2010–2019
Ia Oo Mai Lou Malo
Aperila 2015


Ia Oo Mai Lou Malo

O le mafaufau i Lona afio mai e faagaeetia ai lo’u agaga. O le a ofoofogia! O le lautele ma le matagofie, o le tele ma le ofoofogia, o le a sili mamao atu i soo se mea ua vaai i ai mata faaletino pe oo foi i ai.

A o tatou pepese, sa matua uunaia a’u i se manatu faapea o le taimi lava lenei, e faitau selau ma fia afe, masalo e faitau miliona o tagata talitonu o Au Paia i atunuu e 200, i se tulaga ofoofogia i gagana eseese e 75,1 ua tatou sii ae faatasi o tatou leo i le Atua, ma pepese:

Le Tupu o tupu afio mai!

Loa na matou faatali oe,

Mamana e faasaoloto ai,

I lou nuu paia.2

“Le Tupu o Tupu, Afio Mai!”3 O i tatou o se aiga toatele naua o ni tagata faatuatua i le lalolagi atoa, o soo o le Alii o Iesu Keriso.

Ua tatou tauaveina i o tatou luga Lona suafa, ma o vaiaso taitasi a o tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te folafola atu ai o le a tatou manatua o Ia ma tausi Ana poloaiga. E mamao lava i tatou mai le atoatoa, ae tatou te le o faasamasamanoa i lo tatou faatuatua. Tatou te talitonu ia te Ia. Tatou te tapuai ia te Ia. Tatou te mulimuli ia te Ia. Tatou te alolofa tele ia te Ia. O la tatou galuega ua silisili ia i le lalolagi uma.

Ua tatou ola, uso e ma tuafafine, i taimi o loo loma ai le Afio Mai Faalua o le Alii, o se taimi ua loa ona faatalitali i ai le au faatuatua o le talafaasolopito. Ua tatou ola i taimi o taua, o taimi o faalavelave faalenatura, o aso ua fetosoa’i ai le lalolagi e le fememeai ma fevesiaiga.

Ae ua tatou ola foi i le taimi o le Toefuataiga, o le taimi ua avatu ai le talalelei i le lalolagi uma—o se taimi sa folafola mai ai e le Alii faapea o le a Ia “faatu mai … se nuu mama”4 o e o le a Ia faaauupegaina “i le amiotonu ma le mana o le Atua.”5

Ua tatou sapi i lo tatou olioli ma le lotomalie, ma tatou te faamoemoe e fetaiai ma le lotototoa ma a tatou tauiviga ma mea e le o mautinoa. O nisi faigata e sili atu ona ogaoga i lo isi, peitai e leai se tasi e sao mai ai. Na saunoa Elder Neal A. Maxwell i se tasi taimi, “Afai ua atoatoa le lelei o mea uma mo oe i le taimi nei, faatali la.”

E ui ina sa faamautinoa mai faafia e le Aii ia i tatou e “le tatau ona mata’u,”6 ae o le tausisia o se vaaiga manino e ati i luga atu o lenei lalolagi, e le faigofie pea pe a tatou i ai i le lotolotoi o tofotofoga.

Sa aoao mai e Peresitene Thomas S. Monson ia te au se lesona taua e uiga i le tausisia o se vaaiga e faavavau.

Sefuluvalu tausaga talu ai a o ma malaga atu i se nofoaafi i Suitiselani ma Peresitene Monson, sa ou fesili atu ia te ia e uiga i ona tiutetauave mamafa. O lana tali sa faamalosia ai lo’u faatuatua. “I le Au Peresitene Sili,” sa saunoa ai Peresitene Monson,”matou te faia mea uma matou te mafaia e tulei ai i luma lenei galuega. Ae o le galuega lenei a le Alii. Na te taitaia. O loo i ai o Ia i le foeuli. Matou te maofa a o matou matauina o Ia o tatala faitotoa matou te le mafai ona tatalaina ma faatino ia vavega e seasea matou manatu i ai.”7

Uso e ma tuafafine, o le vaaia ma le talitonu i vavega a le Alii i le faavaeina o Lona malo i le lalolagi, e mafai ona fesoasoani tatou te vaai ai ma talitonu o loo i ai le aao o le Alii i le galuega ma i o tatou foi olaga.

Na tautino mai le Alii, “Ou te mafai ona fai o la’u lava galuega.”8 Tatou te taumafai uma e fai la tatou vaega, peitai o Ia o le tusiata mamanu sili. I lalo o le taitaiga a Lona Tama, sa Ia foafoaina ai lenei lalolagi. “Na ia faia mea uma lava; e leai foi se mea e tasi na faia e lei faia e ia.”9 A oo ina tatou alafa’i mai faaleagaga ma mataituina, tatou te vaaia Lona aao i le salafa o le lalolagi ma vaaia Lana faatosinaga i o tatou lava olaga patino.

Sei ou faasoa atu se faataitaiga.

I le 1831, i le na o le 600 tagata o le Ekalesia, sa tautino mai ai e le Alii, “O ki o le malo o le Atua ua tuu atu i tagata i luga o le lalolagi, ma mai iina o le a taavale atu ai i luma le talalelei i tuluiga o le lalolagi, e pei ona o le a taavale atu le maa na tofi mai le mauga e aunoa ma lima, seia tumu ai le lalolagi atoa.”10

Sa muai vaaia e le perofeta o Nifae o le a “toaitiiti” ni tagata o le Ekalesia i o tatou aso pe a faatusatusa i le faitau aofai o le lalolagi ae o le a i ai “i luga o le lalolagi atoa.”11

O faataitaiga matagofie e tolu o le aao o le Alii i le faatuina o Lona malo, o malumalu ia na faasilasila mai i le asō e Peresitene Monson. I le mavae ai o ni nai vaitausaga, o ai na mafaufauina ni malumalu i Haiti, Taialani, ma le Faga o Ivory?

O le tulaga o se malumalu e le o se faaiuga talafeagai faafaafanua. E oo mai i se faaaliga mai le Alii i Ana perofeta, e tau mai ai se galuega maoae ina ia faia, ma faailoa atu ai ia Au Paia amiotonu o e o le a faatauaina ma tausia mo Lona maota i augatupulaga.12

Ata
Thomas S. Monson of the Quorum of the Twelve Apostles, visiting Haiti. On April 17, 1983 he dedicated Haiti for the preaching of the gospel and also dedicated a site for the first meetinghouse to be built in Haiti. It was the first visit to the island by a member of the Quorum of the Twelve. (Ensign Aug. 1983, p. 79; Church News, May 22, 1983, p. 4)
Ata
A group of Missionaries with Elder Andersen

Sa ma asiasi atu ma lo’u toalua o Kathy, i Haiti i le lua tausaga talu ai. I luga o le mauga o Port-au-Prince, sa matou aufaatasi ai ma le Au Paia o Haiti i le faamanatuina o le faapaiaga o le atunuu e Elder Thomas S. Monson i le na o le 30 tausaga na muamua atu. E leai se tasi o i tatou o le a faagaloina le mafuie faataumaoi o le 2010. Faatasi ai ma tagata faamaoni o le au paia ma se au lotototoa o faifeautalai sa toetoe o tagata Haiti uma, ua faaauau ai pea ona faatupulaia le Ekalesia i lenei atumotu ma ua malosi. Ua sii ae lo’u faatuatua i le vaai atu i nei Au Paia amiotonu a le Atua, o laei papae, ma maua le mana o le perisitua paia e taitaiina ma faataunuuina ia sauniga paia i le maota a le Alii.

Ata
Sathit and Juthamas Kaivaivatana of Bangkok Thailand.
Ata
President Kaivaivatana and other members of the Thailand Bangkok Thailand North Stake leadership..

O ai na mafaufauina se maota o le Alii i le aai matagofie o Bangkok? O se isi faataitaiga, o Kerisiano e na o le tasi le pasene o le atunuu o Tailani e tele lava i le Lotu Puta. E pei o Haiti, ua tatou iloaina foi i Bangkok sa faapotopotoina e le Alii le au filifilia o le lalolagi. A o i ai iina i ni nai masina talu ai, sa matou feiloai ai ma Sathit ma Gaew Kaivalvatana. Sa auai Sathit i le Ekalesia ina ua 17 ona tausaga, ma sa faamisiona i lona lava nuu. Mulimuli ane, sa la feiloai ai ma Gaew i le Inisitituti, ma sa faamauina i la’ua i le Malumalu o Manila Filipaina. I le 1993, na lavevea ai le au Kaivalvatana i se loli ona na moe le avetaavale. Sa pipili ia Sathit mai le fatafata i lalo. Sa lei maluelue lava lo la’ua faatuatua. O Sathit o se faiaoga tausaafia i le Aoga Faavaomalo i Bangkok. O ia o le peresitene o le Siteki a Thailand Bangkok Matu. E i ai vavega a le Atua i Lana galuega ma i o tatou olaga patino.

Ata
Couples in the Ivory Coast

O le vavega o le Ekalesia i le Faga o Ivory e le mafai ona faamatalaina e aunoa ma igoa o ni ulugalii se toalua: O Filipe ma Analei ma Lusiane ma Asata Afoue. Sa auai i latou i le Ekalesia o ni ulugalii talavou i Europa, o le tasi i Siamani a o le isi i Farani. I le 1980, e le iloa e le tasi le isi, sa manatu ai Filipe ma Lusiane e toe foi i o la’ua atunuu moni i Aferika ma le faamoemoe e fausia le malo o le Atua. Mo le Tuafafine o Asata, o se Siamani, o le tuua o lona aiga, ma Uso Asata, o le tuua o lana galuega o se enisinia faamoemoeina, e manaomia ai se faatuatua uiga ese. O nei ulugalii e toalua sa feiloai le tasi ma le isi mo le uluai taimi i le Faga o Ivory, ma sa amata ai se Aoga Sa. Ua 30 tausaga talu ai. Ua i ai nei siteki e valu iina ma tagata auai e 27,000 i lea atunuu Aferika matagofie. O loo galulue faatamalii pea le au Afoue, e faapena foi le au Asata, lea faatoa mae’a nei se la misiona i le Malumalu o Accra Ghana.

Pe o mafai ona outou vaai i le aao o le Atua i le tuleia i luma o Lana galuega? Pe o mafai ona outou vaai i le aao o le Atua i olaga o faifeautalai i Haiti po o le au Kaivalvatanas i Taialani? Pe o mafai ona outou vaai i le aao o le Atua i olaga o le au Asata ma le au Afoue? Pe o mafai ona outou vaai i le aao o le Atua i lou lava olaga?

“Ma ua leai se mea e faatausuai ai le tagata i le Atua … tau lava o i latou o e latou te le tautinoina lona aao i mea uma.”13

E le na o Haiti, Tailani, po o le Faga o Ivory o loo tutupu ai vavega a le Atua. Vaavaai solo.14 “E manatu mai le Atua i tagata uma … ; ioe, ua ia faitauina ona tagata, ma o ona loto alofa mutimutivale ua i luga o le lalolagi uma.”15

O nisi taimi e mafai ona tatou vaai i le aao o le Alii i olaga o isi ae tatou te taumanatunatu, “Pe mafai faapefea ona manino atili la’u vaai i Lona aao i lo’u lava olaga?”

Na fetalai le Faaola:

“[Aua] le masalosalo.”16

“Aua e te mata’u.”17

“E leai … se [manuiti] e … pa’ū [i] le eleele e aunoa ma [le silafia] e lo outou Tama. …

“O lea … aua tou te matatau ai, [aua] e sili outou i manu iti e tele.”18

Manatu i le alii talavou lea sa tagi atu i le perofeta o Elisaia a o siomia i latou e fili: “Aue, [o le a] se mea tatou te fai a’i?”19

Sa tali atu Elisaia:

“Aua e te fefe: aua e toatele ua ia te i tatou i e ua ia te i latou.

“Ona tatalo ai lea o Elisaia, … Ieova e, … faapupula i ona mata, ina ia na iloa. Ona faapupulaina lea e Ieova o mata o le taulealea, ona iloa ai lea e ia, faauta foi, ua tumu le mauga i solofanua ma kariota afi.”20

A o outou tausia poloaiga ma tatalo i le faatuatua ina ia iloa le aao o le Alii i lou olaga, o le a Ia faapupula tele ou mata faaleagaga, ma o le a atili manino ai lau vaai e le o tuua na o oe.

Ua aoao mai e tusitusiga paia e ao ona tatou “[tutu] mausali i le faatuatua i le mea o le a oo mai.”21 O le a le mea o le a oo mai? Na tatalo le Faaola:

“Lo matou Tama e, o i le lagi, Ia paia lou suafa.

“Ia oo mai lou malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi.”22

Faatoa uma atu ona tatou lagiina le viiga, “Le Tupu o Tupu, Afio Mai.”

E tupu lo tatou faatuatua a o tatou naunau atu i le toe afio mai o le Faaola. O le mafaufau i Lona afio mai e faagaeetia ai lo’u agaga. O le a ofoofogia! O le lautele ma le matagofie, o le tele ma le ofoofogia, o le a sili mamao atu i soo se mea ua vaai i ai mata faaletino pe oo foi i ai.

I lena aso, o le a afio mai o Ia o “aui i se ie ma taoto i le moega vaovao,”23 peitai, o le a Ia afio mai “i ao o le lagi, ua faaofuina i le mana ma le mamalu tele; faatasi ma agelu paia uma.”24 le a tatou faalogo “i le leo o le agelu sili, ma le … pu a le Atua.”25 O le a suia le la ma le masina ma, “o fetu [o le a] lia’i ese mai o latou nofoaga.”26 O oe ma a’u, po o i latou o e mulimuli mai ia i tatou, “o au paia … mai [itu uma] o le lalolagi,”27 “o le a liua … segia i luga e fetaia’i ma ia,”28 ma o i latou na oti i le amiotonu, o i latou foi o le a “segia i luga e fetaia’i ma ia i le taulotoa’iga … o le lagi.”29

Ona, oo mai lea o se aafiaga e toetoe ina a le mafai ona mafaufauina: “O tagata uma,” ua fetalai mai ai le Alii, “o le a vaai faatasi ia te au.”30 Ona, oo mai lea o se aafiaga e toetoe ina a le mafai ona mafaufauina: “O tagata uma,” ua fetalai mai ai le Alii, “o le a vaai faatasi ia te au.”31 “Ma o le a … pei o se leo o vai e tele, ma e pei o le leo o se faititili tele.”32 “Ma o le a tu le Alii, le Faaola lava ia, i le lotolotoi o lona nuu.”33

Ona oo mai ai lea o le toetuufaatasiga a agelu o le lagi ma le Au Paia i luga o le fogaeleele.34 Ae o le mea aupito taua, ua tautino mai e Isaia, “Ua iloa foi e tuluiga uma o le lalolagi le olataga mai lo tatou Atua,”35 ma o le a “nofotupu [o Ia] i luga o tagata uma.”36

I lena aso, o le a gugu le au masalosalo, “aua o le a faalogo tagata uma … , ma tootuli tulivae uma, ma tautino atu e laulaufaiva uma”37 o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua, o le Faaola ma le Togiola o le lalolagi.

O le asō o le Eseta. Tatou te fiafia faatasi ai ma le au Kerisiano i le lalolagi atoa i Lona Toetu mamalu ma i Lona lava toetu na folafola mai. Ia tatou sauniuni mo Lona toe afio mai, ia saga suesue pea lava pea i lou mafaufau nei mea mamalu na tutupu, faatasi ma i latou tatou te alolofa i ai, ma ia avea Lana tatalo ma a tatou tatalo: “Ia oo mai lou malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi.”38 Ou te molimau atu o loo soifua o Ia. “Le Tupu o Tupu, Afio Mai.” I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. E ui na faaliliuina le konafesi aoao atoa i gagana e 94, ae e le o gagana uma na faasalalauina atu i le tasi lava e tasi, pe mo sauniga uma. Mo sauniga o le afiafi o le Aso Sa, e 75 gagana na faasalalauina tuusao atu ai.

  2. “Le Tupu o tupu, Afio Mai,” Viiga, nu. 25.

  3. O le Aso Lua, 31 Mati, 2015, na auina mai ai e le ofisa o le Au Peresitene Sili se imeli e faamatala mai ai ou te lauga i le afiafi o le Aso Sa, 5 Aperila, pe a uma le viiga e usu faatasi e le faapotopotoga o le “Le Tupu o tupu, Afio Mai.” O anotusi o lenei viiga Toefuataiina maoae, na tusiaina e Pale P. Palate, o se talosaga faamaulalo i le Faaola ina ia toe afio mai i le lalolagi. Ua matua malosi lava ona faaalitino mai e lenei viiga le savali o la’u lauga o le konafesi nai lo se isi lava viiga ua tatou lagiina. Na matuai ootia lava a’u i le faamamafaina e Au Paia faatuatua i soo se nofoaga o loo auai faatasi i le Aso Sa o le Eseta, ma sii ae o tatou leo i le Atua, ma lagiina faatasi, “Le Tupu o tupu, Afio Mai! Loa na matou faatali oe.” O le iloaina e leai so’u sao patino i le filifiliga o musika mo le konafesi aoao, na ou mafaufau ai pe na faitauina e i latou e nafa ma musika la’u lauga o le konafesi ua faaautuina “Ia Oo Mai Lou Malo” ma filifilia ai lenei viiga e uiga i le Afio Mai Faalua o le Faaola. Na ou iloaina mulimuli ane o le faatonu o le Aufaipese a le Tapeneko na fautuaina atu le viiga i le Au Peresitene Sili i le amataga o Mati, i vaiaso na muamua atu ao lei auina atu la’u lauga i le Au Peresitene Sili mo le faaliliuga. O le taimi mulimuli lava na lagiina ai faatasi e le faapotopotoga le viiga o “Le Tupu o tupu, Afio Mai” o le konafesi aoao lea ia Oketopa 2002. Tatou te taumafai uma e faia la tatou vaega, peitai o Ia o le tusiata sili.

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:16.

  5. 1 Nifae 14:14.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:55.

  7. Aafiaga patino, Me 1997.

  8. 2 Nifae 27:20.

  9. Ioane 1:3.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:2.

  11. 1 Nifae 14:12.

  12. O le tautoulu i le 2001, ao ou nofo ai i Pasila, sa ou faasoa atu ma le naunautai ia Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili ia le anoanoai o mea moni ofoofogia e uiga i Au Paia o loo nonofo i le aai o Curitiba, ma faamoemoe ai o le a ia faasoa atu le faamatalaga ia Peresitene Hinckley. Na taofi au e Peresitene Faust i le ogatotonu o le fuaiupu. “Neil,” na ia fai mai ai, “matou te le uunaia le Peresitene. O le faauiga o le nofoaga e fausia ai se malumalu e i le va o le Alii ma Lana perofeta.” Na faapaiaina le Malumalu o Curitiba Brazil i le 2008.

  13. Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:21.

  14. O se tasi o vavega maoae o aao o le Alii o le uunaiga lea o Lona malo i le salafa o le Iunaite Setete i aai ma nuu i sitete uma. O se tasi nei o faataitaiga. Ia Me 2006 sa tofia a’u i se konafesi faalesiteki i Denton, Texas. Sa ou nofo i le fale o le peresitene o le siteki, o Peresitene Vaughn A Andrus. Na faamatala mai e Sister Andrus ia au e uiga i le Ekalesia anamua i Denton, na amata i ona matua, o Ioane ma Makerita Porter. Sa na o se Aoga Sa i le amataga. Ae na faasoa atu e le au Porter le talalelei i le au Ragsdales, lea na faasoa atu i le au Nobles ma le au Martinos. Ioe, na faaopoopo atu foi e faifeautalai o latou sao taua. O le toatele o aiga na auai i le Ekalesia. Na masii mai nisi mai sisifo i Denton. I le asō, o le mea lea sa i ai se tamai paranesi, ua fa nei siteki, ma o se tasi o atalii a le au Martinos, o Elder James B. Martino, lea na auai i le Ekalesia ina ua 17 ona tausaga, o loo auauna atu o se Pulega Aoao o le Ekalesia.

  15. Alema 26:37.

  16. Mataio 21:21.

  17. Mareko 5:36.

  18. Mataio 10:29, 31.

  19. 2 Tupu 6:15.

  20. 2 Tupu 6:16–17.

  21. Mosaea 4:11.

  22. Mataio 6:9–10; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:6.

  23. Luka 2:12.

  24. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:44.

  25. 1 Tesalonia 4:16.

  26. Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:49.

  27. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:46.

  28. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:96.

  29. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:97.

  30. Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:23.

  31. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:49.

  32. Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:22.

  33. Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:25.

  34. Tagai Mose 7:63.

  35. Isaia 52:10.

  36. Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:25.

  37. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:104.

  38. Mataio 6:10.