Elder Richard G. Scott, “Ia Maua le Filemu ma le Fiafia”
Faeasaite a le OAE mo Talavou Matutua • 12 Setema, 2010 • Iunivesite a Polika Iaga
Sa ou saunia ma le lototatalo se savali ua fuafuaina ia e maua ai le filemu ma le fiafia i se lalolagi pagatia. Ou te iloa o mea moni o i ai, e maua ai vaifofo aua ua ma faamaonia ma lo’u toalua pele o Jeanene, lo latou aoga i o ma’ua lava olaga.
Mo oe la ina ia e matua manuia mai la ta’ua mafutaga, ou te fautua atu ia e tusia faalelei i lalo soo se uunaiga lava e oo atu ia te oe. O ni savali patino na aumai i le Alii ua auina mai e ala i le Agaga Paia e taiala ai oe.
O Sauniga o le Malumalu e Faamalosia ai le Aiga ma le Fale
O poutu taua lava e lua o loo lagolago ai le fuafuaga o le fiafia a le Tama i le Lagi, o le aiga ma le fale. O le maualuga tele o lona taua, ua taulai atu ai taumafaiga faifai pea a Satani e faamalepe sootaga faaleaiga ma faavaivaia ai le taua o sauniga o le malumalu, lea e fusia faatasi ai le aiga mo le faavavau. Na te faia lenei mea i le faamalosiauga e le aunoa ia faateleina feusuaiga faatautala, ma ia faataumaoia le mafana ma le paia o le alofa faaalia i le va o se tane ma le ava, lea e iu ai i le fanauina ai o fanau.
I le limasefulu ma le fitu tausaga talu ai i le aso 16 o Iulai, 1953 sa ma tootutuli ai ma la’u pele o Jeanene o se ulugalii talavou i le fatafaitaulaga o le Malumalu o Manti i Iuta. Sa faaaoga ai e Peresitene Lewis R. Anderson le pule faamau ma ta’u ai i ma’ua o le tane ma le ava, ua faaipoipoina mo le olaga nei ma le faavavau atoa. E leai so’u malosi e faamatala ai le filemu ma le toafimalie e maua mai i le mautinoa, a tumau pea ona ou ola ia ou agavaa, o le a ma mafaia ma la’u Jeanene faapelepele ma a ma fanau usiusitai ona faatasi e faavavau, ona o lena sauniga paia na faia i le pule tonu o le perisitua i se maota o le Alii.
Ua fusia le ma fanau e toafitu ia i ma’ua e na sauniga paia o le malumalu. Ua maliliu si o’u toalua pele o Jeanene ma le toalua o le ma fanau. Ua latou tuuina mai se uunaiga mamana i tagata taitasi o totoe o lo matou aiga e ola ai, ina ia mafai faatasi e i matou ona maua faamanuiaga uma e faavavau na folafolaina mai i le malumalu.
E tele atu se faauigaga o le faamauga i le malumalu a o agaigai pea i luma le olaga ma e iloa ai le matagofie o uiga eseese i le va o oe, o lou toalua, ma lau fanau. E mafai ona fefaasoaai le alofa o le tasi ma le isi ma lou agaga faafetai mo le faamanuiaga o le mafuta faatasi. E mafai ona outou mafuta vavalalata ma tele atu mea e ausia i le olaga nei.
A o ma’itaga lo’u toalua i le ma tama lona tolu, sa ma’i tigaina le ma tama lona lua. O lea sa siiina ai lava e Jeanene o ia a’o faia ona faaata. Sa matua afaina ai o ia [Jeanene] i ‘ave malolosi o le faaata uila, ma sa le mafai ai ona toe fanauina nisi fanau, ma sa maliu ai le pepe na ia ma’itaga ai a’o lei oo i le taimi e tatau ona fanau mai ai. Peitai, o la lava e i ai le ma fanau lena. Na la fananau mai ia i ma’ua i totonu o le feagaiga. O le faamanuiaga lena o sauniga o le malumalu. E ui lava e eseese le uumi o lenei olaga faataitai, ae o le a avea pea lava ma a ma fanau e faavavau i latou sa faamauina ia i ma’ua e le perisitua paia e ala i sauniga o le malumalu paia.
Ou te iloa o le a ou maua le avanoa ma te faatasi ai ma lena toalua lalelei, o lē ou te alofa i ai ma lo’u loto atoa, ma na fanau o loo latou faatasi nei i le isi itu o le veli, ona o avanoa na maua e ala i sauniga faavavau sa faatinoina i le Malumalu o Manti. Se faamanuiaga ina a tele o le toe i ai lea i le fogaeleele o le pule e faamau ai, e aoga e le gata i lenei olaga ae mo le faavavau foi. Ou te faafetai lava ona ua toefuatai mai e le Alii Lana talalelei i lona atoatoa, e aofia ai ma sauniga tatou te manaomia ina ia fiafia ai i le lalolagi ma ola ai i ni olaga e olioli faavavau ai pe a mavae le oti.
O le mea e sili ona taua i lo’u manatuaina o faamanuiaga e maua mai i le malumalu o le faateleina lea o lo’u alofa i lo’u toalua i aso uma. Ua ou iloaina o lo’u faamau atu i lo’u toalua, e le’i faaeeina mai ia i ma’ua e faavavau. Ua ma tausia poloaiga. Ua ma maua faamanuiaga o sauniga i le malumalu. Ua ma faamamaluina na poloaiga, peitai e tatau ona ma agavaa i talaatu o le veli ina ia mafai ai ona faamaufaailogaina na sauniga e le Agaga Paia o Folafolaga.
O le tulaga e manaomia ia faamaufaailogaina e le Agaga Paia o Folafolaga, o le ala lea e mautinoa ai e le Tama i le Lagi ma le Faaola e leai se tasi o le a mauaina ma le lē agavaa na faamanuiaga. I tagata soifua, e mafai ona faaseseina se tagata e ala i le faafoliga amiotonu, peitai e le mafai ona i ai ni taufaasese faapena i le Agaga Paia.
Talanoaga ma se Ulugalii Talavou Faatoa Faaipoipo Talu Ai Nei
Ua ou talosagaina Repeka ma Ben Marlowe, o se ulugalii faatoa faaipoipo talu ai nei, e fesoasoani mai ia te au a o ou taumafai e fesoasoani ia te oe e saunia mo se faaipoipoga e faavavau.
Elder Scott: Ben Marlowe, o oe o se alii ua matuai faamanuiaina. Na faapefea ona e malo i le loto o se agelu?
Ben Marlowe: Ou te iloa. E lalelei tele o ia.
Rebecca Marlowe: Leai o le faafeagai.
Elder Scott: E le na o lona lalelei; e atamai tele.
Ben: Ioe, e sa’o lava.
Elder Scott: Ou te iloa o se faamanuiaga lena i o oulua olaga a o faaauau pea ona fuafua lo oulua lumanai. Ou te fia fesili atu ia te oe, pe a mafai. Repeka, ua e maua ea le fiafia uma sa e moemiti i ai ona ua faamauina oulua ma Ben?
Rebecca: Ua aumaia ai na fiafia uma ma le sili atu, ma o le mafuaaga ona, talu ai ua faamauina i ma’ua, ua mafai ona ma faia faatasi mea uma. O se mea lena ou te le’i malamalama atoa i ai a o le’i faamauina i ma’ua. O se faamanuiaga tele le mafai lea ona ma faia faatasi o mea uma ma galulue faatasi. Ma o se faamanuiaga matagofie le iloa po o le a lava le mea e tupu, o le a ma faatasi pea e faavavau.
Elder Scott: E faapefea ona faailoa atu e Ben lona loto faafetai mo oe?
Rebecca: E lelei tele Ben i le faia o mea iti, ma ia te au lava ia o le faaalia lena o le loto faafetai. E le o se mea telē iinei po o se mea telē iina, ae o le faia soo o nai mea iti e faaalia ai lona loto faafetai ia te a’u.
Elder Scott: O le a le mea e fai e Repeka e fiafia ai lou olaga?
Ben: O mea uma na te fai ou te fiafia ai.
Elder Scott: Alii, manatua lena fuaitau pe a avea oe o se tane! E maoae lena mea. Lua te faia faatasi faaiuga taua? E faapefea ona oulua faia lena mea?
Ben: Ioe ma te faia. Talu ona faamauina i ma’ua ua tele avanoa e talanoa ai i mea o le a tutupu i o ma lumanai. O nisi taimi ma te le ioe uma i ai, ma o se mea lelei lena aua ma te iloa ai e mafai ona ma faalagolago i le Tama Faalelagi. Ma o se mea lena e masani lava ona ma ioe uma i ai.
Elder Scott: O lona uiga, a eseese la manatu, ona outou galulue faatasi lea ma le Tama Faalelagi e ala i le tatalo.
Rebecca: Sa’o lelei.
Elder Scott: O se mamanu matagofie, matagofie lena o le olaga. E faapefea ona oulua iloa le faamuamua pito sili i la oulua ulugalii?
Rebecca: O se tasi o mea ua avea ma se faamanuiaga mo i ma’ua ona talu lava ona ma masani e tutusa lava mea ma te faamuamuaina i o ma’ua olaga. Ua fesoasoani tele lea i la ma’ua faaipoipoga aua e tutusa lava sini ma te taufai galulue agai i ai. Ua tonu ia i ma’ua o le faamuamua lava, muamua, o le Alii ma le talalelei—ma ua fesoasoani tele lea i la ma’ua ulugalii—sosoo ai ma i ma’ua, o ma aiga, ma le aiga ua ma fausia faatasi. O le a lelei lava isi mea uma pe a e faamuamua mea na.
Elder Scott: E le mafai ona lua sese pe a oulua tatalo ia iloa le finagalo o le Alii ona ole atu lea ia te Ia e fesoasoani mai ia te oe e faatino. E foliga mai o se mamanu manaia tele lena mo se olaga lauolaola, fiafia. Faafetai lava. Na i ai se taimi i la oulua ulugalii na eseese ai a oulua manatu?
Ben: E i ai. Pei ona ou fai atu muamua, sa i ai ni avanoa na mafai ai ona ma aoao faatasi ma tuputupu ae ai.
Rebecca: Masalo ona o le eseese o o ma amataga ma manatu, e sa’o o le a i ai feeseeseaiga i ulugalii. Ae ou te manatu o le ala e te foia ai o le mea taua lea. Pei ona muai ta’u atu e Ben, po o le a lava le eseese o o ma manatu, ae tasi lava i ma’ua i le ō i le Alii. O le ala lea e ma te foia ai ni o ma eseesega.
Ben: Ae ou te le iloa pe faapefea ona lua feeseesea’i ma Repeka.
Elder Scott: Ou te manatu o le a avea o ia ma sooupu! Lua te suesue faatasi i tusitusiga paia?
Ben: Ioe. O se mea faapitoa i taeao po o po taitasi le maua o le avanoa ma te mafuta ai. O se tasi mea ua ma taumafai e fai pe a uma le suesuega a le tagata lava ia, o le mafaufau lea o ni fesili—atonu o se mea ma te le’i malamalama ai. Ona, ma talanoa lea e uiga i na fesili, o se soa. Na te faasoa mai ona manatu ona na faamanuiaina o ia i se aiga lelei tele ua tele ai lona malamalama i le talalelei. Ma na fesoasoani tele foi la’u misiona ma lo’u aiga ina ia ou maua le malamalama i le talalelei ma faapea foi le malamalama e manaomia e tagata uma i aso taitasi.
Elder Scott: Ua taufai manuia oulua i le lagolago a matua e alolofa ia te oulua ma ioe i le mea ua oulua faia. O se faamanuiaga tele lea i le olaga.
A ma suesue i tusitusiga paia ma lo’u toalua, e faitau o ia, ou te faitau foi, ona ma faasoa lea. Ma te le tau faitauina faatasi. O le mamanu lena ua oulua iloa le aoga pe ese se isi auala lua te faaaogaina?
Rebecca: E masani lava ona suesue le tagata lava ia. O nisi taimi ma te suesue faatasi ai ma, e pei ona fai atu Ben, ma te tau fai fesili le tasi i le isi i ni fesili o i ai. E masani lava ona tele atu a’u fesili nai lo ia. O nisi taimi ma te tilotilo i o ma olaga ma faaiuga ma te faia po o o ma luitau, ona taulai lea o a ma suesuega patino i na mea ina ia mafai ai ona ma maua tali i a ma fesili i tusitusiga paia.
Elder Scott: Pe i ai sa oulua fautuaga mo le au talavou o loo faalogologo mai, nofofua ma faaipoipo, i le ala ua oulua maua faatasi ai le fiafia i la oulua ulugalii?
Ben: Ou te iloa o le mea sili mo a’u lava ia o le mafai lea ona faaalu se taimi patino ma Repeka—i le tuuese lava o galuega, po o le aoga ina ia mautinoa ua i ai so ma taimi e talanoa ai, fesootai ai, ma tumau ai pea le alofa naunau o le tasi i le isi.
Elder Scott: E i ai se po e masani ona oulua eva ai, lea e mafai ona oulua tafafao ai ma fai ai nisi mea?
Rebecca: Ioe, o po o Aso Faraile. E galue o ia i le MTC i po o Aso Toonai ona, ou te manatu, pei lava e faafaigaluega le au faitoalua i faaiuga o vaiaso ia mafai ai e le au nofofua ona o e eva. O le po la o le Aso Faraile lo ma po eva.
Elder Scott: Oka, ta’i manaia. O a ni lua mea e fai i le lua po eva?
Ben: Ma te fiafia i tifaga, o se tasi la lea o mea ma te fiafia e fai—na o le nofonofo lava ma matamata i se ata—aua e poloka ese uma ai mea e mamafa ma popole i ai, ma ua na o se taimi lava ma te mafuta ai.
Elder Scott: Atonu e lelei mo se ulugalii, ae ou te iloa o se manatu faavalevalea lena mo ni tagata se toalua o loo taumafai ia iloa le isi! Afai o oe o se taulealea o loo taumafai ia iloa se teine talavou, tafefe, aua le aveina o ia i se tifaga! Afai la ua e faaipoipo nei i se agelu, ua ou iloa la le mafuaaga e te faia ai.
Rebecca: Ou te ioe i ai i lena mea.
Elder Scott: Fai ni mea malie. Fai se mea e malie ai le afiafi. Ae aua le faia le mea na ou faia. A o ma tafafao faamasani ma lo’u toalua, sa ou pasia se taavale a leoleo i le itu sese i se tasi po. Na latou aveina i ma’ua i le ofisa o leoleo. E mafai ona e vaai faalemafaufau i se taumafaiga e faatalitonu se tamaitai talavou i le i ai lea i le ofisa o leoleo?
Rebecca: E sili atu le malie nai lo le tifaga!
Elder Scott: O Repeka lava lea. Na te liliuina mea uma i se itu lelei ia fiafia ai le olaga. Ua oulua fuafua e fausia so oulua lava aiga?
Rebecca: Ioe. O le mea ua tonu. O se mea ma te mafaufau pea lava i ai aua ua ma iloa o se poloaiga a le Tama Faalelagi. Ona talu ai e matagofie tele o ma’ua aiga, ua ma iloa ai le taua tele i le talalelei, ma e ma te mananao ai mo i ma’ua lava.
Elder Scott: Ua fai se lua tonu pe fia sa lua fanau, pe o tuu i le Alii e pule Ia?
Ben: E i ai lana numera. O lea ou te tuu i le Alii e pule Ia.
Rebecca: O le a ma tuu pea i le Alii e pule Ia.
Elder Scott: Ou te fia tuuina atu le faafetai tele lava ia te oulua uma mo lo oulua agalelei i le faia o lenei mea i le po nei. O se fiafiaga tele. Soo se taimi lava ou te feiloai ai i se tasi o oulua, e faagaeetiaina lou olaga. E te iloa, Ben, i tausaga ua mavae a o laitiiti lenei agelu ma ua maliu lo’u toalua, sa ia iloa e tatau ona siitia lo’u agaga. E na te vili mai ia te a’u, ona ou faalogo lea i na upu e faagaeetia ai lo’u loto: “Talofa, Elder Scott. O Repeka lea.” Ma mai lava i lena taimi o avea pea ma se faamanuiaga lo’u iloa o oulua ma iloa ua oulua matua fiafia lava ua oulua faaipoipo.
Ben: E moni, ua matua ma fiafia lava.
Elder Scott: E i ai se mea lua te fia faasoa maia? O loo faalogologo mai le lalolagi ia te oulua. E i ai ni lua fautuaga lua te mananao e fai?
Rebecca: Ou te iloa o se tasi o mea e matuai lelei ai lava Ben, ou te talisapaia i la ma ulugalii o le faia o nai mea iti. Fai nai mea iti e fesoasoani ai ina ia faaauau ai pea a outou mafuataga. E faapena foi i le faaleagaga—faitau a oulua tusitusiga paia i aso uma, ma tatalo faatasi ma taitoatasi i aso uma, ma o i le malumalu, ma fai na mea iti. Ou te iloa o le misiona a Ben ua manuia tele ai i ma’ua aua sa mafai ai ona ia fatuina ni mausa i lana misiona ma ua mafai ai ona faaaoga e la ma ulugalii ma ua lelei atili ai.
Elder Scott: Faafetai.
Ben: Pau lava la’u fautuaga o le ta’u atu “Ou te alofa ia te oe” i aso uma. O se tasi na o mea o loo ou faia i le ma ulugalii ma ua manuia tele ai i ma’ua. E le gata i le fai atu e lou gutu—ae faapea foi i lou loto.
Elder Scott: Faafetai tele lava ia te oulua uma.
Taulai atu i le Fausiaina o Fegalegaleaiga Faaleaiga
Sa ou aoaoina i se tasi taimi se lesona taua mai lo’u toalua. E tele lava ina ou fealua’i i la’u galuega. Toeitiiti atoa le lua vaiaso o o’u alu ma sa ou toe foi mai i le taeao o se tasi Aso Toonai. Toe fa itula ona ou alu lea i la’u fono. Sa ou vaaia ua le ola le matou tama’i masini ta lavalava ma sa ta lima e lo’u toalua lavalava. Talu ai e i ai si o’u iloa i mea tau enisinia, o lea sa amata loa ona ou lipeaina.
Sa sau Jeanene ma faapea mai, “Rich, o a au mea na e fai?”
Sa ou fai atu, “O lea e lipea le masini ta lavalava ina ia aua ai ne’i e ta limaina.”
Sa fai mai o ia, “Leai. Alu e taaalo ma tamaiti.”
Sa ou fai atu, “E mafai ona matou taaalo i soo se taimi. Ou te fia fesoasoani ia te oe.”
Sa ia fai mai, “Richard, faamolemole alu e taaalo ma tamaiti.”
Ina ua ia fai mai lena faatonuga, sa ou talia aloaia ma usitai.
Sa ou maua se taimi matagofie ma la’u fanau. Sa matou tuli solo ma taavavale i luga o laulaau. Mulimuli ane sa ou alu i la’u fono. Semanu e galo ia te au lena aafiaga, pe ana leai le lesona sa ia manao ou te aoaoina.
O le taeao na sosoo ai, pe tusa o le 4:00 i le vaveao, sa ou ala ai ina ua ou faalogoina nai lima laiti e lua i lo’u ua, o se kisi i lo’u alafau, ma upu nei sa musumusu mai i lo’u taliga, ma o le a le galo lava ia te au, “Papa, ou te alofa ia te oe. O oe o la’u uo aupito sili.”
Pe o e maua ea se aafiaga faapena ma lau fanau? Afai e leai, ua e misia se tasi o fiafiaga sili o le olaga. Afai e te le’i faaipoipo lava, e mafai ona e filifili nei a oo ina avea oe o se matua, o le a avea le fiafia o lau fanau ma se faamuamua matua maualuga i lou olaga.
O Le Usiusitai Tatou te Agavaa ai ina IaTaitaiina e le Alii
A e ola i poloaiga a Iesu Keriso, ua e agavaa e taitai oe e le Alii. O le mea lea, o le a e le auai i le faatinoina o ni mea sese o loo siomia ai oe. E mafai ona e iloa se soa e faavavau o le a oulua maua faatasi se olaga ofoofogia pe a oulua faaalia le faatuatua i le Faaola ma Lona mana ma ola agavaa i la oulua mafutaga faamasani.
Fai le nofoaga o loo e nofo ai, tusa lava po o le a le faatauvaa pe mo na o sina taimi, o se ata vaaia o se siosiomaga mama, ma amiotonu e mafai ona nofo ai le Agaga. Ia avea o se nofoaga saogalemu o le filemu, e leai se femisaa’i po o se feeseesea’i. O lenei fautuaga e mo i latou ua faaipoipo ma i latou o nofofua. Afai e amata nei ona e faia lou fale o se siosiomaga e mafai ona nofo ai le Agaga, e le taumateina foi e mafai ona e faia faapena pe a fai foi sou lava aiga.
Alii talavou, aua le maumauina le taimi e tulimata’i ai mea e le aoga. Fai se misiona tauaogaina. Ona avea lea ma au faamuamua aupito maualuga le sailia o sau soa agavaa, e faavavau. Faagasolo lou olaga ma galue ai. Aua le na ona migoi ae leai se taumafaiga i lenei periota o le olaga. E vave lava ona mou atu. A e iloa ua malosi lou naunau i se tamaitai talavou, faaali atu ia te ia o oe o se tagata e tulaga ese ina ia naunau ai e fia iloa atili ia te oe. Ave o ia i nofoaga talafeagai. Faaali ni uiga fatufatua’i. E leai se afaina o le o i le tifaga pe a ua uma ona faaipoipo, ae o se tulaga faavalevalea lena mea pe a le’i faaipoipo. Ia iloa e le tasi le isi. Afai e te manao i se ava lelei, e tatau ona tosina atu oe i lana vaai.
Afai ua e maua se tasi, amata loa ona oulua faatupulaia faatasi i le amiotonu na lagona. E mafai ona oulua faatupuina se mafutaga faamasani matagofie ma se faaipoipoga, ma matua’i fiafia e faavavau e ala i le tumau ai i totonu o tulafono o le agavaa ua faatuina e le Alii.
E mafai faapefea e ni tagata se toalua ua alofa moni le tasi i le isi ona taumamao mai le laasiaina o tuaoi ma pauu atu ai i faaosoosoga? Se’i o tatou faavasegaina le alofa: O le alofa i se tasi i le amiotonu o le puipuia lea, siitia, tausisia le mama a’ia’i ma le le pona, ma le ositaulagaina lea o se tasi mo le manuia o le isi. O le alofa o le taofimau lea o aafiaga feusuai paia, mo le mama a’ia’i o le faaipoipoga. A oo ina faasoa talafeagai nei aafiaga i le faaipoipoga, e tuufaatasia ai se tane ma le ava ma faamalolosia ai i la’ua mo tiutetauave faatupula’ia o le avea ai ma matua. O nei aga paia e taunuu i le fauina o tino faaletino mo fanau agaga a le Tama i le Lagi e tuuina mai i se tina ma se tama. I lena faatulagaga paia, e matagofie ma tumu i faamoemoega feusuaiga ua tatau ai. A e manatuaina nei mea moni, o le a e manao e tausisia le mama ma le lelei atoatoa o la oulua mafutaga faamasani.
Fautuaga i Ulugalii ua Faaipoipo
Ia, ou te fia talanoa nei ia te oe ua maua lau soa e faavavau. Ou te valaaulia i latou e lei faaipoipo e faalogologo ma le toto’a ina ia mafai ona e faia le mea sili pe a oo mai lena taimi e te faaipoipo ai.
O loo ta’u mai i le folafolaga i aiga e faapea o se tane ma le ava o se paaga tutusa i la’ua (tagai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 2004, 49). E toatele ulugalii o loo faatinoina le paaga tutusa ma a latou soa ma ua manuia ai i la’ua ma o se faamanuiaga i a latou fanau. Peitai, e toatele e lē o faia. Ou te fautuaina soo se tasi e le o manao e atiina ae se paaga tutusa ma lona toalua, ina ia usitai i le fautuaga ua musuia mai e le Alii ma ia faatino loa. E fuatele mai manuia silisili o le paaga tutusa, pe a taufai saili e le tane ma le ava le finagalo o le Alii i le faia o faaiuga taua mo i la’ua lava ma lo la’ua aiga, e pei ona ta’u mai e Ben ma Repeka la te faia.
Afai ua e faaipoipo, pe o e faamaoni faalemafaufau ea ma faaletino i lou toalua? Pe o e tuuto ea i a oulua feagaiga o le faaipoipoga e ala i lou le faia o ni talanoaga ma se tasi tagata, e te le manao e faalogo i ai lou toalua? Pe o e agalelei ea ma lagolago i lou lava toalua ma le fanau?
Uso e, pe o e lagolagoina ea lau ava i lou faia lea o nisi feau i le fale? Pe o e taulamua ea i gaoioiga faaleaiga e pei o le suesue i tusitusiga paia, tatalo faaleaiga, ma afiafi faaleaiga, pe o faatumu e lau ava ia avanoa na e tulai mai i le fale ona o lou le ano atu i ai? Pe o e ta’u soo atu ea i lou toalua e te alofa ia te ia?
Faaali atu lou agaga faafetai i mea o loo faia e lou toalua mo oe. Faaali soo atu lena alofa ma le agaga faafetai. O le a matuai atili ai ona mauoa le olaga i lena mea, ma atili ai ona manuia, ma ‘anoa. E toatele tina e seasea faalogo i se faamatalaga faamalo ma e le faafetaia foi mo le anoanoai o mea lelei latou te faia. O se faanoanoaga lena mea. I le avea ai ma se tane, a e lagona ua manaomia e lau ava se faamalosiauga, opo mai o ia i ou lima ma ta’u atu i ai le tele o lou alofa ia te ia. Talosia ia matuai agalelei i tatou taitoatasi ma talisapaia le soa faapitoa ua faamauoaina o tatou olaga.
I le avea ai o se tane, ia faaeteete i mea e te ono ta’u atu ma le le mafaufauina i le ala e te taulimaina ai lau ava i nofoaga faitele. A ou faatalofa atu i tagata pe a uma se fonotaga, o nisi taimi ou te matauina ai e tu le tamaloa i le laina i luma o lona toalua. E le talafeagai lena mea—ma o le mea moni, ua matua faavalevalea lava. O se le faaaloalo lea ia te ia. O nai faatinoga faigofie e pei o le tatala o le faitotoa o le taavale po o se potu mo se tamaitai, e faaalia ai e te manao e tuuina atu ia te ia le faaaloalo ua tatau ai mo ia.
I le avea ai o se tane ma se ava, galulue o se paaga ma atiina ae i luga o malosiaga o le tasi ma le isi. Ia faalogo le tasi i le isi ma fesoasoania’i. Ua ou vaai i tamaloloa o teena ni fautuaga mai se ava sa tauivi mo se taimi umi, ina ia maua le taimi tonu e ta’u atu ai se mea e tatau ona suia i le tane. Aua le faia lena mea.
O le a ou faamatala atu se faataitaiga e faapupula ai le uiga o la’u tala: I le popofou o la ma faaipoipoga, sa maua ai e Jeanene le taimi sa’o e talanoa mai ai e uiga i se mea sa ou iloa atonu na ia matauina talu ona ma feiloai. Fai mai a ia, “Rich, a e talanoa i tagata, pupula sa’o i o latou mata. E te tilotilo i le faalo ma puipui ma le fola, ae e te le tilotilo lava i o latou mata.” O lena fautuaga na matua suia ai lo’u olaga. Sa lava le alofa o si a’u soa faapelepele ia te au e fesoasoani e ta’u mai le mea na manaomia ona ou iloa.
Sa ou aoao mai i lo’u toalua, le taua o le felafoa’i o faamatalaga tusitusia. I le popofou o la ma faaipoipoga, ou te tatalaina ai a’u tusitusiga paia e tuuina atu se savali, ae ou vaaia ai se fasipepa o tusia ai se faamatalaga alofa o loo sulu i itulau. O nisi taimi, ona o le ootia tele e tau le mafai ai ona faaauau sa’u tautalaga. O na faamatalaga tusitusia taua mai se ava alofa, na avea ma o loo avea pea ma se ‘oa e le mafaatauina o le mafanafana.
Sa amata ona ou faia foi lena mea faatasi ma ia, ma lo’u le iloaina le matuai taua moni ia te ia. Ina ua maliu o ia, sa ou mauaina i ana mea totino, le tele o lona talisapaia o nai savali faigofie sa ma fefaasoaa’ia. Sa ou iloa ai e le gata ina sa ia teuina nei faamatalaga tusitusia, ae sa ia puipuia lelei foi i ni faavaa pa’u e pei o ni oa taua. E na o le tasi lava le faamatalaga tusitusia na te le’i tuuina faatasi ma isi. O loo i ai pea lava i tua o le tioata o le uati o lo matou umukuka. E faitauina faapea “Jeanene, ua oo i le taimi e ta’u atu ai ia te oe, ou te alofa ia te oe.” E tuu ai lava iina e faamanatu mai ai ia te au i taimi uma lena afafine lē mafaatusalia o le Tama i le Lagi.
I ona toe aso o lona ma’i, sa ou taumafai ai e sue ni mau e talafeagai e fesoasoani ai ia te ia. Ou te tuu solo ni kopi ua lolomi i le fale. Sa ou mauaina na savali taitasi ua puipuia ma le faaeteete e faapei o ni mea anagata. E faapena foi, ona ou teuina faamatalaga tusitusia taua sa ia aumai ia te au.
Ina ua ou toe mafaufau i lo ma’ua olaga faatasi, ua ou iloa ai le faamanuiaina tele o i maua. E le’i i ai lava se feupuaiga i lo ma fale, sa matua leai se upu lē alofa i lo ma va. Ua ou iloaina nei na oo mai faamanuiaga ona o ia. Na afua i lona naunautai e foai atu, faasoa, ma le le manatu ifo mo ia lava. I lo ma’ua olaga faatasi mulimuli ane, sa ou taumafai ai e faaaoao i lana faataitaiga. Ou te fautua atu, i le avea ai o se tane ma se ava, ia oulua faia foi lena mea i lo oulua aiga, ma pe a faaipoipo outou na nofofua, fuafua e faia foi lea mea e tasi ma lau soa.
O Le Alofa Mama e Aumaia le Fiafia
O le a sei ou talanoa nei i se mea e aupito sili ona paia. Ina ua foafoaina i tatou, sa tuuina e le Tama i le Lagi i o tatou tino le mana e faaosofia ai lagona malolosi. I totonu o le feagaiga o le faaipoipoga, pe a faaaogaina tatau i auala ua tatau ai i le ulugalii ma le Alii, e tatalaina e na lagona ia faitotoa mo fanau e o mai ai i le lalolagi. O na faatinoga paia o le alofa o se vaega e tatau ai o le feagaiga o le faaipoipoga. I totonu o le faaipoipoga, e tatau ona faaaoga na lagona ia mafai ai e ulugalii ona felata’i ia tasi e ala i le matagofie, ma le talafeagai lelei o le faaalia o nei lagona i le va o le tane ma le ava. E i ai taimi i lona olaga, uso e, e manaomia ai ona e taofiofi na lagona. E i ai taimi e manaomia ai ona e faatagaina lona faaaogaina atoa. Ia mataalia i ona lagona. Tuu i le Alii e taialaina oe i auala o le a faamauoa ai la oulua faaipoipoga.
E i ai alii, ae paga lea e i ai foi ni tamaitai, latou te faata’ita’ia le faaosofia o na lagona e ala i faatosinaga i fafo atu o le feagaiga o le faaipoipoga. E matua tele lava le eseesega i le va o le alofa ma le tuinanau. O le alofa mama e fua mai ai le fiafia ma matua’ia ai le talitonuina. O le faavae lea o le olioli e faavavau. O le tuinanau e faataumaoia ai le mea e faagaeetia ma matagofie. E le tatau i se ulugalii ua faaipoipo ona i ai ni gaoioiga faalilolilo, e nana ma natia mai le isi. O lena mamanu e maua ai le faamautinoaga mamana faaleagaga. A e malaga, alu ma ave se ata o lou toalua. Faatu i ou luma ina ia e vaai i ai i taimi uma, e manatua lona alofa ia te oe ma le talitonuina o oe. O le a lē faaosoosoina lava oe e faaeleelea lou mafaufau pe soli a oulua feagaiga.
O le alofa mama o se mana e le mafaatusalia, ma malosi mo le lelei. O le alofa amiotonu o le faavae o se faaipoipoga manuia. O le mafuaaga aupito taua lea o fanau fiafia, ma lelei ona atiina ae. O ai e mafai ona fuaina ma le tonu le uunaiga amiotonu o le alofa o se tina? O a ni fua tumau e maua mai i fatu o le upumoni e mafai e oe se tina ona totoina faaeteete ma galueaiina ma le alofa i le eleele lafulemu o le mafaufau ma le loto talitonuina o lau lava tama? I le avea ai o se tina, ua tuuina atu ia te oe ni uiga paia e fesoasoani ia e iloaina ai taleni patino ma mana tulaga ese o lau tama. Faatasi ai ma lau tane, e mafai ona oulua faafaileleina, faamalolosia, ma faamatua’ia na uiga ina ia fua mai.
Uso e, i le avea ai o se tane, ia ta’u atu pea lava pea i lau ava le tele o lou alofa ia te ia. O le a aumaia ai ia te ia le fiafiaga tele. Na ou faalogo i tamaloloa o fai mai ia te au pe a ou fai atu faapea, “Oi, o loo ia iloaina lava.” E manaomia lou ta’uina atu ia te ia. E manaomia e se tina lena faamautinoga. E fua mai o ia ma tuputupu ae ma matua faamanuiaina ai. Aua le taofiofia na faalogona masani o le alofa. Ma e sili atu ona aoga pe a o e fusiina o ia ma ta’u atu ia te ia. I le avea ai ma se atalii, ta’u atu i lou tina lou alofa ia te ia. O le a maua ai e ia le olioli tele.
Ia tatou faafetai i lo tatou Tama i le Lagi mo Ona afafine faapelepele. Ia tatou fesoasoani ia i latou i le mea sili tatou te mafaia. Ia tatou faamalosiau i tamaitai taitasi o loo fesiligia lona taua, ina ia liliu atu i lona Tama Faalelagi ma Lona Alo ua faamamaluina, mo se faamautinoaga faalelagi o lona matua taua naua faaletagata. Ou te molimau atu afai e saili e tamaitai taitasi lena faamautinoaga i le faatuatua ma le usiusitai, o le a aumaia pea lava pea e le Faaola e ala mai i le Agaga Paia. O le a taitai atu o ia e lena taiala i le lotomalie, filemu, ma se olioli tele e ala i le faalauteleina o lona tulaga faatamaitai paia, ua tofia i ai.
Faamanuiaga o le Faaipoipoga
E matua matagofie tele le faaipoipoga. Ou te alofa lava ia te oe e le’i faia lava lena filifiliga pe le’i maua foi lena avanoa. O le a masani lelei ai le tasi i le isi. E oo mai le taimi e amata ai ona tutusa o oulua mafaufauga, tututusa manatu ma lagona. E i ai taimi lua te matua fiafia ai lava, taimi o tofotofoga, ma taimi o faigata, ae e taiala faatasi lava oulua e le Alii i na aafiaga e tuputupu a’e ai. Ou te manatua se tasi o mea na tupu i se tamaitiiti laitiiti sa matua ma’i tigaina. Sa i ai o ia i le falemai ma na maliu ai. A o ma malaga ese mai le falemai ma Jeanene, sa taofi le ma taavale ma faatu i autafa o le auala. Sa ou opoina o ia. Na ma fetagisi laitiiti, ae na ma iloaina o le a ma mauaina o ia i le isi itu o le veli aua ua uma ona ma osia na feagaiga i le malumalu, ma na faafaigofieina ai lena tulaga.
O le agalelei o Jeanene na aoao mai ai ia te au le anoanoai o mea taua. O a’u sa matua faatamaitiiti lava, ae sa matua amio pulea o ia, matua faatagata matua, ma sa matua faaleagaga.
E tauia tele le faaipoipoina. I se tasi po sa ala ai lo ma atalii e faaletonu lona fatu. Sa ma taufai lagonaina uma. E masani lava o lo’u toalua e ala e vaai se pepe e tagi ae o le taimi lea sa ou fai atu ai, “Lea o le a ou alu e vaai.”
Ona o lona ma’i, a amata ona tagi o ia, ona tatavale lea o lona fatu. E toe pua’i mai sana mea sa ‘ai ma leaga ai ie o lona moega. Sa ou iloaina o le mea lena ua tupu, o lea na ou siiina ai ma opo mai o ia e taumafai ai e faato’ato’a le tatavale o lona fatu ma uma ai le tagi, a o ou suiina ona lavalava ma ona ieafu mama. Sa ou siiina o ia seia iu ina moe. Ou te le’i iloa i lena taimi o le a maliu o ia i ni nai masina mulimuli ane. O le a ou manatuaina pea lo’u siiina o ia i ou lima.
O nisi matua e le mafai i tulaga faaletino ona maua ni fanau latou te matua naunau e fai ai lo latou lava aiga. O au o se molimau e mafai e le Alii ona taialaina na matua i ni agaga o le a Ia tuuina i o latou aiga e ala i le vaetamaina. I se taimi mulimuli ane, o le a faamauina ai na fanau i totonu o le malumalu e ala i le pule paia o le perisitua, ma i soo se itu lava e tutusa lelei ma fanau ua fananau i lena ulugalii i le feagaiga.
O le faaipoipoga e mafai ai e oe ona e iloaina moni pe o ai oe. E maua ai se faatulagaga silisili mo le faatoilaloina o soo se tulaga o le manatu faapito po o le manatu ifo na o oe lava. Ou te manatu o se tasi o mafuaaga ua fautuaina ai oe e te faaipoipo vave i le olaga ina ia le mafai ai ona e atiina ae ni uiga lē talafeagai e faigata ona toe suia.
Saafiafiga i Lo’u Toalua o, Jeanene
Ou te faafetai lava ina ua faia e le Tama i le Lagi ia tamaitai ia sili atu ona maaleale, ua i ai ma le mana sili atu e faailoa ai le alofa, ma e sili atu ona gafatia ona faailoa mai le onosai e faafoe lelei ai mea. O tamaitai, o le eseesega i le va o le sese ma le sa’o e matua manino lelei lava, ae o le toatele o i tatou o tamaloloa tatou te vaai i le tele o le nenefu. E le i i ai ni a ma feupuaiga i lo ma aiga, ae afua ona o se toalua agaalofa na te faapaleniina lelei mea uma.
O si o’u toalua pele o Jeanene, e ui lava ina sa mafatia i se ma’i ogaoga tumau, ae na ia maua pea lava pea le olioli i le olaga. Sa malamalama o ia i le fuafuaga o le fiafia, sa ia mauaina sauniga o le malumalu, ma sa ia faia le mea aupito sili ina ia agavaa ai mo faamanuiaga folafolaina. O loo tusia i lana api o talaaga: “O se aso matagofie o le tautoulu. Sa ou aumaia le meli ma sa ou saofai ifo i luga o le taupega. Sa ou matua fiafia lava ma olioli i le mafanafana o le la, o le manogi manaia o le natura ma laau sa siosiomia ai au. Sa na ona ou nofonofo ma vivii a’e ona o lea lava ou te ola i lenei lalolagi matagofie. … E ese le agalelei o le Alii ia te au. Oka so’u faafetai ia te Ia ona o lea lava ou te ola ma ou lagonaina le fiafia tele. Ua ou matua fiafia lava ma ua na o lo ta fia uiō ma siva i lenei fale matagofie a o susulu mai ave o le la i ona faamalama tetelē. Ou te fiafia lava e ola.”
Ua ou iloa le uiga o le alofa i se afafine o le Tama i le Lagi, o lē sa ola tausaafia ma le tuuto i le matagofie atoatoa o lona tulaga faatamaitai amiotonu. Ou te alofa i si o’u toalua faapelepele, o Jeanene. E fiafia lava o ia i taimi uma, ma o le tele o lena fiafia e mai i le auauna atu i isi. E oo lava i le taimi o ma’i tigaina, i lana tatalo i le taeao e ole atu ai i lona Tama i le Lagi e taitai o ia i se tasi e mafai ona ia fesoasoani i ai. O lena olega faamaoni sa tali mai i lea taimi ma lea taimi. Sa tuumāmāina mafatiaga o le toatele; ma sa faafiafiaina o latou olaga. Sa faamanuiaina pea lava pea o ia i le avea ai ma se tufugaaao na faatonutonuina e le Alii.
Faamolemole faamagalo mai au i lo’u talanoa atu e uiga i si o’u toalua pele, o Jeanene. Ae o i ma’ua o se aiga e faavavau. E ui o loo i ai o ia i le isi itu o le veli, ae o loo tuputupu pea ma faateleina lena alofa ma le talisapaia o le tasi mo le isi. Ou te talitonu a oo i le lumanai, pe a ou toe vaai atu ia te ia i tala atu o le veli, o le a ma iloaina ua atili loloto le uluitino o lo ma’ua alofa. O le a atili ai ona talisapaia e le tasi le isi, ona ua alu lenei taimi o va i ma’ua i le veli. Ua ma tuputupu ae faatasi ma felata’i i le agalelei o le Alii.
E Tausia e le Alii Ana Folafolaga
O nisi o outou atonu e lagona le tuuatoatasi ma le le talisapaia ma lē mafai ai ona iloa pe mafai faapefea e oe ona maua faamanuiaga o le faaipoipoga ma fanau po o lou lava aiga. E mafaia mea uma e le Alii ma Na te tausia folafolaga na Ia musuia ai Ana perofeta e folafola mai. O le faavavau o se taimi umi. Faatuatua i na folafolaga ma ola ina ia e agavaa e maua ina ia oo atu ai i Lona taimi, ua mafai e le Alii ona faatino i lou olaga. Ma le mautinoa, o le a e mauaina faamanuiaga folafolaina uma ua e agavaa e maua. Ou te tatalo o le a e mauaina i lenei itu o le veli.
I le faaiuga, ou te faasoa atu se mataupu faavae faavavau o le a faamautinoa ai ia te oe se olaga e tumu i faamoemoega ma le tamaoaiga, pe e te nofofua pe ua faaipoipo. Ua ou iloa o le ala aupito sili e ola ai i le olaga o le saili lea ia iloa le finagalo o le Alii e pei ona taialaina ai e le Agaga Paia. Na te silafia le mea e aupito sili mo oe. A o e usiusitai ma faatuatua ia te Ia, o le a Ia fesoasoani ia e iloa Lona finagalo mo oe i lou olaga. Ia musuia, taiala, ma faamanuia tele outou taitoatasi e le Alii, i le suafa o Iesu Keriso, amene.
© 2010 e le Puletaofia e le Intellectual Reserve, Inc. Ua taofia aia tatau uma. Faamaonia le faaPeretania: 10/09. Faamaonia le faaliliuga: 10/09. Faaliliuga o le To Have Peace and Happiness.Samoan. PD50021030 890
^ Back to top