2010–2019
Te autahuʻaraa―e horoʻa moʻa
Eperera 2015


Te autahuʻaraa―e horoʻa moʻa

Ua horoʻahia mai ia tatou tataʻitahi te hoê o te mau horoʻa taoʻa rahi roa aʻe aore i tuuhia aʻenei i niʻa i te taata nei.

Hoê o to’u mau haamanaʻoraa papû maitai, o to’u ïa haereraa i te pureraa autahuʻaraa ei diakono tei faatoroʻa-apî-hia, e te himeneraa i te himene matamua, « A haere mai outou e te mau tamaroa a te Atua ra, i faatoroʻahia ».1 I teie pô, ia outou paatoa na i taʻiruru mai i roto i te pû amuiraa, e, tae noa’tu na te ao taatoa nei, te faahiti faahou atu nei au i te varua o taua himene ra ma te parau atu ia outou e : A haere mai outou, e te mau tamaroa a te Atua ra, i faatoroʻahia. Feruri anaʻe tatou i to tatou mau piiraa ; feruri anaʻe i ta tatou mau hopoiʻa ; faataa anaʻe tatou i ta tatou ohipa ; e pee anaʻe tatou ia Iesu Mesia, to tatou Fatu. Noa’tu to tatou matahiti taa ê te tahi e te tahi, taa ê te peu, taa ê te fenua, ua amuihia râ tatou ei hoê i roto i to tatou mau piiraa autahuʻaraa.

Ua riro te faahoʻi-faahou-raa-hia mai te Autahuʻaraa a Aarona ia Olive Kaudere e ia Iosepha Semita ra na Ioane Bapetizo, ei ohipa faufaa roa. Oia atoa te faahoʻi-faahou-raa-hia mai te Autahuʻaraa a Melehizedeka ia Iosepha e ia Olive na Petero, Iakobo e Ioane, ua riro ïa ei ohipa poiherehia.

E mata na tatou i te haapaʻo maitai i te mau piiraa, te mau hopoiʻa e te mau ohipa e apee nei i te autahuʻaraa ta tatou e mau nei.

Ua ite au i te rahi o te hopoiʻa i te taime a piihia ai au ei papaʻi parau no ta’u pupu diakono. Ua faaineine au ma te haapaʻo maitai i te mau parau ta’u i tapeʻa, no te mea, ua hinaaro vau ia rave maitai roa i te mea ta’u i ite i te rave i roto i te reira piiraa. Ua haapeu roa vau i roto i ta’u ohipa. Ta’u fa, o te raveraa ïa ma to’u puai atoa, ma to’u aravihi atoa, i roto i te mau huru tiʻaraa atoa ta’u i mau.

Te tiʻaturi nei au e, te mau feia apî tamaroa atoa tei faatoroʻahia i te Autahuʻaraa a Aarona, te horoʻahia nei ia ratou te hoê iteraa varua no te moʻaraa o to ratou piiraa i faatoroʻahia, e tae noa’tu i te mau raveʻa no te faarahi i te reira piiraa. Ua farii au i te reira raveʻa ei diakono, i te taime a ani mai ai te episekoporaa ia afaʻi au i te oroʻa moʻa i te hoê taata maʻi te noho ra hoê kirometera te atea i ta matou fare pureraa. I taua Sabati poʻipoʻi taa ê ra, a patoto ai au i niʻa i te uputa fare o te taeaʻe Wright e a faaroo atu ai au i to’na reo marû roa i te piiraa mai e, « A tomo mai », ua tomo atura vau eiaha i roto noa i to’na fare haʻihaʻi, i roto atoa râ i te hoê piha tei î i te Varua o te Fatu. Ua tapiri atura vau i te pae roʻi o te taeaʻe Wright, e ua tuu marû noa’tura i te hoê tapu faraoa i niʻa i to’na utu. I muri iho ua tapeʻa vau i te hoê hapaina pape, ia tiʻa ia’na ia inu. A haamata ai au i te hoʻi, ua ite atu vau i te roimata i roto i to’na na mata a na ô mai ai oia e, « Ia haamaitai mai te Atua ia oe e ta’u tamaiti ». E ua haamaitai mai te Atua ia’u―i te hoê mauruuru no na tapaʻo moʻa o te oroʻa moʻa e no te autahuʻaraa ta’u i mau.

Eita roa’tu e moʻehia i te hoê noa’tu diakono, haapii e tahuʻa no ta matou paroisa, te mau tere faahiahia ta matou i tere i Clarkson, Utaha, i niʻa i te menema o Martin Harris, hoê o na ite tootoru o te Buka a Moromona. A haati ai matou i te ofaʻi rahi tapaʻo no to’na menema, e a taiʻo ai te hoê o te mau faatere pupu ia matou i taua mau parau haaputapû ra no roto mai i te « parau faaite a na ite tootoru », o te itehia i roto i te omuaraa o te Buka a Moromona, ua hotu i roto ia matou te hoê here no taua parau moʻa ra e no te mau parau mau e i itehia i roto.

I te roaraa o te reira mau matahiti, ta matou opuaraa, o te riroraa ïa mai te mau tamaiti a Mosia. Teie tei parauhia no niʻa ia ratou :

« Ua tupu to ratou ite i te parau mau i te rahi ; e mau taata manaʻo papû hoi ïa ratou e i imi maite ratou i te parau i papaʻihia ra, ia ite ratou i te parau a te Atua.

« E ere râ te reira anaʻe ; i pinepine ratou i te pure e i te haapae i te maa ; no reira i roaa ia ratou te varua tohu, e te varua hoi o te heheuraa parau, e ia haapii ratou, ua haapii ma te mana e te toroʻa no ô mai i te Atua ra ».2

Eita ta’u e nehenehe e feruri i te hoê opuaraa hau atu i te maitai no te hoê tamaroa maori râ, ia parauhia oia mai te mau tamaiti itoito e te parau tiʻa a Mosia ra.

A fatata ai au i te 18raa o to’u matahiti, e a faaineine ai au ia tomo i roto i te aua faʻehau tei titauhia i te mau tamaroa i te tau no te Tamaʻi II no te Ao nei, ua tuuhia to’u iʻoa ia farii au i te Autahuʻaraa a Melehizedeka, tera râ, na mua aʻe, titauhia ia’u ia niuniu i to’u peresideni titi, o Paul C. Child, no te hoê uiuiraa. Oia te hoê taata au roa e te maramarama roa i te mau papaʻiraa moʻa, e ua hinaaro oia ia vetahi ê ia au atoa e ia maramarama atoa i te reira. Na roto i to’u mau hoa, ua ite au i to’na huru hiʻopoʻa maite i roto i te mau uiuiraa, e aita vau i hinaaro ia roroa roa te uiuiraa no niʻa i to’u ite i te papaʻiraa moʻa ; no reira, i to’u niuniuraa ia’na, ua tuu atu vau i te manaʻo e farerei maua i te sabati no muri iho, i te hoê taime ta’u i ite e, e maʻiri noa hoê hora e haamata atu ai ta’na pureraa oroʻa.

Ta’na pahonoraa : « E te taeaʻe Monson e, eita ïa e ravaʻi to taua taime no te taiʻo maitai i te mau papaʻiraa moʻa ». Ua horoʻa maira oia i te hoê taime e toru hora na mua aʻe i ta’na pureraa oroʻa, e ua parau maira oia ia’u ia haere mai au ma te afaʻi mai i ta’u iho mau papaʻiraa moʻa tei tapaʻopaʻohia.

I to’u taeraa’tu i to’na fare i tera sabati, ua farii poupou mai oia ia’u, e ua haamata aʻera te uiuiraa. Na ô maira te peresideni Child e, « E te taeaʻe Monson, te mau nei oe i te Autahuʻaraa a Aarona. Ua farii aʻenei oe i te utuuturaa a te mau melahi ? » Ua pahono atura vau e, aita. I to’na aniraa mai e, ua ite anei au e, e tiʻa ia’u ia farii i te reira, ua pahono faahou vau e, aita vau i ite.

Ua parau maira oia e, « E te taeaʻe Monson, a parau aau mai i te tuhaa 13 o Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau ».

Ua haamata aʻera vau, « I niʻa iho ia orua e ta’u na tavini taeaʻenei, i te iʻoa o te Mesia ra te horoʻa’tu nei au i te Autahuʻaraa a Aarona ra, o tei mau i te mau taviri no te utuuturaa o te mau melahi… »

« Tapeʻa i ô », ua faaue mai te peresideni Child. E na roto i te reo hau e te marû, ua aʻo maira oia, « E te taeaʻe Monson, eiaha roa’tu e haamoʻe e, te mau nei oe i te Autahuʻaraa a Aarona, e no reira, e tiʻa ia oe ia farii i te utuuturaa a te mau melahi ».

Fatata roa mai te huru ra e, tei roto te hoê melahi i te piha i taua mahana ra. Aita roa’tu i moʻehia ia’u teie uiuiraa. I teie nei â taime, te ite noa nei â vau i te varua o taua taime hanahana ra a taiʻo amui ai maua i te mau hopoiʻa, te mau ohipa, e te mau haamaitairaa o te Autahuʻaraa a Aarona e te Autahuʻaraa a Melehizedeka―e mau haamaitairaa eita e tae noa mai i niʻa ia tatou, i niʻa atoa râ i to tatou utuafare e te tahi atoa mau taata e fanaʻo tatou ia tavini.

Ua faatoroʻahia vau ei peresibutero, e i to’u mahana revaraa i te aua no te nuu ihitai, ua amui atoa mai te hoê melo o te episekoporaa o ta’u paroisa i to’u utuafare e i to’u mau hoa i te vahi tapeʻaraa pereoo auauahi no te aroha ia’u. Na mua aʻe te hora no te pereoo auauahi, ua tuu maira oia i roto i to’u rima i te hoê buka iti tei parauhia Te buka arataʻi a te misionare. Ua ata vau e ua parau atu vau e, aita vau e haere ra i te misioni.

Pahono maira oia e, « A rave noa. E nehenehe e riro ei mea faufaa ».

Oia mau ïa. Ua hinaaro vau i te hoê taoʻa paari e te afata no te tuu i roto i ta’u pute ihitai ia vai etaeta noa to’u mau ahu, e aita ïa e miʻomiʻo rahi roa. Ua tano maitai ïa te Te buka arataʻi a te misionare, e e mea tano maitai i roto i ta’u pute ihitai no te roaraa e 12 hepetoma.

Te pô na mua aʻe i ta matou tau faafaaearaa no te Noela, ua manaʻonaʻo noa matou i te utuafare. Aita e maniania i roto i te mau piha taotoraa, e i taua taime mau ra, ua faaroohia te maniania a to’u hoa i roto i te roʻi i pihaʻi iho noa ia’u―e tamaiti momoni, o Leland Merrill―ua haamata oia i te uuru no te mauiui. Ua ui au e aha te tumu, e ua parau mai oia e, e maʻi mau to’na. Aita râ oia e hinaaro e haere i te piha utuuturaa maʻi o te nuu, no te mea, ua ite oia e, ia na reira anaʻe oia, eita ïa oia e tuuhia ia hoʻi i te fare i te poipoi aʻe.

A maʻiri noa ai te hora, haere noa’toa te mauiui i te rahi. I te pae hopea, no to’na ite e, e peresibutero vau, ua ani maira oia ia’u ia horoʻa i te hoê haamaitairaa autahuʻaraa no’na.

Aitâ vau i horoʻa aʻenei i te hoê haamaitairaa, aita atoa vau i farii aʻenei i te hoê haamaitairaa, e aita atoa vau i ite aʻenei i te hoê haamaitairaa. A pure ai au i roto i to’u aau no te ani i te tauturu, ua haamanaʻo aʻera vau i Te buka arataʻi a te misionare i roto i ta’u pute ihitai. Ua manii oioi aʻera vau i te pute e ua hiʻo vau i te buka i roto i te maramarama o te pô. Ua taiʻo vau e nahea te hoê taata ia haamaitai i te maʻi. E rave rahi ihitai te hiʻo noa maira, ua horoʻa vau i te haamaitairaa. Hou a hope ai i te faahoʻi i te mau mea atoa i roto i ta’u pute, ua taʻoto o Leland Merrill mai te hoê tamarii te huru. Ua ara mai oia i te poipoi aʻe ma te maitai. I tera mahana, e mauruuru iti rahi to maua tataʻitahi no te mana o te autahuʻaraa.

I roto i te roaraa o te mau matahiti, ua fanaʻo rahi vau i te taime no te horoʻa i te haamaitairaa i te feia tei hinaaro, rahi atu i ta’u e nehenehe e taiʻo. I tera mau taime tataʻitahi, ua roaa ia’u te mauruuru rahi i te mea e, ua horoʻa mai te Atua ia’u nei i teie horoʻa moʻa. Te auraro nei au i te autahuʻaraa. Ua ite au i to’na mana e rave rahi taime. Ua ite au i to’na puai. Ua faahiahia vau i te mau temeio tei tupu.

E te mau taeaʻe, ua horoʻahia mai ia tatou tataʻitahi te hoê o te mau horoʻa taoʻa rahi roa aʻe aore i tuuhia aʻenei i niʻa i te taata nei. Mai te mea e, e faatura tatou i te autahuʻaraa, e e ora hoi tatou i to tatou oraraa no te vai tiʻamâ noa i te mau taime atoa, ei reira te mau haamaitairaa o te autahuʻaraa e tahe mai ai na roto ia tatou. E mea au na’u te mau parau e itehia i roto i Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, i te tuhaa 121, i te irava 45, o te parau mai nei ia tatou i te mea e tiʻa ia tatou ia rave e vai tiʻamâ ai tatou : « Ia î noa… hoi to outou mau aau i te aroha i te mau taata atoa, e i te utuafare faaroo, e ia faaunauna noa te taiata ore i to outou mau feruriraa i te mau taime atoa ; ei reira to outou tiʻaturiraa e puai roa ai i mua i te aro no te Atua ; e e maʻiri mai ai te haapiiraa no te autahuʻaraa i niʻa i to outou aau mai te hupe no te raʻi maira ».

Ei mau tiʻa tei mau i te autahuʻaraa o te Atua, ua horoʻa tatou ia tatou i roto i te ohipa a te Fatu Iesu Mesia. Ua pahono tatou i Ta’na tiʻaororaa ; tei roto tatou i Ta’na ohipa. E mata na tatou i te haapii mai na roto mai Ia’na. E mata na tatou i te pee i To’na mau taahiraa. E mata na tatou i te haapaʻo i Ta’na mau ture. Mai te mea e na reira tatou, e ineine ïa tatou no te mau huru taviniraa atoa ta’na e tiʻaoro mai ia tatou ia rave. Na’na teie ohipa. Na’na teie Ekalesia. Oia mau, Oia to tatou tapena, te Arii o te Hanahana, te Tamaiti a te Atua. Te faaite papû nei au e, te ora nei Oia e te faaite nei au i te reira iteraa na roto i To’na iʻoa moʻa, te iʻoa o Iesu Mesia, amene.

Te mau nota

  1. « A haere mai outou e te mau tamaroa », Te mau himene, n°197.

  2. Alama 17:2–3.