2010–2019
Lelei Moʻoni pea ʻIkai Ha Kākā
ʻEpeleli 2015


Lelei Moʻoni pea ʻIkai Ha Kākā

Ko e ongoongo fakafiefia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e lava ke liliu e ngaahi holi ʻa hotau lotó mo ʻetau taumuʻá pea lava ke akoʻi mo fakaleleiʻí.

Meʻapango ia, he naʻe ʻi ai ha taimi ʻi heʻeku moʻuí naʻe teke au ʻe he kumi tuʻungá mo e fie maʻu mafaí. Naʻe kamata tauʻatāina pē. ʻI heʻeku teuteu ke ngāue fakafaifekau taimi kakató, naʻe taki fakasouni hoku taʻoketé ʻi hono misioná. Naʻá ku fanongo ʻi ha ngaahi talanoa lelei kau ki ai pea naʻá ku fakaʻamu ke talanoaʻi peheʻi au. Naʻá ku fakaʻamu pea mahalo naʻá ku lotua ʻa e tuʻunga tatau.

Kae meʻamālie, he ko e taimi naʻá ku ngāue fakafaifekau aí, naʻá ku ako ha lēsoni mahuʻinga. Naʻe toe fakamanatu kiate au ʻa e lēsoni ko iá ʻi he konifelenisi kuo ʻosí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻi ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí: “ʻI heʻeku moʻuí, kuó u maʻu ha faingamālie ke feohi mo ha niʻihi ʻo e kakai tangata mo fafine poto mo ʻatamaiʻia taha ʻi he māmaní. ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku mālieʻia ʻiate kinautolu naʻe ako, lavameʻa, ikuna, mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe he māmaní. Ka ʻi he fakalau atu ʻa e taʻú, kuó u fakatokangaʻi, ʻoku ou mālieʻia lahi ange au ʻiate kinautolu ko e ngaahi laumālie fakaʻofoʻofa mo monūʻia ʻoku lelei moʻoni pea ʻikai ha kākā.”1

Ko ʻeku tokotaha tuʻukimuʻa he Tohi ʻa Molomoná ko ha sīpinga haohaoa ia ʻo ha tokotaha lelei mo mohu tāpuekina naʻe fai lelei moʻoni pea ʻikai haʻane kākā. Ko Sipiloni e taha ʻo e ngaahi foha ʻo ʻAlamā ko e Siʻí. ʻOku tau maheni ange mo hono ongo tokoua ko Hilamaní, naʻá ne muimui heʻene tamaí ʻo tauhi e ngaahi lekōtí pea ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻa Kolianitoni, naʻe ʻiloa ko ha faifekau pauʻu ne fie maʻu ke akonekina ʻe heʻene tamaí. Naʻe tohi ʻe ʻAlamā ha veesi ʻe 77 ʻo kau kia Hilamani (vakai ʻAlamā 36–37). Naʻe tuku taha ʻe ʻAlamā ha veesi ʻe 91 kia Kolianitoni (vakai, ʻAlamā 39–42). Naʻe tohi ʻe ʻAlamā ha kiʻi veesi pē ʻe 15 kia Sipiloni, ko hono foha fika uá (vakai, ʻAlamā 38). ʻOku mālohi mo mohu fakahinohino e ngaahi lea ʻo e veesi ko ia ʻe 15.

“Pea ko ʻeni, ʻe hoku foha, ʻoku ou tui te u maʻu ha fiefia lahi ʻiate koe, koeʻuhí ko hoʻo tuʻumaʻu mo hoʻo faivelenga ki he ʻOtuá; he ko e meʻa ʻi hoʻo kamata ʻi hoʻo kei siʻí ke tokanga ki he ʻEiki ko ho ʻOtuá, ʻoku pehē ʻeku ʻamanaki ʻe fai pehē atu hoʻo tauhi ʻene ngaahi fekaú; he ʻoku monūʻia ia ʻokú ne kātaki ki he ngataʻangá.

“ʻOku ou pehē kiate koe, ʻe hoku foha, kuó u ʻosi maʻu ʻa e fuʻu fiefia lahi ʻiate koe, koeʻuhí ko hoʻo faivelengá mo hoʻo tōtōiví, mo hoʻo kātakí mo hoʻo kātaki fuoloa ʻi he kakaí” (ʻAlamā 38:2–3).

Tānaki atu ki he lea kia Sipiloní, naʻe lea ʻa ʻAlamā ʻo kau kia Kolianitoni. Naʻe pehē ʻe ʻAlamā: “ʻIkai koā kuó ke vakai ki he tuʻumaʻu ʻa ho tokouá, ko ʻene faivelengá, mo ʻene tōtōivi ʻi he tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá? Vakai, ʻikai koā kuó ne fokotuʻu ha sīpinga lelei maʻau?” (ʻAlamā 39:1).2

Naʻe mahino ko Sipiloní ko ha foha naʻe loto ke ne fakafiefiaʻi ʻene tamaí ʻo ne fai e meʻa totonú he ʻoku totonu ia, kae ʻikai ko e fakamāloó, sio-tuʻungá, mālohí, fakalāngilangí, pe mafaí. ʻOku pau pē naʻe ʻiloʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe Hilamani hono tokouá, he naʻá ne tuku kia Sipiloni ke ne tauhi e ngaahi lekooti toputapu naʻá ne maʻu mei heʻene tamaí. ʻOku pau pē ne falala ʻa Hilamani kia Sipiloni koeʻuhí “ko ha tangata angatonu ia, pea naʻá ne ʻaʻeva angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea naʻe tokanga ia ke fai lelei maʻu ai pē, ke ne tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEiki ko hono ʻOtuá” (ʻAlamā 63:2). ʻOku mahino moʻoni ʻa e ʻulungaanga ʻo Sipiloní, he ʻoku ʻikai lahi ha fakamatala ki ai mei he taimi naʻá ne maʻu ai e ngaahi lekooti toputapú ʻo aʻu ki he taimi naʻá ne foaki ai ia kia Hilamani ko e foha ʻo Hilamaní (vakai, ʻAlamā 63:11).

Ko ha tokotaha lelei moʻoni ʻa Sipiloni pea ʻikai ke kākā. Ko ha tokotaha naʻá ne feilaulauʻi hono taimí, talēnití, mo e ngāué ke tokoni ke hiki hake ʻa e niʻihi kehé, ko ʻene ʻofa ki he ʻOtuá mo hono kāingá (vakai, ʻAlamā 48:17–19; 49:30). ʻOku fakamatalaʻi lelei ia ʻe he ngaahi lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló: “ʻOku vēkeveke maʻu pē e kau fafine mo e kau tangata leleí ke ngāue ʻo ʻikai ko ha fie maʻu mafai.”3

ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi e kakai fakaʻofoʻofa mo mohu tāpuekina ʻoku fai lelei moʻoni pea ʻikai kākā, ʻa kinautolu ʻoku nau ngāue ko e ʻofa ki he ʻOtuá mo honau kaungāʻapí, ʻa e kau fafine mo tangata ʻoku nau “vēkeveke ange ke ngāue ʻo ʻikai ko ha fie maʻu mafai” ʻi ha māmani ʻoku feinga he tapa kotoa ke maʻu ha fakamālō, lakanga, mālohi, lāngilangi, mo e mafaí.

ʻOku fakalotoʻi kitautolu ʻe ha niʻihi he ʻahó ni ke tau tui ʻe toki ola lelei pē e meʻa ʻoku tau fekumi ki aí ʻi hono maʻu ha tuʻunga mo ha mālohí. ʻOku tau fakamālō ʻoku kei tokolahi pē ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau tui ki he fakakaukau ko ʻení. ʻOku maʻu ʻenau talí ʻi he fekumi ki he meʻa ʻoku lelei moʻoní pea ʻikai ha kākā. Kuó u ʻiloʻi kinautolu ʻi he ngaahi tui fakalotu tukufakaholó mo e tapa kehekehe ʻo e moʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi hanau tokolahi ʻi he kau muimui kuo ului moʻoni kia Kalaisí.4

ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi kinautolu ʻoku ngāue taʻe siokita he uike kotoa he ngaahi uooti mo e kolo ʻo e māmaní ʻo laka ange ʻenau ngāué he meʻa ʻoku fie maʻu ki honau ngaahi uiuiʻí. ʻOku ui e ngaahi fatongiá pea tukuange. ʻOku toe fakaofo ange kiate au e tokolahi ʻoku ʻikai hanau uiuiʻi, ka ʻoku nau kumi maʻu pē ha founga ke tokoniʻi mo hiki hake ai e niʻihi kehé. ʻOku haʻu pongipongia ha tangata ʻe taha ki he lotú ke fokotuʻutuʻu e ʻū seá pea nofo he tuku ʻa e lotú ke fakamaau e fale lotú. ʻOku nofo ha fefine ʻe taha ʻo ofi ki ha fefine ʻoku kui ʻi hono uōtí ke fakafeʻiloaki ki ai mo hivaʻi leʻolahi e ngaahi himí ke ongoʻi lelei ʻe he fefine kuí ʻo hiva ai pē mo ia. Kapau te ke vakai fakalelei holo ʻi homou uōtí mo e koló, te ke ʻilo ai ha ngaahi sīpinga peheni. ʻOku ʻi ai maʻu pē ha kāingalotu ʻoku nau ʻilo e niʻihi ʻoku fie maʻu tokoní mo e taimi ke fai ai e tokoní.

Naʻá ku fuofua sio ʻi he Kāingalotu lelei moʻoni pea ʻikai ha kākaá, ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavoú. Naʻá ku hiki ki ha feituʻu ʻo hoa ai mo ha faifekau naʻe ʻikai ke ma maheni. Naʻá ku ʻosi fanongo he talanoa ʻa e kau faifekau kehé ki he ʻikai ke ne maʻu ha tuʻunga fakatakimuʻá mo ʻene faingataʻaʻia he lea faka-Kōleá neongo e fuoloa ʻene ngāue he fonuá. ʻI he kamata ke u maheni mo e faifekaú ni, naʻá ku ʻiloʻi ko e taha ia ha faifekau talangofua mo faivelenga moʻoni. Naʻá ne ako ʻi he taimi ke fai ai e akó, pea ngāue ʻi he taimi ke ngāue aí. Naʻe mavahe mei hono ʻapi nofoʻangá ʻi he taimi pea foki ʻi he taimi. Naʻe fakamātoato ʻene ako e lea faka-Kōleá neongo naʻe fuʻu faingataʻa e leá kiate ia.

ʻI heʻeku ʻiloʻi hono loi e ʻū talanoá, ne u ongoʻi ʻoku hala hono tala ʻoku ʻikai lavameʻa e faifekau ko ʻení. Naʻá ku loto ke ʻiloʻi kotoa ʻe he misioná ʻa e meʻa naʻá ku ʻilo fekauʻaki mo e faifekaú ni. Naʻá ku vahevahe mo ʻeku palesiteni fakamisioná ʻeku fie maʻu ke fakatonutonu e talanoá. Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní peá u ʻiloʻi ko ha talavou lavameʻa e faifekaú ni.” Naʻá ne toe pehē mai, “Pea ko ʻeni ʻokú ke ʻiloʻi, ko hai leva ʻoku fie maʻu ke ne toe ʻiloʻí?” Ne akoʻi au ʻe he palesiteni fakamisiona poto ko ʻení ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga he ngāué, ʻoku ʻikai ko e fakamāloó, tuʻungá, mālohí, lāngilangí, pe mafaí. Ko ha lēsoni maʻongoʻonga ia ki ha faifekau kei talavou ne fuʻu tokanga ki ha tuʻunga.

Naʻá ku kamata ke toe vakai atu ki heʻeku moʻuí ʻo mamata ki hono faʻa tākiekina au ʻe ha kau tangata mo fafine naʻe ʻikai hanau tuʻunga pe fatongia māʻolunga. Ko e taha ʻo kinautolu ne hangē ko Sipiloní, pea ko ʻeku faiako semineli ia he ako māʻolungá. Naʻe faiako semineli e tangata lelei ko ʻení ʻi ha taʻu pē ʻe ua pe tolu, ka naʻá ne fakaava hoku lotó ʻi ha founga naʻe tokoni ke u maʻu ai ha fakamoʻoni. Mahalo naʻe ʻikai ko e faiako manakoa taha ia ʻi he akó, ka naʻe mateuteu maʻu pē pea naʻe mālohi mo tuʻuloa hono ivi tākiekiná ʻiate au. Ko e taimi naʻá ku toe sio ai ki he tangatá ni, ko haʻane ʻalu ange ke ma feʻiloaki he meʻa fakaʻeiki ʻa ʻeku tamaí hili ia ha taʻu ʻe 40 mei he akó. Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ke fai e meʻa ko iá ko ha feinga ki ha tuʻunga pe mālohi.

ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi e faiako ko iá mo ha niʻihi tokolahi tatau mo ia ʻoku nau fai lelei moʻoni pea ʻikai ha kākā. ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi e faiako Lautohi Faka-Sāpate ʻoku ʻikai ngata pē heʻene akoʻi e fānau ako he kalasi he Sāpaté ka ne toe akoʻi mo tākiekina foki e fānau ako tatau ʻi hono fakaafeʻi ke nau kai pongipongi fakataha mo hono fāmilí. ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi e kau taki ʻo e toʻu tupú ʻoku nau ʻalu ki he ngaahi ʻekitivitī sipoti mo fakafonua ʻa e kau talavou mo e kau finemui ʻi honau uōtí. ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi e tangata ʻokú ne tohi ha ngaahi fakamatala fakalotolahi ki he kaungāʻapí mo e fefine ʻoku ʻikai ke ne meiliʻi pē ʻa e kaati Kilisimasí ka ʻokú ne ʻave hangatonu pē ia ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e kaungāmeʻa ʻoku nau fie maʻu ha ʻaʻahí. ʻOku ou fakaʻapaʻapaʻi e tangata ʻokú ne ʻave maʻu pē hono kaungāʻapí ʻo fakaʻeveʻevaʻi he ngaahi taimi faingataʻa ʻo e mahamahakí—ʻo tokoni ke liliu e meʻa ne angamaheni ki ai e uaifí mo e husepānití.

ʻOku ʻikai ke fai e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ko e fakamāloó pe lāngilangí. ʻOku ʻikai ke ngāue ʻa e kau tangata mo fafine ko ʻení ki ha tuʻunga pe mafai. Ko e kau ākonga kinautolu ʻa Kalaisi ʻoku nau ʻalu holo ʻo fai lelei maʻu pē, ʻoku nau feinga ke fakahōifua ki heʻenau Tamai ʻi Hēvaní, ʻo hangē ko Sipiloní.

ʻOku fakamamahi ʻeku fanongo ki ha niʻihi kuo tuku ʻenau tokoní pe ʻalu ki he lotú koeʻuhí ko hono tukuange kinautolu mei ha fatongia pe ko e ʻikai ke nau maʻu ha fatongia pe fakalāngilangi ne nau fie maʻu. ʻOku ou fakatauange pē ʻe ʻi ai ha ʻaho te nau ako ai e lēsoni tatau ne u ako ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavoú—ko e ngāue mahuʻinga tahá ko e ʻOtuá tokotaha pē ʻokú Ne fakatokangaʻí. ʻI heʻetau feinga ki he meʻa ʻoku tau saiʻia aí, kuo ngalo nai e meʻa ia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá?

Mahalo ʻe pehē ʻe ha niʻihi, “Ka ʻoku kei lahi e meʻa ke u fai ke u tatau ai mo kinautolu ʻokú ke fakamatalaʻí.” Ko e ongoongo fakafiefia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ko e lava ko ia ke liliu e ngaahi holi ʻa hotau lotó mo ʻetau taumuʻá pea lava ke akoʻi mo fakaleleiʻí. ʻI he taimi ʻoku tau papi mai ai ki he lotoʻā sipi moʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau kamata ngāue ke hoko ko ha kakai foʻou (vakai, 2 Kolinitō 5:17; Mōsaia 27:26). Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau fakafoʻou ai e fuakava ʻo e papitaisó ʻaki hono maʻu ʻo e sākalamēnití, ʻoku tau ofi ʻaki ha sitepu ʻe taha ki he taumuʻa fisifisimuʻa ko iá.5 ʻI heʻetau kātakiʻi e fuakava ko iá, ʻoku tau maʻu leva e mālohi ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí pea ke fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai e fakafiemālié (vakai, Mōsaia 18:9). ʻOku tau maʻu ʻi he fuakava ko iá e ʻaloʻofa te ne ʻai ke tau lava ʻo ngāue ai ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, kau ai e ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó kotoa mo ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú.6 ʻI he fuakava ko iá, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá mo Kalaisi ke tau lava ʻo tokoniʻi kinautolu ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokoní (vakai Mōsaia 4:16; toe vakai veesi 11–15).

Ko e meʻa pē taha ʻoku ou fie maʻú ke fakafiefiaʻi—fakatouʻosi ʻeku tamai fakamāmaní mo fakalangí—pea hoko ʻo tatau lahi ange mo Sipiloni.7

ʻOku ou fakamālō ki heʻeku Tamai Hēvaní koeʻuhí ko ha ngaahi Sipiloni ne nau tā mai ha sīpinga ʻo e ʻamanaki leleí—maʻaku—mo kitautolu hono kotoa. ʻOku tau fakamoʻoniʻi mei heʻenau moʻuí e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo ha Fakamoʻui tokanga mo manavaʻofá. ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoní kiate kinautolu mo ha kole ke tau feinga ke hangē ko kinautolú, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “ʻEiki, ko Au Ia?” Liahona, Nōvema 2014, 58; ko e tānaki atu e fakamamafaʻí.

  2. Naʻe ʻikai ke ʻalu ʻa Hilamani ke akoʻi ʻa e kau Sōlamí, ko ia ʻoku tau ʻiloʻi ai ko e fakamatala ʻa ʻAlamaá kia Sipiloni ʻi heʻene pehē “ko ho tokouá” (vakai ʻAlamā 31:7; 39:2).

  3. Spencer W. Kimball, “The Role of Righteous Women,” Ensign, Nov. 1979, 104.

  4. “Naʻe akonaki mai ʻa e ʻEikí ko e taimi ʻoku tau ului moʻoni ai ki Heʻene ongoongoleleí, ʻe tafoki hotau lotó mei he ngaahi fie maʻu ʻoku siokitá, ki he ngāue tokoni ke hiki hake e niʻihi kehé ʻi heʻenau faifeinga ki he moʻui taʻengatá. Ke maʻu ʻa e ului ko iá, ʻe lava ke tau lotu mo ngāue ʻi he lototui ke tau hoko ko e tangata foʻou ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.ʻE lava ke tau kamata ʻaki ʻetau lotu ke maʻu ha tui ke fakatomala mei he siokitá pea maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e tauhi ki he niʻihi kehé kae ʻikai ko kitautolú. Te tau lava ʻo lotua ha mālohi ke siʻaki e loto-hīkisiá mo e meheká.” (Henry B. Eyring, “Fakamoʻoní mo e Uluí,” Liahona, Fēpueli 2015, 4–5).

  5. “ʻOku haohaoa mo taʻe-faʻa-mate e [ʻOtuá]. ʻOku tau matelie mo taʻe haohaoa. Neongo ia, ʻoku tau feinga he moʻui fakamatelié ki ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo fakataha fakalaumālie mo Ia. ʻI heʻetau fai iá ʻoku lava leva ke tau fakatou maʻu e ʻaloʻofa mo e fakaʻeiʻeiki ʻo Hono mālohí. ʻOku kau he ngaahi momeniti makehe ko iá … ʻa e papitaisó mo e hilifakinimá … [mo e] maʻu e ngaahi ouau ʻo e ʻohomohe ʻa e ʻEikí” (Jeffrey R. Holland, To My Friends [2014], 80).

  6. “Ko e Kāingalotu ko ia ʻoku nau ʻilo ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá ʻoku fakanatula pē ʻenau fakahoko mo tauhi e ngaahi tukupaá. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻaki e palani ʻo e fakamoʻuí ha ngaahi fuakava. ʻOku tau palōmesi ke talangofua ki he ngaahi fekaú. ʻOku talaʻofa mai leva ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki ʻi he moʻuí ni mo ʻitāniti. ʻOkú Ne fai pau ki he meʻa ʻokú ne fie maʻú, pea ʻoku tauhi pau ki heʻene folofolá. Koeʻuhi ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu he ko e taumuʻa ʻo e palaní ke hangē pē ko iá, ʻokú ne finangalo ke tau fai pau ki ai. ʻOku kau maʻu pē he ngaahi talaʻofa ʻokú ne ʻomi kiate kitautolú ha mālohi ke tupulaki ʻi heʻetau malava ke tauhi e ngaahi fuakavá. ʻOkú Ne hanga ʻo ʻai ke tau ʻilo ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuní. ʻI heʻetau feinga ʻaki e kotoa hotau lotó ke feau hono ngaahi tuʻunga ʻulungāngá, ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hanga ʻe he ongo meʻá ni ʻo fakatupulaki hotau mālohi ke tauhi e ngaahi tukupaá mo ʻilo e meʻa ʻoku kovi mo leleí. Ko e mālohi ia ke ako fakatouʻosi ʻi heʻetau ngaahi meʻa fakatuʻasinó mo ako ki he meʻa ʻoku taʻengatá” (Henry B. Eyring, “A Child of God” [Brigham Young University devotional, Oct. 21, 1997], 4–5; speeches.byu.edu). Toe vakai, David A. Bednar, “Bear Up Their Burdens with Ease,” Liahona, Mē 2014, 87–90.

  7. Fakatatau mo ʻeku ʻuluaki manatú, naʻá ku loto ke fakafiefiaʻi ʻeku tamaí ʻi heʻeku kei siʻí. ʻI heʻeku lahi hake mo maʻu ha fakamoʻoní, naʻá ku maʻu foki ai ha holi ke fakahōifua ki heʻeku Tamai Hēvaní. Naʻá ku ako ʻi he konga kimui ʻo ʻeku moʻuí fekauʻaki mo Sipiloni pea tānaki atu leva ki heʻeku taumuʻa ʻi he moʻuí ke u feinga ke tatau ange mo ia.