2010–2019
Ko e Tatali ki he Foha Maumau Koloá
ʻEpeleli 2015


Ko e Tatali ki he Foha Maumau Koloá

ʻOfa pē ke ta maʻu ʻa e fakahā ke ʻiloʻi ʻa e founga lelei taha ke tau tokoniʻi ai ʻa e kau ʻāuhē ʻi heʻetau moʻuí.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa ʻEne ngāue ʻi māmaní he akoʻi Hono mālohi faifakamoʻuí mo e huhuʻí. ʻI he Luke vahe 15 ʻi he Fuakava Foʻoú, naʻe fakaangaʻi Ia Heʻene kai fakataha mo nofo mo e kau angahalá (vakai Luke 15:2). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí e fakaanga ko ʻení ko ha faingamālie ia ke akoʻi kotoa ai kitautolu ki he founga ke tali ʻaki kinautolu kuo ʻāuheé.

Naʻá Ne tali ki Hono kau fakaangá ʻaki ʻene fai ange ha fehuʻi mahuʻinga ʻe ua:

“Ko hai ha tangata ʻiate kimoutolu ʻoku teau ʻene sipí, pea ka mole honau taha, ʻe ʻikai tuku ʻa e hivangofulu mā hivá ʻi he toafá, kae ʻalu ʻo kumi ʻa ia kuo molé, kae ʻoua ke ne ʻilo iá?” (Luke 15:4).

“Pea ko hai ha fefine ʻoku hongofulu ʻene paʻanga silivá, pea ka mole ha paʻanga ʻe taha, ʻe ʻikai te ne tutu ʻa e māmá, mo tafi ʻa e falé, ʻo kumi lahi, kae ʻoua ke ʻilo iá?” (Luke 15:8).

Pea akoʻi leva ʻe he Fakamoʻuí ʻa e talanoa fakatātā ʻo e foha maumau koloá. ʻOku ʻikai fekauʻaki e talanoa fakatātā ko ʻení mo e fanga sipi ʻe toko 100 pe paʻanga siliva ʻe 10; ka ʻoku fekauʻaki ia mo e foha mahuʻinga naʻe ʻāuheé. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he talanoa fakatātaá ʻo fekauʻaki mo e founga ʻo ʻetau tali ha mēmipa ʻo e fāmilí ‘oku ʻāuheé?

Ne fakahā ʻe he foha maumau koloá ki heʻene tamaí ʻene fie maʻu he taimi pē ko iá ʻa hono tufakanga ʻi he koloá. ʻOkú ne fie mavahe mei he malu ʻo hono ʻapí mo e fāmilí pea fekumi ki he ngaahi tūlifua ʻo e māmaní (vakai, Luke 15:12–13). Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange ʻoku hā ʻi he talanoa fakatātā ʻa e Fakamoʻuí ʻa e tali ʻofa ne fai ʻe he tamaí ʻo ne foaki ki he fohá ʻa ʻene koloa tukufakaholó. Pau pē naʻe fai ʻe he tamaí e meʻa kotoa pē naʻá ne lavá ke fakalotoʻi ʻa e fohá ke ne nofó. Ka ʻi he taimi pē naʻe fai ai ʻe he fohá ni ʻa ʻene filí, naʻe tukuange ia ʻe he tamai poto ko ʻení ke ʻalu. Naʻe fakahaaʻi leva ʻe he tamaí ʻa ʻene ʻofa moʻoní, ʻi heʻene nofo pē ʻo fakasio mo tatali (vakai, Luke 15:20).

Naʻe foua ʻe hoku fāmilí ha meʻa tatau. Ne u tupu hake mo hoku ongo tokoua faivelengá pea mo homau tuofefine fakaʻofoʻofá ʻi ha ongomātuʻa fungani. Naʻe akoʻi mai e ongoongoleleí kiate kimautolu ʻi ʻapi pea tutupu hake ʻo lalahi, pea ne mau sila kotoa pē ʻi he temipalé ki homau takitaha mali. Ka ʻi he 1994, naʻe kamata ke taʻefiemālie homau tuofefine ko Sūsaná ʻi he Siasí mo ha niʻihi ʻo hono ngaahi akonakí. Naʻe fakalotoʻi ia ʻe ha niʻihi ne nau taukaeʻi mo fakaangaʻi e fuofua kau taki ʻo e Siasí. Naʻá ne fakaʻatā ke hōloa ʻene tui ki he kau palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló. Ne aʻu ki ha taimi naʻe ikunaʻi ai ʻene tuí ʻe he loto veiveiuá peá ne fili ke mavahe mei he Siasí. Kuo ʻomi ʻe Sūsana ha ngofua ke u vahevahe atu ʻene talanoá mo e ʻamanaki ʻe tokoni ia ki ha niʻihi kehe.

Ne u loto mamahi lahi mo hoku ongo tokouá pea mo ʻemau faʻē uitoú. Naʻe ʻikai malava ke mau ʻiloʻi pe ko e hā naʻá ne tākiekina ia ke liʻaki ʻene tuí. Hangē ne fakamamahiʻi ʻemau faʻeé ʻe he ngaahi fili ʻa hoku tuofefiné.

Ne u hoko mo hoku ongo tokouá ko ha pīsope mo e palesiteni fakakōlomu, pea kuo mau aʻusia e fiefia ʻo e lavameʻá mo e kāingalotu ʻo e uōtí mo e kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻi heʻemau tuku e toko hivangofulu mā hivá ka mau fekumi ki he toko tahá. Ka ki homau tuofefiné, naʻe hoko ʻemau vilitaki taʻetūkua atu ke fakahaofi iá mo fakaafeʻi ke ne foki maí, ko ha meʻa ke tekeʻi ai ia ke toe mamaʻo ange.

ʻI heʻemau fekumi ki ha tataki fakalangi ki ha founga totonu ke mau fai kiate iá, naʻe mahino kuo pau ke mau muimui ʻi he sīpinga ʻa e tamai ʻi he talanoa fakatātā ʻo e foha maumau koloá. Kuo fai ʻe Sūsana ʻene filí, pea naʻe pau ke hangē ko e fakatātaá, ʻo tukuange ia—ka he ʻikai fai ia kae ʻoua leva ke mau tomuʻa fakahā ke ne ʻiloʻi mo ongoʻi ʻemau ʻofa fakamātoato ʻiate iá. Ko ia ne mau fakafoʻou ʻemau ʻofá mo ʻemau angaleleí, pea mau nofo pē ʻo siofi mo tatali ki ai.

Naʻe ʻikai teitei tuku e ʻofa mo e tokanga ʻemau faʻeé kia Sūsaná. ʻI he taimi kotoa pē naʻe ʻalu ai ʻemau faʻeé ki he temipalé, naʻá ne hiki ʻa e hingoa ʻo Susaná ʻi he lisi ʻo e lotú, pea ʻikai ʻaupito teitei siva ʻene ʻamanakí. Naʻe fakaafeʻi ia ʻe hoku taʻoketé mo hono uaifí, ʻa ia naʻá na nofo ofi taha kia Sūsana ʻi Kalefōniá, ki he ngaahi polokalama kotoa pē ʻa e fāmilí. Naʻá na teuteu ha maʻumeʻatokoni efiafi ʻi hona ʻapí ʻi he taʻu taki taha ʻi he hoko e fāʻeleʻi ʻo Susaná. Naʻá na fakapapauʻi ke fetuʻutaki maʻu pē ki ai pea ʻai ke ne ʻiloʻi ʻena ʻofa moʻoni ʻiate iá.

Naʻe fetuʻutaki maʻu pē hoku tehiná mo hono uaifí ki he fānau ʻa Sūsana ʻoku nofo ʻi ʻIutaá, ʻo tokangaekina mo ʻofaʻi kinautolu. Naʻá na fakapapauʻi naʻe fakaafeʻi ʻene fānaú ki he ngaahi fakataha fakafāmilí, pea ʻi he taimi naʻe papitaiso ai e mokopuna fefine ʻo Susaná, naʻe ʻi ai hoku tehiná ke fakahoko ʻa e ouaú. Naʻe toe maʻu pē foki ʻe Sūsana ha ongo faiako fakaʻapi mo e faiako ʻaʻahi ʻofa pea naʻe ʻikai pē ke nau foʻi.

ʻI he ʻalu ʻemau fānaú ʻo ngāue fakafaifekau pea mo malí, naʻe fakaafeʻi ʻa Sūsana ki ai pea naʻá ne haʻu ki he ngaahi kātoanga fakafāmili ko ʻení. Ne mau feinga mālohi ke fokotuʻu ha ngaahi polokalama fakafāmili ʻe lava ke haʻu ki ai ʻa Sūsana pea mo ʻene fānaú ke mau feohi pea ke nau ʻiloʻi, ʻoku mau ʻofa ʻiate kinautolu pea ko e konga pē kinautolu ʻo homau fāmilí. ʻI he maʻu ʻe Sūsana ha mataʻitohi fakaako māʻolunga ange mei ha ʻunivēsiti ʻi Kalefōniá, ne mau ʻi ai kotoa pē ke poupouʻi ia ʻi heʻene tānaki tuʻungá. Neongo naʻe ʻikai lava ke mau tali lelei ʻene ngaahi fili kotoa naʻe faí, ka naʻe malava moʻoni ke mau tali lelei pē ia. Ne mau ʻofa ai, pea mau nofo pē ʻo fakaongoongo mo tatali.

ʻI he 2006, hili ha taʻu ʻe 12 ʻo e mavahe ʻa Sūsana mei he Siasí, naʻe hiki homa ʻofefine ko Keití pea mo hono husepānití ki Kalefōnia ke ne ako ʻi ha ʻapiako lao. Naʻá na nofo ʻi he kolo tatau pē mo Sūsana. Naʻe kumi e ongomātuʻa kei talavoú ni ki hona mehikitanga ko Susaná ki ha tokoni mo ha poupou, pea naʻá na ʻofa ʻiate ia. Naʻe tokoni ʻa Sūsana ke tokangaʻi homa mokopuna fefine taʻu ua ko Lusí, pea naʻe tokoni ʻa Sūsana ke fakahoko ʻe Lusi ʻene lotu efiafí. Naʻe tā mai ʻa Keiti ʻi ha ʻaho ʻe taha peá ne ʻeke mai pe ʻoku ou fakakaukau nai ʻe toe foki mai ʻa Sūsana ki he Siasí ha ʻaho. Naʻá ku fakapapauʻi kiate ia ʻoku ou ongoʻi pē te ne fai ia, ka naʻe fie maʻu ke hokohoko atu pē ʻenau kātakí. Naʻe toe ʻosi atu mo ha taʻu ʻe tolu ʻo e hokohoko atu hono ʻofaʻí, mo mau nofo pē ʻo fakaongoongo mo tatali.

ʻI he taʻu ʻe ono kuohilí he fakaʻosinga ʻo ha uike peheni, naʻá ku nofo pea mo hoku uaifi ko Mēsiá ʻi he ʻotu muʻa ʻo e Senitā Konifelenisi ko ʻení. Naʻe ʻamanaki ke fokotuʻu au ko ha Taki Māʻolunga foʻou ʻi he ʻaho ko iá. Ne faʻa ongoʻi pē ʻe Mēsia e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié peá ne fai mai ha kiʻi tohi naʻe pehē, “ʻOku ou tui kuo taimi ke foki mai ʻa Sūsana.” Naʻe fokotuʻu mai ʻe hoku ʻofefine ko Keití ke u tuʻu ʻo ʻalu ʻo telefoni kia Sūsana pea fakaafeʻi ia ke ne sio he konifelenisi lahí he ʻaho ko iá.

ʻI hono ueʻi au ʻe he ongo fafine maʻongoʻonga ko ʻení, naʻá ku luelue ki he loki talitaliʻanga kakaí ʻo telefoni ki hoku tuofefiné. Naʻe tali tepi mai pē peá u fakaafeʻi ia ke ne mamata ʻi he fakatahaʻanga ko ia ʻo e konifelenisi lahí. Naʻá ne maʻu e fekaú. Naʻa mau fiefia, he naʻe ueʻi ia ke ne mamata ʻi he ngaahi fakatahaʻanga kotoa pē ʻo e konifelenisí. Naʻá ne fanongo ki ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo naʻá ne ʻofeina ʻi heʻene kei tupu haké. Naʻá ne ʻiloʻi ai ha ngaahi hingoa foʻou ne teʻeki ke ne fanongo ai, ʻo hangē ko Palesiteni ʻUkitofa, mo ʻEletā Petinā, Kuki, Kulisitofasoni pea mo ʻEnitasoni. Lolotonga e ngaahi aʻusia fakaofo ko ʻení mo ha ngaahi aʻusia fakalangi kehe, ne faifai pea poto hoku tuofefiné—ʻo hangē ko e foha maumau koloá (vakai Luke 15:17). Naʻe ueʻi ia ʻe he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló pea mo e ʻofa hono fāmilí, ke ne tafoki ʻo kamata foki mai ki ʻapi. Hili ha taʻu ʻe 15 ko e ʻofefine mo homau tuofefine ko ia naʻe molé, kuo toe maʻu. Kuo ʻosi atu e fakaongoongó mo e tatalí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Sūsana e aʻusia ko ʻení ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ia ʻe Līhai ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne tukuange ʻa e vaʻa ukameá peá ne puli atu ʻi ha ʻao fakapoʻulí (vakai 1 Nīfai 8:23). Naʻá ne pehē naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi kuó ne hē, ka ne taʻeʻoua hono toe fakaake ʻene tuí ʻe he Maama ʻo Kalaisí, ʻa ia naʻá ne huluʻia ange e faikehekehe lahi ʻo e meʻa naʻá ne aʻusia ʻi he māmaní pea mo ia naʻe fai ange ʻe he ʻEikí mo hono fāmilí.

Kuo hoko ha mana ʻi he ngaahi taʻu ʻe ono kuohilí. Kuo fakafoʻou ʻe Sūsana ʻene fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Kuó ne maʻu ʻene lekomeni temipalé. Kuó ne hoko ko ha tokotaha ngāue ʻi he temipalé, pea ʻokú ne lolotonga faiako ʻi he kalasi Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí ʻi hono uōtí. Kuo fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí ki heʻene fānaú mo e makapuná, pea neongo ne ʻi ai ha ngaahi nunuʻa faingataʻa, ka ʻokú ne ongoʻi hangē pē naʻe ʻikai ke ne mavahé.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻo kimoutolu, ʻoku hangē ko e fāmili Nalesoní, ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa homou fāmilí kuo nau hē fakataimi pē mei he halá. Ko e fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku ʻi ai haʻanau fanga sipi ʻe 100, ke tuku ʻa e toko hivangofulu mā hivá kae ʻalu ʻo fekumi pea fakahaofi mai e toko tahá. Ko ʻEne fakahinohino kiate kinautolu ‘oku ‘i ai haʻanau paʻanga siliva ʻe 10 pea mole ʻa e tahá, ke kumi pē ki ai kae ʻoua leva kuo maʻu ia. ‘I he taimi ko ia ko e tokotaha ʻoku hē pe molé ko hao foha pe ʻofefine, tokoua pe tuofefine, pea kuó ne fili pē ke mavahe, ne mau ako ʻi homau fāmilí, ka hili ʻa e meʻa kotoa pē te tau lava ʻo faí, te tau kei ʻofa pē he tokotaha ko iá ʻaki hotau lotó kotoa pea tau fakaongoongo, mo lotu, pea tatali ke fakahā mai ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí.

Mahalo ko e lēsoni mahuʻinga taha naʻe akoʻi mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻi he meʻá ni, naʻe hoko ia lolotonga ʻemau ako folofola fakafāmilí, hili ʻa e mavahe hoku tuofefiné mei he Siasí. Naʻe lau ʻe homa foha ko Tēvitá lolotonga ʻemau ako fakatahá, ʻa e tohi ʻa Luke 15. ʻI heʻene lau e talanoa fakatātā ʻo e foha maumau koloá, naʻá ku ongoʻi makehe ia he ʻaho ko iá ʻi ha founga makehe mei ha toe taimi kuó u fanongo ai kimuʻa. Ko hono ʻuhingá, he naʻá ku faʻa fehokotaki pē mo e foha naʻe nofo ʻi ʻapí. ʻI hono lau e talanoá ʻe Tēvita ʻi he pongipongi ko iá, naʻá ku fakatokangaʻi ʻi ha ngaahi founga he ʻaho ko iá, ko au ʻa e foha maumau koloá. ʻOku tau tō nounou kotoa pē mei he nāunau ʻo e Tamaí (vakai Loma 3:23). ʻOku tau fie maʻu kotoa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke ne fakamoʻui kitautolu. Ko e kau ʻāuhē kotoa pē kitautolu pea ʻoku fie maʻu ke ʻilo kitautolu. Naʻe tokoni e fakahā ne u maʻu he ʻaho ko iá ke u ʻiloʻi ne u fakatou fie maʻu mo hoku tuofefiné e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea mo ʻEne Fakaleleí. Ne u lolotonga fakataha pē mo Sūsana ʻi he hala tatau ʻo e foki ki ʻapí.

ʻOku mālohi fau e pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he talanoa fakatātaá, ʻi Heʻene fakamatalaʻi e fakafetaulaki atu ʻa e tamaí ki hono foha maumau koloá, pea ʻoku ou tui ko hono fakamatalaʻi ia ʻo e meʻa ʻe hoko kiate kitautolu mo e Tamaí ʻi he taimi te tau toe foki ai ki hotau ʻapi fakalangí. ʻOkú ne akoʻi kitautolu ki ha tamai naʻe ʻofa, naʻe fakaongoongo pē mo tatali. Ko e folofola eni ʻa e Fakamoʻuí: “Ka ʻi heʻene kei mamaʻo ʻaupitó, naʻe mamata ʻa ʻene tamaí kiate ia, pea manavaʻofa, mo lele, pea fāʻofua ia, ʻo ʻuma kiate ia” (Luke 15:20).

ʻOfa pē ke ta maʻu ʻa e fakahā ke ʻiloʻi ʻa e founga lelei taha ke tau tokoniʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku ʻāuhē ʻi heʻetau moʻuí, pea mo e taimi ʻe fie maʻu ai ke tau maʻu ai e faʻa kātaki mo e ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻi heʻetau ʻofa, fakaongoongo, pea mo tatali ki he foha maumau koloá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.