Skip to Content Skip to Navigation

O Le Ataata i totonu o le Vai

Peresitene Dieter F. Uchtdorf
Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili


Peresitene Dieter F. Uchtdorf,  “O Le Ataata i totonu o le Vai” 

Faeasaite a le OAE mo le Autalavou Matutua • 1 Novema, 2009 • Iunivesite o Polika Iaga

O’u uso e ma tuafafine pele, afai tatou te faaaogaina viiga e lua ia na faatoa tatou faalogo atu i ai —“Viia le Alii, le Silisili Ese” ma le “Fai Mea Tonu”— ma avea ma mau tauave i o tatou olaga, o le a manuia lo tatou foi atu i lo tatou Tama Faalelagi. Oka se vaaiga ina a matagofie! I lo’u mafaufau, o loo o’u vaaia ai le toatele o isi foliga lalelei e pei o outou—o tupulaga talavou o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i atunuu uma o le lalolagi. Atonu e le tutusa uma o outou foliga, ae e tele mea tou te tutusa ai. O se tofiga matagofie lenei ma ou te faafetai ia Peresitene Monson mo le avanoa ua tuuina mai tatou te mafuta ai mo sina taimi.

O Le Tama’i Pato Auleaga

O se tasi o tusitala iloga ou te fiafia lava i ai o se tusitala Tenimaka e igoa ia Hans Christian Andersen. I se tasi o ana tala, “O Le Tama’i Pato Auleaga,” na iloa e le pato fafine e i ai se tasi o lana toloa’i e telē ese ai lava ma e ese le auleaga. O le taimi muamua lava sa tau manatunatu le pato toloa’i pe na ia fofoaina se fua o se pīpī, ae e mafai e le pato auleaga ona feausi faapei o isi o lana toloa’i. O lea na ia faia ai le faaiuga ona e pau lava o si mea e le atoatoa ma ua mataga ai.

Peitai, o isi tama’i pato, sa le mafai lava ona latou tuua filemu le tama’i pato auleaga. Latou te fetogi ma faasala ma le le alolofa ia te ia, latou te faia ona pona, ma latou taufaifai ia te ia. Mulimuli ane, na tonu ai i le tama’i pato auleaga e sili ai pe a alu ese mai lona aiga, ma sa ia sola ese loa. I le maatiati o le taumalulu muamua sa nofo ai na o ia, na toetoe ai ina pe si tama’i pato i le maluluina peitai na ola lava o ia. E ui i ona faigata, ae sa ia lagonaina le faateleina o lona malosi, ma sa fiafia e faaloloa ona apaau ma felelea’i solo, e ui ina sa na o ia lava.

Ona oo lea i se tasi aso, sa ia vaaia ai le felelei a’e o ni manulele malualii, e papae e pei o le kiona, e tauagafau a latou gaoioiga, ma ni ua uumi ma lautetele mananaia, ma ni apaau matagofie. Oka ni meaola ina a mamalu ma fiafia! Sa momoo le tama’i pato auleaga e fia lele faatasi ma i latou. Sa fefe ina nei o latou tapēina o ia ona o lona auleaga tele. Ae sa ia filifili e sili atu lena nai lo le fetogi e faavavau e isi meaola po o le malō tiaa foi seia oo ina pe i le taumalulu. O lea na lele atu ai ma mulimuli ia i latou i se vaituloto manaia, lea na latou malolo ai i totonu o le vai.

Ina ua tuvae o ia i le vaituloto, sa tilotilo ifo le tama’i pato auleaga i totonu o le vai ma vaaia ai le ataata o se manuvai aulelei. Sa le talitonu o ia i le taimi muamua, ae na faasolosolo malie ona iloa e le tama’i pato auleaga o lona ataata lava lea! Sa te’i tele o ia i le faafeiloai atu o isi manuvai, ma sa latou ioe foi o ia lava le manuvai e aupito aulelei ma aupito malualii o manuvai uma. Na iu ina iloa e ia lona lava faasinomaga moni.

O Fesili Maoae

E pei o lenei manuvai laitiiti, e toatele i tatou na i ai se taimi na tatou manatu ai tatou te le taulia. O le tele o le le mautonu tatou te oo i ai i lenei olaga, e sau mai lo tatou le malamalama po o ai i tatou. E toatele o loo ola ma le manatu e le tele so latou taua, ae o le mea moni, o i latou o ni foafoaga tamalii ma faavavau, e le uma lo latou taua ma ua i ai ni agavaa e le mafaitaulia.

O le iloaina o lo tatou faasinomaga moni o se vaega lea o lenei tausinioga maoae e ta’ua o le olaga. O loo tauivi pea nisi o tagata atamamai ma nei fesili: O fea na tatou o mai ai? Aisea ua tatou i ai iinei? O le a le mea e tupu pe a tatou oti? Ma e faapefea ona fetaui uma nei mea— e faapefea ona talafeagai?

A amata loa ona tatou malamalama i tali o nei fesili—e le na o le mafaufau ae faapena foi i le loto ma le agaga— o le a amata foi ona tatou malamalama pe o ai i tatou, o le a tatou pei o le tagata fesesea’i e iu ina taunuu i lona aiga. O le a tatou lagona le pei o le manuvai laitiiti o lē na iu ina iloa lona faasinomaga moni. Na iu ina fetaui mea uma.

O le luitau, o tali i nei fesili e maotua atu nai lo mea e gafatia faaletino e le tagata. O fesili e tau atu i mea faaleagaga e manaomia ai tali faaleagaga. O i latou e teenaina faaaliga ae tausisi lava i ni faamaoniga vaaia, na pau lava le mea e mafai ona latou faia, o le masalosalo pe teena foi o loo i ai se muai olaga pe o se olaga pe a mavae lenei olaga faaletino. O le iuga la, atonu o le a latou lē malamalama lava po o ai moni i latou ma pe o le a foi le faamoemoega moni o le olaga.

Ae peitai, i le avea ai ma tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ua faamanuiaina i tatou i tali o nei fesili, ma tatou te faasoaina saoloto atu ia i latou uma o le a faalogo mai. Ua tatou iloaina ona e le faapea o se mate poto a se tasi, pe ona ua tatou maua se faamalamalamaga faasaienisi. Ua tatou maua ia tali ona na faaali mai e avefeau faalelagi nei mealilo i tagata. O lena lava malamalama e maua e soo se tagata i luga o lenei Fogaeleele, o lē e faamaoni lona loto, e ala i le mana o le Agaga Paia.

E le o se mea faatauvaa lenei. Mai lava i le amataga, e ofo atu e taitai o malo ma le au fai tofā, ni oa se tele a se tupu mo mea ua tuuina saoloto mai e le Atua i o tatou taimi. Ona o Lona agalelei ma le alofa i Ana fanau, ua toe aumai ai e le Atua i nei aso e gata ai, le upumoni i le mea na tatou o mai ai, mafuaaga o lo tatou i ai iinei, ma le mea tatou te o i ai.

Au uo talavou pele, o lenei malamalamaaga e mafai ai ona outou vaai i o outou lava ataata i totonu o le vai. E faamautinoa atu ai ia te oe e le o oe o se tagata faatauvaa, ua tuulafoaiina, pe auleaga. O oe o se tagata paia— e sili atu lou aulelei ma le mamalu nai lo le mea e mafai ona e mafaufauina. O lenei malamalama e suia ai mea uma. E suia ai lou tulaga o i ai nei. E mafai ona suia ai lou lumanai. Ma e mafai ona suia ai le lalolagi.

Ua matou iloa lelei lava, a’u uo faapelepele i le Ekalesia, po o fea lava o e i ai, o loo e feagai ma le tele o liutau i lou olaga talavou. E ala mai i o outou taitai ma fesootaiga ma outou taitoatasi, ua ou iloa ai le tele o o outou atugaluga. Ua ou filifilia mai le tele o fesili ua ou mauaina, ni nai fesili ou te manatu ua sili atu le faigata ma sili atu le faafitauli ua aafia ai outou le Au Paia talavou i le salafa o le lalolagi. O le asō, ua ou faamoemoe e faaosofia i o outou mafaufau ma loto, le auala e mafai ai ona fesoasoani se malamalamaaga i lou tagata moni, e taulima ai ma le manuia ia mataupu aupito faigata o le olaga.

O Le Ola po o le Le Ola

O le fesili muamua lenei: “Ou te le fiafia ma atuatuvale. O nisi taimi e foliga mai o le a sili atu ona lelei le lalolagi pe a ou le i ai. Aisea ou te saga ola ai?”

Tuu mai se’i ou faamanino atua: o le atuatuvale loloto ma mafaufauga o le pule i le ola, e le o ni mataupu faatauvaa ae e tatau ona iloiloina ma le toto’a. Ou te uunaia i latou o e o loo pagatia i le atuatuvale po o mafaufauga e pule i le ola, e saili le fesoasoani mai tagata tomai faapitoa e faatuatuaina ma taitai o le Ekalesia. Afai e te iloa se tasi o loo mafaufau e pule i le ola, ia fai oe ma uo moni ma ia mautinoa na te maua se fesoasoani. Faamolemole ia outou iloa matou te alolofa tele ia te outou ma mananao ia outou manuia ma fiafia i le olaga.

O le ta’ua o lena mataupu, e toatele tagata e i ai se taimi e lagona ai le faanoanoa po o le le agavaa. O se mea masani le i ai o taimi e lagona ai le le mautonu po o le le fiafia. O le fesili “Aisea ou te saga ola ai?” o se tasi lea faaupuina o le faaupuga na tusia e Viliamu Siekisipia i le 400 tausaga ua mavae ma ua tautalagia e le toatele [o tagata e pei] o Hamlet talu mai lena taimi: “O le ola, po o le lē ola: o le fesili lena.”1

Ae na sese Siekisipia—“O le Ola po o le le Ola” e le o le fesili lena. E i ai isi filifiliga e i tua atu o lena feeseeseaiga faatauvaa. I lo’u manatu, ou te faia ia liliu atu Hamlet i le aofia ma fai atu: “O le iloaina o a’u o se atalii/afafine o le Atua, o le a se mea e tatau ona ou faia ma avea ai a’u ia ou ola ai e tusa ma mea ou te gafatia? O le fesili lena.” Ia, ou te iloa o se faasa’oga faapena o le a matuai faaleagaina ai se tasi o tusitusiga maoae i le lalolagi. Ae ui i lea, ana faapea ou te tusia se tusiga mo outou, e faapena ona ou faaupuina.

Mafaufau po o fea na e sau ai. O outou o atalii ma afafine o le tamalii aupito maoae ma aupito mamalu i le atulaulau. E alofa o Ia ia te oe i se alofa e le iu. E finagalo o Ia mo le mea sili mo oe. Tou te manatu ea e finagalo lo tatou Tama oi le Lagi ia e atuatuvale ma faanoanoa? E le finagalo o Ia i se mea faapena. Ua Ia tuuina mai poloaiga, o le ala mamalu lea i se olaga e i ai le faamoemoega, filemu, ma le olioli. Pau lava le mea e tatau ona tatou faia o le mulimuli ai. O le iloa ma le ola i poloaiga a le Atua e oo moni atu lava i le lotomalie ma le olioli.

O lo tatou faasinomaga e maoae atu nai lo mea e mafai ona tatou mafaufauina. Maimau pe ana tatou malamalama po o ai i tatou ae o a foi mea ua faapolopolo mai mo i tatou, o le a taumasuasua o tatou loto i le agaga faafetai ma le fiafia, e faamalamalamaina ai o tatou faanoanoaga aupito pogisa i le malamalama ma le alofa o le Atua, lo tatou Tama Faalelagi. O le isi taimi e te lagona ai le faanoanoa, ia e manatua le mea na e sau ai ma le mea foi e te alu i ai. Nai lo le taula’i atu i mea e faapogisaina ai lou mafaufau i le faanoanoa, ia e filifili e taula’i atu i mea e faatumulia ai lou agaga i le faamoemoe. O le a e iloaina o nei mea e fesootai atu e le aunoa i le auauna atu i le Atua ma uso a tagata. Ia manatua ua tuuina mai e le Alii ia te oe Lana afioga i tusitusiga paia. Ia tatalo faatauanau ia te Ia; talanoa ma Ia i aso uma. Aoao ia te Ia, ma savali i Ona ala. Auauna atu i le Atua ma ou uso a tagata.

Ia manatua foi e i ai le taimi “e tagi ai” ma le “taimi” foi “e ataata ai; o se taimi e tagitu’i ai, ma se taimi e saasaa ai” (Failauga 3:4). Afai na faanoanoa lou loto i se taimi, ia atonu ua oo i le taimi e faatagaina ai le oo atu i totonu o lou loto o le mamalamalama o le Alo o le Atua. Ou te augani atu ia te outou— tau lava o lou tepa ifo i le vai ma vaai ai i lou ataata moni! Ia e iloa le faamoemoega na foafoaina ai oe! Ia e tepa atu i le tafailagi mamao!

E lelei mo oe le ‘ata! E lelei mo oe le fiafia! Ia sii ae o outou leo ma “vivii atu i le Alii i pesega, ma fati, ma siva, ma le tatalo i le viiga ma le faafetai atu” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:28).

E le mafai ona ou vaai faalemafaufau i se lagi e na o ni tagata faasiasia e tumu ai, e le talanoa pe le fiafia i musika pe talatalanoa foi ma isi. E le o se lagi lena ia te au. Ou te mautinoa e le’i foafoaina oe e faaalu le tele o itula ma aso o lou olaga e faaaunuua ai mai le tasi ma le isi i le atuatuvale po o le faanoanoa. Na foafoaina oe ina ia e maua le olioli (tagai 2 Nifae 2:25), o lea, ia tatou fiafia i faamanuiaga alofa a se Tama Faalelagi fiafia ma agalelei!

E le manaomia outou e tau faatali mo se faatagaga e faatumu o outou loto i le faafetai ma le fiafia. E mafai lava ona outou faia lena mea e outou lava. Ia faatasitasi o ni tagata talavou —i a outou uarota po o paranesi faapena foi ma i latou i siteki ma itu tuaoi. Sisiva faatasi, suesue faatasi i le talalelei, galulue faatasi, auauna atu faatasi i o outou uso a tagata — ma ia outou maua ni taimi malie i le faiga o na mea. O la’u tatalo faatauanau, ia faatumuina o outou loto i lena malamalama pe o ai oe ma le ituaiga tagata o le a avea ai oe, faapea ai ma le alofa filemu o le Atua, ma o lenei mea o le a faaosofia ai i totonu o outou se fiafia e talafeagai ma lo outou tupuaga moni, aua o le mea moni, o outou o ni aloalii ma ni alo tamaitai, o ni tupu ma ni tupu tamaitai.

Pe Mata Ou Te Mauaina La’u Paaga Moni?

O le fesili lona lua matou te faalogoina mai o tatou tagata talavou o le, “E na o a’u lava. Pe mata ou te mauaina la’u paaga moni?” E i ai ni nai mea ou te fia ta’u atu e uiga i lenei autu, ae sei tatou amata i le manatu o le mauaina o le tagata e tonu e tatau ona oulua mafuta— le tagata tonu e fetaui lelei ma oe.

E i ai se tala ua leva i se tamaitai sa alu i le eliga o toega o ni mea ua leva ona tanumia, ma na tau ai i se lamepa o aso anamua. Ina ua ia oloina le lamepa, na faaali mai se agaga, ma sa ia ofo atu ia te ia se moomooga se tasi. Sa mafaufau o ia mo se taimi ma talosaga atu mo le filemu i le lalolagi— ia alolofa tagata o le tasi i le isi ma ola fiafia e faavavau.

Sa mafaufau le agaga i lana talosaga ma iu ina faapea atu: “E faigata le mea ua e talosagaina. O le fevaevaea’i o tagata o le lalolagi ua fai si loloto tele ma ua leva ona i ai. Faamolemole fai mai mo se isi mea. Soo se mea lava ae le o lena.”

Ona toe mafaufau lea o le mafine ma faapea atu: “O loo i ai i se mea o le lalolagi le tagata e toatasi e tatau ona ma faatasi Ou te manao e su’e o ia—se tagata e aulelei, magafagafa, ma agamalie; se tagata o le a fesoasoani i le fale, fiafia i tamaiti, e le matamata i taaloga i taimi uma, e lelei lana galuega, ma e mafaufau muamua i lo’u fiafia; se tagata ma te o e fai faatauga ma e fiafia i lo’u aiga.”

Sa mafaufau le agaga i lana talosaga mo se taimi, sa mapuea, ona tali atu lea, “Se’i ou vaai la pe o le a se mea e mafai ona ou faia i le filemu o le lalolagi.”

Ou te iloa atonu o lenei tala e ono le fiafia ai nisi, ae ou te le talitonu e i ai se tagata se toatasi e fetaui mo oe. Ou te manatu, na ou alofa i lo’u toalua o Harriet, mai lava i le taimi na faatoa ou vaai ai ia te ia. Ae ui i lea, ana faapea e filifili o ia e faaipoipo i se isi tagata, ou te talitonu ou te feiloai foi i se isi tagata ma alofa i ai. Ae ou te faafetai ona e le’i tupu lenei mea, ae ou te le talitonu o ia lea o lo’u avanoa e tasi i le fiafia i lenei olaga, po o a’u foi mo ia.

Ae ou te faafetai ona e le’i tupu lenei mea, ae ou te le talitonu o ia lea o lo’u avanoa e tasi i le fiafia i lenei olaga, po o a’u foi mo ia. O le mea moni, na pau lava tagata atoatoa e te ono iloaina, o i latou ia e te le masani lelei i ai. E tofu tagata uma ma faaletonu. Ia, e le faapea la o ou fai atu, e tuu ifo i lalo ou tulaga faatonuina ma faaipoipo i se tagata e te le maua ai le fiafia. Ae o le tasi o mea ua ou iloa a o faasolo ina ou matua i le olaga o le, afai o loo naunau se tasi e talia a’u— e tusa lava pe ou te le atoatoa— ia e tatau foi ona ou naunau e onosai i faaletonu o le isi. Talu ai o le a e le maua le atoatoa i lau paaga, ma e le maua foi e lau paaga le atoatoa ia te oe, na pau lava lou avanoa e atoatoa ai o le galulue faatasi lea ia atoatoa.

E i ai i latou e le faaipoipo ona latou te le o lagonaina se “maneta” i le mafutaga. Ou te masalo latou te manatu o le uiga o le “maneta” o le feemo o sipaka. O le alofa o se lagona matagofie tele, ma e le mafai ona ou fautuaina outou e faaipoipo i se tagata e te le alofa i ai. Ae ui o lea— ma o le isi vaega lenei e i ai taimi e faigata ai ona talia—o lena feemo o sipaka, e manaomia pea lava pea ona faaiila. A tumau le maneta i se mafutaga, e mafua mai ona o loo faatupuina pea e le ulugalii, ae e le faapea e oso faafuasei mai ona o se malosiaga faamaneta.

O le mea moni, e manaomia le galulue i ai. Mo soo se mafutaga ina ia manuia, e tau fai aumai ai e tagata e toalua a laua lava maneta ma faaaoga e lagolago ai lo laua alofa. E ui ina sa ou fai atu ou te le talitonu e tasi se uo e tafao faamasani i ai se tagata, ae o le mea lenei ua ou iloa: o le taimi lava e te tautino ai e te faaipoipo, ona avea ai lea o lou toalua ma au paaga e tasi, ma o lou tiute ma lau matafaioi o le galue lea i aso uma ia faatumauina faapena lena mafutaga. O le taimi lava e te tautino ai, ua uma ai foi iina ma lau sailiga o se paaga. E liliu atu o tatou mafaufauga ma amioga mai lesueina i le fatuina [o se aiga].

Ae faapefea i latou o loo faanoanoa lava i le tau sailia o se soa e faavavau? Muamua, aua le fiu. Alu i gaoioiga, feiloai atu i tagata, ma fai mea uma e te mafaia. Ou te iloa o tafaoga faamasani e mafai foi ona faigata. O le teenaina o se tasi lea o mea aupito tiga e mafai ona tatou oo i ai. Talitonu mai ia te a’u, ua ou iloa le lagona lena. Ua leva ona ou alofa ia Harriet ao lei taitai alofa o ia ia te a’u.

Ae sa le’i avea lea ma mea na taofia ai a’u —e leai lava. Sa ou sueina ni auala ina ia ou i ai i nofoaga sa i ai o ia. A o ou tufaina le faamanatuga i le lotu, sa ou fuafuaina ia ou tufaina atu le faamanatuga i lona aiga. Sa ou faia le mea sili ina ia faagaeetia ai o ia, ae ou te manatu sa faapea o ia na fai si ou tamaitiiti teisi. Sa le’i feemo ni uila i lena taimi ia te ia. Ou te le’i lelei i le faatauanauina o ia faapea e mafai ona ou sili atu nai lo na o se uo.

Na ou alu ese, auai i le Ea Fosi, ma ou malaga ai i le isi itu o le lalolagi e a’oga i se a’oga faapailate i le Iunaite Setete. Ana ou le toe foi mai i Siamani ua mae’a a’u aoga o se pailate o vaalele tau— ina ua mavae le tele o tausaga mai le taimi muamua na ou fetaui ai ia te ia— lea na vaai mai ai lenei tamaitai talavou lalelei ma fai mai na upu matagofie, ua leva ona ou fia faalogo i ai: “Ua e faatagata matua lava talu mai le taimi muamua na ou vaai ai ia te oe.”

Na vavave la’u gaoioi, ma i totonu o ni nai masina, na ou faaipoipo ai i le tamaitai na ou alofa i ai mo se taimi umi tele.

O lea aua tou te fiu, uso e ma tuafafine. E tusa pe na teena faatasi pe faalua oe— pe faatolu pe faafa foi pe faafiaselau—aua le faanoanoa. Uso e, o le mea lilo i le sueina o le tamaitai o au miti o le faamasani lea i ni tamaitai se toatele ma, a e alofa loa ma lagona ua sa’o, fai loa i ai lua te faaipoipo. A fai mai e leai, ia faaauau pea ona saili ma tatalo seia oo lava ina oulua taunuu atu ma lena tamaitai talavou i le fatafaitaulaga o le malumalu. Aua lava e te fiu.

Ia, taufafine e, ia outou agamalu. E le afaina pe a outou teena ni talosaga mo ni tafaoga faamasani po o ni faaipoipoga. Ae faamolemole ia faia ma le le gaoiā. Uso e, faamolemole ia amata loa ona outou fesili! O loo toatele lava o tatou tamaitai talavou e le o o lava e tafafao faamasani. Aua nei outou manatu faapea, e le mafai ona outou tafafao faamasani ma ni tamaitai faapitoa. O nisi taimi e mafaufau ai ia tamaitai pe aisea e le fai atu ai se isi ia i latou mo se tafaoga faamasani. Tau lava o le fesili, ma sauniuni e agai pea i luma pe a sau le tali e leai.

O se tasi o faiga masani tatou te vaai i ai i nisi itu o le lalolagi, e na o le “evaeva” lava o o tatou tagata talavou i ni vaega toatele nai lo le tafafao faamasani. E ui e leai se afaina o le faatasitasi soo ma isi o la outou tupulaga, ae ou te le iloa pe mafai ona e masani lelei i ni tagata taitoatasi pe afai o taimi uma lava tou te faatasitasi ai o se vaega. O se tasi o mea e tatau ona outou aoaoina, o le auala e faia ai se talanoaga ma se tagata o le isi itupa. O se auala sili lava e aoao ai lenei mea o le ō lea na o oulua ma lena tagata— i se isi faaupuga, ia talanoa e aunoa ma isi e tau vaavaaia oulua.

O tafaoga faamasani e le tau manaomia — ma i le tele o tulaga e le tatau lava ona— taugata pe soona fuafua foi. Ina ua ma siitia mai ma lo’u toalua mai Siamani i le Aai o Sate Leki, o se tasi o mea na sili ona ma tete’i ai o le faigata ma o nisi taimi o le lavelave o le auala na faia e tagata talavou e talosagaina ai ma taliaina ai ni tafaoga faamasani.

Ia faato’ato’a. Sue ni auala faigofie e faatasitasi ai. O se tasi o mea e sili ona ou fiafia e fai a o ou talavou ma tau sue se [tamaitai] ma te tafafao faamasani, o le sāvalivali lea ma se tamaitai talavou i le fale pe a tuua se sauniga Lotu. Ia manatua, o lau sini e le o le faamatamata o le faitau miliona i le YouTube i se vitio o lau tafaoga faamasani. O lau sini ia e faamasani i se tagata se toatasi ma aoao le ala e atiina ae ai se mafutaga anoa ma se tagata o le isi itupa.

Ia, e i ai nisi o outou o tagata talavou lelei o le Ekalesia, o le a le faaipoipo lava. E ui ina latou agavaa i tulaga uma, atonu latou te le maua lava se tasi e mafai ona latou faamau i ai i le malumalu o le Alii i lenei olaga. E leai se auala e mafai ai e i latou o e le’i oo i lenei faanoanoaga, ona malamalama lelei ai i le tuua toatasi ma le tiga atonu o loo latou lagonaina. E toatele ni tamaitai ou te iloa e leai se isi mea e sili atu ona latou mananao i ai, nai lo le avea ma se avā ma se tina, ae latou te le malamalama pe aisea ua le talia ai a latou tatalo. E toatele foi alii nofofua, po o le a lava le mafuaaga, ua nofofua ai.

Muamua, ou te fia ta’u atu o loo faafofogaina a outou tatalo. Muamua, ou te fia ta’u atu o loo faafofogaina a outou tatalo. E le mafai ona ou ta’uina atu pe aisea ua ese ai le ala ua taliina ai tatalo a le isi tagata ae ese le isi. Ae e mafai ona ou ta’u atu le mea lenei: o le a faataunuuina lava manaoga amiotonu o lou loto.

O nisi taimi, e faigata ai ona iloa atu se mea i tua atu o le ala o i o tatou luma. Tatou te le to’a ma lē mananao e faatali mo se faataunuuga i le lumanai o o tatou faanaunauga silisili. E ui i lea, o le taamilosaga puupuu o lenei olaga e le mafaatusalia i le faavavau. Ma afai e na o lou faamoemoe lava ma faaaoga le faatuatua, ma tumau ma le fiafia i le iuga — ou te faapea atu tumau ma le fiafia e oo i le iuga— o iina, i lena lumanai maoae i le lagi, o le a tatou maua ai le faataunuuga o manaoga amiotonu o o tatou loto, ma le tele o isi mea e le mafai ona tatou malamalama i ai i le taimi nei.

Ae o le taimi lenei, aua nei e faatali i se isi tagata e faaatoaina lou olaga. Tuu loa lou taumate ia te oe lava ma mafaufau pe i ai se faaletonu o lou ulu. Ae, ia e saili ia ausia ou agavaa o se afafine/atalii o le Atua. Saili i le aoaoina. Ia faia ni matatā anoa, ma saili le faamalieina i le auauna atu i isi. Faaaoga lou taimi, taleni, ma au punaoa e faalelei atili ai oe lava ma faamanuia ai isi o loo siomia oe. O le taimi lenei e sauniuni ai mo lou lava aiga. Ia e galue punouai i lau uarota po o le paranesi, ma saili e faalautele ou valaauga, e tusa lava po o a [ia valaauga].

O le faamoemoega sili o lenei olaga faaletino o le aoao lea e alofa atoatoa i lo tatou Tama Faalelagi ma o tatou tuaoi e pei o i tatou lava. Afai tatou te faia lenei mea ma o tatou manatu, mafaufau, ma le malosi atoa, o le a fiafia ma mamalu o tatou faasinomaga e faavavau e sili atu i lo mea e mafai ona tatou mafaufauina. Ia faamaoni, ona faataunuuina ai lea o fuafuaga uma. O Lana folafolaga lena e faavavau mo i latou uma o e alolofa ma faamamalu ia te Ia.

Pe Mafai Ea Ona Ou Tumau i le Faamaoni?

O le fesili lona tolu a tupulaga talavou o le “Pe mafai ea ona ou tumau i le faamaoni?” O loo i ai i latou o loo masalosalo i le Atua po o le Ekalesia. O isi ua gauai atu i faaosoosoga ia e tosoese atu ai i latou mai le saogalemu o le ala sa’o ma le vaapiapi e avea ai ma soo.

A o avea a’u ma se pailate, sa masani ona ou vaai i se mea moni e uiga i le tau a o ou lele atu i le va o Europa ma Aferika. E ta’ua o le sone o fetaiaiga o matagi — o se taaviliga o faititili e agai atu i matu ma saute e sopoia ai le ekueta, e tumu ai le tafailagi i ao tetele ma le taufaamatau.

E seāseā ona ou vaai atu i nei ao e aunoa ma le faagaeetia i lo latou matagofie ma le ofoofogia. E faaputuputu i ni faaputuga tetele lanuuli, ma o totonu e feemo ai uila i se malamalama uiga ese mai le isi tulimanu i le isi tulimanu, i se vaaiga e le mafaamatalaina e pei o se afi mumu. Se vaaiga ina a matagofie ma mataina!

Ae tou te manatu o le a le mea e fai e pailate pe a latou lalata atu i na matagi? Latou te aloese ai— e tusa lava pe o le a lo latou matagofie ma foliga mananaia mai. A o alu a’e le susū i ao, e amata ona malō, ma fatuina ai ni timu aisa e tetele e pei o ni polo soka ia e mafai ona pupū ai apa ma faaleagaina ai se vaalele. O le ogaoga o le tulaga lē mautu ma uila, e mafai ona faaleagaina ai le vaalele ma ana polokalama.

Pe le moni ea lenei mataupu faavae pe a e vaaia ni mea e mafua ai ni faatamaiaga faaleagaga? E le mafai ona avea ni faaosoosoga ma ni faaosoosoga pe afai e le foliga aulelei mai, ma mananaia, pe malie foi. Ae, e pei lava o le pailate a tau atu i se matagi, e tatau ona e aoao e aloese ai, e tusa lava pe o le a le matagofie po o le manaia o loo foliga mai ai.

Talu ai e alofa le Tama Faalelagi i Ana fanau, o lea ua Ia tuuina mai ai poloaiga e puipuia saogalemu ai i tatou mai na matagi faataumaoi. Na te le faamalosia soo se tasi o Ana fanau e savali i Ona ala. Na te faatagaina ma faamoemoe mai tatou te filifili mo i tatou lava. Ae ia outou iloa lenei mea: o nisi filifiliga e oo atu ai i le pagatia. O lea, ia filifili le mea tonu.

E faaopoopo atu la’u molimau i le tele o lapataiga i le faafitauli matautia o ponokalafi. Ia e matuā taumamao mai ai. Ia taumamao mai ai. E tutusa lava upu matou te faaaogaina e aoao ai a matou pailate e uiga i faititili, [ma upu] ou te fai atu ai ia te outou e uiga i ponokalafi: “Aloese, aloese, aloese ai!”

Aua nei e faapea e mafai ona e faaonoono atu le isu o le vaalele i sina vaega itiiti o le matagi—aua e te faatafai i ponokalafi. Ia manatua o le tele o taimi o mea e aupito sili ona inosia ma faataumaoi e foliga faatosina mai i le amataga. Ia taumamao mai na mea e mafai ona faatamaia ai oe.

Pe Moni Ea?

O le isi faafitauli. Efaapefea masalosaloga ma fesili? E faapefea ona outou iloa e moni le talalelei? E afaina le i ai o ni fesili e uiga i le Ekalesia po o ona aoaoga faavae? Au uo talavou pele, o i tatou o ni tagata fai fesili aua ua tatou iloa o le fesili e taitaiina atu ai i le mea moni. O le ala lena na amata ai le Ekalesia — mai se alii talavou na i ai ni ana fesili. O le mea moni, ou te le mautinoa pe mafai faapefea e se tagata ona iloa le upumoni e aunoa ma le faia o fesili. I tusitusiga paia, e seāseā ona e tau i se faaaliga e le’i oo mai o se tali i se fesili. Soo se taimi lava e tulai mai ai se fesili ma lē mautinoa e Iosefa Samita le tali, sa alu o ia i le Alii, ma o le tali o faaaliga matagofie ia o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. E masani lava, o le poto na maua mai e Iosefa sa sili mamao atu nai lo le uluai fesili. E mafua lena mea, ona e le gata ina mafai e le Alii ona tali i fesili tatou te fesiligia ae, o le mea e sili atu ona taua, e mafai ona Ia tuuina mai tali i fesili na tatau ona tatou fesiligia. Tatou faalogologo mo na tali.

O le taumafaiga faafaifeautalai a le Ekalesia ua faavae lea i tagata sailiili faamaoni e fesiligia ni fesili faamaoni. O le fesili o le amataga lea o se molimau. E ono lagona e nisi le matamuli po o le le agavaa ona o loo i ai ni a latou fesili sailiili e uiga i le talalelei, ae e le tatau ona latou manatu faapena. O le faia o fesili e le o se faailoga lea o le vaivai; ae o se teuteuala mo le tuputupu a’e.

Ua poloaiina i tatou e le Atua e saili i tali i a tatou fesili (tagai Iakopo 1:5–6) ma ia ole atu tatou te maua ai “ma le loto faamaoni, ma le manatu tonu i ai, ma le faatuatua ia Keriso” (Moronae 10:4). A tatou faia faapea, o le a mafai ona faaali mai ia i tatou le tonu o mea uma “i le mana o le Agaga Paia” (Moronae 10:5).

Aua le fefefe; ia fesili atu. Ia fia iloa, ae aua le masalosalo. Ae ia uumau pea e le aunoa i le faatuatua ma le malamalama ua uma ona e maua. Auā e le atoatoa la tatou vaai i le olaga nei, e le o mea uma o le a talafeagai i le taimi lenei. O le mea moni, e tatau ona ou manatu, ana faapea e talafeagai mea uma lava ia i tatou, e mautinoa lava o nei mea uma na faia i le mafaufau o se tagata o le lalolagi. Ia manatua ua fetalai mai le Atua:

Auā o o’u manatu e le o outou manatu, o o’u ala e le o outou ala. …

“Aua e pei ona sili ona maualuga o le lagi i le lalolagi, ua faapea ona sili ona maualuga o o’u ala i o outou ala, ma o’u manatu e sili i o outou manatu” Isaia 55:8–9).

Ae ui i lea, ua outou iloa o se tasi o faamoemoega o le olaga i le tino o le avea atili lea e pei o lo tatou Tama Faalelagi i o tatou manatu ma o tatou ala. O le tagai mai i lenei vaaiga, o le sailia o tali i a outou fesili e mafai ona e latalata atili atu ai i le Atua, ma faamalosia ai lau molimau nai lo le faamaluelueina. E moni lava “o le faatuatua e le o le … mautinoa lea o mea” (Alema 32:21), ae a o faaaoga lou faatuatua, ma faaaoga mataupu faavae o le talalelei, i aso uma i soo se tulaga, o le a e tofo i fua suamalie o le talalelei, ma o nei fua o le a e iloa ai le moni [o le talalelei] (tagai Mataio 7:16–20; Ioane 7:17; Alema 32:41–43).

E Faavavau Oe

O le a i ai pea lava ni leo o le a fai mai ia i tatou ua tatou valea ma lē talitonu o i tatou o ni manuvai, ma finau mai o i tatou o ni tama’i pato auleaga, ma e le mafai ona avea i tatou ma nisi lava ituaiga tagata.

Ae, ua e iloa lelei lava. Ona o le afioga ua faaali mai a se Atua alofa, ua e vaai ai i lou ataata moni i totonu o le vai ma iloa atu le mamalu e faavavau o lena agaga faalelagi o loo i totonu ia te oe. E le o outou o ni tagata faatauvaa, au uo talavou pele i le lalolagi atoa. E mamalu ma faavavau oe.

Po o le a lava lou tulaga po o tofotofoga i le olaga, ou te uunaia oe ia manatua pe o ai oe, o fea na e sau ai, ma o fea foi e te alu i ai—aua o tali i na fesili o le a aumaia moni ai le faamafanafanaga ma le taitaiga i lou olaga.

O loo soifua lou Tama Faalelagi Na te silafia oe. E fetalai mai o Ia ia te oe i nei aso e gata ai e ala i perofeta ma aposetolo. O Peresitene Thomas S. Monson o le perofeta a le Alii i le lalolagi i o tatou aso. O loo taitaia lenei Ekalesia e le Faaola o Iesu Keriso Ua ou iloa lena mea. O Ia o le ao o lenei Ekalesia.

O le asō, atonu e i ai ni faaletonu o la’u tautala atu— ma se iu leo faaSiamani—ae ou te folafola atu o upu ua outou lagonaina i o outou loto, ma o outou mafaufau, ma agaga, e oo atu ia te outou e ala i le faatauanau, mamā a’ia’i, ma le mana o le Agaga Paia. Ma le mana o le Agaga Paia tou te iloa ai le moni o mea uma lava.

Uso e ma tuafafine—a’u uo pele—ou te alofa ia te outou. Ou te alofa ia te outou ma lo’u loto atoa. Ou te faafetai mo outou. Ou te faafetai mo lo outou lelei. I le avea ai ma se Aposetolo a le Alii o Iesu Keriso, lo tatou Faaola, ou te faamanuia atu ia te outou taitoatasi ma outou uma, ina ia e aoao e iloa ai pe o ai moni oe ma mea e ao ona e faia ma avea ai, ina ia e ola ai i se olaga fiafia ma le faamalieina.

O la’u tatalo ma faamanuiaga pe a e vaavaai atu i lou ataata, ia mafai ona e vaai i tua atu o lē atoatoa ma le masalosalo ma ia iloa ai lou tagata moni: o outou o ni atalii ma ni afafine mamalu o le Atua Silisili Ese. I le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

© 2009 Puletaofia e le Intellectual Reserve, Inc.Ua taofia aia tatau uma. Faamaonia le faaPeretania: 10/08. Faamaonia le faaliliuga: 10/08 Faaliliuga o leThe Reflection in the Water. Samoan. PD00013492 890

Notes

1. William Shakespeare, Hamlet, ed. W. J. Craig, Oxford Shakespeare (1924), vaega 3, vaaiga 1, laina 56.

^ Back to top