Skip to Content Skip to Navigation

Ko e ʻAta ʻi he Vaí

Palesiteni Dieter F. Uchtdorf
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí


Palesiteni Dieter F. Uchtdorf,  “Ko e ʻAta ʻi he Vaí” 

Ko e Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • ʻaho 1 ʻo Nōvema, 2009 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí

Siʻoku kāinga ʻofeina, kapau te tau toʻo ʻa e ongo himi ne tau toki fanongoá—“Praise to the Lord, the Almighty” mo e “Faitotonu Neongo ʻa e Lumá”—pea ngaohi kinaua ko e moto ʻo ʻetau moʻuí, te tau ʻi ha tuʻunga lelei ʻi heʻetau foki ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku fakaʻofoʻofa moʻoni hoʻomou fotu maí! ʻI heʻeku fakakaukaú, ʻoku ou lava ʻo sioloto atu ki ha ngaahi fofonga fakaʻofaʻofa lahi kehe tatau mo kimoutolu—ko ha kau mēmipa kei talavou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha ngaahi puleʻanga he funga ʻo māmaní. Mahalo he ʻikai ke mou fōtunga tatau ʻaupito, ka ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻoku mou faitatau ai. ʻOku ou lau ʻeni ko ha ngāue lelei, pea ʻoku ou fakamālō ai kia Palesiteni Monisoni ʻi hono tuku mai ʻa e faingamālié ni ke maʻu ai ha ngaahi miniti siʻi mo kimoutolu.

Ko e Kiʻi Pato Palakuú

Ko e taha ʻo e kau faʻu talanoa manakoa taha he hisitōliá ko ha tangata Tenimaʻake ko Hans Christian Andersen. ʻI he taha ʻo ʻene ngaahi talanoá, “Ko e Kiʻi Pato Palakuú,” ne fakatokangaʻi ʻe he motuʻa pató ʻoku fuʻu lahi makehe mo palakū ʻaupito ha taha ʻo hono fanga ʻuhikí. ʻI he kamataʻangá, ne pehē ʻe he motuʻa pató pe naʻá ne fofoaʻi koā ʻe ia ha fuaʻi pīpī, ka naʻe lava ʻa e kiʻi pato palakuú ni ʻo kakau tatau pē mo hono fanga kiʻi ʻuhiki kehé. Peá ne pehē leva ko e kiʻi pató ni ia ʻoku kehe mo fehālaaki hono faʻú.

Neongo ia, naʻe ʻikai tukunoaʻi ʻe he fanga kiʻi ʻuhikiʻi pato kehé ʻa e kiʻi pató ni. Naʻa nau tauteaʻi taʻefakangatangata ia, ʻo tosi mo fakamataliliʻi mo fakamamahiʻi. Faifai, pea pehē ʻe he kiʻi pato palakuú ʻe sai ange ki he taha kotoa kapau ʻe mavahe mei hono fāmilí peá ne hola. Lolotonga e ʻuluaki faʻahitaʻu momoko toko taha ʻa e kiʻi pató, naʻá ne mei mate he momokó ka naʻe faifai pē pea moʻui. Neongo ʻene faingataʻaʻiá, ka naʻá ne ongoʻi ʻoku fakaʻau ke mālohi ange, pea naʻe manako ke fakamafola hono ongo kapakaú ʻo puna, neongo naʻe nofo toko taha pē.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne mamata ai ki ha puna mai ha fuifui manupuna fakaʻofoʻofa, naʻe hinehina hangē ha sinoú, matamatalelei ʻenau kapataá, kia lōloa, pea fālahi honau kapakaú. Mani, he toki fanga manupuna fakaʻofoʻofa mo fiefia moʻoni! Ne fakaʻamu ʻa e kiʻi pato palakuú ke puna fakataha mo kinautolu. Naʻá ne manavasiʻi naʻa nau tāmateʻi ia he ʻoku fuʻu palakū. Ka naʻá ne toe pehē ʻe sai ange ia ʻi hono tosi taʻetuku ʻe he fanga pato kehé, pe mate mokosia he faʻahitaʻu momokó. Ko ia naʻá ne puna leva ʻo muimui atu ʻiate kinautolu ki ha anovai fakaʻofoʻofa, ʻo nau tō atu ki he loto anó.

ʻI he tō atu ʻa e kiʻi pato palakuí, naʻá ne vakai hifo ki he vaí ʻo ne fakatokangaʻi e ʻata ʻo ha suani fakaʻofoʻofa. Faifai, kuo fakatokangaʻi ʻe he kiʻi pato palakuú ko hono ʻatá ia, neongo naʻe ʻikai tui ia ki ai he kamataʻangá! Naʻá ne ʻohovale he naʻe talitali lelei ia ʻe he fanga suani kehé, pea naʻa nau tui tatau ko ia ʻoku fakaʻofoʻofa, mo fotu fakaʻeiʻeiki taha ʻi he fanga suaní. Kuo faifai peá ne ʻilo pe ko hai totonu ia.

Ko e Ngaahi Fehuʻi Maʻongoʻongá

Hangē ko e kiʻi suani kei siʻí ni, ko hotau tokolahi ne tau ongoʻi ʻi ha taimi ʻoku ʻikai ke tau feʻunga. Ko e lahi taha ʻo e puputuʻu ʻoku tau foua he moʻui ní ʻoku tupu pē ia mei he ʻikai mahino kiate kitautolu pe ko hai koā kitautolú. ʻOku fuʻu tokolahi ha niʻihi ʻoku nau moʻui mo pehē ʻoku ʻikai hanau fuʻu mahuʻinga fēfē, ka ko hono moʻoní, ko ha kakai fakaʻeiʻeiki ʻoku taʻengata honau mahuʻingá pea ʻikai maaʻusia ʻe he fakakaukaú e meʻa te nau lavá.

Ko hono ʻilo ko ia pe ko hai koā kitautolú ko ha konga ia ʻo e fononga maʻongoʻongo ko ʻeni ʻoku ui ko e moʻui. Kuo fekuki taʻe-tuku ʻa e kau ʻatamai māsila taha he faʻahinga ʻo e tangatá mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení: Naʻa tau omí mei fē? Ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí? Ko e hā ʻe hoko ʻi he hili ʻa e maté? Pea ʻoku fēfē ʻenau fekauʻakí—ʻoku ʻuhinga ki he hā?

Ko ʻene kamata pē ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení—ʻo ʻikai ʻi he ʻatamaí pē ka ʻi he lotó mo e laumālié—ʻe kamata leva ke mahino pe ko hai koā kitautolu, te tau ongoʻi tatau mo e ʻauhē ne faifai pea aʻu ki ʻapí. ʻOku tau ongoʻi hangē ko e kiʻi suani naʻe faifai peá ne toki ʻilo pe ko hai koā iá. ʻE toki ʻuhinga leva ʻa e meʻa kotoa.

Ko e palopalemá he ko e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻoku taukakapa ia ki he ivi fakamāmani ʻo e tangatá ke ne fakaʻuhingaʻi. Ko e ngaahi fehuʻi ʻoku ope atu ki he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻokú ne fie maʻu ha ngaahi tali fakalaumālie. Ko e meʻa pē ʻe lava ʻe kinautolu ʻoku nau fakafisingaʻi ʻa e fakahaá kae vilikikihi ki ha fakamoʻoni siotonú, ko e fakamahamahalo pe fakaʻikaiʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha moʻui kimuʻa pe ʻi he hili ʻa e moʻui fakamatelié. Ko e ikuʻangá, mahalo he ʻikai ai pē ke toe mahino ia kiate kinautolu pe ko hai koā kinautolu pea mo e taumuʻa moʻoni ʻo e moʻuí.

Neongo ia, ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo tāpuekina ʻaki kitautolu e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení, pea ʻoku tau vahevahe tauʻatāina kinautolu mo e taha kotoa pē ʻe fanongo. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo iá koeʻuhí ko ha fakahamahalo fakaʻatamai ʻa ha taha, pe kuo tau maʻu ha fakamatala fakasaienisi. ʻOku tau maʻu ʻa e talí he naʻe fakahā ʻe ha kau talafekau fakalangi ʻa e ngaahi misitelí ni ki he tangatá. ʻOku ʻatā ʻa e ʻilo tatau pē ko iá ki ha taha pē he Māmaní ko ʻení, ʻoku loto moʻoni, pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa siʻi ʻeni. ʻI he hisitōliá, naʻe mei foaki ʻe he kau ʻemipolá mo e kau filōsefá ha totongi lahi ki he meʻa kuo foaki taʻe-totongi ʻe he ʻOtuá ʻi hotau kuongá. Koeʻuhí ko ʻEne manavaʻofa mo ʻofa ʻi Heʻene fānaú, kuo foaki ai ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e feituʻu ne tau omi mei aí, ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí, mo e feituʻu te tau ō ki aí.

ʻE hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku ʻai ʻe he ʻilo ko ʻení ke mou lava ʻo mamata ki homou ʻatá ʻi he vaí. ʻOkú ne fakapapauʻi atu ʻoku ʻikai ko ha taha noa pē koe, kuo fehiʻanekina, pe palakū. Ko ha tokotaha fakalangi koe—ʻokú ke fakaʻofoʻofa mo nāunauʻia ange ʻi he meʻa ʻokú ke mafakakaukauʻí. ʻOku liliu ʻe he ʻiló ni ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOkú ne liliu ho lolotongá. Te ne lava ʻo liliu ho kahaʻú. Pea te ne lava ʻo liliu ʻa māmani.

ʻOku tau ʻiloʻi lelei, ʻe kau mēmipa mahuʻinga ʻo e Siasí, ʻoku mou fehangahangai mo ha ngaahi palopalema lahi ʻi hoʻomou moʻuí. Tuʻunga ʻi homou kau takí mo haʻaku fetuʻutaki fakafoʻituitui mo kimoutolu, kuó u ʻilo ai e lahi hoʻomou hohaʻá. Kuó u fili ai mei he ngaahi fehuʻi lahi kuó u maʻú, ha ngaahi meʻa siʻi ʻoku ou pehē ʻoku kau ʻi he ngaahi meʻa faingataʻa mo fakakina taha ʻokú ne uesia kimoutolu Kāingalotu kei talavou he kolopé. Ko e ʻaho ní, ʻoku ou fie fakatō ki homou ʻatamaí mo homou lotó, ʻa e founga ʻe lava ai hono ʻiloʻi pe ko hai moʻoni koā kimoutolú, ʻo tokoniʻi ke mou ikunaʻi moʻoni ʻa e ngaahi meʻa faingataʻa taha ʻi he moʻuí.

Ko e Lavá pe Taʻe-Lavá

Ko e fehuʻi ʻuluakí ʻeni: “ ʻOku ou mamahi mo loto mafasia. Taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ʻe sai ange ʻa māmani ia kapau naʻe ʻikai ke u ʻi ai. Ko e hā ka u kei moʻui ai?”

Tuku muʻa ke u lea mahino atu: ko e loto mafasia lahí mo e fakakaukau taʻonakitá ʻoku ʻikai ko ha meʻa maʻamaʻa pea ʻoku totonu ke tokangaʻi ʻaupito. ʻOku ou tapou ai kiate kinautolu ʻoku uesia he loto mafasiá mo e fakakaukau taʻonakitá ke nau kumi tokoni mei ha kau mataotao falalaʻanga mo e kau taki ʻo e Siasí. Kapau ʻokú ke ʻilo ha taha ʻoku fakakaukau taʻonakita, hoko ko ha kaumeʻa moʻoni ki ai mo fakapapauʻi ʻoku tokoniʻi. ʻIloʻi muʻa ʻoku mau ʻofa ʻiate koe pea ʻoku mau fie maʻu ke ke ikuna mo fiefia.

ʻI heʻetau lau ki aí, ko e tokolahi taha ʻo e kakaí kuo nau ʻosi ongoʻi mamahi pe taʻefeʻunga ʻi ha taimi. ʻOku fakanatula pē ke ʻi ai ha taimi ʻokú te veiveiua ai pe mamahi. Ko e fehuʻí “Ko e hā ka u kei moʻui aí?” ko hano toe fakalea pē ia ʻe taha ʻo e kupuʻi lea motuʻa ne hiki ʻe William Shakespeare he taʻu ʻe 400 kuo hilí mo lea ʻaki ʻe ha kau Hemileti ʻe laui-miliona he māmaní talu mei ai: “Ko e lavá, pe taʻe-lavá: ko e fehuʻí ia.”1

Ka naʻe hala ʻa Shakespeare—“Ko e lavá pe taʻe-lavá” ʻoku ʻikai ko e fehuʻí ia. ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi fehuʻi kehe ʻoku mahuʻinga ange ai. Kiate au, te u fakatafoki ʻa Hemileti ki he kakaí mo pehē ange: “ ʻI heʻeku ʻilo ko e fānau au ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻoku fie maʻu ke u fai pea te u fai ke pukepuke ʻa e tuʻunga ko ʻení? Ko e fehuʻí ia.” Ka, ʻoku mahino kiate au ʻe uesia lahi ʻe he fakatonutonu ko iá ʻa e taha ʻo e ngaahi kupuʻi lea ʻiloa taha he hisitōliá. Neongo ia, kapau te u faʻu ha kupuʻi lea maʻamoutolu, ko ʻeku fakaleá ia.

Fakakaukau ki he feituʻu ne mou omi mei aí. Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo e taha maʻongoʻonga mo nāunauʻia taha ʻi he ʻunivēsí. ʻOku taʻe-fakangatangata ʻEne ʻofa ʻiate kimoutolú. ʻOkú Ne fie maʻu ʻa e lelei tahá maʻamoutolu. ʻOku mou pehē ʻoku fie maʻu heʻetau Tamai Hēvaní ke mou loto mafasia mo mamahi? ʻOku ʻikai ke Ne fie maʻu ha meʻa pehē. Kuó Ne foaki mai ʻa e ngaahi fekaú, ʻa ia ko e hala fakaʻeiʻeiki ia ki ha moʻui ʻoku ʻuhinga, nonga, pea mo fiefia. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke tau muimui ki ai. ʻOku fakaiku moʻoni hono ʻilo mo moʻui ʻaki e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ki he lavameá mo e fiefiá.

Ko hotau ikuʻangá ʻoku maʻongoʻonga ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau ʻiló. Kapau ne mahino kiate kitautolu pe ko hai kitautolu mo e meʻa ʻoku talifaki mai maʻatautolú, ʻe fonu mahuohua hotau lotó ʻi he fakamālō mo e fiefia ko ē te ne fakamāmaʻi ʻa e mamahi taupotu tahá ʻaki e maama mo e ʻofa ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní. Ka ke toe mamahi, manatuʻi e feituʻu naʻá ke haʻu mei aí mo ia ʻokú ke ʻalu ki aí. ʻOua ʻe tokanga ki he ngaahi meʻa ʻokú ne holoki hoʻo fakakaukaú ʻaki ʻa e mamahí, ka ke fili ke tokanga pē ki he ngaahi meʻa ko ē ʻokú ne fakafonu ʻaki ho laumālié ʻa e ʻamanaki leleí. Te ke fakatokangaʻi ʻoku fekauʻaki maʻu pē ʻa e ngaahi meʻá ni mo e tauhi ki he ʻOtuá mo hotau kāingá. Manatuʻi kuo ʻosi ʻoatu ʻe he ʻEikí ʻEne folofolá ʻi he ngaahi tohi tapú. Lotu fakamātoato kiate Ia; fakataufolofola fakaʻaho kiate Ia. Ako ʻiate Ia, mo ʻaʻeva ʻi Hono halá. Tauhi ki he ʻOtuá mo tokoni ki ho kāingá.

Manatuʻi ʻoku ʻi ai ʻa e “ ʻaho ke tangi” mo e “ ʻaho ke kata; ko e ʻaho ke tangilāulau, mo e ʻaho ke meʻe” (Tangata Malanga 3:4). Kapau kuo fuofuoloa e mafasia ho lotó, mahalo kuo taimi ke tuku ke hū atu e maama ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ki ho lotó. ʻOku ou kole kiate kimoutolu—vakai ki he vaí ʻo sio ki ho ʻata totonú! ʻIlo ʻa e taumuʻa naʻe fakatupu ai koé! Hiki hake ho matá ʻo vakai ke mamaʻo atu!

ʻOku lelei ke ke kata! ʻOku lelei ke ke fiefia! Hiki hake homou leʻó pea “fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻaki ʻa e hiva mo e ngaahi fasi, mo e faiva, pea mo e lotu ʻo e fakamālō mo e fakafetaʻi” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:28).

ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau atu ki ha langi ʻoku fakafonu ʻaki pē ha kakai taʻe-oli ʻoku ʻikai ke nau teitei lea pe saiʻia ʻi he hivá mo pōtalanoa. ʻOku ou tui pau naʻe ʻikai fakatupu kimoutolu ke fakamoleki e houa mo e ngaahi ʻaho hoʻomou moʻuí ʻi he nofo toko tahá ʻo hohaʻa pe mamahi. Naʻe fakatupu kimoutolú ke mou maʻu ha fiefia (vakai, 2 Nīfai 2:25), ko ia, tau fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Tamai Hēvani fiefia mo ʻofá!

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke tatali ke maʻu ha ngofua kae toki fakafonu ʻaki ho lotó ʻa e fakafetaʻí mo e fiefiá. Te ke lava ke fakahoko ʻeni ʻiate koe pē. Mou fakataha toʻu kei talavoú—ʻi homou ngaahi uōtí pe koló pea mo kinautolu ʻi he ngaahi siteiki mo e ngaahi vahefonua hoko maí. Mou hulohula, ako fakataha ʻa e ongoongoleleí, ngāue fakataha, tokoniʻi homou kāingá—pea mou fiefia ʻi hono fai iá. Ko ʻeku fakaʻānauá ke hanga ʻe hoʻomou ʻilo pe ko hai kimoutolú ʻo fakafonu homou laumālié ʻaki ʻa e ʻofa fakanonga ʻa e ʻOtuá pea ke ne hanga ʻo fakatupu ʻiate kimoutolu ha fiefia ʻoku taau mo homou tukufakaholo moʻoní, he ko hono moʻoní ko ha kau pilinisi mo ha kau pilinisesi kimoutolu, ko ha ngaahi tuʻi mo e ngaahi kuini.

Te u Toe Maʻu Koā Hoku Hoa Totonú?

Ko ha fehuʻi ʻe taha ʻoku tau ongona meiate kimoutolu toʻu kei talavoú “ ʻOku ou fuʻu taʻe-lata. Te u toe maʻu koā hoku hoa totonú?” ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ou fie lea atu ai ʻi he kaveingá ni, ka tau kamata ʻaki e foʻi fakakaukau ʻo e kumi e tokotaha naʻe fakataumuʻa koe ki aí—ʻa e taha ʻoku hoa mo koé.

ʻOku ʻi ai ha talanoa motuʻa ki ha fefine kei talavou naʻá ne maʻu ha maama fōtunga fakakuonga muʻa ʻi ha fekumi fakaʻakiolosia. Ko e taimi naʻá ne olo aí, ne hā mai ki ai ha tupuʻi tēvolo ʻo ne tuku ange ke fai haʻane foʻi fakaʻamu pē taha. Naʻá ne kiʻi fakakaukau taimi siʻi peá ne kole ke melino ʻa māmani—ke feʻofaʻaki ʻa e kakaí mo nofo melino ʻo lauikuonga.

Ne fakakaukauʻi ʻe he tupuʻi tēvoló ʻene kolé peá ne talaange, “He ʻikai malava e meʻa ʻokú ke kolé. ʻOku fuʻu lahi pea mo fuʻu fuoloa fau e māvahevahe he kakai ʻo māmaní. Kātaki ʻo kole ha meʻa kehe. Ha meʻa pē kae ʻikai ko e meʻa ko ʻená.”

Naʻe toe fakakaukau ʻa e fefine kei talavoú peá ne talaange: “ ʻOku ʻi ai ha taha ʻi ha feituʻu ʻoku totonu ke ma nofo fakataha. ʻOku ou loto ke kumi ia—ko ha taha faʻa fakaʻatuʻi mo poto he huá; ha taha ʻe tokoni ʻi he ngaahi ngāue ʻi falé, ʻofa he fānaú, ʻikai mata sipoti maʻu pē, ʻi ai haʻane ngāue lelei, fakamuʻomuʻa ʻeku fiefiá; ha taha te ma ō ʻo fakatau pea vā lelei mo hoku fāmilí.”

Ne kiʻi fakakaukauʻi ʻe he tupuʻi tēvoló ʻene kolé, māpuhoi,  peá ne taliange, “Tuku ke u kiʻi feinga he melino ʻa māmaní.”

ʻOku ou ʻilo ʻe taʻe-fiemālie heni ha niʻihi, ka ʻoku ʻikai ke u tui ʻoku toko taha pē ʻa e tokotaha totonu maʻaú. Te u pehē ne u ʻofa ʻi hoku uaifi ko Halietá, ʻi he ʻuluaki momeniti naʻá ku sio ai kiate iá. Neongo ia, kapau naʻe fili ia ke mali mo ha taha kehe, ʻoku ou tui ne u feʻiloaki mo ʻofa ʻi ha taha kehe. ʻOku ou fakafetaʻi taʻe-tūkua ʻi he ʻikai hoko iá, ka ʻoku ʻikai ke u tui ko hoku faingamālie pē ia ʻe taha ki he fiefia he moʻuí, pe ko au kiate ia.

Ko ha hala ʻe taha te ke ala fakahoko ʻi hoʻo teití ko hoʻo ʻamanaki ʻe haohaoa e tokotaha ʻokú mo feohí. Ko hono moʻoní, ko e kakai haohaoa pē te ke ala maʻú ko kinautolu ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi leleí. ʻOku ʻi ai e tōnounu ʻa e tokotaha kotoa pē. ʻOku ʻikai ko ʻeku fokotuʻu atu ʻeni ke holoki hoʻomou tuʻunga moʻuí ka mou mali mo ha taha he ʻikai ke mou fiefia ai. Ka ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ne u fakatokangaʻi ʻi heʻeku fakamatuʻotuʻa ange he moʻuí, kapau ʻoku fie tali ʻe ha taha au—neongo ʻeku tōnounoú—pea ta ʻoku totonu ke u fie kātakiʻi e ngaahi tōnunou ʻa e niʻihi kehé. Koeʻuhí he ʻikai ke ke maʻu ʻa e haohaoá ʻi ho hoá, pea he ʻikai foki ke ne maʻu ia ʻiate koe, ko e faingamālie pē ke fakahaohaoaʻi ai kimouá ko haʻamo ngāue fakataha.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau mali koeʻuhí tokua he ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi ha “mana” ʻi heʻenau feohí.  ʻOku ou fakakaukau ko ʻenau ʻuhinga ki he “maná” ko ha fetokangaʻaki. Ko ha meʻa lelei ʻa e feʻofaʻakí, pea he ʻikai ke u faleʻi kimoutolu ke mou mali mo ha taha ʻoku ʻikai ke mou ʻofa ai. Neongo ia ko e meʻa ʻeni ʻe taha ʻoku faʻa faingataʻa ke tau tali—ʻoku fie maʻu ke ʻi ai maʻu pē ʻa e ongo ko iá. Ka tuʻuloa e ongo ko iá ʻi ha feohi, ʻoku tuʻunga ia ʻi he ongomeʻa malí, kae ʻikai ko haʻane ʻasi fakafokifā pē tuʻunga ʻi ha faʻahinga ivi kāfakafa.

Ko hono moʻoní, ʻoku ngāueʻi. Ke tolonga ha feohi, kuo pau ke fakatou ʻomai ʻe he ongo meʻá ʻena ongó ʻo fakaʻaongaʻi ia ke pukepuke ʻaki ʻena ʻofá. Neongo ne u pehē ʻoku ʻikai ke u tui ʻoku taha mātē pē ʻa e hoa maʻá ha taha, ka ʻoku ou iloʻi ʻeni: ko hoʻo tukupā pē ke mali, ʻoku hoko leva ho malí ko ho hoa pē ia, pea ko ho fatongia mo ho ngafa ke ngāue he ʻaho kotoa pē ke pukepuke pehē ai pē. Ko e taimi pē kuó ke fakapapauʻi ai ho lotó, ko ʻene ngata ia hoʻo kumi hoá. ʻOku liliu leva ʻetau fakakaukaú mo ʻetau angafaí mei he kumí ki he faʻú.

Kae fēfē kinautolu ʻoku ʻikai haʻanau toe ʻamanaki ʻe maʻu hanau hoa taʻengatá? ʻUluakí, ʻoua te mou foʻi. ʻAlu ki he ngaahi ʻekitivitií, feohi mo e kakaí, mo fai e meʻa kotoa pē te mou lavá. ʻOku ou ʻilo ʻe ala faingataʻa ʻa e teití. He ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi taha ke te fouá ko hano fakasītuʻaʻi kita. Tui mai kiate au, ʻoku ou ʻilo e ngaahi ongo ko iá. Naʻá ku ʻuluaki ʻofa au ʻia Halieta ʻo fuoloa peá ne toki ʻofa ʻiate au.

Ka naʻe ʻikai taʻofi au ʻe he meʻá ni—hala ʻatā. Naʻá ku kumi ha founga ke u ʻi he feituʻu ko ia naʻá ne ʻi aí. Ko e taimi naʻá ku tufa ai ʻa e sākalamēnití he lotú, naʻá ku aleaʻi ke u tufa ia ki hono fāmilí. Naʻá ku fai hoku lelei tahá ke u maʻu ʻene tokangá, ka ʻoku ou tui naʻe fakakaukau ia ʻoku ou kiʻi anga fakakauleka. Naʻe hala ke ne maʻu ʻe ia ʻa e ongo ko iá. Ne ʻikai te u ʻamanaki ʻe faifaiangé peá u hoko ko ha taha makehe kiate ia mei he maheni peé.

Ko ia ne u ʻalu leva ʻo kau ʻi he Laulā Puná, folau ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e māmaní ʻo kau he ako pailate ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Ko e taimi naʻá ku toki foki mai ai ki Siamane he ʻosi ʻeku ako pailate vakapuna taú—taʻu lahi ia mei heʻema ʻuluaki feʻiloakí— ne toki sio mai e finemui talavoú ni kiate au mo lea ʻaki e ngaahi foʻi lea mana ko ia ne u fakaʻamua fuoloá: “Kuó ke matuʻotuʻa tama talu ʻeta ʻuluaki feʻiloakí.”

Hili iá, ne u ngāue leva he vave tahá, pea ʻi ha ngaahi mahina siʻi pē ne u mali mo e fefine ne fuoloa ʻeku ʻofa aí.

Ko ia ai ʻe kāinga, ʻoua ʻe foʻí. Neongo ʻe fakasītuʻaʻi tuʻo taha pe tuʻo ua koe— pe tuʻo tolu pe tuʻo fā pe tuʻo laungeau—ʻoua ʻe mole e ʻamanakí. Ngaahi tokoua, ko e fakapulipuli ki hono maʻu e taʻahine ʻokú ke fakaʻānaua ki aí ko haʻo feinga ke ʻilo ha tokolahi, pea ko e taimi te ke ʻofa ai ʻi ha taʻahine  mo ongoʻi ʻoku totonú, kole ki ai ke mo mali. Kapau ʻe ʻikai atu, hoko atu ʻo kumi mo lotu kae ʻoua kuo faifai peá ke aʻu mo e finemui ko iá ki he ʻōlita ʻo e temipalé. ʻOua pē ʻe foʻi.

Sai, kau finemui, anga-lelei. ʻOku sai pē kapau te ke taʻe-tali ha kole teiti pe kole mali. Ka ke kātaki, ʻai fakalelei pē. Pea ʻe kau tangata, fai mo mou kole! ʻOku fuʻu tokolahi fau hotau kau finemui kuo teʻeki ke nau teiti. ʻOua te ke fakakaukau ʻoku ʻi ai pē tamaiki fefine ia ko ʻeé he ʻikai ke nau fie teiti kinautolu mo koe. ʻOku nau faʻa fakaukau he taimi ʻe niʻihi pe ko e hā ʻoku ʻikai lea ange ai ha tahá. Lea, mo ke mateuteu ke hoko atu kapau ko e talí ko e ʻikai.

Ko e taha ʻo e ngaahi tōʻonga ʻoku tau mamata ai ʻi ha ngaahi feituʻu lahi he māmaní ko e “fakapotanga” fakatokolahi holo hotau kau talavoú kae ʻikai teití. Neongo ʻoku ʻikai hano kovi e faʻa fakakulupu mo homou toʻú, ka ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi pe te ke lava ʻo ʻiloʻi moʻoni ha taha ʻi he taimi ʻoku mou fakakulupu mau ai peé. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke mou ʻiloʻí ko e founga talanoa mo e fefine pe tangatá. Ko ha founga lelei ke ako ai ʻení ko haʻo tokotaha mo ha taha— talanoa ʻo ʻikai ha fakangatangata.

Ko e teití ʻoku ʻikai fie maʻu—pea ʻoku ʻikai totonu ʻi ha ngaahi meʻa lahi—ke fakamole lahi ki ai pe palani ʻo tōtuʻa. Ko e taimi ne u hiki ai mo hoku uaifí mei Siamane ki Sōleki Sití, ko e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻá ma ʻohovale lahi taha aí ko e founga fuʻu lahi mo fakalangaʻulu kuo faʻu ʻe he kau talavoú mo e kau finemuí ki he kole mo hono tali ha teití.

Nonga hifo, kumi ha founga faingofua ke mou feohi aí. Ko e taha e ngaahi meʻa ne u manako taha ʻi hono fai ʻi heʻeku kei talavou mo kumi teití, ko hano fakafeʻao ha finemui ki honau ʻapí he ʻosi ha houalotu ʻa e Siasí. Manatuʻi, ʻoku ʻikai ko hoʻo taumuʻá ke maʻu ha foʻi vitiō hoʻomo teití ke mamata ai ha lauimiliona he YouTube. Ko e taumuʻá ke ʻiloʻi ha taha fakafoʻituitui mo ako ha founga ke fakatupulaki ai ha feohi ʻoku mahuʻingamālie mo e tokotaha ko iá.

Ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kimoutolu kau talavou mo e finemui ʻo e Siasí he ʻikai pē ke nau mali. Neongo ʻoku nau moʻui taau he tapa kotoa pē, kae mahalo he ʻikai pē ke nau maʻu ha tokotaha ke silaʻi kinautolu ki ai ʻi he temipale ʻo e ʻEikí ʻi he moʻuí ni. ʻOku ʻikai ha founga ʻe lava ai ke  mahino moʻoni ai kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau aʻusia ʻení ʻa e taʻe-lata mo e mamahi te nau ongoʻí. ʻOku ou ʻilo ha kau fefine tokolahi ʻoku nau fie maʻu ʻo laka ange ʻi ha toe faʻahinga meʻa ke nau hoko ko ha uaifi pe faʻē, pea ʻoku ikai mahino kiate kinautolu pe ko e hā ʻoku teʻeki tali ai ʻenau ngaahi lotú. ʻOku tokolahi mo ha kau talavou teʻeki mali, ʻoku nau toko taha pē koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga.

ʻUluakí, tuku ke u tala atu  ʻoku ongoʻi hoʻomou ngaahi lotú. ʻOku ʻafioʻi ʻe hoʻomou Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi holi homou lotó. He ʻikai ke u lava ʻo tala atu pe ko e hā ʻoku tali pehē ai e lotu ʻa ha tokotaha kae kehe ʻa e tali ia ʻo e lotu ʻa ha tokotaha kehe. Ka ko e meʻa ʻeni te u lava ʻo tala atú: ʻe fakahoko ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoni ʻa homou lotó.

ʻOku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke tau sio ki ha faʻahinga meʻa mamaʻo atu ʻi he hala ʻi muʻa ʻiate kitautolú. ʻOku ʻikai ke tau faʻa-kātaki mo fie tatali ki hano fakahoko he kahaʻú ʻetau ngaahi holi maʻongoʻonga tahá. Neongo ia, ʻoku ʻikai mafakatataua ʻa e moʻui fuonounou ko ʻení ki ʻitāniti. Pea kapau te tau lava ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei mo tui, pea kātaki fiefia ki he ikuʻangá—pea ʻoku ou pehē fiefia mo kātaki ki he ngataʻangá— te tau maʻu ʻi he kahaʻu fakalangi maʻongoʻonga ko iá, hano fakahoko  ʻo e ngaahi holi māʻoniʻoni ʻa hotau lotó pea toe hulu atu he meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ke mākupusi he taimi ní.

Kae lolotonga ʻení, ʻoua te ke tatali ki ha taha kehe ke ne fakakakato hoʻo moʻuí. Tuku hoʻo taʻe falala kiate koé mo hoʻo fifili pe ʻokú ke tōnounoú. Ka ke feinga ke aʻusia ho tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá. Fekumi ki he ʻiló. Femoʻuekina ʻi ha ngāue maʻuʻanga moʻui ʻaonga, mo feinga ke lavameʻa ʻi he tokoniʻi ʻo e kakai kehé. Fakaʻaongaʻi ho taimí, ngaahi talēnití, mo hoʻo ngaahi maʻuʻanga tokoní ke ke tupulaki ai mo tāpuekina kinautolu ʻoku mou feohí. Ko ha taimi ʻeni ʻo e teuteu ke maʻu hao fāmili. Fakafemoʻuekinaʻi koe ʻi he uōtí pe koló, mo feinga ke fakahoko totonu ho uiuiʻí, tatau ai pē pe ko e hā.

Ko e taumuʻa maʻongoʻonga ʻo e moʻui fakamatelie ko ʻení ke ako ke ʻofa kakato ʻi heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú. Kapau te tau fakahoko ʻaki ʻeni hotau iví, ʻamataí, mo e mālohí kotoa, ʻe nāunauʻia mo maʻongoʻonga hotau ikuʻanga fakalangí ʻo mahulu atu ʻi he meʻa ʻoku tau malava ke fakakaukauʻí. Faivelenga, pea ʻe hoko ʻo lelei ʻa e meʻa kotoa pē kiate koe. Ko ʻEne talaʻofa taʻengata ia kiate kinautolu kotoa ʻoku ʻofa mo fakaʻapaʻapa kiate Iá.

Te u Lava ʻo Kei Faivelenga ai Pē?

Ko e fehuʻi hono tolu ʻoku maʻu ʻe he toʻu kei talavoú “Te u lava ʻo kei faivelenga ai pē?” ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau veiveiua kau ki he ʻOtuá pe Siasí. ʻOku foʻi ha niʻihi ʻi he ʻahiʻahi ʻokú ne tohoakiʻi kinautolu mei he malu ʻo e hala lausiʻi mo fāsiʻi he tuʻunga fakaākongá.

ʻI heʻeku kei pailaté, ne u faʻa mamata maʻu pē ʻi ha ngaahi fōtunga mālie ʻo e ʻeá ʻi heʻeku puna he vahaʻa ʻo ʻIulope mo ʻAfiliká. ʻOku ui ia ko e feituʻu ʻo e fepakipaki fakatalopikí— ko ha ngaahi ʻao ʻuliʻuli ʻoku ngaʻunu fakatokelau mo fakatonga ʻo fou he ʻekuetá, ʻo ne fakafonu ʻa e tapaʻi langí ʻaki ha ngaahi ʻao māʻolunga mo fakailifia.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou mamata ai ki he ngaahi ʻao ko ʻení ʻoku ou matamataleleiʻia ʻi honau fakaʻofoʻofá mo honau lalahí. ʻOku nau fakatuputupulangi mo fakapōpōʻuli, pea ʻoku tapa ʻi loto ʻi ai ha ʻuhila mei he tuliki ʻe tahá ki he tuliki ʻe tahá ʻi ha ulo kakaha ʻoku taʻe-mafakamatalaʻi. Ko ha meʻa nāunauʻia mo fakaʻofoʻofa moʻoni!

Ka ʻoku mou pehē ko e hā ʻoku fai ʻe he kau pailaté ʻi heʻenau ofi ki he matangi ko ʻení? ʻOku nau afe mei ai—neongo ʻenau fakaʻofoʻofá mo ʻenau fakatoʻoa-lotó. ʻI he lahi ange ʻa e hauhaú he ʻaó, ʻoku kamata leva ke fefeka, ʻo ne faʻu ha ngaahi foʻi ʻaisi lalahi tatau mo e ngaahi foʻi pulu soká ʻa ia te ne lava ke avangi ha ukameʻa pē mo fakaʻauha ha vakapuna. ʻE lava ke maumau ha vakapuna mo hono ngaahi nāunaú ʻe ha kovi ʻa e ʻeá mo ha tapa ʻa e ʻuhilá.

ʻOku ʻikai ʻapē tatau ʻeni mo e taimi ʻokú ke mamata ai ki ha ngaahi meʻa te ne lava ke fai ha maumau fakalaumālie? Ne ʻikai mei fakatauele ʻa e ʻahiʻahí kapau naʻe ʻikai hā matamatalelei, mālie, pe ifo. Kae hangē ko e ofi ʻa e pailaté ki he matangí, ʻoku fie maʻu ke ke ako ke afe mei ai, neongo pe ko e hā ʻene fakaʻofoʻofa mo fakatoʻoa ki he lotó.

Koeʻuhí ko e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú, kuó Ne foaki mai ai ʻa e ngaahi fekaú ke taʻofi kitautolu ke tau mamaʻo feʻunga ke hao mei he ngaahi matangi fakatuʻutāmakí. ʻOku ʻikai ke Ne fakamālohiʻi ha taha ʻo ʻEne fānaú ke nau ʻaʻeva ʻi Hono halá. ʻOkú Ne fakaʻatā mo ʻamanaki te mou fili maʻamoutolu pē. Ka mou ʻiloʻi ʻeni: ʻoku fakaiku ha ngaahi fili ʻe niʻihi ki he fakatuʻutāmakí.

ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoní ki he ngaahi fakatokanga kuo fakaongo fekauʻaki mo e palopalema kovi ʻo e ponokalafí. Fakahaohao ʻaupito mei ai. Fakamamaʻo mei ai. Te u fai atu ʻa e ngaahi lea tatau pē ʻoku mau fakaʻaongaʻi ʻi hono akoʻi ʻemau kau pailaté fekauʻaki mo e matangí, ʻo fekauʻaki mo e ponokalafí: “Afe, afe, afe!”

ʻOua te ke pehē te ke lava pē ke tuiaki hangatonu atu ʻa e vakapuná ki he lotoʻi afaá—ʻoua te ke manako he ponokalafí. Manatuʻi ko e ngaahi meʻa ʻoku palakū mo fakatuʻutāmaki lahi tahá, ʻoku nau faʻa fotu fakaʻofoʻofa ʻi he kamataʻangá. Afe mei he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻe lava ke fakatuʻutāmaki kiate koé.

ʻOku Moʻoni?

Ko e meʻa hokó leva: Fēfē ʻa e veiveiuá mo e ngaahi fehuʻí? ʻOku anga fēfē haʻo ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí? ʻOku lelei pē ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí pe ko hono ngaahi tokāteliné? ʻE hoku ngaahi kaumeʻa ʻofeina, ko ha kakai fehuʻi kitautolu, he ʻoku tau ʻilo ʻoku fakaiku ʻa e fehuʻí ki he moʻoní. Ko e founga ia ne kamata ai ʻa e Siasí—mei ha talavou naʻe ʻi ai haʻane fehuʻi. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi ʻe au pe ʻe ʻilo fēfē ʻe ha taha ʻa e moʻoní taʻe fai ha fehuʻi. ʻE tātātaha ke ke maʻu ʻi he folofolá ha fakahā naʻe taʻe-maʻu koeʻuhí ko ha tali ki ha fehuʻi. Ko ʻene ʻi ai pē ha fehuʻi naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Siosefa Sāmita hono talí, naʻe fakataufolofola leva ki he ʻEikí, pea ko hono olá ko e ngaahi folofola fakaʻofoʻofa ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Taimi lahi, ko e ʻilo ne maʻu ʻe Siosefá naʻe mahulu atu ia ʻi he fehuʻí. Ko hono ʻuhingá he ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he lava ʻe he ʻEikí ke tali ʻetau fehuʻí, ka ʻoku toe mahuʻinga ange, ʻa ʻEne malava ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe totonu ke tau fai angé. Tuku ke tau fanongo ki he ngaahi tali ko iá.

ʻOku fakavaʻe ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí ʻi ha kau fie-fanongo ʻoku nau fai ha ngaahi fehuʻi mei honau lotó. Ko e fakafehuʻí ʻa e tupuʻanga ʻo ha fakamoʻoni. Mahalo ʻe ongoʻi mā pe taʻefeʻunga ha niʻihi ʻi ha ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi loloto fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ka ʻoku ʻikai totonu ke nau ongoʻi pehē. ʻOku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai; ko e fakamelomelo ia ʻo e tupulaki.

ʻOku fekau ʻe he ʻOtuá ke tau fekumi ki he tali ʻo ʻetau ngaahi fehuʻí (vakai, Sēmisi 1:5–6) peá Ne kole mai ke tau fekumi “ ʻi he loto fakamātoato, mo e loto moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi” (Molonai 10:4). ʻI heʻetau fai ʻení, ʻe lava ke fakahā kiate kitautolu ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē “ ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:5).

ʻOua ʻe manavasiʻi; fehuʻi. ʻAi ke ke fie ʻilo, kae ʻoua ʻe veiveiua! Piki maʻu pē ki he tuí pea mo e maama kuó ke ʻosi maʻú. Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau ʻilo kakato ʻi he moʻui fakamatelié, he ʻikai leva ke ʻuhinga ʻa e meʻa kotoa he taimí ni. Ko hono moʻoní, te u pehē kapau ʻe ʻuhinga ʻa e meʻa kotoa pē kiate kitautuolu, ʻe mahino leva naʻe faʻu kotoa ia ʻi he fakakaukau ʻa e tangatá. Manatuʻi kuo folofola ʻa e ʻOtuá ʻo pehē:

“ ʻOku ʻikai ko hoʻomou ngaahi mahaló ʻa ʻeku mahaló, pea ʻoku ʻikai ko homou ngaahi halá ʻa hoku ngaahi halá. …

“He ʻoku hangē ʻoku māʻolunga hake ʻa e ngaahi langí mei he māmaní, ʻoku pehē hono māʻolunga ʻo hoku ngaahi halá, pea mo ʻeku mahaló ʻi hoʻomou ngaahi mahaló.” ʻĪsaia 55:8–9

Neongo ia, ʻoku mou ʻilo ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié ke hoko ʻo tatau mo hoʻomou Tamai Hēvaní, ʻi hoʻomou fakakaukaú mo hoʻomou tōʻongá. Mei he fakakaukau ko ʻení, ʻe lava ʻe he fekumi ki ha tali ʻo hoʻo ngaahi fehuʻí ʻo ʻomi koe ke ke ofi ange ki he ʻOtuá, ʻo fakamālohia kae ʻikai uesia hoʻo fakamoʻoní. ʻOku moʻoni ko e “tuí ʻoku ʻikai … [ko] ha ʻilo haohaoa” (ʻAlamā 32:21), ka ʻi hoʻo fakaʻaongaʻi hoʻo tuí, ʻo moʻui ʻaki fakaʻaho e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, te ke ʻahiʻahiʻi ai ʻa e fua huʻamelie ʻo e ongoongoleleí, pea ʻi he fua ko ʻení, te ke ʻilo ai hono moʻoní (vakai, Mātiu 7:16–20; Sione 7:17; ʻAlamā 32:41–43).

ʻOkú Ke Taʻengata

ʻE ʻi ai maʻu pē ha ngaahi leʻo te nau talaatu ʻoku mou vale ke tui ko ha fanga suani kimoutolu, mo kikihi pē ko ha fanga pato palakū kimoutolu pea ʻoua te mou fakakaukau te mou hoko ko ha toe faʻahinga meʻa.

Ka ʻoku sai ange hoʻomou ʻiló. Tuʻunga ʻi he ngaahi folofola kuo fakahā ʻe ha ʻOtua manavaʻofa, kuo mou mamata ai ʻi homou ʻata totonú ʻi he vaí pea ʻoku mou ongoʻi ʻa e nāunau taʻengata ʻo e laumālie fakalangi ʻoku ʻiate kimoutolú. ʻOku ʻikai ko ha taha noa pē koe, siʻoku ngaahi kaumeʻa ʻofeina ʻi māmani kotoa. ʻOku mou nāunauʻia mo taʻengata.

Tautau ai pē pe ko e hā ho tuʻunga pe faingataʻaʻia he moʻuí, ʻoku ou kole atu ke mou manatuʻi pe ko hai kimoutolu, feituʻu naʻa mou omi mei aí, mo e feituʻu te mou ō ki aí— he ʻe hanga moʻoni ʻe he tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻo ʻoatu ha fiemālie mo ha fakahinohino ki hoʻomou moʻuí.

ʻOku moʻui hoʻomou Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻafioʻi kimoutolu. ʻOkú Ne folofola mai kiate kimoutolu he ngaahi ʻaho kimui ní ʻi he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo. Ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí he māmaní ʻi hotau kuongá. ʻOku tataki ʻa e Siasí ni ʻe he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeni. Ko e ʻulu ia ki he Siasí ni.

Mahalo ʻoku ou lea atu he ʻahó ni kiate kimoutolu ʻoku ʻikai te u haohaoa—pea ʻi ha tō faka-Siamane—ka ko e ngaahi lea ʻoku mou ongoʻi ʻi homou lotó, ʻatamaí, mo homou laumālié ʻoku ʻalu atu ia ʻi he taukei, maʻa pea mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē.

Kāinga—hoku ngaahi kaumeʻa—ʻoku ou ʻofa atu, pea fakamālōʻia kimoutolu mo hoʻomou leleí. ʻI heʻeku hoko ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko hotau Fakamoʻuí, ʻoku ou tāpuakiʻi fakatāutaha kimoutolu mo fakalūkufua, ke mou feinga ke ʻilo ko hai totonu kimoutolu pea mo ia kuo pau ke mou fai mo hokosi ke mou moʻui fiefia mo lavameʻa aí.

Ko ʻeku fakaʻānauá mo e tāpuaki ko e taimi te ke vakai ai ki ho ʻatá, te ke lava ʻo sio ʻo mavahe atu mei he ngaahi tōnounoú mo e veiveiuá ka ke fakatokangaʻi pe ko hai moʻoni koe: ko ha foha mo ha ʻofefine nāunauʻia ʻo e ʻOtua Māfimafí. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

© 2009 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he lea faka-Pilitāniá: 10/08. Fakangofua ke liliú: 10/08. Liliu ʻo e The Reflection in the Water. Tongan. PD50013492 900

Notes

1. William Shakespeare, Hamlet, ed. W. J. Craig, Oxford Shakespeare (1924), act 3, scene 1, line 56.

^ Back to top