2010–2019
O Le Alii o Lo’u Malamalama Ia
Aperila 2015


O Le Alii o Lo’u Malamalama Ia

O lo tatou gafatia e tumau mausali ai ma le faamaoni ma mulimuli i le Faaola e tusa lava po o a fesouaiga o le olaga, e matua faamalosia lava e aiga amiotonu ma le lotogatasi e faatutotonu ia Keriso i a tatou uarota ma paranesi.

I lenei vaitau o le Eseta tatou te mafaufau ai ma olioli i le togiola na saunia e lo tatou Faaola, o Iesu Keriso.1

O le malomaloā o loo taalili i le lalolagi atoa ona o le amioleaga o le lalolagi ua tupu mai ai lagona o le vaivai. E ala i fesootaiga faaonapo nei, o aafiaga o le amioleaga, faailogalanu, ma le faitū’au ua tuua ai le toatele ma lagona e faapea, o le olaga e faaitu’au foi. E ui e tuga nei tofotofoga, ae e le tatau ona faalavelaveina ai i tatou mai le olioli ai ma fiafia i ai’oiga a Keriso i le Atua mo i tatou. O le Faaola na “manumalo [moni] i le oti. Faatasi ai ma le alofa mutimutivale ma le agaalofa, na Ia ave ai i Ona luga a tatou agasala ma solitulafono, o lea ua togiolaina ai i tatou ma faamalie ai manaoga o le faamasinotonu mo tagata uma o e salamo ma talitonu i Lona suafa.2

O Lana taulaga togiola ofoofogia e silisili ese lona taua e le malamalama i ai tagata faaletino. O lenei faatinoga o le alofatunoa ua maua ai le filemu lea e sili atu i le mea e malamalama i ai [se tasi].3

E faapefea la ona tatou taulimaina faigata moni ia e siomia ai i tatou?

Ata
Some yellow flowers on a mound of dirt.

E fiafia lava lo’u toalua o Mary, i fugalaau o mata o le la. E fiafia o ia pe a ola ae i tafatafā ala, i ni nofoaga e lei faamoemoeina ai. O loo i ai se auala pefu e tau atu i le fale sa nonofo ai o’u matua matutua. A ma tietie atu la i lena auala, e alaga lava Mary, “E te manatu o le a e vaaia na mata o le la matagofie tele i lenei aso?” Sa faateia i maua i le ola lauusiusi o mata o le la i eleele e aafia tele i masini faatoaga ma sua kiona, atoa ai ma le faatupulaia o mea ia e manatu o le a le lelei i le eleele mo fugalaau vao e ola ai.

Ata
Yellow flowers by some water

O se tasi o vaega ofoofogia o mata o le la vao iti nei, e faaopoopo atu i le ola ai i se eleele le lelei, o le auala e mulimuli ai moemoe o le fugalaau itiiti ma faasaga ai i le mea e alu i ai le la i luga le lagi. O le faia o lea mea, na te mauaina ai le malosi e tumau ai le ola a o lei fuga mai i lona lanu samasama mamalu.

E pei foi o le mata o le la, a tatou mulimuli i le Faaola o le lalolagi, le Alo o le Atua, tatou te ola fiafia foi ma le mamalu e ui lava i le tele o tulaga leaga o loo siomia ai i tatou. O Ia moni lava o lo tatou malamalama ma le ola.

I le faataoto o le saito ma le titania, na tautino mai ai le Faaola i Ona soo o i latou e tausuai ma faia le agasala o le a faapotopoto i fafo o Lona malo.4 Ae e faatatau i e faamaoni, na Ia fetalai ai, “Ona pupula ai lea o e amiotonu e pei o le la i le malo o lo latou Tama.”5 I le avea ai ma tagata taitoatasi, o ni soo o Keriso, o loo ola i se lalolagi pagatia lea ua vāvāō moni lava, e mafai ona tatou ola ma fuga mai pe afai o mauaa lo tatou alolofa i le Faaola ma mulimuli ma le lotomaualalo i Ana aoaoga.

O lo tatou gafatia e tumau mausali ai ma le faamaoni ma mulimuli i le Faaola e tusa lava po o a fesouaiga o le olaga, e matua faamalosia lava e aiga amiotonu ma le lotogatasi e faatutotonu ia Keriso i a tatou uarota ma paranesi.6

O Le Taimi Sa’o i le Aiga

O le matafaioi o le Aiga i le fuafuaga a le Atua o le “aumaia ia i tatou o le fiafia, ia fesoasoani ia i tatou ia aoao mataupu faavae sao i se siosiomaga alofa, ma ia saunia i tatou mo le ola e faavavau.”7 O tu masani matagofie o gaoioiga faalelotu i totonu o le aiga e manaomia ona mauaa i loto o a tatou fanau.

O le tuagane o lo’u tina o Vaughn Roberts Kimball o se tagata lelei i le a’oga, o se tusitala musuia, ma se tagata lakapi o le laina i tua. I le aso 8 o Tesema, 1941, le aso ina ua mavae le osofaiga i le Pearl Harbor, na auai ai o ia i le Neivi a le Iunaite Setete. A o i ai o ia i se tofiga e saili nisi tagata e auai i le Neivi i Alepani, Niu Ioka, na ia auina atu ai sana tamai tusiga i le Reader’s Digest. Na totogi atu e le mekasini ia te ia le $200 ae lolomi lana tusiga na faaulutalaina “The Right Time at Home (O Le Taimi Sa’o i le Aiga)” i le lomiga o Me 1944.

O lona sāo i le Reader’s Digest, lea na ia faamatalaina ai o ia o se tagata folau, e faitauina sina vaega:

“O Le Taimi Sa’o i le Aiga:

“I se tasi afiafi i Alepani, Niu Ioka, sa ou fesili atu i se tagata folau pe ua ta se fia. Sa ia toso maia i fafo se uati telē ma tali mai, “Ua 7:20.’ Sa ou iloaina ua tuai. ‘Ua pe lau uati, a ea?’ sa ou fesili atu ai.

“‘Leai,’ sa ia fai mai ai, ‘O lea lava ou te i ai i le taimi a Iutā. Ou te sau mai Iutā i saute. Ina ua ou auai i le Neivi, na tuu mai e tamā lenei uati. Fai mai a ia o le a fesoasoani ia te au ia manatua ai le aiga.

“‘Afai mai la’u uati ua ta le 5 i le taeao ou te iloa ua alu tama e tatau susu o povi. Ma o soo se po e fai mai ai ua ta le 7:30 ou te iloa ua faataamilomilo le aiga atoa i se laulau ai, ma o loo faafetai Tama i le Atua mo meaai ma ole atu ia te Ia ia leoleo ia te a’u,’ … sa ia faaiu ai. E mafai ona ou sueina le taimi i le mea e faigofie ia te a’u. O le mea ou te fia iloaina pe ua ta se fia i Iutā.’”8

E lei leva talu ona auina atu le tusiga, ae tofia Vaughn i se vaa na tautua i le Ogasami o le Pasefika. I le aso 11 o Me, 1945, a o ia tautua ai i le vaa o le USS Bunker Hill e lata i Okinawa, na tuipomuina ai le vaa e ni vaalele faapapomu pule i le ola.9 E latalata i le 400 le auvaa na maliliu ai, e aofia ai ma lo’u uncle o Vaughn.

Sa faailoa e Elder Spencer W. Kimball lona tigaalofa ootia i le tamā o Vaughn, ma faamauina le agavaa o Vaughn ma le faamautinoaga a le Alii e faapea “o le a le tofo i le oti i latou o e e oti ia te au, aua o le a suamalie ia te i latou.”10 Sa fai atu ma le agamalu le tama o Vaughn e ui ua lagomau Vaughn i le vasa, ae o le aao o le Atua o le a avatua Vaughn i lona aiga faalelagi.11

I le luasefulu-valu tausaga mulimuli ane, sa saunoa Peresitene Spencer W. Kimball e uiga ia Vaughn i se konafesi aoao. Sa ia saunoa i se vaega: “Ou te iloa lelei lenei aiga. … Sa ou tootuli i le tatalo malosi faatasi ma i [latou]. … O aoaoga i le aiga ua oo atu ai i faamanuiaga e faavavau o lenei aiga toatele.” Sa luiina e Peresitene Kimball aiga uma “ina ia tootutuli … e tatalo mo o latou atalii ma afafine faalua i aso uma.”12

Uso e ma tuafafine, afai tatou te faia ma le faamaoni tatalo faaleaiga, suesuega o tusitusiga paia, afiafi faaleaiga, faamanuiaga faaleperisitua, ma le tausia o le aso Sapati, o le a iloa e a tatou fanau pe ua ta se fia i o tatou fale. O le a saunia i latou mo se aiga e faavavau i le lagi e tusa lava po o a mea e tutupu ia i latou i se lalolagi faigata. E matua taua tele le iloaina e a tatou fanau e alofagiaina i latou ma saogalemu i le aiga.

O tane ma ava o ni paaga tutusa.13 E eseese o la tiutetauave ae galulue faatasi. E fanauina e le ava ia fanau, lea e manuia ai le aiga atoa. E mafai ona maua e le tane le perisitua, lea e manuia ai le aiga atoa. Ae i le aufono faaleaiga o ava ma tane, i le avea ai ma ni paaga tutusa, la te faia ni faaiuga sili ona taua. La te filifili i auala e aoao ma aoai ai le fanau, o auala o le a faaaluina ai tupe, nofoaga o le a latou nonofo ai, ma le tele o isi faaiuga faaleaiga. O nei mea uma e faia faatasi i le maea ai ona saili atu i le taitaiga mai le Alii. O le sini, o se aiga e faavavau.

O Le Malamalama o Keriso e totoina le natura e faavavau o le aiga i loto o fanau uma a le Atua. O se tasi o tusitala e sili ona ou fiafia i ai, e le o se tasi o lo tatou faatuatuaga, sa ia saunoa faapenei: “E anoanoai mea i le olaga e le taua, [ae] … o le aiga o le mea moni lea, le mea taua, le mea faavavau; le mea e leoleoina ma tausia ma ia faamaoni i ai.”14

E Fesoasoani le Ekalesia ia i Tatou ia Taulai atu o se Aiga Aufaatasi i le Faaola

E faaopoopo atu i le aiga, o le matafaioi a le Ekalesia e taua foi. “Ua saunia e le Ekalesia faalapotopotoga ma auala mo le aoaoina atu o le talalelei a Iesu Keriso i fanau uma a le Atua. E maua ai le pule o le perisitua e faatautaia ai sauniga o le faaolataga ma le faaeaga i tagata uma ua agavaa ma loto ia taliaina na sauniga.”15

O loo i ai i le lalolagi ia fefinauaiga le mataofiofia ma agasala, ma se faamamafa tele i aganuu eseese ma le le tutusa. I le Ekalesia, vagana ai iunite o gagana, o a tatou uarota ma paranesi ua faataatitia i tuaoi faafaafanua. Tatou te le vaevaeina i ni tulaga po o ni mamalu.16 Tatou te olioli i le mea moni ua fefiloi faatasi ma ituaiga ma aganuu eseese i se faapotopotoga tonu. E taua lo tatou aiga faaleuarota i lo tatou alualu i luma, fiafia, ma taumafaiga faaletagata lava ia ia avea atili e faapei o Keriso.

E tele lava ina tuueseese e aganuu ia tagata ma o nisi taimi e avea ai ma se pogai o fetauaiga ma le faailogalanu.17 I le Tusi a Mamona o nisi o faaupuga sili ona taufaamatau o loo faaaogaina e faamatala ai tu masani a tamā amioleaga ia na taitai atu ai i fetauaiga, taua, amioga leaga, agasala, ma na oo lava i le faafanoga o tagata ma malo.18

E le o i ai se vaega sili atu ona lelei e amata ai i totonu o tusitusiga paia nai lo le 4 Nifae mo se faamatalaga o le aganuu a le Ekalesia lea e taua mo i tatou uma. I le fuaiupu e 2 e faitauina faapenei, “Sa liliu tagata uma i le Alii, i luga o le laueleele atoa, o sa Nifae uma ma sa Lamana, ma sa leai ni finauga ma ni feteenaiga i totonu ia te i latou, ma sa faamaoni tagata uma o le tasi i le isi.” I le fuaiupu e 16 tatou te faitau ai, “Ma e moni e le mafai ona i ai o ni tagata e sili atu ona fiafia i totonu o tagata uma na foafoa e le aao o le Atua.” O le mea moni sa leai se finauga ona “o le alofa o le Atua sa mau i loto o tagata.”19 O le aganuu lenei e tatau ona tatou mananao i ai.

O tulaga faatauaina loloto faaleaganuu ma talitonuga o se vaega autu lea o ituaiga tagata tatou te i ai. O tu masani o le ositaulaga, lotofaafetai, faatuatua ma le amiotonu e ao ona faatauaina ma faasaoina. E tatau i aiga ona olioli ma puipuia tu masani ia e atiaeina le faatuatua.20

O se tasi o vaega sili ona taua o soo se aganuu o lana lava gagana. I le eria o San Francisco, Kalefonia, lea sa ou nofo ai, sa i ai ni iunite se fitu o gagana e ese mai le gagana a le atunuu. O la tatou aoaoga favae e tusa ai ma gagana ua faataatia mai i le vaega e 90, fuaiupu e 11 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga: “Aua o le a oo mai, i lena aso, o le a faalogo ai tagata taitoatasi i le atoatoaga o le talalelei i lana lava tautala, ma i lana lava gagana.”

A tatalo atu le fanau a le Atua ia te Ia i la latou lava gagana, o le gagana lena o o latou loto. Ua manino lava o le gagana o le loto e taua i tagata uma.

O lo’u uso matua o Iosefa, o se fomai ma sa galue mo le tele o tausaga i le eria i San Francisco Bay. O se tagata Samoa matua o le Ekalesia, o sana gasegase fou, sa alu atu i lona ofisa. Sa matua tuga ma lofituina ona tiga. Sa iloa ifo sa i ai ni maa i lona fatugao ma ua talafeagai ai le faia o se togafitiga. Sa ta’ua e lenei tagata faamaoni o le ekalesia na o le pau lava lona faamoemoe ia malamalama i le mea o loo tupu ina ia mafai ai ona ia tatalo i le FaaSamoa i lona Tama Faalelagi e uiga i le faaletonu o lona soifua maloloina.

E taua mo tagata ona malamalama i le talalelei i le gagana o o latou loto ina ia mafai ai ona latou tatalo ma galulue e tusa ma mataupu faavae o le talalelei.21

E oo lava foi i le eseesega o gagana ma le matagofie o tu ma aga faaleaganuu musuia, e tatau lava ona su’i faatasi o tatou loto i le lotogatasi ma le alofa.22 Ua matua faamamafa mai lava e le Alii: “Ia taitasi le tagata ma manatu taua i lona uso e pei o ia lava ia te ia. … Ia tasi outou; ma afai tou te le tasi e le ā a’u outou.”23 E ui tatou te faatauaina eseesega talafeagai faaleaganuu, ae o la tatou sini ia lotogatasi i le aganuu, faiga masani, ma tu masani o le talalelei a Iesu Keriso i soo se tulaga.

Ua Faateleina Pea le Malosi o le Ekalesia a Iesu Keiso o le Au Paia o Aso e Gata Ai

Matou te iloaina o loo i ai i nisi tagata o le ekalesia ni fesili ma ni atugaluga a o latou saili atu ia faamalosia lo latou faatuatua ma molimau. E tatau ona tatou faaeteete ia aua nei faitio atu pe faamasino atu ia i latou o i ai ni atugaluga—tele pe itiiti. I lea lava taimi e tasi, o e o i ai ni atugaluga e tatau ona faia mea uma latou te mafaia e atiae ai lo latou lava faatuatua ma le molimau. O suesuega ma le onosai ma le agaga tatalo, mafaufau loloto, tatalo, ola i mataupu faavae o le talalelei, ma le fefautuaai ma taitai talafeagai, o auala sili ia e foia ai ni fesili po o ni atugaluga.

Ua fai mai nisi ua toatele atu tagata ua tuua le Ekalesia i aso nei, ma ua faateleina le masalosalo ma le le talitonu i lo le taimi ua tea. Ae e le moni lea mea. O loo faateleina pea le malosi o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O le aofai o tagata ua aveesea o latou igoa mai faamaumauga o le Ekalesia e itiiti lava i taimi uma ma ua iloga le faaitiitia i tausaga talu ai nei i lo le taimi ua tuanai.24 O le siitaga i vaega o fuainumera, e pei o tagata ua maua faeega paia o loo i ai se pepa faataga o le malumalu o loo aoga, tagata matutua e totogi atoa le sefuluai, ma i latou o loo auauna atu i misiona, ua matua faateleina.”25 Ua tatou aapa atu i tagata uma.

Afai o faigata matuitui ia o loo outou fetaiai i le taimi nei ua foliga mai ai ua leai se faamoemoe ma ua mamafatu, ma ua toetoe lava a le lavatia, manatua o tiga matuitui o le agaga i Ketesemane ma sauaga ma tiga le mafaamatalaina o Kalevario, na faataunuu ai e le Faaola le Togiola, lea ua foia ai avega sili ona mamafatu e mafai ona tutupu i lenei olaga. Sa Ia faia mo oe, ma sa Ia faia mo au. Sa Ia faia ona e alofa ia i tatou ma ona e usiusitai o Ia ma alofa i Lona Tama. O le a laveaiina i tatou mai le oti—e tusa lava pe lagomau tatou i le loloto o le vasa.

O lo tatou puipuiga i lenei olaga ma le faavavau o le a faalagolago lea i le amiotonu o le tagata lava ia ma le aiga, sauniga a le Ekalesia, ma le mulimuli i le Faaola. O lo tatou malutaga lea mai matagi. Mo i latou o loo lagonaina le tuuatoatasi, e mafai ona e tu mausali i le amiotonu ma le iloaina o le Togiola o le a puipuia ma faamanuiaina oe e sili atu ma lou tomai e malamalama atoa i ai.

E tatau ona tatou manatuaina le Faaola, tausi a tatou feagaiga, ma mulimuli i le Alo o le Atua e pei o mata o le la e mulimuli lava i le sulu o le la. O le mulimuli i Lona malamalama ma le faataitaiga o le a aumaia ai ia i tatou le olioli, fiafia, ma le filemu. E pei ona folafola mai uma e le Salamo e 27 ma se viiga faapelepele, “O le Alii lou malamalama ma lou faaolataga.”26

I lenei faaiuga o le vaiaso o le Eseta, i le avea ai ma se tasi o Aposetolo a le Faaola, ou te molimau atu ma le faamaoni i le Toetu o Iesu Keriso. Ou te iloa o loo soifua o Ia. Ou te iloa Lona siufofoga. Ou te molimau atu i Lona paia ma le moni o le Togiola i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai 2 Nifae 9:20–22.

  2. Tagai Mosaea 15:8–9.

  3. Tagai Filipi 4:7.

  4. Tagai Mataio 13:41.

  5. Mataio 13:43.

  6. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:5–6.

  7. Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 1.1.4.

  8. Vaughn R. Kimball, “The Right Time at Home,” Reader’s Digest, May 1944, 43.

  9. Tagai i le tusi mai ia Kapeteni G. A. Seitz, U.S. Navy, USS Bunker Hill, tusia i le aso 25 Me, 1945, mo le tama o Vaughn Kimball, o Crozier Kimball, Draper, Iuta.

  10. Tagai i le tusi mai ia Spencer W. Kimball, tusia i le aso 2 Iuni, 1945, ia Crozier Kimball; Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:46.

  11. Tagai Crozier Kimball, in Marva Jeanne Kimball Pedersen, Vaughn Roberts Kimball: A Memorial (1995), 53.

  12. Spencer W. Kimball, “The Family Influence,” Ensign, July 1973, 17. Spencer W. Kimball a o avea i lena taimi ma Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

  13. Tagai “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.

  14. Carla Carlisle, “Pray, Love, Remember,” Country Life, Sept. 29, 2010, 120.

  15. Tusitaulima 2, 1.1.5.

  16. Tagai 4 Nifae 1:26.

  17. O le aganuu ua sili atu ona talanoaina i le lalolagi i lenei vaitaimi. Mo le tausaga 2014 o le upu aganuu na avea foi ma se upu o le tausaga i le Merriam-Webster.com.

  18. Tagai Alema 9; Helamana 5.

  19. 4 Nifae 1:15.

  20. The German philosopher Goethe famously wrote, “What from your fathers’ heritage is lent, earn it anew, to really possess it!” (Johann Wolfgang von Goethe, Faust, trans. Bayard Taylor [1912], 1:28).

  21. O se tasi lea o mafuaaga ua aoao atu ai e le Ekalesia le talalelei i gagana e 50 ma faaliliuina le Tusi a Mamona i gagana e 110. Ae peitai, o se tasi o luitau o le lalolagi atoa o le aoaoina lea o le gagana o le atunuu lea o loo e alala ai. I le avea ai ma matua e tatau ona tatou ositaulaga ina ia fesoasoani atu i le tupulaga faiae ia aoao le gagana o le atunuu o loo latou nonofo ai i le taimi nei. Fesoasoani ia i latou ia avea lena gagana ma gagana o o latou loto.

  22. Tagai Mosaea 18:21.

  23. Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:25, 27.

  24. I le aluga o le 25 tausaga ua mavae, o le aofai moni o tagata na tuua le Ekalesia ua faaitiitia ma ua toeitiiti faaluaina le toatele o le Ekalesia. Ua matua faaitiitia le pasene o i latou ua tuua le Ekalesia.

  25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:10.

  26. Salamo 27:1; tagai foi “O Iesu Lo’u Sulu,” Viiga, nu. 49.