2010–2019
Irooj ej Aō Meram
Eprōļ 2015


Irooj ej Aō Meram

Ad maron̄ in jutak pen im m̧ool im ļoor Rilo̧mo̧o̧r eo mekarta oktak ko rekāāl ilo mour ak ej lukkuun kōkajoorļo̧k jān baam̧le ko rewāppen im iunit eo ej pedped ioon Kraist ilo ward ko im branch ko.

Ilo tōre in Ijtō in jej kejōkļo̧kjeņ im lan̄lōn̄ ilo pinmuur eo kōm̧m̧ane jen ad Rilo̧mo̧o̧r, Jisōs Kraist.1

Jorrāān ko rajedeed ilo aolepān laļ in kōnke kōn jabwānōk eo an laļ ej ejaake en̄jake ko ad m̧ōjņo̧. Kōn jekjek in letok letak meļeļe ekwaļo̧k eļapļo̧k nana, jab jokkin wōt juon kautej don im kalijōkļo̧k ekwaļo̧k elōn̄ en̄jake me mour ekalijōkļo̧k, men̄e mālijjon̄ kein remaron̄ in eļļap, rejjab aikuj in kabōjrak kōj jān lem̧ōņōņō ilo im kam̧oolol kōn akweļap eo ekwojarjar an Kraist ippān Anij ilo etad. Ilo m̧ool Rilo̧mo̧o̧r eo “eaar bōk anjo̧ ioon mej.” Kōn meanwōd im jouj Eaar bōk Ioon make nana eo im jerawiwi ko ad, kōn menin lo̧mo̧o̧ren kōj im kabun̄buruōn akweļap eo an jim̧we n̄an aolep ro renaaj kar ukweļo̧k im tōmak ilo Etan.2

En̄taan in pinmuur eo An eļap ekanooj ļap kilaan me jab maron̄ meļeļe kake ilo mour in. Jerbal jouj in ej letok aenōm̧m̧an eo me eļap jān meļeļe kake.3

Innem, ewi, wāween ad jelm̧ae men ko reppen rej jepoole kōj?

Pija
Some yellow flowers on a mound of dirt.

Kōrā eo ippa, Mary, iien otemjej ej iakwe sunflower ko. Ej lan̄lōn̄ elan̄e rej, ilo jikin ko jaban kōtmeni, rej waļo̧k ilo tōrere in iaļ ko. Ewōr juon iaļ pokpok ej tōlļo̧k n̄an m̧weo ijo jibū im jim̧m̧aō rej jokwe ie. Ke kōm kōn kar ettōrļo̧k in iaļ jab in, Mary ekōn ba, “Kwōj ke lōmņak jenaaj lo sunflower kein ko rekaūlōn̄lōn̄ rainin?” Kōm kōn bwilōn̄ bwe sunflower ko rōkōtōk maro ilo bwidej eo me rejorrāan jān waan kein kallib im ejjelok jiņo im ejouuj in meno̧kno̧k ko me maron̄ kar jab ļōmņak juon bwidej em̧m̧an n̄an an wut ko eddōk.

Pija
Yellow flowers by some water

Juon iaan kadkad ko ejej uwaan an wūt sunflower jiddik ko, ijeļo̧kin an eddōk ilo bwidej ko rejjab wāmourur, ej wāween an jubuub in sunflower eo edik ļo̧o̧r aļ ilan̄. Ilo an kōm̧m̧ane wāween in, ej bōk kajoor ko aikuj n̄an mour m̧okta jen an juļ im erom wūt iaļo eo eaiboojoj.

Āinwōt sunflower eo edik, eļan̄n̄e jej ļoor Rilo̧mo̧o̧r eo an laļ, eo Nejin Anij, jej eddōkļo̧k im aiboojoj men̄e elōn̄ jōkjōk ko renana me rej jepool kōj. E ej lukkuun ad meram im mour.

Ilo būrabōl eo an ine em̧m̧an im tārō ko, Rilo̧mo̧o̧r eo ekar ba n̄an ro rikaļoran bwe ro rej latipņōl im kōm̧anm̧an nana naajainiļo̧k jān aelōn̄ An men otemjej.4Ak kōnono kōn ro eļap aer tōmak, Eaar ba, “Ro rem̧m̧an re naaj rabōlbōl im āinwōt aļ ilo aelōn̄ in Jemeir.”5Āinwōt kōj kajjojo, rijilōk ro an Kraist, rej jokwe ilo juon laļ eo eobrak kōn nana im ej kwalok jorāān, jemaron̄ in wōnm̧aanļo̧k im jul eļan̄n̄e jej tōt okrad ilo iakwe eo ad n̄an Rilo̧mo̧o̧r im ettā ilo ļoor katak ko An.

Ad maron̄ n̄an jutak pen im m̧ool im ļoor Rilo̧mo̧o̧r men̄e oktak ko rej jab bōjrak an mour in rej lukkuun kōkajoorļo̧k jen baam̧le ko rōwānōk im ippān doon eo ilo Kraist ilo ward ko im branch ko ad.6

Iien eo Ejejjet ilo M̧weo

Eddo eo an baam̧le ilo karōk eo an Anij ej “n̄an boktok n̄an kōj m̧ōņōņō, n̄an jipan̄ kōj ekkatak pedped ko rejim̧we ilo juon mejatoto in iakwe, im n̄an kōpooj kōj n̄an mour indeeo”7 Iminene eo em̧m̧an ilo kabun̄ jar kein ilo m̧ōko rej aikuj in m̧ōttan mour an ajri ro nejid.

Eo rūkorea Vaughn Roberts Kimball ekar juon rijikuul em̧m̧an, rijeje bok ekaitoktok limo, im juon quarterback ilo tiim in football eo an BYU. Ilo Tijem̧ba 8, 1941, raan eo ālkin kar jodiki Pearl Harbor, ekar erom uwaan U.S. Navy eo. Ke ekar pād ilo juon iien kappok ritariņae ilo Albany, New York, ekar jilkinļo̧k juon bwebwenato ekar je n̄an Reader’s Digest. Mākjiin eo ekar kōļļāikļo̧k $200 im kwaļo̧k men eo ekar jeiki, etan “The Right Time at Home.” ilo bok eo an Māe 1944.

Bwebwenato eo an n̄an Reader’s Digest, eo, eaar kōnono jān ļōmņak eo an juon rijerakrōk, kōnono jidik in:

Iien eo Ejejjet ilo M̧weo

“Juon joten ilo Albany, New York, ikar kajjitōk ippen juon rijerakrōk in wa jete kar awa. Ekar kwaļo̧k juon waj kileplep im ba tok, ‘Ej 7:20.’ Ijeļā ekar bon̄ļo̧k jen jon̄an eo. ‘Waaj eo am̧ ekar bōjrak, ejimwe ke?’ Ikar kajjitōk.

“‘Jaab,’ ekar ba, ‘N̄a ij pād wōt ilo Mountain Standard Time. Ij itok jen tuion̄ in Utah. Ke ikar juon uwaan Navy, jema ekar letok waaj in. Ekar ba enaaj jipan̄ kakeememej ijo jikū.

“‘N̄e waaj e aō ej ba 5 a.m. Ijeļā ke jema ej ettōr ļo̧k n̄an an itōn miliki kau ko. Im jabdewōt jota n̄e ej ba 7:30 ijeļā bwe aolepān baam̧le eo ej jepooļ in kōjota eļap, im Jema ej kam̧oolol Anij kōn ta eo ioon im kajjitōk’ Ippān n̄an mije n̄a, … im kar kōjem̧ļo̧ke. ‘Imaron̄ pukōt jete awa ijo epdiodo n̄an n̄a. Ta eo ikōņaan ej jete awa ilo Utah’”8

Ālkin jilkinļo̧k bwebwenato eo, Vaughn kar jitōn̄e n̄an jerbal ioon juon tim̧a ilo Pacific. Ilo Māe 11, 1945, eaar jerbal ioon tim̧a in baļuun eo USS Bunker Hilliturinļo̧k Okinawa, tim̧a eo kar kadōbbokļo̧ke jān ruo baļuun in ruprup tim̧a ko.9 Enan̄in 400 rijerbal ro raar mej ekoba eo Rūkorea Vaughn.

Elder Spencer W. Kimball ekar kwaļo̧k m̧ōņōņō n̄an jemān Vaughn, jeļā kōn wānōk eo an Vaughn im kam̧ool eo an Irooj bwe “ro rej mej ilo N̄a naaj jāmin nem̧ak mej, bwe enaaj em̧m̧an n̄an er.”10 jemān Vaghn ekar ba ke jekdoon n̄e Vaughn ekar kallūb ilojet, pein Anij enaaj kar bōk Vaughn n̄an m̧weo im̧ōn ilan̄.11

Ron̄oul ruwalitōk iiō tokālik, Būrejtōn Spencer W. Kimball ekar kōnono kōn Vaughn ilo juon kweilo̧k eļap. Ekar ba, jidik: “Ikanooj jeļā kajien baam̧le in. … Em̧ōj aō bukwelōlō ilo jar ekajoor [ippāer]. … Kaminene ko ilo m̧ōko kar kōm̧m̧ani n̄an kōjeram̧m̧an ko indeeo an baam̧le in ebwijlep.”Būreejtōn Kimball ekar kajjitōk ippān aolep baam̧le “bwe ren bukwelōlō ioon bukweer … jar kōn ļaddik im leddik ro nejier ruo alen iien otemjej.”12

Em̧m̧aan im kōrā ro jeiū im jatū, eļan̄n̄e jenaaj tiljek kōm̧m̧an jar an baam̧le, ekkatak jeje ko rekwojarjar, nokon in jota an baam̧le, kōjeram̧m̧an ko an priesthood,−kōjparok raan in Jabōt, ajri ro nejid renaaj jeļā iien ko ilo m̧oko. Renaaj pojak n̄an m̧weo indeeo ilo lan̄, jekdoon ta eo ej waļo̧k n̄an er ilo laļ in eapan̄. Elukkuun in aorōk bwe ajri ro nejid ren jeļā ewōr ad iakwe n̄an er im repād ilo kōjparok ilo m̧weo.

Ļōm̧aro im lim̧aro pālele rej jon̄an wōt juon.13 Ewōr aer eddo ko roktak ak rej rejtake doon. Lieo pālele emaron̄ keotak ajri ro, eo ej kōjeram̧m̧an aolepān baam̧le eo. Ļeo pālele emaron̄ bōk priesthood eo, eo ej kōjeram̧m̧an aolepen baam̧le eo. Bōtaab ilo kapilōk ko an baam̧le eo, lieo pālele im ļeo pālele, āinwōt ro m̧ōttā rej jon̄an wōt juon, rej kōm̧m̧ane jokelet ko raorōk tata. Rej peek ewi wāween an naaj ajri ro katakin im kaje, wāween an naaj jāān jerbal, ia eo renaaj jokwe ie, im elōn̄ bar kelet ko an baam̧le eo. Men kein rej kōm̧m̧an ippenļo̧k kajjitōk tōl jen Irooj. Kōtōpar eo ej n̄an baam̧le indeeo.

Meram eo an Kraist ej katōk nememe eo indeeo eo an baam̧le eo ilo būruwōn aolep ajri ro nejin An. Juon iaan rijeje eo em̧m̧an ippa, ejjab jen kabun̄ in ad, ekar ba ilo wāween in: “Elōn̄ men ko ilo mour in im rejjab aorōk, [bōtaab] … baam̧le eo ej men eo eaorōktata, men eo jej mour kake, men eo ej n̄an indeeo, men eo jej aikuj in lale im bōk eddo in im m̧ool n̄an e.”14

Kabun̄ in ej Jipan̄ kōj pedped ioon Rilo̧mo̧o̧r eo ippān doon āinwōt Juon Baam̧le Ippān doon.

Ijelo̧kin baam̧le eo, eddo eo an Kabun̄ in ebar ļap. “Kabun̄ in ej letok doulul ko im kein katakin ko n̄an katakin gospel eo an Jisōs Kraist n̄an aolep ajri ro nejin Anij. Ej letok mālim eo an priesthood eo n̄an jerbale kain̄i in lo̧mo̧o̧r im mour ijo eutiejtata ippān Anij n̄an aolep ro rej wānōk im m̧ōņōņō in bōki.”15

Ilo laļ in ewōr iakwelel ko aolep jikin, nana ko, im men ko waļo̧k im reļļap kōn manit ko ro roktak jen doon im men ko rejjab jokin wōt juon. Ilo kabun̄ in, ijeļo̧kin unit ko eoktak kajin ko aer, ward ko im branch ko rej jenolo̧k kōn jikin. Jejjab kōjpel kōn jōkjōk in mour ak taitōl.16 Jej lan̄lōn̄ ilo meļeļe eo ke aolep kil im manit rej ippān doon ilo jarlepju in ro rej jar im rewānōk. Baam̧le ko ad ilo ward rej aorōk n̄an eddōkļo̧k eo ad, m̧ōņōņō eo, im kijejeto eo ad make n̄an ļapļo̧k ad āinwōt Kraist.

Manit aolep iien ej kōjpel armej im jet iien rej wūnjen men ko rejjab em̧m̧an im kaljōkļo̧k ko.17Ilo Bok in Mormon jet iaan naan ko renana rej kōjerbali n̄an kwaļo̧k kadkad in iminene ko an ro jemān renana me kar tōļļo̧k n̄an kakkure, tariņae, jerbal ko renana, jerawiwi, im em̧ool jepeepļo̧k an armej ro im laļ ko.18

Ejjeļo̧k jikin ijino em̧m̧anļo̧k ilo jeje ko rekwojarjar jen 4 Nipai kōn juon an m̧antin Kabun̄ me eaorōk n̄an kōj aolep. Ilo eoo 2ej kōnono āinwōt in, “Armej ro raar aolep oktaktok n̄an Irooj, ioon aolepān mejān āneo, jim̧or ri Nipai im ri Leman, im eaar ejjeļo̧k iakwāālel ko im epelon̄lon̄ ko ilubwilijier, im armej otemjej eaar kōm̧m̧an jim̧we n̄an eo juon.” Ilo eoon 16jej riit, “em̧ool eaar ejjeļo̧k bar armej re m̧ōņōņōļo̧k ilubwiljin armej otemjej kar ejaak jān pein Anij.” Ej kōmleleik ke ekar ejelok iakwāālel ko kōnke kōn iakwe eo an Anij eo im ekar pād ilo būruwōn armej ro.”19 En̄nin manit eo jej aikuj in ikdeelel n̄an bōke.

Aorōk ko remwilaļ an manit im tōmak ko rej m̧ōttan im rej kwaļo̧k wōn kōj. Iminene ko an karmejete, kam̧oolol, tōmak im jim̧we rej aikuj kaorōki im tōlarōki. Baam̧le ko rej aikuij in lem̧ōņōņō im kōjparok iminene ko me rej kalōk tōmak.20

Juon iaan men ko reļļap im ej bwinnin jabdewōt manit ej kajin eo an. Ilo San Francisco, California, jikin ko ie, ijo ikar jokwe ie, ekar wōr jijlimjuon iunit ko rejjab juon wōt kajin. Katak eo ad kōn ikkijien kajin ej kōmeļeļeik ilojākjen 90, eoon 11in Doctrine and Covenants eo im ej katakin bwe ilo raan ko āliktata, aolep armej naaj ron̄ tarlep in gospel eo ilo kajin eo an make.

N̄e ajri ro nejin Anij rej jar n̄an E ilo kajin eo aer make, ej kajin eo an būruwāer. Elukkuun alikkar ke kajin eo an bōro ej menin aorōk n̄an aolep armej.

Laddik eo jeiū, Joseph, ej juon taktō in im ekar jerbal elōn̄ iiō ilo jikin ko ilo San Francisco Bay. Juon rūtto in Samoa ej uwaan Kabun̄ in, eo ekar juon rinan̄inmej ekāāl, ekar itok n̄an opiij eo an. Ekar lukkuun in ļap an, metak. Ekar lo ke ekar wōr dekā ilo dekā in jibke ko an, im kōmadmōd ko rekkar rekar bōk jikier. Membōr in etiljek eaar ba bwe kōttōpar eo an m̧oktata eaar meļeļe jidik ta eo ewōjake bwe en maron̄ jar ilo kajin Samoa n̄an Jemedwōj Ilan̄ kōn jorrāan in ājmour eo an.

Elukkuun aorōk bwe membōr ro ren meļeļe gospel eo ilo kajin ko an bōro ko aer bwe ren maron̄ jar im jerbal ekkar n̄an pedped ko an gospel in.21

Jekdo̧o̧n kōn okoktak in kajin ko im m̧anit ko raiboojoj im kōbōkakkak, jej aikuj ilo jetōb im en̄jake loklok ippān doon ilo juon wōt im iakwe.22 Irooj eaar alikkar an kwaļok bwe aolep armej aikuj juon wōt n̄an bar eo juon n̄an e make. Kōj membōr aikuj in ippān doon. Im eļan̄n̄e jejjab, jejjab armej ro An.23Ilo ad kaorōk okoktak in m̧anit ko, kōttōpar eo ad ej n̄an juon wōt ilo m̧anit, m̧wil ko, im iminene ko an gospel eo an Jisōs Kraist ilo aolep jekjek.

Kabun̄ Eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar Ilo Raan–ko Āliktata Ej Kab Kajoorļo̧k Wōt.

Jej kile ke jet iaan membōr ro elōn̄ aer kajjitōk im tarpok ilo aer pukōt n̄an kōkajoorļo̧k tōmak ko aer im naan in kam̧ool ko. Jej aikuj in mejmejkaruo bwe jen jab pikwoj er ak lo ruon ro im rej tarpok—ko reļļap im ko reddik. Ilo ejja iien in wōt, ro rej tarpok rej aikuj kōm̧m̧ane ijo remaron̄ e n̄an kalōk tōmak ko aer make im naan in kam̧ool. Kijenmej im ettā ilo katak, kejakļo̧kijeņ, jar, mour kōn pedped ko an gospel, im kapilōk ippān ritōl ro rekkar rej wāween ko rem̧m̧an tata n̄an kōmeļeļeik kajjitōk ko im tarpok ko.

Jet rej ba ke elōn̄ļo̧k member rej ilo̧k jen kabun̄ in rainin im bwe elōn̄ļo̧k rej pere im jab tōmak jen kar m̧okta. Men in ejjab m̧ool. Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata eļapļo̧k an kajoorļo̧k. Oran membōr ro rej joļo̧k etaer jen ļo̧o̧k ko an kabun̄ in aolep iien edik im eļapļo̧k an iiet ļo̧k ilo iiō ko kiō jen jem̧aanļo̧k.24 Oran bōnbōn ko ilo jet iaan men ko, āinwōt membōr ro em̧ōj aer bōk menin letok kwojarjar eo im ewōr aer peba in mālim an tampeļ rainin, rūtto ro rej kōļļā juon m̧ōttan jon̄oul, im ro rej jerbale juon mijen, em̧ōj aer ļapļo̧k. In bar ba juon alen, kabun̄ in eļapļo̧k wōt an kajoor. Bōtaab, kememej bwe aolep armej raorōk n̄an Anij.25 Jej pukōtļo̧k aolep.

Eļan̄n̄e men ko reppen kwoj jelm̧ai kiiō rej kōm̧ōjņo̧iki im kaddoik eok, im pen n̄an ineki, kememej bwe ilo kōmetak ko reļļap ilo jetōb Kraist ekar ineki ilo Gethsemane im metak ko im kaitaanan ko ioon Calvary, Rilo̧mo̧o̧r eo ekar kadedeļo̧k pinmuur eo, eo im ej mejaļ enan̄in aolep eddo ko renana im rej waļo̧k ilo mour in. Ekar kōm̧m̧ane n̄an kwe, im Ekar kōm̧m̧ane n̄an n̄a. Ekar kōm̧m̧ane kōnke ej iakwe kōj im kōnke Ej pokake im iakwe Jemān. Naaj lo̧mo̧o̧ren kōj jān mej—em̧ool men̄e jaar mej ilo kabin lojet.

Likōpejn̄ak ko ad ilo mour in im n̄an indeeo enaaj itok n̄an kōj kajjojo im baam̧le kōn jim̧we, kain̄i ko, im ļoor Rilo̧mo̧o̧r eo. En̄in ej ad jikin kone jān lan̄. N̄an ro me rej en̄jake rej ajimakeke, kom̧ maron̄ jutak kijn̄en̄e ilo jim̧we jeļā bwe Pinmuur eo an enaaj kōjparok im kōjeram̧m̧an kom̧ eļapļo̧k jān ami maron̄ n̄an kanooj meļeļe.

Jej aikui in kememej Rilo̧mo̧o̧r eo, kōjparok bujen ko ad, im ļoor Nejin Anij āinwōt sunflower ko reddik rej ļoor meram in aļ. Ļoor meram eo an im waanjon̄ak eo an enaaj boktok n̄an kōj lan̄lōn̄, m̧ōņōņō, im aenōm̧m̧an. Āinwōt an Sam Ko 27 im juon iaan al ko rem̧m̧an ippa jim̧or kwaļo̧k, “Irooj ej aō meram im aō lo̧mo̧o̧r.” 26

Ilo weekend in Ijtō in, āinwōt juon iaan rijilōk ro an Rilomoor eo, ij kwaļo̧k aō naan in kam̧ool kōn jerkakpeje eo an Jisōs Kraist. Ijeļā bwe E emour. Ijeļā ainikien. Ij kam̧ool kōn kwojarjar eo An im m̧ool in Pinmuur eo, ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakememej

  1. Lale 2 Nipai 9:20–22.

  2. Lale Mosaia 15:8–9.

  3. Lale Philippai 4:7.

  4. Lale Matu 13:41.

  5. Matu 13:43.

  6. Lale Doctrine and Covenants 115:5–6.

  7. Handbook 2: Administering the Church (2010), 1.1.4.

  8. Vaughn R. Kimball, “The Right Time at Home,” Reader’s Digest, May 1944, 43.

  9. Lale leta eo jen Captain G. A. Seitz, U.S. Navy, USS Bunker Hill, raan eo Māe 25, 1945, n̄an Vaughn Kimball’s father, Crozier Kimball, Draper, Utah.

  10. Lale leta eo jen Spencer W. Kimball, raan eo Juun 2, 1945, n̄an Crozier Kimball; Doctrine and Covenants 42:46.

  11. Lale Crozier Kimball, in Marva Jeanne Kimball Pedersen, Vaughn Roberts Kimball: A Memorial (1995), 53.

  12. Spencer W. Kimball, “The Family Influence,” Ensign, Juļae 1973, 17. Spencer W. Kimball ekar Būreejtōn n̄an Doulul eo an Jon̄oulruo Rijilōk ro.

  13. Lale “Baam̧le eo: Juōn Naan in Kean̄ n̄an Laļ In,” Ensign ak Liaona, Nov. 2010, 129.

  14. Carla Carlisle, “Pray, Love, Remember,” Country Life, Sept. 29, 2010, 120.

  15. Bok in Bōk Meļeļe 2, 1.1.5.

  16. Lale 4 Nipai 1:26.

  17. M̧anit eļap kōnono kake rainin ilaļ in. N̄an iiō in 2014 naan eo m̧anit ekar naan eo an iiō eo jān Merriam-Webster.com.

  18. Lale Alma 9; Hilamōn 5.

  19. 4 Nipai 1:15.

  20. Rimāletlet in Jāpne eo Goethe eo ebun̄bun̄ ekar ba, “What from your fathers’ heritage is lent, earn it anew, to really possess it!” (Johann Wolfgang von Goethe, Faust, trans. Bayard Taylor [1912], 1:28).

  21. En̄in ej juon iaan un ko Kabun̄ ej katakin gospel eo ilo 50 kajin ko im ukōte Bok in Mormon eo n̄an 110 kajin ko. Mekarta, juon iaan apan̄ ko ipeļaakin laļ in ej n̄an katak kajin eo an laļ eo ijo kwoj jokwe ie. Āinwōt ro jinen im jemān jej aikuj in wūjlepļo̧k n̄an jipan̄ diktak in epepen eo kajin eo an laļ eo rej jokwe ie. Jipan̄ er kajin eo an būruweer.

  22. Lale Mosaia 18:21.

  23. Doctrine and Covenants 38:25, 27.

  24. Ium̧win 25 iiō ko rem̧ootļo̧k, oran membōr ro rekar em̧m̧akūt jān Kabun̄ in ekar dikļo̧k ekar enaan ruo kōttan ilo kar oran eo m̧okta. Bōjāān eo ej lukkuun dikļo̧k.

  25. Doctrine and Covenants 18:10.

  26. Sam ko 27:1; bar lale “The Lord Is My Light,” Hymns, no. 89.