“O Siona O E Loto Mama”
Faeasaite a le OAE mo Talavou Matutua • 13 Setema, 2009 • Iunivesite a Polika Iaga
O se faamanuiaga le tulai atu i o outou luma i lenei afiafi. Ou te fia faafetai atu i tagata uma o le aufaipese mo lena musika matagofie. Faafetai tele lava mo le Agaga ua outou aumaia. Ma e faafetai atu foi mo le tatalo matagofie. Ua ou fiafia lava ma lagona le faamaualalo e faatasi ai iinei, ma ou te tatalo ia iloa e outou uma taitoatasi i lenei afiafi le alofa tele o le Alii ia te outou. Ou te manao ia outou iloa ou te alofa tele ia te outou.
Ua ou fiafia ona o le faatasi mai o lo’u toalua o Steve, faapea foi ma tagata o lo’u aiga. Ou te alofa i lo’u toalua. Sa ma aooga faatasi i le Iunivesite o Polika Iaga ma o iina na ma faia ai se filifiliga ma te faaipoipo. Ou te manatu e malie lo’u tulai atu i o outou luma i le aso faamanatu o le ma faaipoipoga. Manuia le aso faamanatu [o la ta faaipoipoga], la’u pele! Tou te silafia, na ma faaipoipo mo le umi lea na fausia ai le Malumalu o Sate Leki! Ia po o le umi foi na feoai ai le fanauga a Isaraelu i le vao! Ma o mea uma ua ma maua e molimau atu ai, o loo saofafai mai iinei i le laina pito i luma. O le ma fanau o a ma oa faapelepele ia. Ou te alofa ia i latou. Ou te fiafia e avea ma o latou tina. Ua ou vaai i lo latou tutupu ae i le talalelei ma aoaoina mai pulelaa o le Ekalesia. Ma ou te faafetai ona ua latou filifili e faalogo i fautuaga a perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.
Sa ou mataituina foi le autalavou a le Ekalesia, o ola i le talalelei. E i ai sa’u sootaga tulaga ese ma faapitoa i tamaitai talavou ona o tausaga na ou tautua ai o se tasi o le au pulega aoao o Tamaitai Talavou. E moni na tatou uia faatasi tausaga o Tamaitai Talavou. Na ausia faatasi a tatou pine o Tamaitai Talavou. Na tatou tutulai i vaiaso taitasi ma tauloto faatasi upu o le autu a Tamaitai Talavou: “O i matou o afafine. … O le a matou ‘laulaututu.’ … matou te talitonu … , o le a matou saunia.”1 Ou te mafaufau ia te outou o a’u tamaitai talavou. O outou alii talavou, sa ou vaai i le toatele o outou a o maua ma faasolosolo i luma i le perisitua; na faamamaluina a outou feagaiga ma le mana o le perisitua, ma saunia mo misiona, ma auauna atu faamisiona i le lalolagi. Ua ou feiloai i le toatele o outou i a outou misiona. O outou o a’u toa! E maoae lo outou malosi ma le lototele ma le naunau mo le amiotonu.
O Le a Fesoasoani le Alii ia te Outou i le Faiga o Faaiuga Taua
Ua taitoatasi outou ma amatalia se malaga o ni Au Paia o Aso e Gata Ai ma ua i ai i le vaitaimi sili ona taua o le olaga. O le taimi lenei mo outou e atiina ae ai mausa e faavavau ma fai ai filifiliga tumau. O outou o le lumanai o le Ekalesia ma atunuu o loo outou aumau ai. Na faasaosaoina outou “ona o se aso faapenei” (Eseta 4:14). O le a tuuina atu ia te outou ni avanoa e matuai sili atu nai lo mea sili tou te faamoemoe i ai, ma o le a faamanuiaina outou, e pei ona sa ou i ai, i ni “taimi taua” o le a faatosinaina ma aafia ai lenei vaitau o filifiliga.
Sa ou i ai iinei, i se faigalotu a le BYU e pei o lenei, na amata ai mea uma mo a’u. Sa ou tafao faamasani i se alii talavou. I se tasi po na amata ai ona talanoa mai e uiga i le faaipoipoga ma sa matua faatauanau lava o ia! Ou te le’i moe lelei i lena po ona o mea na ia fai mai ai, ma na ou iloa e tatau ona fai sa’u faaiuga. Sa ou tatalo ina ia fesoasoani mai le Alii ia ou iloa le mea e fai, ae ou te le’i maua se tali vave. O le taeao na sosoo ai, sa ma auai faatasi ai i se faigalotu. A o ou saofai ai i le faigalotu, sa ou faalogologo ai ma le maofa a o tulai le failauga o, Elder A. Theodore Tuttle, ma amata ona saunoa mai e uiga i le faagasologa o le faiga o filifiliga taua. Na pei lava na saunoa sa’o mai o ia ia te a’u. Sa ia silafia lo’u loto ma o ana upu na loloto le pa’i mai i lo’u agaga. Sa ia auiliilina mai le faagasologa o le faiga o faaiuga e ala i le ta’ua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, vaega e 9. Na foliga mai sa iloa e le isi vaega uma lenei vaega o le mau, vagana ai a’u. Ua tou masani uma foi i ai, ae mo au, i lena aso, o se faaaliga moni lea na tuuina mai ai se mamanu mo a’u ia maua ai se tali i a’u talosaga. Sa ia faitauina:
“Faauta, e te le’i malamalama; fa te oe ou te tuuina atu ia te oe, i le na o lou ole mai ae te le’i mafaufau i ai.
“Ae peitai, faauta, ou te fai atu ia te oe, e ao ina e filifili mae’a ai i lou mafaufau; ona e ole mai lea ia te a’u po ua sa’o, afai ua sa’o ou te faia ia mu lou loto i totonu ia te oe; o lea la, o le a e lagona ai ua tonu.
“Ae peitai afai e le sa’o o le a e le maua lena faalogoga, a o le a e maua le pogisa i le mafaufau e te faagaloina ai mafaufauga e sese” (MFF 9:7–9).
E ui o lenei fuaitau sa muai faatatau ia Oliver Cowdry, i lena taimi, sa faapea ona patino mo a’u ma o se tali tuusa’o i le fesili na ou fesili ai i le tatalo i le po na muamua atu. Ona auiliili mai ai lea e Elder Tuttle se faagasologa o le lisiina o itu lelei ma itu faale-lelei, faiga o se filifiliga e le’i mautu, ma le toe ave atu o lena filifiliga i le Alii i le tatalo.2
O lea na ou iloa ai e tatau ona ou gaoioi! E le mafai ona ou faia pea le mea sa ou faia. Na tatau ona ou filifili e filifili. Na ou iloaina, ma na ou iloa na silafia e le Atua na ou iloa. Ina ua uma ona ou faia se filifiliga e le’i mautu e agai i luma, e le mafai ona ou faapea atu na oo mai la’u tali o se mu i totonu o lo’u loto. Ae na sa’o ma toafilemu ma lelei le lagona. Sa ou le toe le mautonu pe atuatuvale. Sa ou lagonaina le toafilemu. Na ou iloa le mea e fai ma sa ou fiafia. Ma o lea, na ou agai ai loa i luma ma o lena alii talavou faatauanau o loo ma i ai faatasi iinei i le afiafi nei. Ou te faafetai mo ona uiga tamalii, o lona faatauanau, ma lona faapalepale.
Pe sa faigofie ai lava i taimi uma ina ua mavae le oo mai o lena tali? E leai. E oo mai i le asō e faapea mai lo’u toalua, e mafai ona ia faaali atu ia te outou tulaga mulivae o lo’u seevae i le simā i fafo mai o le faitotoa o le Malumalu o Sate Leki lea na oo mai ai lo’u faafefefefe teisi ma ou manao ai e faatali. Ae o le mea lenei na ou aoaoina: A o faatino lou faatuatua e ala i le tatalo, o le a fesoasoani le Alii ia te oe i le faiga o filifiliga taua i taimi taua. O le a Ia faafofoga ma tali mai i au talosaga e ala i musumusuga a le Agaga Paia. O le a le tuua lava na o oe. Ua tuuina atu ia te oe le faamanuiaga o le mafai ona maua o le taitaiga a le Agaga Paia. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga, vaega e 8, ua folafola mai ai e le Alii ia i tatou taitoatasi “O le a ou faaali atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto” (MFF 8:2). O le mea lena na tupu ia te a’u ma o le a tupu foi lena mea ia te outou taitoatasi.
Ou te molimau atu e faafofoga ma tali mai le Alii ia tatou tatalo, ma o le a Ia taiala ma faatonu i tatou a o tatou saili atu e fai Lona finagalo ma tausi Ana poloaiga. O le faagasologa lenei o le mauaina o faaaliga patino. Ma o lea, ou te tatalo ai i lenei afiafi ina ia mafutaina outou e le Agaga o le Alii a o outou faafofoga mai i le savali ua ou saunia—ia faapea ona manino lelei. Ou te tatalo ina ia mauaa lenei savali i lou loto ma ia avea ma se mea e sili ona patino ia te oe. Ou te tatalo ina ia mafai e le Agaga Paia ona faaosofia le taua o lenei savali faatauvaa, ina ia mafai ona e faaaogaina i filifiliga taua o le a e faia i taimi taua o lou soifuaga.
Taitai le Lalolagi i se Toe Foi i le Mama
O le savali ou te avatu i lenei afiafi o se alaga leotele mo outou, le autalavou matutua o lenei tupulaga filifilia, ina ia taitai le lalolagi i se toe foi i le mama. O le a le mama? Aisea e taua ai? Ma e mafai faapefea e i tatou taitoatasi ona auai faatasi i lenei faamoemoega mamalu ma paia?
Sei ou amata atu i se tala faatauvaa i se teineitiiti paionia e igoa ia Agnes Caldwell. Na faamatala e Agnes lona aafiaga i le Kamupani Taavale Tosolima a Uili i le 1856. Sa na o le iva ona tausaga i lena taimi. Sa ia faamatala: “E ui ina [ou] laitiiti lava, ae ou te manatuaina mea uma e pei o se ata faasolo ia te a’u—o le savavali e le malolo, savavali, e tumau pea i lo’u [mafaufau ma] lo’u manatua. E tele taimi ou te lelava ai ma faatamaitiiti, [ou te] taupeupe ai i le taavaletoso, ae sa uunai malie ese a’u [mai le taavaletoso]. Ona ou faapalasi lea i tafatafa o le auala ma ou tagi ai. Ma o le iloaina ua te’a ese atu tagata uma ma a’u, ou te tu tatā a’e ai ma toe tamoe atu ia matou o faatasi.”
Na faaauau ona ia faasoa mai: “A o matou sauni e sopoia mauga, na oo mai taavaletoso o le faamama avega ia i matou, ma sa o se faamama avega moni lava. Sa faatagaina le a’u mama’i ma le au matutua e tietie i taavaletoso, ae o tagata malolosi na faaauau pea ona savavali. Ina ua amata le solo a taavaletoso, sa tonu i nisi o i matou o tamaiti e sue pe o le a se umi e mafai ona matou o faatasi ai ma taavaletoso, ma le faamoemoe ia faapea mai matou te tulioso e tietie i taavaletoso. Ia o lo’u faamoemoega sili lava lena na i ai. Sa taitoatasi ona fati [tamaiti], seia oo lava ina totoe ai na o a’u, sa matuai ou naunau lava e tatau ona ou tietie. Ina ua mavae le mea na pei o le tamoega aupito umi lea na ou faia muamua pe talu mai foi lena taimi, ona valaau mai lea o le ave taavaletoso … ia te a’u, ‘Suga, e te fia tietie?’ Sa ou tali atu i la’u gagana faaaloalo na sili ona lelei, ‘Ioe lau susuga.’ Sa faapea lona ona aapa mai o ia, ma uu atu lo’u lima, ma faailo atu i ana solofanua e faatamoe a’u, ae o o’u vae na foliga mai sa le mafai ona toe tamomoe. Sa matou o pea, i le mamao e foliga mai e fiasefulu maila. O le mea na oo mai i lo’u mafaufau i lena taimi o le, o lenei alii o se tagata sili ona le alofa ua ola [i le lalolagi]. … Na fetaui lava lo’u faalogo atu ua ou le toe mafai ona tamoe, ae ona taofia loa le taavaletoso. Sa ia aumaia se palanikeke, ma aui ai a’u ma faataoto i le pito i lalo o le taavaletoso, i le mafanafana ma le lagolelei. O iina na maua ai le taimi e sui ai lo’u mafaufau, ao o ’u iloa ma le mautinoa, ma le iloa lelei o le faia o lenei mea na ia laveaia ai a’u mai le maluluina pe a avatu au i totonu o le taavaletoso.”3
“Sa taunuu saogalemu Agnes Caldwell ma lona aiga i le Vanu o le Great Salt Lake i le aso 9 o Novema, 1856. Sa latou nonofo i Brigham City, Iuta, lea na feiloai ma faaipoipo ai Agnes ia Chester Southworth. Sa avea i la’ua ma ni matua o se fanau e toa sefulutolu [ma] sa fesoasoani e faamautu se vaega o le AAG i Cardston, Alberta, Kanata”4 Ana faapea na tuu sa’o e le ave taavaletoso ia Agnes i totonu o le taavaletoso e aunoa ma le faatamoeina o ia, semanu e mautinoa lava e oti i le maatiati o le malulu. Ma ana filifili Agnes e togi le solo ma mulimuli mai tua, semanu e matuai ese lava le taunuuga o lana tala. Ae peitai, mo Agnes o lenei mea na avea ma ana taimi taua ma e ui o le filifili e tamoe sa le’i fetaui lelei i lena taimi, ae sa tamoe lava. Sa tamoe atu agai i Siona— e mulimuli i tulagaaao o le Perofeta o Polika Iaga ma usitai i le siufofoga o le Alii, o le na fetalai mai: “Ia laua ala mai ia, ma tutulai, ma o mai, ma le le faatali, aua o a’u le Alii, ua poloai atu ai” (MFF 117:2).
O le taufetuliga lenei o lona olaga! Sa faigata ae sa finafinau pea. Ae o le tamoe, sa mafai ai ona maua se mafanafana o lona tino e faamafanafana ai o ia ma taofi ai lona maalili i totonu o le taavaletoso. O outou taitoatasi o loo i ai i se malaga i Siona ma e pei o Agnes, o le fetalaiga a le Alii e faatatau foi, “Ala mai ia ma tutulai, … o mai, ma [ia] aua le faatali” (MFF 117:2), aua o Siona e le na o se nofoaga— o Siona “o e loto mama” (MFF 97:21). Ma o le mama o le loto e ao ona avea ma au sini ina ia mafai ona e oo atu i le taunuuga! E le’i i ai lava muamua se augatupulaga ua pei o outou. Ua lelei atu ona outou saunia ma faa-auupegaina. Ua ia te outou mea e manaomia ma o le taimi lenei mo le tamoega taua o lou olaga—o lau tamoega i Siona!
Ua faaali mai ia i tatou e Peresitene Thomas S. Monson ma i latou na muamua atu ia te ia le ala. Ua manino le faailogaina o le ala ma o le saoasaoa e mausali ma malosi. O oe, e pei foi o Agnes, ua faatonuina e sopoia laufanua valevalenoa. Atonu e le lafoaia uma ai a’u meatotino o le olaga nei, ae o le malaga i Siona e manaomia ai le lafoaia o au agasala uma, ina ia mafai ona e iloa o Ia—o le Keriso moni ma soifua. Atonu foi e faatonuina oe e tamoe seia oo ina e vaivai lava, ae o le faia o lena mea, o le a faasaoina ai oe e le mafanafana o le alofa o le Alii mo le galuega tele o le a oo mai.
O le mea ua faatonuina oe e fai e tutusa lava ma le mea na fetalai atu ai le Alii ina ua Ia faaigoaina Lana Ekalesia, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 115e faapea, “Ina tutulai ia ma susulu atu, ina ia faia lo outou malamalama ma tagavai mo atunuu” (f. 5). Na tamoe le teineitiiti o Agnes Caldwell e agai i Siona, ma o le faia o lea, na faia ai faapea e ia ma i latou uma e pei o ia, se tagavai mo atunuu ma mo lenei tupulaga. O lana malaga i Siona o se taunuuga o lona faatuatua ma lana molimau. O le faavae ia Iosefa Samita ma Moronae, ma Oliva Kaotui ma Nifae ma Mose ma Iosua faapea ma Thomas S. Monson. Ma na faavae ma o loo faavae foi ia te oe ma a’u. Na tamoe Agnes ona sa i ai sana molimau. Na iloa e lona tina e moni le talalelei ma aoao atu ai i lana tama teine. Sa latou ositaulagaina a latou mea uma ina ia o mai i Siona ma fausia ai iina se malumalu mo lo tatou Atua. Na latou iloa o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua, ma e moni le Tusi a Mamona. Na latou iloa o faamanuiaga o le a tuuina mai i malumalu paia na manaomia lea mo le ausiaina o le fuafuaga. Ma na latou iloa, e pei ona aoao faafia atu e Moronae ia Iosefa Samita, “a le faapea ona faia, o le a matua faaumatia lava le lalolagi atoa i lona afio mai” (Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:39).
Sa avea Siona i na aso, ma nei foi aso, ma sini. O le auga lea o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. Ma o le taimi lenei, e pei ona apoapoai mai Moronae, ina “ia faamaoni ia Keriso” (Moronae 9:25) ma ia “fetagofi atu i mea alofa lelei uma, a e aua le papai atu i le mea alofa leaga, po o le mea ua le mama” (Moronae 10:30). O le taimi lenei ia “ala mai ia, ina tulai nai le efuefu, … ina ia faataunuuina feagaiga a le Tama Faavavau na ia osia ma oe” (Moronae 10:31). O le taimi lenei e toe foi ai i le mama!
O Se Toe Foi i le Mama O Se Toe Foi i le Mama A’ia’i
O le mama o le mama a’ia’i. E amata atu i le loto ma le mafaufau. “O se ata vaaia o mafaufauga ma amioga e faavae mai tulaga faatonuina maualuluga o le amio”5 O loo i le totonugalemu o le mama ia le legavia—o lona uiga o le mama i feusuaiga. O le mama ma le legavia e le mavavaeeseina lo la sootaga. E le mafai ona e maua le tasi e aunoa ma le isi. O se toe foi i le mama o se toe foi i le mama a’ia’i. Fai mai nisi o le mama o lona uiga o le agalelei po o le faamaoni po o le i ai o le amiosa’o. Ae o le ogatotonu o se olaga mama o le legavia ma e le mafai e se tagata ona faamaoni pe i ai le amiosa’o ae le i ai le mama i feusuaiga. E faigata. E le mafai e se tasi ona faaleaga le agaga faalelagi ma le tino faapelepele—o le agaga e faavavau —o le isi tagata ae faapea ua i ai soo se ituaiga o amioga mama pe ia mama. O le faia o lea mea, e taliaina ai le saolotoga lea na tatou tauivi i ai i le muai olaga. Fai mai nisi o le mama e mo na o tamaitai, ae le o itupa. O le upu Latina autu mo le mama o le virtus, o lona uiga o le “malosi.” O se tasi o uiga faaonaponei e faapea o le mama o se “mana po o se malosiaga aoga; [ae maise lava], le gafatia e faamalolo pe faamalosia.”6 O lea la o le mama e le na o tamaitai e faatatau i ai, ae e mo tagata uma.
Ina ua aapa atu le fafine na i le ala o Ierusalema i le tuupao o le ofu o le Faaola, na ia iloaina o le a faamaloloina o ia. Aisea? Aua na ia iloaina Lona mama ma Lona mana. Na fetalai le Faaola lava ia, “Ua ou iloa ua alu atu le mama nai ia te au” (Luka 8:46; ua faatusilima mea e faamamafa; tagai foi Mareko 5:30; Luka 6:19). O le ituaiga mama na ia faatatau i ai o le mana, le pule o le perisitua, lea e i ai e le aunoa i alii o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e e mama ma ola “amiolelei ma paia i luma [o le Alii]” (MFF 38:24).
I le tausaga ua mavae i se aso malulu o Aperila ina ua maea le konafesi aoao, sa matou feaei ai i le Ensign Peak ma o’u fesoasoani e toalua o Mary Cook ma Ann Dibb. O iina na matou faaagiagiaina ai se ie auro mai Peru—o se tagavai e valaau atu ai mo se toe foi i le mama. O iina i lena tumutumu [mauga], a o matou vaai ifo i le vanu ma vaavaai atu i le Malumalu matagofie o Sate Leki, na matou iloa ai o se toe foi i le mama o lona uiga o se toe foi i le amio mama. O le mama o le ki auro lea e matala ai faitotoa o le malumalu. E pei ona aoao mai Elder Russell M. Nelson, o le malumalu o le mafuaaga moni lea o mea uma tatou te faia i le Ekalesia: “o gaoioiga uma, lesona uma, ma mea uma tatou te faia i le Ekalesia, e taulai atu i le Alii ma Lona maota paia.”7 Na silafia foi e Polika Iaga lena mea, ma o iina i luga o le Ensign Peak na tatou iloa ai foi e moni lena mea.
A o tatou faaagiagia lenei tagavai i le lalolagi, ua tatou iloa o se toe foi i le mama e le gata o se mea tatau, ae e taua foi. E tatau ona tatou agavaa e ulu atu i le malumalu paia o le Alii ma fai le galuega sa saunia ma muai faauuina ai i tatou e fai. E leai se mea eleelea e mafai ona ulu atu i Lona maota. E pei lava ona faasaoina Agnes Caldwell e le avetaavale o lena taavaletoso laveai mai le maluluina, ua faapea foi ona tuuina mai ia i tatou le avanoa ma le faamanuiaga e avea ai ma Faaola i le Mauga o Siona—ia faia se mea mo se isi e le mafai ona faia e i latou lava. Na pau le ala e mafai ona tupu ai lenei mea, pe a tatou agavaa e osia ma tausia feagaiga paia ma maua sauniga o le malumalu.
“O Outou o se Tupulaga Filifilia”
Ua tofu outou ma se galuega maoae e fai. O le mea e te faia ma le mea e te filifili e fai e taua aua e taua oe. O outou o “agaga filifilia o e na tuu e o mai i le atoaga o taimi e galulue i le faataatiaina o faavae o le galuega tele i aso e gata ai, e aofia ai le fausia o malumalusa faapea ma le faia o sauniga i totonu” (MFF 138:53–54).
E leitioa a faateleina e Satani le malolosi o ana osofaiga. Afai e faasalaveia oe, faatuai, pe faaleaogaina foi mai le ulufale atu i malumalu ma fai lea lava galuega ua uma ona saunia i ai oe ma faapolopoloina mo le faiga, ua manumalo o ia. O le mea manino lava e tatau ona e mama ma agavaa ina ia mafai ona e maua musumusuga mai le Agaga Paia lea e manaomia mo filifiliga o loo e faia i le taimi nei. O le isi foi mea ua manino mai, e tatau ona tumau lou agavaa e ulu atu i malumalu paia o le Alii.
O osigataulaga uma ma galuega a tupulaga uma na muamua atu ua oo mai ai i lenei aso. Na ositaulagaina e paionia a latou mea uma, e oo lava i o latou ola, ina ia mafai ona tatou vaai i lenei aso. Aua tou te silafia, o lo outou o mai i lenei lalolagi e le’i faafuaseia. O le vaega atoa lenei o le Fuafuaga na e talisapaiaina i malo i le muai olaga. Ua tou i ai i se vaitaimi mataina i le talafaasolopito o le lalolagi. Na ta’ua e uiga ia te outou e faapea o outou o se “tupulaga e sili ona taua.”8 Na fai mai Peteru e uiga ia te outou, “O le tupulaga filifilia outou, o tupu ma ositaulaga, o le nuu paia” (1 Peteru 2:9). E le’i i ai muamua le tele o mea ua faamoemoeina [mai ia te outou]. E le’i i ai muamua foi le tele o mea ua tuuina mai: perofeta, tusitusiga paia, perisitua, sauniga ma feagaiga, malumalu, ma le Tusi a Mamona. Ma le talalelei i lona atoaga. Ua saunia, valaauina, ma filifilia outou. O o outou aso nei. Ou te talitonu o le saofaga o la outou tupulaga o le a tusia matamata tetele i soo se iloiloga o nei aso faigata o loo tatou ola ai.
Ina ia ausia le galuega na muai faauuina outou e fai, e tatau ona tutotonu ma mausali lou faatuatua i lo tatou Faaola o Iesu Keriso. E tatau ona e manatua o le faatuatua e le na o se mataupu faavae o le pule, ae o le faatinoga. E tatau ona e galue i le faatuatua ua i ai ia te oe. I malo i le muai olaga na e faaalia ai le “faatuatua tele ma galuega lelei” (Alema 13:3). E pei ona fai mai Alema, o outou uma taitoatasi na “valaauina ma saunia talu le faavaeina o le lalolagi e tusa ma le silasila mamao o le Atua” (Alema 13:3). Alii talavou, na saunia outou e maua le perisitua, o le a mafai ai e oe ona faaaoga le mana o le Atua a o iinei i le lalolagi. Tamaitai talavou, na tuuina atu ia te outou le meaalofa paia ma le tiute ia faafailele isi ma avea ma tina i isi agaga filifilia. Ua faatuatuaina outou i na lava mana faaleatua—e foafoa ai le ola. O tagata amio mama e tautino i le paia o le ola. Latou te faaaloalo i le fautuaga a le Alii i le auala e maua, puipuia, ma faafaileleina ai le ola. E leai se isi malosiaga e sili atu nai lo le malosi o le mama po o soo se talitonuga e sili atu ona mautinoa nai lo le talitonuina o se olaga mama.
I le lalolagi i le muai olaga, sa e auai i se taua. Sa e tau ma lou faatuatua ma le molimau i le Faaola ia faataunuu le Fuafuaga na folasia mai e le Atua, le Tama. Sa e iloa na sa’o ma iloa o le a faia ma e mafai ona fai e le Faaola le mea na Ia fetalai na te faia, aua na e iloa o Ia! Sa leai ni agaga na faavaeluatai i le taua i le lagi, ma e le mafai foi ona i ai ni tulaga faavaeluatai i le taimi nei, lea e tatau ai ona fai filifiliga i le va o le sa’o ma le sese. Na fetalai le Alii lava ia, “O se le ‘au ia te a’u, e ‘au ese lea ia te a’u” (Mataio 12:30). Sa e tu faatasi ma Ia! Sa e naunau i lou tofiga. Na e iloa le mea o le a manaomia mai ia te oe. Na e iloa le faigata o le a i ai ae na e to’a lava e le gata ina mafai ona e ausia lau misiona paia, ae e mafai foi ona e faia se eseesega. E pei ona saunoa se tasi o perofeta e uiga ia te outou ma o outou aso:
Mo le toeitiiti ono afe tausaga, na faapolopoloina ai oe e le Atua e te oo mai i aso amuli a o lumanai le Afio Mai Faalua o le Alii. … na faapolopolo e le Alii mo le vaitaimi mulimuli nisi o ana fanau aupito malolosi, o e o le a tauaveina ma le manumalo le Malo. Ma o le mea lena na tou o mai ai iinei, aua o outou o le tupulaga e tatau ona saunia e faafetaiai lo outou Atua.
“Mai lava i tupulaga uma, na silasila ai perofeta i le lumanai o o tatou aso. E faitau piliona o e ua maliliu ma i latou o le a fananau mai ua taulai mai ia te i tatou. Ia aua lava nei outou sese ai—o outou o se tupulaga ua faailogaina.”9
O Le Toe Foi i le Mama e Mafai Ona Faasaoina ai se Atunuu
Ina ua tusi e Peteru lana tusi i le au paia anamua, sa ia tau atu ia i latou e “faaopoopo i lo [latou] faatuatua le amio lelei” (2 Peteru 1:5). O le faatuatua e aunoa ma le amio mama o le a le umi ae mouese ma mate aua a aunoa ma le amio mama, e leai se mama atoatoa. A aunoa ma le mama, e leai se malosiaga. Ma a leai se mama, e leai se faaleagaga. E manino lava o le taimi lava e te matuai malamalama ai po o ai oe, e tatau loa ona e mama atoatoa, aua o le mama a’ia’i e muamua atu i le malosi [faaleagaga].10 O le malosi o loo o’u taua e le o le ituaiga malosi o loo tatou vaaia i le lalolagi. E leai ma se sootaga i le tautaua, po o tulaga, po o le aulelei, po o le lauiloa, po o oa. O le malosi ma le malosiaga o loo ou talanoa atu ai e faatatau uma lava i le mama, o le legavia ma le mama i feusuaiga.
Ua tatou ola i se lalolagi e popole i le mama ma le mama atoatoa— o le mama o le tatou ea ma le mama o lo tatou siosiomaga, vai ma a tatou taumafa. I nisi o nofoaga, tatou te faia tulafono e tetee ai i le faaleagaina o le siosiomaga ma i ai foi Vaega e Puipuia le Siosiomaga e faatupeina e malo, ina ia mautinoa ai tatou te le mamai i mea leaga e oo mai i le tatou ea, vai, po o a tatou taumafa. Ae ua talia e le lalolagi amioga leaga mai ponokalafi i laupapa faailo, televise, faafiafiaga, ala o faasalalauga, initoneti, ma isi ala o faasalalauga. Ua tatou talia mea eleelea e osofaia o tatou mafaufau e ala i upu, musika, ma gagana faatosina. I nisi itu, o i tatou o se tupulaga o le natura e faamautinoa le mama atoatoa ma le tulaga lelei o o tatou olaga, peitai ua tatou faaleagaina o tatou tulaga faatonuina lelei. Ou te talitonu o le leai o se mama i lo tatou lalolagi o le mafuaaga tonu lea o le tele o faafitauli faalevafealoai, faaletupe, ma faalemalo. Ou te talitonu o le malepe o lo tatou faatuatua ma aiga ma faafitauli tautupe e faatatau tonu lea i le leai o se mama i o tatou tagata. Ma ou te talitonu o se toe foi i le mama e mafai ona faasaoina ai se atunuu atoa.
Tatou te valaau atu mo se toe faatulagaina o vaega lautele, ae o le mea moni o loo manaomia o se toe faatulagaina o amioga tausaafia—o se valaau mo se toe foi i le mama. Ma afai o i tatou, o e ua tele mea ua tuuina mai i ai, e aofia ai le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso, tatou te le taitaia le lalolagi i se toe foi i le mama, o ai la na te faia? Sa avea outou ma taitai i le muai olaga ma tutu mo mea uma ia ua faapea ona lamatia nei i le lalolagi. O outou, o e ua saunia e avea ma faatosinaga i soo se vaega o le lalolagi, o le autalavou matutua O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e mafai ma e tatau ona taitai i lenei toe foi [i le mama].
I le vaitaimi o aso faigata o le Taua Lona Lua o le Lalolagi, na fagua ai e Winston Churchill se atunuu atoa ina ua ia faapea mai: “Ia e fesili, o le a lo tatou faamoemoega? E mafai ona ou tali atu i se upu e tasi: manumalo. O le manumalo i mea uma, manumalo e ui i le matau uma, manumalo, pe o le a lava le umi ma le faigata e i ai; aua a leai le manumalo, e leai se sao ai.”11 Alii ma tamaitai talavou, ou te toe fai atu lena valaau aua o loo outou i ai i se taua ma ou te toe fia faaupuina upu a Winston Churchill mo outou: Ia e fesili ifo, o le a lo tatou faamoemoega? E mafai ona ou tali atu i le upu e tasi: mama. O le mama i mea uma, mama e ui i tetee uma, mama, e tusa lava pe o le a le umi ma le faigata o le ala i le salamo; aua a leai le mama, o le a le mafai ona maua se manumalo.
I le Tusi a Mamona, ua lauiloa ai Helamana ma ana fitafita totoa ona o lo latou mama ma lo latou mafai ona faatuatua i molimau a o latou tina. Sa “faamaoni [i latou] i aso uma, i mea uma ua tuuina atu ia te i latou” (Alema 53:20). O i latou o ni tagata tausi feagaiga ma sa latou tau ia mautinoa ia mafai foi e o latou matua ona tausia a latou feagaiga. O lo latou faamoemoega o le manumalo ma o le mama o lo latou malosiaga lea.
Na tau mai foi e Moronae le nuu amioleaga lea sa nofo ai. Sa ia tau mai sa matua toilalo ma amioleaga i latou ma latou te le’i faatauaina mea na “sili ona pele ma taua ai mea uma lava o le legavia lea ma le mama” (Moronae 9:9). Mata ua tatou oo i lenei tulaga i lo tatou lalolagi? I se aso ua mavae, o i latou e solia le tulafono o le ola mama sa faalumaina i se mataitusi ulaula. I aso nei o lena tulaga ma le mataitusi ua foliga mai ua faailogaina ai tagata faamaoni.
O le a se mea o le a lauiloa ai la outou tupulaga? Pe o le a lauiloa outou o se tupulaga mafaufau matala, le tupulaga faaiu, tupulaga X po o le Y? Pe o le a lauiloa outou o le tupulaga na faatosinaina ia tau lava o le ola i le olaga nai lo le ola mama? Pe o le a lauiloa foi outou i le mama atoatoa ma le amio mama ma mo lo outou lototele ma le malosi i le taitaiina o le lalolagi atoa i se toe foi i le mama—o se toe foi e matuai mataina e sui ai e le mama atoatoa o tou olaga ma le malosi o lo outou tautino le ala o le lalolagi ma sui ai le lalolagi?
O loo outou sauniuni mo le toe foi mai o le Faaola. E tatau ona outou inoino i le agasala. E tatau ona outou tutu ma saunia outou lava i le taimi nei ia “agavaa atili mo le malo.”12 Na valoia e faapea, i se aso a sau, o le a faapea mai ai tagata o malo uma: “O mai ia outou, sei tatou o ae i le mauga o le Atua, … e aoao mai foi o ia ia te i tatou i ona ala; aua e alu atu le tulafono ai Siona” (2 Nifae 12:3). Pe o le a avea outou ma tupulaga e taitaia lenei siitiaga?
Ia Avea ma Leoleo o le Mama
Ina ia faia lenei mea, e tatau ona avea i tatou taitoatasi ma leoleo o le mama. Tamaitai talavou, puipui lou lava mama patino. E moni lava e pei ona faamatala e Moronae e “sili ona pele ma taua ai mea uma lava” (Moronae 9:9), ma e faapena foi outou. O outou o afafine o le Atua. O loo outou tauaveina le mana paia e foafoa ai le ola ma ia avea ma tina o agaga filifilia ma mama a le Tama Faalelagi. O se tasi o meaalofa silisili a le Atua i Ona afafine faapelepele. Ia e puipuia lena mana e ala i le ola i tulaga faatonuina, ia tauagafau i lavalava ma amio, ma tumau le ola mama. Ia puipuia lou mana e ala i le mama atoatoa o mafaufauga ma amioga. Aua nei faatagaina se tasi e faaleaga i au meaalofa mai le Atua. O le faia faapea, o le a faamalosia ai ma faamanuiaina ai oe, lou aiga, ma tupulaga o le a mulimuli mai.
Alii talavou, o outou foi o leoleo o le mama. Ua tou umia le pule o le perisitua— o le mana e faamanuia ma galue ai mo le Atua iinei i le fogaeleele. Ua fetalai mai le Alii ia i latou uma o loo umia le perisitua, “ia faia le amiolelei ma le paia i o’u luma” (MFF 38:24). Ia puipuia lou lava mama patino, ou mafaufauga, mea e te vaai i ai, mea e te mafaufau i ai, mea e te tautala ai, ma au amioga. Aua nei e faatagaina ponokalafi e faavaivaia lou malosi patino. Ia tumau lou mama ina ia mafai ai ona e faaaogaina le mana o le perisitua ua tuuina atu e le Atua ia te oe. O loo aoteleina e Moronae le aoaoga faaperofeta anamua e uiga i le mama i lona ta’u mai ia i tatou, “Ia popoto outou i aso o outou olaga; ia lafoaiina ia te outou o mea eleelea uma; aua le ole atu i se mea ina ia outou faauma ai i o outou tuinanau, a ia ole atu ma le le mafaagaeetia, ina ia le gauai atu outou i le tofotofoga, a e auauna atu outou i le Atua moni, o Le soifua” (Mamona 9:28).
O ni nai tausaga ua te’a, sa matou taufetuli ai i le taeao po o se tasi o aso a o lumanai le Aso Faafetai ma se vaega o tamaitai. Sa matou taua o la matou tamoega o le Aso Faafetai ma a o matou tamamoe, sa matou faamalauina mea sa matou faafetai ai. Na faatoa uma lava ona ou fai atu sa ou faafetai mo se tino malosi ma le maloloina ae ou see ma ou pau ai i luga o se faaputuga aisa uliuli i luga o le auala. A o ou taumafai ou te toe tu ae i luga, na ou iloa ai sa matua leaga lava lo’u lavea. Na ou iloa ua gau lou vae i luga ae o lo’u tapuvae—ma o le a ou le tau atua le ala na ou iloa ai ina nei ou matapogia atu ii. Na fai mai lo’u toalua ana o au o se tagata taalo lakapi NFL, semanu ou te lauiloa i se ata tifaga i lena po.
A o ou taoto i le auala i ataata o le malamalama o le taeao segisegi, ma faatalitali ai mo le oo mai o se fesoasoani, na ou vaaia moli o se taavale na masau mai i le itu tonu o le auala na ou taoto ai. Na ii taofi o le taavale ma tu ma oso mai i fafo se tamaloa. Fai mai o ia, sa faapea lava o au o se taga lapisi ua taatia i le auala ma toeitiiti lava a alu loa. Sa ou fesili i ai pe o ia o se tagata o le Ekalesia ma sa tali mai ioe. Na ou fai atu ai pe mafai ona ia tuuina mai so’u faamanuiaga ona sa matua ogaoga tele le tiga, ou te le’i iloa pe o le a se umi o le a faapena ai pe i ai foi i lena tulaga. Sa tutu ona fai mai lea: “E le mafai. E sili ai lou faatali i lou toalua e faia le mea lena.” Ona oso lea i lana taavale ma aluese atu.
Ina ua ou taunuu i le falemai, sa toso atu au i se potu laitiiti i totonu o le potu mo gasegase tigaina e faatali ai le aveina o au mo lo’u taotoga. A o latou tosoina pupuni i le isi itu, sa i ai iina lo’u toalua ma o’u atalii uma e toalima. A o latou siomia a’u ma tuu mai o latou lima i luga o lo’u ulu, na ou lagonaina lo latou mama, mana, ma le malosi. Alii talavou, ia tausi outou lava ia mama atoatoa ina ia mafai ona faaaoga o outou pule o le Perisitua i taimi faafuasei. O lena aso na faamanuiaina ai a’u e lo latou mana o le perisitua lea na latou faaaogaina ma le mama ma le paia.
Tumau le Mama i se Lalolagi Oona
Ou te matua talitonu o se tamaitai po o se alii talavou amio mama e toatasi, e taitaiina e le Agaga, e mafai ona suia le lalolagi! Ae a o lei mafai ona tatou suia le lalolagi, e tatau ona sui muamua i tatou lava. Na saunoa Peresitene Boyd K. Packer ua tatou ola i se siosiomaga “ua lamatia ma oona i le agaga.”13 O a la nisi o mea e mafai ona tatou faia ina ia tumau ai le mama i totonu “o se lalolagi oona?
Muamua, salamo. Ua ou iloa lelei lava o loo i ai nisi o loo faafofoga mai i le afiafi nei o e e le o lagona le mama po o e ua faia ni mea sese. O le mafuaaga lena e matua taua ai se toe foi i le mama. E tatau ona e iloa e mafai ona e toe foi. E mafai ona e sui.
Afai ou te alu i le itu sese i le ogatotonu o se malafoni ma iloa ai la’u mea sese, pe o le a ou alu pea? E vave lava ona ou toe liliu! Aisea? Aua o le a maumau ai lou taimi taua ma lou malosi faapelepele ma o le a avea ma se malafoni e sili atu le faigata mo a’u ona o lenei mamao ma le taimi faaopoopo. O le a ou le tumau i le ala sese aua e tusa lava pe o le a le umi ou te tamoe ai iina, o le a ou le oo lava i le tini. Ae, mo i latou o e ua faia se amioga sese, e fai atu pea lava pea se leo itiiti: “Ua le aoga. E le mafai ona e sui. E le iloa lava e se isi.” Ia te outou ou te faapea atu, Aua le talitonu i ai. “E manao Satani ia e manatu e le mafai ona e sui, ae e matua le sa’o lava lena mea.”14 E mafai i taimi uma se toe foi [i le mama] ona o le Togiola a le Faaola. Na saunoa mai Peresitene Monson ia i tatou taitoatasi o e ua faia ni mea sese: “Afai e i ai se tasi o outou ua see i le ala, o loo i ai i latou o le a fesoasoani ina ia e toe mama ma agavaa. Ua naunau lou epikopo po o le peresitene o le paranesi e fesoasoani atu, ma o le a faia mea uma ma le malamalama ma le alofa, i lona malosi e fesoasoani atu ai ia te oe i le faagasologa o le salamo, ina ia toe mafai ai ona e tu atu i le amiotonu i luma o le Alii.”15
O nisi o outou na sauaina ma afaina i amioga agasala a isi. E pei ona fai mai Moronae, na aveesea mai ia te outou le mea [ua] “sili ona pele ma taua ai mea uma lava … o le legavia lea ma le mama” (Moronae 9:9). Faamolemole ia outou silafia ona o le Togiola a le Faaola, ua mafai ai le faamalologa. E le tuuaia oe, aua e te le’i agasala ma e le manaomia ai le salamo. Na puapuagatia le Faaola e le gata mo a tatou agasala ma lē atoatoa, ae na Ia tauave foi i Ona luga o tatou faanoanoaga (tagai Alema 7:11). E ala i Lana Togiola e le iu, o le a Ia faamaloloina ai oe ma tuuina atu ia te oe le filemu. Alu ia te Ia. Ona o le Togiola a lo tatou Faaola, o le a faafofoga ai le Atua, le Tama i au talosaga. O le a Ia tali mai e ala i le Agaga Paia ma isi o le a outou feiloai.
Ou te matuai faafetai lava i lenei aoaoga faavae ma le mataupu faavae o le salamo. A aunoa ma lea, e leai se tasi o i tatou e mafai ona foi atu i lo tatou aiga faalelagi ma le mama ma agavaa e nofo i le afioaga o le Atua, le Tama, ma lo tatou Faaola o Iesu Keriso. Ou te faafetai mo le toefuataiga o le pule o le perisitua i luga o le fogaeleele i nei aso e gata ai, ua mafai ai e i tatou ona maua le fesoasoani tatou te manaomia e toe foi ai i le mama. O lenei foi mana e mafai ai ona tatou tumau i le “mama nai le lalolagi” (MFF 59:9) a o tatou fetagofi atu ma le agavaa i le faamanatuga. O vaiaso taitasi, a o tatou toe faafouina a tatou feagaiga, tatou te folafola atu e tausi Ana poloaiga ma tauave Lona suafa i o tatou luga, ma ia manatua pea o Ia. Ae ua Ia folafola mai foi o le a tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou. (Tagai MFF 20:77, 79.) I se lalolagi ua matuai faatosina ma moomia, e matua taua ai ia i tatou taitoatasi ona maua, iloa, ma faalagolago i le taitaiga a le Agaga Paia. O lenei meaalofa matagofie o le a faaalia mai ia i tatou “mea uma e tatau ona outou faia” (2 Nifae 32:5). O se folafolaga matagofie naua lea ona o le Agaga Paia o se tasi o le Aigaatua. O nisi o Ona matafaioi e aofia ai le aoao, molimau, faamafanafana, ma lapatai. O lenei foi meaalofa faapelepele na te faamama ma faapaia. O lea la o le Agaga Paia ma le mama e le mavavaeeseina lo la fesootaiga. E mafai ona faamamaina i tatou “i le afi ma le Agaga Paia” (2 Nifae 31:17). A tupu lenei mea, “ua le toe i ai so [tatou] manatu e fai amioleaga, a e fia fai pea lava le amiolelei” (Mosaea 5:2).
Lua, ia faaeteete i ituaiga uo tou te filifilia. I le lalolagi faatekinolosi o aso nei, tatou te ono faaaluina ai le tele o le taimi i paaga e le o ni tagata nai lo a tatou tupulaga. E ui atonu tatou te matua faaeteete i a tatou fegalegaleaiga ma tagatao nisi taimi tatou te le manatu mamafa ai i isi fegalegaleaiga ua tatou faatagaina e faatosinaina i tatou. Soo se ituaiga ala o faasalalauga o se faatosinaga sili lea ona malosi. Ua tofu i tatou uma ma ni meaalofa taua se tolu mai lo tatou i ai i le muai olaga. E aofia ai o tatou tino, saolotoga, ma o tatou taimi. Afai e mafai e Satani ona faatosina i tatou e faaaoga o tatou taimi i taumafaiga femoumouai pe le aoga, pe sili atu foi le leaga, o mea le mama, ona faasese lea o i tatou i le talitonu afai tatou te faia faalilolilo lenei mea, o le a le aafia ai lava se isi i a tatou amioga, [o lona uiga] ua manumalo o ia. “Afai e i ai nisi mea mama, matagofie, logolelei, pe tauleleia, [e ao ona] matou saili ia mea uma” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13).
ia saili le fegalegaleaiga a uo amio mama ae le o uotau e ane ai . Manatua “o le amio mama e alofa i le amio mama [ma le] malamalama e pipii i le malamalama” (MFF 88:40). O le mau lenei mo fegalegaleaiga. I lau sailiga o faauoga e faavavau ma paaga faaipoipo, e le na o lou faia o se lisi o uiga uma o loo e sailia i se isi tagata po o se soa e faavavau. E tatau ona avea oe ma au lisi i taimi uma ma mea uma ma nofoaga uma.
Tolu, auai i se polokalama tumau o aoaoga faamasani. A koleni mo se malafoni, e tatau lava i se tagata ona i ai sana fuafuaga tumau mo koleniga ina ia mafai ona saunia e tamoe i le mamao. E faatatau foi lenei manatu i le olaga. O loo tatou i ai i le taufetuliga o o tatou olaga ma e tatau foi ona i ai se fuafuaga tumau mo koleniga. O mea faamanuiaina o lenei fuafuaga e aofia ai mea o le a tatou faia i aso taitasi, ia le misi lava, ina ia mafai ona valaaulia le mafutaga a le agaga i o tatou olaga. O le a eseese lava ia mea mo i tatou taitoatasi, ae o le a aofia ai i taimi uma le tatalo i aso uma. E faafofoga lo tatou Tama Faalelagi ia tatou tatalo ma o le a Ia taliina mai. Ou te molimau atu e moni lea. O la tatou luitau o le i ai lea i se nofoaga e mafai ona tatou lagonaina ma iloa ai tali.
O a tatou koleniga tumau e aofia ai foi le faitauina i aso uma o le Tusi a Mamona. Na saunoa Iosefa Samita e faapea “e sili atu ona latalata le tagata i le Atua e ala i le usitaia o mataupu [o le Tusi a Mamona], nai lo se isi lava tusi.”16 O le Tusi a Mamona o le a faateleina ai lou faatuatua ia Iesu Keriso ma e ala atu i lou faatuatua o le a mafai ai ona e manumalo i faaosoosoga. O lenei faamaumauga e mo oe ma lau tupulaga. O le faitau mo le na o le lima minute i aso taitasi o le a suia ai lou olaga. Ua ou iloa e moni aua na ou faia, faapea ai ma le fia afe o isi tagata. Mafaufau i le suiga i le lima tausaga pe afai o le a tautino i tatou uma e fai loa lenei mea e tusa lava pe na o le lima minute i aso taitasi.
Ma le mulimuli, ataata! A e ataata, ia manatua o ai oe. O outou o atalii ma afafine o lo tatou Tama Faalelagi. Na te silafia oe. Na te silafia lou igoa. Na te faatuatuaina oe ma e alofa o Ia ia te oe. O lea, ia ataata! Ua na o le koleni masani lava lenei, ae ia faia ma le faamaoni i aso uma taitasi.
Ia Fetaomi i Luma—Aua Le Lotovaivai!
Sei ou faaopoopo atu se fautuaga se tasi i lenei lisi: “Fetaomi i luma ma … se faamoemoe atoatoa lelei” (2 Nifae 31:20). Aua le lotovaivai! E i ai taimi o le a luitauina ai lau malaga ma o le a le faapea e faigofie i taimi uma.
A o ou suesue i tusitusiga paia, na faateleina le manino mai ia te au e faapea, e aveese mai pea lava pea e le Alii Ona tagata filifilia mai o latou nofoaga lagolelei ma aoao i latou i mea e sili ona taua. Mo se faataitaiga, i le vae muamua o le malaga a sa Iareto, sa latou tulaueleele i se matafaga ma nonofo ai iina mo le fa tausaga. Sa latou i ai moni i se nofoaga lagolelei! O le mea moni, sa o latou matua toamalie lava na faapea ai ona galo ia i latou ona valaau i le Alii. Ae na ese foi se aafiaga na mafaufau i ai i le Alii. Sa ia aoaiina le uso o Iareto mo le tolu itula. Sa ia muai tauina atu foi ia te ia o le isi vae o le malaga o le a faigata—o le a tofu i le loloto o le sami ma tuleia e le savili. Ae sa Ia faamautinoa mai foi ia te ia i ni upu matagofie se iva: “Ou te saunia outou ia le afaina lava i nei mea” (Eteru 2:25). O le a saunia e le Alii se ala mo outou!
O nisi taimi ou te mafaufau ai ua tatou matuai manatu faatauvaa i faamanuiaga silisili ma le poto tatou te ono maua mai ai, pe afai tatou te naunau e o ese mai o tatou nofoaga lagomalie. Atonu o le mafuaaga lena na fai mai ai Nifae:
“O lenei, oi talofa i se filemu i Siona!
“Oi talofa i se faapea atu: Ua lelei mea uma!
Oi talofa i se faapea atu: Ua lelei mea uma! E moni, oi talofa i se faalogo atu i upu a tagata ma faafitia le mana o le Atua ma le mea foaifuaina mai, o le Agaga Paia lea!” (2 Nifae 28:24–26).
Ua ta’ua e faapea ua avea i tatou ma se tupulaga matamata ma faitio. Sei ou faasoa atu se tasi o upusii e sili ona ou fiafia i ai. Ou te tuuina lava i luga o le faata. E faapea: “E le taulia le tagata faitio: e le o le tagata foi e tusilima atu i le lavea a le tagata malosi po o le a foi le mea na semanu e sili atu le lelei ona fai e le tagata faigaluega. O le viia e mo le tagata na i ai moni i le tulaga, o ona foliga ua palapala i le pefu ma le afu ma le toto; o lē e taumafai ma le toa; o lē e sese ma sasi pea lava pea, aua e leai lava se taumafaiga e aunoa ma se sese po o se sasi; ae o lē na te iloa le tele o le naunautai; le tele o le tuuto; o lē na te faaaoga ia lava mo se mafuaaga aoga; o lē, i se tulaga sili, na te iloa i le iuga, le olioli i le faamanuiaina o ausiga maualuluga, ma o lē, i se tulaga faaletonu, afai e faiaina, o le mea sili na faiaina a o faaalia lava lona toa tele, o lona nofoaga la e le tatau lava ona i ai faatasi ma na tagata le alolofa ma le palaaai o e le iloa le manumalo po o le faiaina.”17
Aua nei avea oe ma na o se tagata matamata po o se tagata faitio. E te le’i faia lena mea i malo o le muai olaga. E te le’i faavaeluatai i lena taimi. Sa e tu mausali. Aua nei faatagaina ia na lava leo e alalaga mo se faapalepale ia le faapalepale ia te oe po o ou manatu. O le nofoaga lenei, o mea uma na e puipuia ma filifilia i lena olaga ua tutupu i le taimi nei. Aua nei e vaivai pe faasalaveia pe faaleaogaina! Ia naunau e o ese mai o outou nofoaga lagomalie ae “fetaomi i luma ma … se faamoemoe atoatoa lelei” (2 Nifae 31:20).
Ia Faaagiagia Lau Tagavai o le Mama
I le lalolagi atoa, ua tautino atu ai e tamaitai talavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai e tumau i le mama atoatoa ma le amiotonu. Ua aea e tamaitai talavou faatasi ma nisi o alii talavou mauga ma faaagiagia ai a latou lava tagavai patino e folafola atu ai lo latou tautino e toe foi i le amio mama ma ia tumau le mama ma le atoatoa. E mafai ona outou auai faatasi ma i latou? Mafaufau i lau tagavai patino. O le a se mea e te tusia i luga o lau tagavai pe afai e na o le pau lea o lau savali mo le lalolagi? O le a faapeī lau tagavai?
I se isi taimi ma i se isi nofoaga, na agiagia ai se isi tagavai. Sa faia e se tasi alii lototoa o Moronae, o le sa tautino i le faamoemoe o le amiotonu. O le nuu sa nofo ai sa matuai faigata. O le manao i le pule ma oa ma tulaga na mafua ai ona fai e nisi o tagata aupito malolosi ma naunautai, e pei ona faamatalaina e le Tusi a Mamona, ia “faaonā lemu” (Alema 47:18). I nisi faaupuga, o e na muai tumau ma naunautai ia le gauai atu na faatauanauina lemu ia faia lena lava mea. Na tau mai e Alexander Pope le uiga o le “faaonā lemu” e faapenei:
O le amio le mama o se aitu e foliga taufaafefe,
Ae o le inoino, e le’i vaaia lava;
E masani ona vaaia, i ona foliga,
E onosaia muamua, sosoo ma le matamuli, ona fusia ai lea.18
O le siosiomaga lenei na faaagiagia ai e Moronae lana tagavai—o le tagavai o le saolotoga— na valaau atu mo le puipuia o aiga, o tamaitai ma tamaiti, ma le ekalesia ma le Atua. Sa le’i faavaeluatai o ia. Sa le’i femoumouai o ia. Sa le’i manatu māmā. Sa sa’o o ia! Sa alu atu o ia ma le lototoa. O loo faamatalaina e le mau ia Moronae i ni upu ou te talitonu ua faamatalaina ai foi le toatele o outou: “Ana tusa ma Moronae tagata uma sa ola mai, ma e o ola mai nei, atoa ma e ola mai atali, faauta, po ua luluina e faavavau le pule a seoli; ioe, po ua leai lava se pule i le tiapolo i loto o le fanauga a tagata” (Alema 48:17; tagai foi Alema 46:12–13, 18, 21).
O outou o le tagavai! O o outou olaga o le mama atoatoa ma le mama o le tagavai lea o le a mafua ai ona tetepa ae i luga malo o le lalolagi—e o mai i le malumalu. A tumau lo outou mama, o le a taitaiina outou e le Agaga Paia, ma o lou lava mama patino o le a e agavaa ai e alu atu e le aunoa i le malumalu. Afai e le o i ai sau pepa faataga, o le taimi lenei ia e agavaa ai mo le mauaina [o se pepa faataga]. O la outou galuega lenei. O le a avea le malumalu ma se malosiaga ma se puipuiga ia te oe i se lalolagi pogisa, ma o le a avea ma tagavai e le gata ia te oe, ae o malo foi. O se toe foi i le mama o se toe foi i le malumalu ma o se toe foi i le malumalu o se toe foi i le Faaola.
O Le Mama e Aumaia Faamanuiaga o le Faavavau
O le fasefulutasi tausaga talu ai, na ou tootuli ai i se fata faitaulaga i le Malumalu o Sate Leki ma o iina na ou faia ai se sootaga faafeagaiga ma lenei alii lelei o loo i luga o le tulaga i ou tafatafa. O lena filifiliga na faia ai se eseesega tele i le fiasefulu tausaga na sosoo mai ai. Ou te matea o le mea o loo ou taumafai e tau atu o le ia i ai iina! Aua nei faasalaveia outou i le taimi nei! Aua nei galo o ai oe! Ma aua nei faatagaina se mea e faaleaogaina oe mo faamanuiaga o loo faatalitali mai mo oe i le malumalu paia o le Alii.
Ua musuia au e faasoa atu upu o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45–46. E mo i latou o e ua valaauina ma tofiaina ma e tumau ma le lototoa. E mo outou i aso nei, e pei foi ona sa i ai mo Iosefa Samita ma le au paia i na aso faigata o le popofou o le Ekalesia: “Ia teuteuina ou manatu i le mama e le aunoa; ona malosi ai lea o lou faatuatua fai ifo i luma o le Atua; [ma] … e avea le Agaga Paia mau aumea tumau.”
A tatou amio mama, ua folafola mai o le a tatou tutu ma le to’a lelei i Lona afioaga—paia ma faapei o Ia. Ua folafolaina mai ia i tatou le pule o le perisitua, o le pule lava lea o le faaleAtua aua tatou te mama! Ua folafolaina mai ia i tatou le mafutaga tumau a le Agaga Paia o le molimau, faatonu, lapatai, faamafanafana, ma faapaia. Ma le mulimuli, ua folafola mai ia i tatou o le a tatou maua le ola e faavavau, o le meaalofa sili o meaalofa uma a le Atua. O le a avea i tatou ma atua e nonofo i se olaga faaleatua pe a tatou mama. O le a tatou faapei o Ia—mama e pei foi o Ia e mama.
O le malaga i Siona—o e loto mama—o le a ave uma ai mea o loo ia te oe ma a’u. Ou te tatalo ia i ai ia i tatou uma le naunautai ma le malosi e o ese ai mai o tatou nofoaga toafimalie, a o tatou sauniuni mo le taufetuliga o o tatou olaga, ma e pei o Agnes Caldwell, ia aapa atu ma uumau i le aao o le Matai. O Lana folafolaga e mo i tatou taitoatasi uma: “Ou te muamua atu i o outou luma. Ou te i ai foi i lo outou itu taumatau ma lo outou itu tauagavale ma o le a siomia foi outou e a’u agelu, e lagolagoina outou” (MFF 84:88). Ou te molimau atu o loo soifua lo tatou Tama oi le Lagi ma Lona Alo o Iesu Keriso, ma o le a Laua saunia i tatou mo le galuega silisili e ao ona faia i malumalu paia o le Alii e saunia ai e le gata mo le afio mai o le Faaola ae mo lo tatou faaeaga e faavavau. Ou te faia ai nei mea uma i le suafa o Iesu Keriso, amene.
© 2009 e le Puletaofia e le Intellectual Reserve, Inc. Ua taofia aia tatau uma. Faamaonia le faaPeretnaia: 10/08. Faamaonia le faaliliuga: 10/08. Faaliliuga o le Zion Is the Pure in Heart. Samoan. PD50013448 890
Notes
1. “Autu a Tamaitai Talavou,” Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia o Tamaitai Talavou (tamaitusi, 2001), 5.
2. Tagai A. Theodore Tuttle, Becoming Goodly Parents, Brigham Young University Speeches of the Year (12 Tes. 1967).
3. Agnes Caldwell Southworth, in Susan Arrington Madsen, I Walked to Zion: True Stories of Young Pioneers on the Mormon Trail (1994), 57–59.
8. Tagai Sheri L. Dew, “You Are a Pivotal Generation” (BYU–Hawaii devotional address, 17 Fep. 2009).
10. Tagai M. Russell Ballard, i le Conference Reports, Oke. 1990, 45–49; po o le Ensign, Nov. 1990, 35–38.
11. Winston Churchill (saunoaga i le British House of Commons, 13 Me, 1940), www.americanrhetoric.com/speeches/winstonchurchillbloodtoiltearssweat.htm.
13. Boyd K. Packer, “Faith in the Lord Jesus Christ and His Atonement” (saunoaga i le semina mo peresitene fou o misiona, 27 Iuni, 2009), 5.
17. Theodore Roosevelt, “Citizen in a Republic” (address delivered at the Sorbonne, Paris, France, Apr. 23, 1910), Presidential Addresses and State Papers and European Addresses, December 8, 1908, to June 7, 1910, vol. 8 of Presidential Addresses and State Papers, Homeward Bound ed. (1910), 2191.