hai ʻe Lava ʻo Feʻungá?

ʻOku tau lau ʻi he Tohi Tapú ki he ʻaʻahi ʻa Kalaisi ki he ʻapi ʻo Saimone ko e Fālesí.

Naʻe hā ki tuʻa ʻa Saimone, ʻo hangē ha tangata lelei mo angatonú. Naʻá ne fakapapauʻi maʻu pē ʻoku fai hono ngaahi fatongia fakalotú: naʻá ne tauhi ʻa e fonó, totongi ʻene vahehongofulú, tauhi ʻa e Sāpaté, lotu fakaʻaho, pea mo ʻalu ki he falelotu lahí.

Ka ʻi he lolotonga e nofo ʻa Sīsū mo Saimoné, naʻe haʻu ha fefine, ʻo fufulu e vaʻe ʻo e Fakamoʻuí ʻaki hono loʻimatá, pea tākai Hono toʻukupu vaʻe ʻaki ha lolo mahuʻinga.

Naʻe ʻikai fiemālie ʻa Saimone ʻi he fakafōtunga ʻo e mōihū ko ʻení, he naʻá ne ʻilo ko e fefiné ni ko ha angahala. Naʻe fakakaukau ʻa Saimone kapau naʻe ʻikai ʻafioʻi ʻeni ʻe Sīsū, ta ʻoku pau pē ʻoku ʻikai ko ha palōfita Ia he ka ne pehē he ʻikai ke Ne tuku e fefiné ke ala kiate Ia.

ʻI hono ʻafioʻi ʻe Sīsū e fakakaukau ʻa Saimoné, naʻá ne tafoki ʻo fehuʻi ange. Naʻá Ne pehē, “Naʻe ai ʻa e tangata ʻe toko taha, pea naʻe totonu ke totongi kiate ia ʻe he toko ua … ko e tēnali ʻe nimangeau ʻa e toko taha, kae nimangofulu ʻa e toko taha.

“Pea kuo ʻikai haʻana meʻa ke totongi ʻaki, peá ne [fakamolemoleʻi ʻosi] ʻa kinaua. Ko ia, ke ke talamai, pe ko hai ʻiate kinaua ʻe ʻofa lahi [taha] kiate iá?”

Naʻe tali ʻe Saimone ko e toko taha kuo fakamolemoleʻi lahi tahá.

Pea toki akoʻi leva ʻe Sīsū ha lēsoni kāfakafa: “ʻOkú ke mamata ki he fefiné ni? … Ko ʻene angahalá, ʻa ia ʻoku lahí, kuo fakamolemoleʻi ia; [pea] ʻoku lahi ʻene ʻofá: ka ko ia ʻoku siʻi hono fakamolemoleʻí, ʻoku siʻi ʻene ʻofá.”24

Ko hai ʻi he ongo meʻá ni ʻoku tau tatau mo iá?

ʻOku tau tatau mo Saimone? ʻOku tau vēkeveke mo fiemālie ʻi heʻetau ngaahi ngāue leleí, ʻo falala ki heʻetau angamāʻoniʻoní? ʻOku faʻa siʻi nai ke tau kātakiʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau aʻusia ʻetau tuʻunga moʻuí? ʻOku puleʻi nai kitautolu ʻe ha tōʻonga tukupau, ʻo tau fakahoko e ngaahi ngāué, maʻu ʻetau ngaahi houalotú mo e fakatahá, mamao fiemohea he kalasi Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí, pea vakaiʻi mahalo ʻetau telefoni toʻotoʻó lolotonga e houalotu sākalamēnití?

Pe ʻoku tau tatau mo e fefine ko ʻení, naʻe fakakaukau kuo mole kotoa pea ʻikai ha toe ʻamanaki koeʻuhí ko e angahalá?

ʻOku lahi nai ʻetau ʻofá?

ʻOku mahino nai kiate kitautolu hotau moʻua ki he Tamai Hēvaní pea tau tautapa ʻaki e kotoa hotau laumālié ke maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá?

ʻI heʻetau tūʻulutui ke lotú, ʻoku fakataumuʻa nai ia ke fakalau ai e ngaahi lelei lahi ʻo ʻetau anga māʻoniʻoní, pe ʻoku fai ia ke vete ai ʻetau ngaahi fehalākí, tautapa ke maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, pea tō mo ha loʻimata ʻo e houngaʻia koeʻuhí ko e palani fakaofo ʻo e huhuʻí?25

He ʻikai ke lava ʻo fakatau e fakamoʻuí ia ʻaki e talangofuá pē; ʻoku fakatau ʻaki ia e taʻataʻa ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.26 ʻOku hangē ʻetau fakakaukau te tau lava ʻo fetongi ʻetau ngaahi ngāue leleí ʻaki e fakamoʻuí, ko haʻatau fakatau ha tikite vakapuna pea tau pehē ai ʻoku tau maʻu e kautaha vakapuná. Pe ko ʻetau fakakaukau ʻi he ʻosi hono totongi e fale ʻoku tau nofo aí, kuo tau maʻu ai e foʻi palanité kotoa.

Ko e Hā Leva ʻOku Tau Talangofua Aí?

Kapau ko e ʻaloʻofá ko ha meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá, ko e hā leva ʻoku fuʻu mahuʻinga ai e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻoku tau toe hohaʻa ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá—pe fakatomalá, ʻi he ʻuhinga ko iá? Fēfē ke tau tala pē ʻoku tau angahalaʻia pea tuku ke fakahaofi kitautolu ʻe he ʻOtuá?

Pe, ke fakaongo atu e fehuʻí ʻi he fakalea ʻa Paulá, “Te tau kei [hokohoko atu he] faiangahalá kae [lava ke] tupulaki ʻa e ʻofá?” ʻOku faingofua pea mahino e tali ʻa Paulá: “ʻIkai ʻaupito.”27

Kāinga, ʻoku tau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá—koeʻuhi ko ʻetau ʻofa kiate Iá!

ʻOku hanga ʻe he feinga ʻaki hotau lotó mo e ʻatamaí kotoa ke mahino e meʻaʻofa ko e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻomi ha toe ngaahi ʻuhinga lahi ange ke tau ʻofa pea mo talangofua ai ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he angamalū mo e lotohoungaʻia. ʻI he taimi ʻoku tau fononga ai ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá, ʻokú ne siviʻi, fakalakalaka mo tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo tatau ange mo Ia, pea ʻoku tataki atu ai kitautolu ke tau toe foki ki Hono ʻaó. ʻOku ʻomi ʻe he “Laumālie ʻo e ʻEiki [ko hotau ʻOtuá]” ha “fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu, … ʻo ʻikai ai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē.”28

Ko ia, ʻoku hoko mai ʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ko ha tupulaki fakanatula pē ia ʻo ʻetau ʻofa mo e houngaʻia taʻe fakangatangata ʻi he ngaahi lelei ʻa e ʻOtuá. ʻE hanga ʻe he tuʻunga moʻoni mo fakamātoato ko ʻeni ʻo e ʻofa moʻoní mo e fakahoungaʻí, ʻo fakatahaʻi ʻi ha founga fakaofo ʻa ʻetau ngaahi ngāué mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻE ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá, ʻa [ʻetau] ngaahi fakakaukaú, pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa [ʻetau] falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.29

Kāinga ʻofeina, ʻoku ʻikai ko ha fakamafasia ʻa hono moʻui faivelenga ʻaki e ongoongoleleí. Ko ha toe fakamanatu fakafiefia ia—ko ha teuteu ke maʻu ʻa e nāunau fakaʻeiʻeiki ʻo e taʻengatá. ʻOku tau feinga ke talangofua ki heʻetau Tamai Hēvaní he ʻoku toe feongoongoi ange ai hotau laumālié ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻOku fakaava mai ai ha ngaahi ʻata fakaʻofoʻofa kuo teʻeki ke tau ʻilo ki ai. ʻOku hoko mai ʻa e fakamāmá mo e mahinó kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e finangalo ʻo e Tamaí.30

Ko e ʻaloʻofá ko ha meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá, pea ko ʻetau holi ke talangofua ki he ngaahi fekau takitaha ʻa e ʻOtuá, ko e mafao atu ia hotau nima fakamatelié ke maʻu ʻa e meʻaʻofa toputapú ni mei heʻetau Tamai Hēvaní.

Ko e Meʻa Pē Te Tau Lava ʻo Faí

Naʻe fai ʻe he palōfita ko Nīfaí ha tokoni mahuʻinga ki heʻetau mahino fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻi heʻene pehē: “ʻOku mau ngāue faivelenga … ke fakalotoʻi ʻemau fānaú, mo homau kāingá, ke nau tui kia Kalaisi, mo fakalelei ki he ʻOtuá; he ʻoku mau ʻilo ʻoku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí.31

Ka ʻoku ou fifili pe ʻoku tau faʻa fakaʻuhingaʻi hala he taimi ʻe niʻihi ʻa e kupuʻi lea “ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē [te mau] ala faí.” Kuo pau ke mahino kiate kitautolu ʻoku ʻikai tatau ʻa e “ʻo ka hilí” mo e “koeʻuhí.”

ʻOku ʻikai fakahaofi kitautolu “koeʻuhí” ko e meʻa kotoa te tau lava ʻo faí. Kuo ʻi ai nai ha niʻihi ʻo kitautolu kuó ne fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau lava ke faí? ʻOku tatali nai ʻa e ʻOtuá kae ʻoua kuo tau fakahoko ʻa e feinga kotoa pē, kimuʻa peá Ne toki kau mai ki heʻetau moʻuí mo ʻEne ʻaloʻofa fai fakamoʻuí?

ʻOku lotofoʻi ha kakai tokolahi koeʻuhí ʻoku ʻoku nau faʻa tōnounou. ʻOku nau ʻiloʻi tonu “ʻoku fie fai ʻe he laumālié, ka ʻoku vaivai ʻa e kakanó.”32 ʻOku hiki fakataha honau leʻó mo Nīfai ʻo pehē, “ʻOku mamahi ʻa hoku laumālié koeʻuhí ko ʻeku ngaahi angahalá.”33

ʻOku ou ʻilo pau naʻe ʻiloʻi ʻe Nīfai ʻoku hanga ʻe he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakaʻatā kitautolu mo fakafaingofuaʻi ʻetau ikunaʻi ʻa e angahalá.34 Ko e ʻuhinga ʻeni naʻe ngāue tōtōivi ai ʻa Nīfai ke fakalotoʻi ʻene fānaú mo hono kāingá ke nau “tui kia Kalaisi, pea mo fakalelei ki he ʻOtuá.”35

Ko hono moʻoní, ko e meʻaia ʻoku tau lava ʻo faí! Pea ko hotau tufakanga iaʻi he moʻui fakamatelié!

ʻOku ʻAtā ʻa e ʻAloʻofá ki he Taha Kotoa

ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki he meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolu ʻo aʻu ki he ʻuluaki Sāpate Toetuʻú, ʻoku ou fie hiki hoku leʻó ʻo kalanga fakafetaʻi ki he ʻOtua Fungani Māʻolungá mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí!

Kuo fakaava ʻa e ngaahi hūʻanga ki he langí!

Kuo fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí!

ʻOku ʻatā ʻi he ʻahó ni pea maʻu ai pē, ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu kotoa kuo mafesifesi honau lotó mo fakatomala honau laumālié.36 Kuo ʻosi tofa ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e hala ke tau aʻusia e tuʻunga māʻolunga taha ʻoku ʻikai malava ke mafakakaukaua ʻe he ʻatamai fakamatelié.37

ʻOku ou fakatauange te tau sio ʻaki ʻa e mata foʻou mo e loto foʻou ki he mahuʻinga taʻengata ʻo e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻOfa ke tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá pea mo ʻetau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ko e ʻaloʻofa taʻefakangatangata ʻa e ʻOtuá, ʻaki ʻetau tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo tau “felakaʻi [fiefia] ʻi [ha] moʻui foʻou.”38 ʻI he huafa toputapu ʻo hotau ʻEiki mo e Huhuʻi, ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.