2010–2019
Ke Hoko Mai Ho Puleʻangá
ʻEpeleli 2015


Ke Hoko Mai Ho Puleʻangá

ʻOku hanga ʻe heʻeku fakakaukau ki Heʻene hāʻele maí ʻo ueʻi hoku laumālié. ʻE fakaofo moʻoni! ʻE laka hake ʻene makehé mo e ngeiá, hono lahí mo e fakaʻofoʻofá, ʻi ha toe meʻa kuo aʻusia pe mamata ai e mata fakamatelié.

ʻI heʻetau hivá, ne ongo moʻoni kiate au e fakakaukau he momeniti pē ko ʻení ki ha Kāingalotu tui ʻe lauiafe pea mahalo ʻoku aʻu ʻo laui miliona ʻi ha fonua ʻe 150 nai, ʻi ha lea fakafonua kehekehe ʻe 75,1 ʻoku hiki fakataha hake hotau leʻó ki he ʻOtuá, ʻo hiva:

Haʻu ʻa e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻi!

[Kuo fuoloa ʻemau tatali] kiate Koe

[Haʻu mo e fakamoʻuí ʻi Ho toʻukupú]

Ke fakatauʻatāina … ʻa Ho kakai.2

“Haʻu ʻa e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻi!”3 ʻOku tau hoko ko ha fāmili fakaemāmani lahi ʻo ha kakai tui, ko e kau ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Kuo tau toʻo Hono huafá kiate kitautolu, pea ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití he uike takitaha, ʻoku tau fakapapau ai te tau manatuʻi Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku ʻikai ke tau haohaoa, ka ʻoku tau mateakiʻi pē ʻetau tuí. ʻOku tau tui kiate Ia. ʻOku tau mōihū kiate Ia. ʻOku tau muimui kiate Ia. ʻOku tau ʻofa moʻoni ʻiate Ia. Ko ʻEne ngāué ʻa e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní kotoa.

ʻE kāinga, ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho kimuʻa he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí, ko ha taimi kuo fuoloa e nofo ʻamanaki atu ki ai e kakai tuí ʻi he ngaahi kuongá. ʻOku tau moʻui he ngaahi ʻaho ʻo e taú mo e ongoongo ʻo e tau, fakatamaki fakanatula, ngaahi ʻaho ʻoku fefaʻuhi ai e māmaní mo e puputuʻú mo e moveuveú.

Ka ʻoku tau toe moʻui foki he kuonga nāunauʻia ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ko ha taimi kuo ʻave ai e ongoongoleleí ki he māmaní kotoa—ko ha taimi ne talaʻofa mai ai e ʻEikí te Ne “fokotuʻu hake … ha kakai haohaoa,”4 pea fakateunga kinautolu “ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.”5

ʻOku tau fiefia he ngaahi ʻahó ni pea lotua te tau lava ke fehangahangai loto-toʻa mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e taʻepaú. ʻOku lahi ange e ngaahi faingataʻaʻia ʻa ha niʻihi ia ʻi ha niʻihi, ka ʻoku ʻikai ha taha ʻe hao. Naʻe talamai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele kiate au, “Kapau ʻoku lelei e meʻa kotoa pē kiate koe he taimí ni, kiʻi tatali pē.”

Neongo hono toutou fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ke “ʻoua ʻe manavaheé,”6 ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ke maʻu ha mahino pea vakai ʻo fakalaka atu ʻi he māmani ko ʻení lolotonga ʻetau ʻi he uhouhonga ʻo e faingataʻá.

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha lēsoni mahuʻinga ki hono maʻu ha mahino ʻoku taʻengatá.

Ne u fononga lēlue atu mo Palesiteni Monisoni ʻi Suisalani he taʻu ʻe hongofulu mā valu kuohilí, pea ne u fehuʻi ki ai fekauʻaki mo hono ngaahi fatongiá. Naʻe hanga ʻe heʻene talí ʻo fakamālohia ʻeku tuí. Naʻá ne pehē, “ʻI he kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku mau fai e meʻa kotoa pē ʻe lavá ke ʻunuakiʻi kimuʻa e ngāué. Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí pea ʻokú Ne tataki ia. Ko Ia ʻoku ʻi he fohé. ʻOku mau ofo he mamata ki Heʻene fakaava ha ngaahi matapā ʻoku ʻikai ke mau lava ʻo fakaavá mo fakahoko ha ngaahi mana ʻoku taukakapa ki heʻemau fakakaukaú.”7

Kāinga ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu heʻetau mamata mo tui ki he ngaahi mana ʻa e ʻEikí ʻi hono fokotuʻu Hono puleʻangá he māmaní mo tui ʻoku kau e toʻukupu ʻo e ʻEikí he ngāué mo ʻetau moʻuí foki.

Naʻe folofola e ʻEikí, “ʻOku ou mafai ke fai ʻa ʻeku ngāué.”8 ʻOku tau takitaha feinga ke fai hono fatongia, ka ko Ia naʻá ne fakatupu ʻa e meʻa kotoa pē. ʻI he fakahinohino ʻa ʻEne Tamaí, naʻá Ne fakatupu e māmani ko ʻení. “Naʻe ngaohi ʻe Ia ʻa e meʻa kotoa pē; pea naʻe ʻikai ha meʻa ʻe ngaohi kae ʻiate ia pē.”9 ʻI heʻetau ʻāʻā mo tokanga fakalaumālié, ʻoku tau sio ai ki Hono toʻukupú he māmaní kotoa pea ʻi heʻetau moʻuí fakatāutaha.

Tuku ke u vahevahe atu ha sīpinga.

Naʻe folofola e ʻEikí ki he kāingalotu ʻe toko 600 ʻo e Siasí ʻi he 1831 ʻo pehē, “Kuo tuku e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he tangatá ʻi he māmaní, pea ʻe teka atu mei ai ʻa e ongoongoleleí ʻo aʻu ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, ʻo hangē ko e teka atu ʻa e maka kuo tā mei he moʻungá taʻe kau ai ha nimá, kae ʻoua kuo fakafonu ʻe ia ʻa e māmaní kotoa pē.”10

Ne mamata mai ʻa e palōfita ko Nīfaí ki hotau kuongá ni ʻe “tokosiʻi” pē e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hono fakahoa ki he kakai ʻo e māmaní ka te nau ʻi he “funga kotoa ʻo e māmaní.”11

Ko e ngaahi sīpinga fakaʻofoʻofa ʻe tolu hono fokotuʻu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻa Hono puleʻangá, ko e ngaahi temipale naʻe fakahā ʻe Palesiteni Monisoní. Ko hai ne teitei fakakaukau ʻi he ngaahi taʻu kuohilí ʻe langa ha temipale ʻi Haiti, Taileni mo e ʻAivolī Kousi?

ʻOku ʻikai makatuʻunga e feituʻu ʻe tuʻu ai ha temipalé, mei heʻene faingamālie fakasiokālafi. ʻOku ʻomi ia ʻi he fakahā mei he ʻEikí ki Heʻene palōfitá, ʻo fakamahinoʻi ha ngāue maʻongoʻonga ʻe fai, mo e tuʻunga māʻoniʻoni ʻo e Kāingalotu te nau fakamahuʻingaʻi mo tokangaʻi Hono falé ʻi he ngaahi toʻu tangatá.12

ʻĪmisi
Thomas S. Monson of the Quorum of the Twelve Apostles, visiting Haiti. On April 17, 1983 he dedicated Haiti for the preaching of the gospel and also dedicated a site for the first meetinghouse to be built in Haiti. It was the first visit to the island by a member of the Quorum of the Twelve. (Ensign Aug. 1983, p. 79; Church News, May 22, 1983, p. 4)
ʻĪmisi
A group of Missionaries with Elder Andersen

Ne u ʻaʻahi mo hoku uaifi ko Kefí ki Haiti he taʻu ʻe ua kuohilí. Ne mau fakamanatua fakataha mo ha Kāingalotu Haiti ʻa hono fakatapui ʻo e fonuá ʻe ʻEletā Tōmasi S. Monisoni he taʻu ʻe 30 kimuʻá, ʻi ha feituʻu māʻolunga ʻoku hanga hifo ki he Poata Pilinisí. He ʻikai ke ngalo ʻi ha taha e mofuike fakaʻauha ʻi Haiti he 2010. Kuo tupu mo mālohi e Siasí he puleʻanga ko ʻeni ʻo ha kāingalotu faivelenga mo ha kau faifekau lototoʻa pē mei Haiti. ʻOku tupulaki ʻeku tuí ke fakakaukauloto atu ki he Kāingalotu angatonu ko ʻeni ʻo e ʻOtuá ʻi haʻanau teunga hina, pea nau maʻu e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ke tataki pea fakahoko e ngaahi ouau toputapu ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

ʻĪmisi
Sathit and Juthamas Kaivaivatana of Bangkok Thailand.
ʻĪmisi
President Kaivaivatana and other members of the Thailand Bangkok Thailand North Stake leadership..

Ko hai naʻá ne lavelaveʻiloa ʻe ʻi ai ha ʻo e ʻEikí ʻi he kolo fakaʻofoʻofa ko Pengikokí? ʻOku peseti pē 1 ʻa e kau Kalisitiane ʻi ha fonua ʻoku tokolahi taha ai e kau tui faka-Putá. Hangē ko ia ʻoku hoko ʻi Haití, kuo tānaki ʻe he ʻEikí haʻane kakai fili he māmaní ʻi Pengikoki. ʻI he ngaahi māhina kuohilí, ne u feʻiloaki ai mo Satiti mo Sutamasi Kaivaivatana mo ʻena fānau mateakí. Ne kau ʻa Satiti ki he Siasí ʻi hono taʻu 17 pea ngāue fakafaifekau pē ʻi hono fonua tupuʻangá. Naʻá ne feʻiloaki kimui mo Sutamasi ʻi he kalasi ʻinisititiutí, pea silaʻi kinaua ʻi he Temipale Manila Filipainí. ʻI he 1993 ne tuiʻi ʻe ha loli e fāmili Kaivalataná he naʻe mohe e fakaʻulí, pea naʻe mamatea ʻa Satiti mei hono fatafatá ki lalo. Naʻe ʻikai pē ke holo ʻena tuí. Ko ha faiako tuʻukimuʻa ʻa Satiti ʻi ha ʻApiako Fakavahaʻapuleʻanga ʻi Pengikoki. ʻOkú ne hoko ko e palesiteni ʻo e Siteiki Taileni Pengikoki Noaté. ʻOku tau vakai ki he ngaahi mana ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene ngāue fakaofó pea ʻi heʻetau moʻui fakatāutahá.

ʻĪmisi
Couples in the Ivory Coast

He ʻikai lava ke fakamatalaʻi e mana ʻoku hoko he Siasí ʻi he ʻAivolī Kousi taʻe kau ai e hingoa ʻo ha ngaahi mātuʻa hangē ko: Filipe mo ʻAmelisi ʻAsati pea mo Lusieni mo ʻĀkata ʻĀfoa. Naʻa nau kau ki he Siasí ko ha ongomeʻa mali kei talavou, ko e taha mei Siamane mo e taha mei Falanisē. Ne ʻikai haʻanau feʻilongaki he 1980, ka naʻe ongoʻi ʻe Filipe mo Lusieni ke na foki ki hona fonua tupuʻangá ʻi ʻAfilika ke langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ne fie maʻu ha fuʻu tui lahi ke lava ʻe Sisitā ʻAsati ko ha Siamane, ʻo mavahe mei hono fāmilí mo fakangofua ʻa Misa ʻAsati ke tuku ʻene ngāue ko ha ʻenisinia mataotao. Ne fuofua feʻiloaki e ngaahi mātuʻa ko ʻení ʻi ʻAivolī Kousi ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté. Ko e taʻu ia ʻe 30 kuohilí. ʻOku ʻi ai ha siteiki ʻe valu mo ha kāingalotu ʻe toko 27,000 he taimí ni ʻi he fonua ʻAfilika ko ʻení. Ne hokohoko atu e ngāue lelei ʻa e fāmili ʻĀfoá, mo e fāmili ʻAsatí, ʻa ia naʻá na toki ʻosi ngāue fakafaifekau ʻi he Temipale ʻAkalā Kaná.

Te ke lava nai ʻo vakai ki hono ʻunuakiʻi ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻEne ngāué kimuʻá? Te ke lava nai ke vakai ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he moʻui ʻa e kau faifekau ʻi Haití pe fāmili Kaivaivatana ʻi Tailení? Te ke lava nai ʻo vakai ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he moʻui ʻa e ongo fāmili ʻAsatí mo e ʻĀfoá? Te ke lava nai ʻo vakai ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí?

“Pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻoku fakatupu houhau ai ʻa e tangatá ki he ʻOtuá … ka ko kinautolu ʻoku ʻikai ke fakamoʻoniʻi ʻa e kau mai hono toʻukupú ʻi he meʻa kotoa pē.”13

ʻOku ʻikai ke hoko pē ʻa e mana ʻa e ʻOtuá ʻi Haiti, Taileni, pe ʻAivolī Kousi. Vakavakai holo.14 “ʻOku ʻafio mai ʻa e ʻOtuá ki he kakai kotoa pē, … ʻio, ʻokú ne lau ʻa hono kakaí, pea ʻoku tofuhia ʻa māmani fulipē ʻi heʻene … ʻaloʻofá.”15

ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku lava ke tau vakai ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí he moʻui ʻa e niʻihi kehé pea tau fakakaukau, “ʻE lava fēfē ke u vakai lelei ange ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku moʻuí?”

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí:

“ʻOua naʻa fakataʻetaʻe tui.”16

“ʻOua ʻe manavahē.”17

“ʻIkai ha … [manupuna] ʻe taha ʻe tō … [ki he] kelekelé [kae taʻe ʻilo ki ai] hoʻomou Tamaí. …

“ʻOua … naʻa mou manavahē he ʻoku mou mahuʻinga lahi [ange ʻi he fanga manupuna tokolahi].”18

Manatuʻi e talavou naʻe kaila ki he palōfita ko ʻIlaisá ʻi hono ʻātakaiʻi kinaua ʻe he filí: “ʻOiauē, ko e hā te ta faí?”19

Ne tali atu ʻe ʻIlaisa:

“ʻOua naʻá ke manavahē: he ko kinautolu ʻoku kau mai kiate kitauá ʻoku tokolahi hake ʻiate kinautolu ʻoku kau kiate kinautolú.

“Pea naʻe lotu ʻa ʻIlaisa, … [ʻEiki], … fakaʻā ʻa hono matá, koeʻuhí ke ne mamata. Pea naʻe fakaʻā ʻa e mata ʻo e talavoú ʻe [he ʻEikí]; pea naʻá ne sio pea vakai naʻe fonu ʻa e moʻungá ʻi he fanga hōsí mo e ngaahi saliote afí.”20

ʻI hoʻo tauhi ʻa e ngaahi fekaú pea lotu ʻi he tui ke mamata ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí, ʻoku ou palōmesi atu te Ne fakaʻā lelei hake ho mata fakalaumālié, ke ke vakai lelei ange ʻoku ʻikai te ke tuēnoa.

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá ʻoku totonu ke tau “[tuʻumaʻu] ʻi he tui mālohi ki he ngaahi meʻa ʻe hoko maí.”21 Ko e hā e meʻa ʻe hoko maí? Naʻe lotu e Fakamoʻuí ʻo pehē:

“Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he langi, ke tapuhā ho huafá.

“Ke hoko mai hoʻo pulé. Ke fai ho finangalo ʻi he māmaní, ʻo hangē [ko ia] ʻi he langí.”22

Naʻa tau toki hivaʻi ʻa e “Haʻu ʻa e Tuʻi ʻo e Ngaahi tuʻi.”

ʻOku tupulaki ʻetau tuí ʻi heʻetau teuteu atu ki he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku hanga ʻe heʻeku fakakaukau ki Heʻene hāʻele maí ʻo ueʻi hoku laumālié. ʻE fakaofo moʻoni! ʻE laka hake ʻene makehé mo e ngeiá, hono lahí mo e fakaʻofoʻofá, ʻi ha toe meʻa kuo aʻusia pe mamata ai e mata fakamatelié.

ʻI he ʻaho ko iá, he ʻikai ke Ne hāʻele mai kuo “takatakaiʻi ʻaki ia ʻa e kofu, pea tokoto ia ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manu,”23 ka te Ne hā mai “ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí, kuo kofu ʻaki ʻa e mālohi mo e nāunau lahi; fakataha mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoni kotoa pē.”24 Te tau fanongo ki he “leʻo ʻo e ʻāngelo lahí, mo e … meʻalea ʻa e ʻOtuá.”25 ʻE liliu e laʻaá mo e māhiná, “pea [ʻe] laku hifo ʻa e ngaahi fetuʻú mei honau ngaahi tuʻungá.”26 Ko kitautolu, pe kinautolu ʻoku muimui ʻiate kitautolú, ʻa e “kau māʻoniʻoní … mei he ngaahi [vahe ʻe fā kotoa pē] ʻo e māmaní,”27 “ʻe fakaake pea ʻe … toʻo hake kinautolu ke fakafetaulaki kiate ia,”28 pea ko kinautolu ne mate māʻoniʻoní, te nau “ʻtoʻo hake ʻa kinautolu foki ke fakafetaulaki kiate ia ʻi he lotolotonga … ʻo e langí.”29

Pea ʻe hoko ha meʻa naʻe hangē he ʻikai malavá: ʻOku folofola e ʻEikí, “Pea ʻe mamata fakataha kiate au ʻa e kakano kotoa pē.”30 ʻE fēfē ʻene hokó? ʻOku ʻikai ke tau ʻilo. Ka ʻoku ou fakamoʻoni kuo pau ke hoko—ʻo hangē tofu pē ko hono kikiteʻí. Te tau tūʻulutui ʻi he loto-ʻapasia. “Pea ʻe fakaongo atu ʻe he ʻEikí ʻa hono leʻó, pea ʻe fanongo ki ai ʻa e ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo e māmaní.”31 “Pea ʻe … hangē ko e leʻo ʻo e ngaahi vai lahi, pea ʻe hangē ko e leʻo ʻo e mana lahi.”32 “Pea ko e ʻEikí, ʻio ʻa e Fakamoʻuí, te ne tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí.”33

ʻE ʻi ai e ngaahi fakataha fakangalongataʻa mo e kau ʻāngelo ʻo e langí mo e Kāingalotu ʻi he māmaní.34 Ka ko e mahuʻinga tahá, ʻo hangē ko e fakahā ʻe ʻĪsaia, “Pea ʻe mamata ʻe he ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo māmani [ki he] fakamoʻui ʻa hotau ʻOtuá,”35 pea te Ne “pule ki he kakano kotoa pē.”36

ʻI he ʻaho ko iá, ʻe fakalongolongo e kau fakaangá, “heʻe ongoʻi ia ʻe he telinga kotoa pē … , pea ʻe peluki ʻa e tui kotoa pē, pea ʻe vete ʻe he ʻelelo kotoa pē”37 ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní.

Ko e ʻaho Toetuʻú ʻeni. ʻOku tau fiefia mo e kau Kalisitiane he funga ʻo e māmaní ʻi Heʻene Toetuʻu nāunauʻiá pea no ʻetau toetuʻu ne ʻosi talaʻofa maí. Fakatauange te tau mateuteu ki Heʻene hāʻele maí, ʻaki ʻetau toutou fakamanatu e ngaahi meʻa nāunauʻia ko ʻení ʻi hotau ʻatamaí mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, pea fakatauange ke hoko ʻEne lotú ko ʻetau lotú ia: “Ke hoko mai hoʻo pulé. Ke fai ho finangaló ʻi māmani, ʻo hangē [ko ia] ʻi he langi.”38 ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui. “Haʻu ʻa e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻí.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Lolotonga ʻoku liliu e konifelenisi lahí ki ha ngaahi lea fakafonua ʻe 94, ka ʻoku ʻikai fakamafola kotoa e ngaahi lea fakafonuáʻi he taimi tatau ʻoku fakahoko ai e konifelenisí pe ngaahi fakatahá kotoa. Ko e lea fakafonua ʻe 75 naʻe fakamafola fakahangatonu ai ʻa e fakataha ʻo e hoʻatā Sāpaté ʻi he konifelenisi ko ʻení.

  2. “Haʻu ʻa e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻi,” Ngaahi Himí, fika 23.

  3. ʻI he ʻaho Tūsite, 31 ʻo Māʻasi, 2015 ne ʻomi mei he ʻōfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha ʻīmeili kiate au ʻo fakamatala mai te u lea ʻi he hoʻatā Sāpate, ʻaho 5 ʻo ʻEpelelí ʻi he hili pē hono hivaʻi ʻe he haʻofangá ʻa e “Haʻu ʻa e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻi” Ko e fakalea ʻo e himi maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo hono Fakafoki mai e ongoongoleleí, ʻa ia ne faʻu ʻe Paʻale P. Palati, ko ha tautapa ia ʻi he loto fakatōkilalo ki he Fakamoʻuí ke foki mai ki he māmaní. ʻOkú ne fālute ʻa e pōpoaki ʻo ʻeku lea he konifelenisí pea mahalo ʻoku mālohi ange ia ʻi ha toe hini ne tau hivaʻi. Ne ongo moʻoni kiate au ʻa hono mahuʻinga ʻo e tui ʻa e Kāingalotu he feituʻu kotoa ʻoku tau kau fakataha ʻi he Sāpate Toetuʻú, ʻo hiki hake hotau leʻó ki he ʻOtuá pea hivaʻi fakataha, “Haʻu ʻa e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻi! [Kuo fuoloa ʻemau tatali ki he ʻAfioná.” ʻI heʻeku ʻilo ne ʻikai haʻaku kaunga ki he hiva ʻoku fili ki he konifelenisi lahí, ne u fakakaukau pe naʻe lau koā ʻa ʻeku leá ʻe kinautolu ʻoku fatongia ʻaki hono fili e hivá ʻa ia ne ui ko e “Ke Hoko Mai Ho Puleʻangá” pea fili leva e himi ko ʻení kau ki he Hāʻele ʻAngaua ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ku toki ʻilo kimui ne hanga ʻe he kau fai hiva ʻo e Kuaea Tāpanikalé ʻo fokotuʻu ange ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke liliu ʻa e himí ʻi he konga kimuʻa ʻo Māʻasí, ko ha ngaahi uike siʻi pē ia hono ʻave ʻa ʻeku leá ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ne hivaʻi fakamuimuitaha ʻa e himi ko ʻení “Haʻu ʻa e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻi” ʻe he haʻofangá ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2002. ʻOku tau takitaha feinga ke fai pē meʻa te tau lavá, ka ko Ia ʻa e tā palani maʻongoʻongá.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:16.

  5. 1 Nīfai 14:14.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 10:55.

  7. Aʻusia fakatāutaha, Mē 1997.

  8. 2 Nīfai 27:20.

  9. Sione 1:3

  10. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:2.

  11. 1 Nīfai 14:12.

  12. ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 2001, lolotonga ʻeku nofo ʻi Palāsilá, ne u loto vēkeveke ʻo vahevahe mo Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha ngaahi moʻoniʻi meʻa fakaofo fekauʻaki mo e Kāingalotu ʻoku nofo ʻi he kolo ko Kulitipá, ʻo ʻamanaki te ne fakamatala ia kia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. Ne taʻofi au ʻe Palesiteni Fausi lolotonga ʻeku leá. Naʻá ne pehē mai, “ʻE Niila, ʻoku ʻikai ke tau feinga ke fakalotoa e Palesitení. Ko hono fili ko ia e feituʻu ke langa ai e temipalé ʻoku ʻi he ʻEikí pē mo ʻEne Palōfitá.” Ne fakatapui e Temipale Kulitipa Palāsilá ʻi he taʻu 2008.

  13. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 59:21.

  14. Ko e taha e ngaahi mana lalahi ʻoku fakahoko ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí ko hono ʻunuakiʻi Hono puleʻangá ʻi he ngaahi kolo mo e vāhenga kotoa pē ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ko e fakatātā ʻeni ʻe taha. Ne vahe au ʻi Mē ʻo e 2006 ki ha konifelenisi fakasiteiki ʻi Tenitoni ʻi Tekisisi. Ne u nofo he ʻapi ʻo e palesiteni fakasiteikí, ko Palesiteni Vōni A ʻEnitulasi. Ne talanoaʻi mai ʻe Sisitā ʻEnitulasi e kamata mai ʻa e Siasí ʻi Tenitoní, ne fuofua kau ki ai ʻene ongomātuʻá, ʻa Sione mo Makeleta Poota. Ko e Lautohi Faka-Sāpaté pē naʻe kamata ʻakí. Ka naʻe vahevahe ʻe he fāmili Pōtá e ongoongoleleí ki he fāmili Lekitelí, pea vahevahe atu ia ʻe he fāmili Lekitelí ki he fāmili Nōpelé mo e Mātinó. Ne kau atu foki mo e kau faifekaú ʻi hono fai ha tokoni mahuʻinga. Ne tokolahi ha ngaahi fāmili ne kau ki he Siasí. Ne hiki mai ha niʻihi kehe mei he hihifó ki Tenitoni. ʻI he ʻahó ni, ʻi he feituʻu ne ʻi ai pē ha kiʻi kolo siʻisiʻí, ʻoku ʻi ai ʻeni ha siteiki ʻe fā, pea ʻoku hoko ha taha ʻo e ngaahi foha ʻo e fāmili Mātiní, ʻa ʻEletā Sēmisi B. Mātino ne kau ki he Siasí ʻi heʻene kei taʻu 17, ko ha Taki Māʻolunga ʻo e Siasí.

  15. ʻAlamā 26:37.

  16. Mātiu 21:21

  17. Maʻake 5:36

  18. Mātiu 10:29, 31.

  19. 2 Ngaahi Tuʻi 6:15.

  20. 2 Ngaahi Tuʻi 6:16–17.

  21. Mōsaia 4:11.

  22. Mātiu 6:9–10; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:6

  23. Luke 2:12.

  24. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:44.

  25. 1 Tesalonika 4:16.

  26. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:49.

  27. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:46.

  28. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:96.

  29. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:97.

  30. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:23.

  31. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:49.

  32. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 133:22.

  33. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:25.

  34. Vakai, Mōsese 7:63.

  35. ʻIsaia 52:10.

  36. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 133:25.

  37. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:104.

  38. Mātiu 6:10.