ʻEletā L. Tom Perry, “Naʻa Mau Hoko Ko e Toʻu Tangata Lelei Tahá,” Mar 2011
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 6 Māʻasi 2011 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí
ʻOku fakamāfana maʻu pē ke vakai atu ki ha kakai lalahi kei talavou fakaʻofoʻofa mo matamatalelei. Ka ʻoku toe fakafiefia ange ke ʻiloʻi ʻoku tefua hamou lauafe ʻi he ngaahi falelotu kehekehe ʻi māmani. .
Ko e Kahaʻu Kimoutolu ʻo e Siasí
ʻI he ʻosi atu ha ngaahi taʻu, te ke toe vakai mai ʻo manatuʻi ko e taimi fakalata taha eni ʻo e moʻuí. ʻOku ou falala moʻoni ki he kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí. Ko e taha e ngaahi fakahā lelei taha ne u maʻú ne hoko ia lolotonga ʻeku teuteu ke tokangaʻi e ʻĒlia ʻIulope Lotolotó.
ʻI ha pō naʻe faingataʻa ai ke u mohe ne u maʻu ha ongo mālohi ko e kakai lalahi kei talavoú ko e kahaʻu ia ʻo e siasí ʻi ʻIulopé pea ʻoku fie maʻu ke tukutaha ki ai ʻeku tokangá. Naʻe hoko ia ko e taimi fakalata taha ʻo ʻeku ngāué. Ne hoko ha ngaahi ola lelei he ngaahi taʻu kuohilí ʻi heʻemau ʻilo hoʻomou ngaahi fakakaukaú mo e hohaʻá.
Kuo mau ako fakataha e founga ke ʻomi ai ho ngaahi kaungāmeʻa tokolahí ke mou lotu fakatahá. Kuó u mamata ki he mālohi fakalaumālie lahi ʻo e kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí. ʻOku ou ʻiloʻi e meʻa te mou malavá. Kuó u mamata ki hoʻomou fefakamālohiaʻakí mo hono ʻomi e ngaahi kaungāmeʻá ke nau ʻiloʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.
ʻOku mou kei talavou ka kuó u motuʻa. ʻOku kehekehe lahi hotau taʻú. ʻI heʻeku kei hangē ko kimoutolú, ne u fakaʻaongaʻi e lao kehe ki hono fikaʻi ʻeku kalasi ʻakaunitingí. Te u fakatātaaʻi atu ʻene ngāué. ʻOku ou lea ʻaki e foʻi lea ʻe 140 ʻi he miniti. Ká u ka ʻunuakiʻi ia ki he lahi e foʻi lea te u fakaʻaongaʻí, te u ʻiloʻi leva e lōloa ʻo e taimi te u lea aí. ʻOku vave ange ia he founga fika fakaonopōní. Ka ʻi he fie maʻu ke u tatau mo hoʻomou mohu ʻatamaí, ʻoku ou feinga ke poto hono fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻa ngāue fakaonopōní ki he faifiká.
Pea ʻoku fie maʻu ke u fai ha liliu lahi ke ngāue ʻaki e tekinolosia fakamuimuitahá ʻo hangē ko kimoutolú. Kuó u ako ke ngāue ʻaki e comptometer, ha kaati fakaavaava ʻe 1401 mo e komipiuta tisi 360, laptop, palm pilot, blackberry, iPod, iPhone pea ʻi ai ʻeni mo e iPad. Kau ki ai e Facebook, Twitter, blogs, mo e YouTube. Fakaʻuta angé ki heʻene hoko ia ki ha taha taʻu 88!
Ko e pole lahi ʻeni ki homau toʻu tangatá ke tulituli hake ke tatau mo e meʻa ʻoku mou faʻú. Ka ʻoku ʻi ai e meʻa ʻe taha ʻoku mau makehe ai meiate kimoutolu. Kuo mau ʻosi fou kotoa mai he ngaahi feliliuakí. Kuo mau maʻu ha taukei pea ʻilo e ngaahi makatuʻunga tefito ʻoku mahuʻinga ke fakavaʻe ai e langá. ʻOku mou talanoa pē ki ai. Te u fakamatalaʻi atu e ngaahi makatuʻunga tefito ko ʻení ʻa ia he ʻikai teitei liʻaki pe tukuange.
ʻAi hoToʻú ke Hoko ko e Toʻu Tangata Lelei Tahá
Ne fakamatalaʻi ʻe ha taha faʻu tohi ʻiloa he ngaahi taʻu kuohilí ʻa e kau tangata mo fafine homau kuongá “ko e toʻu tangata lelei tahá.” Naʻe pehē ʻe Tomu Polouka:
“Ne matuʻotuʻa e kau tangata mo fafine ko ʻení [lolotonga] e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, ʻa ia ne hangē e ʻekonōmiká ia ko ha mahaki fakaʻauhá. Ne nau mamata tonu ki he mole e pisinisi ʻenau mātuʻá, fāmá, ngāué, mo e ʻamanakí. Ne nau ako ke tali ha kahaʻu ne hoko mai ʻi ha foʻi ʻaho pē ʻe taha. Pea ʻi he kamata ke kake hake e ʻekonōmiká [kamata ke hokó], ne hū mai e taú ki ʻIulope mo ʻĒsia. … Naʻe ui e toʻu tangatá ni ke laka mo teu ki he taú. Naʻe liʻaki ʻenau ngoué … , ngāue ʻi koló … , ʻikai toe fai ha tuʻu laine … mo e ngāue he Wall Street, tuku e akó pea hū hangatonu pē mei he teunga akó ki he teunga sōtiá. …
“Naʻe fuʻu lahi e faingataʻa ne nau fehangahangai mo iá pea toe tōmui mo e hū ki he taú, ka naʻe ʻikai fai ha lāunga. ʻI ha taimi naʻe totonu ke fakafiefia, ʻofeina, mo nau ngāue paʻanga ke moʻui aí, ne femoʻuekina pē honau ʻahó mo e poʻulí he taú, fehangahangai mo e filí, ʻi he ngaahi tuʻunga fakamamahi tahá. … Ne nau ʻi he ʻataá he ʻaho kotoa, fakamanavahē mo e tau ʻi aí, tau ʻi tahi ʻi ha feituʻu fakatuʻutāmaki ʻo mamaʻo ʻaupito mei honau fonua tupuʻangá. …
“Hili e taú, ko e kakai tangata mo fafine ne kau he taú … ne taimi nounou pē hono fakafiefiaʻí, pea kamata leva ke toe fakakake hake ʻenau moʻuí ki ha māmani ne nau fakaʻamua. Ne nau matuʻotuʻa ange ʻi honau taʻu motuʻá, koeʻuhí ko e meʻa ne nau fouá, meʻa ne nau akó mo e feilaulaú. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ne mali pea fanauʻi mai ha toe … toʻu tangata kehe. Naʻa nau tuʻu maʻu he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo honau fatongia fakatāutahá, ngāué, fakaʻapaʻapá mo e tuí.”1
ʻI heʻeku kei hangē ko kimoutolú ne u ʻamanaki atu ki he meʻa tatau ʻoku mou fakaʻamua he ʻaho ní. Ne mau ʻamanaki atu ki he fai kaumeʻá, akó, ngāué mo e malí. Ka naʻe ui kimautolu he sōtiá pea ʻoatu ki he tuliki ʻe fā ʻo māmaní ke kau ʻi ha tau fakalilifu ke maluʻi ʻetau tefitoʻi totonu ke fiefia he tauʻatāina ʻo e fakakaukaú, ngāué, fakatahá mo e puleʻí, pea maluʻi ʻe he laó. Naʻe ʻikai ko ʻemau ngāué maʻa mautolu pē—ka ko ʻemau foaki ʻofa ia ki he toʻu tangata hoko mai ʻiate kimautolú. Naʻa mau loto moʻoni ke ʻalu. ʻOku fie maʻu ki ai ha loto-toʻa.
Neongo he ʻikai ke ui ʻaki au, ka ʻoku ou kau he toenga ʻo e “toʻu tangata lelei tahá.” ʻI heʻeku sio atu ki he kahaʻú—pea ki homou kahaʻú—ʻoku ou lotua ke mou laka atu pea fua e fatongia ki hono fakatolonga e tukufakaholo fakaʻeiʻeiki ʻo e kuohilí. ʻOku ou lotua ke ʻiloa kimoutolu he kahaʻú “ko e toʻu tangata lelei tahá.”
ʻOku kehe hoʻomou feinga taú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe lahi ange homou faingataʻá ʻiate kimautolu. Naʻa mau ʻiloʻi homau filí he malaʻe taú. Naʻa nau fanaʻi kimautolu. ʻOku fakatuʻutāmaki ange ʻa e fili ia ʻo e ʻaho ní. ʻOku ʻikai ke ne fakafepakiʻi hangatonu maʻu pē kitautolu. Ka ʻokú ne toi mai ʻi he faʻahinga kākā kotoa pē ʻoku ʻilo ʻe he tangatá. Ko ‘ene palaní ke ʻomi ha ngaahi fakakaukau kovi ʻi hē mo ē, ke fakaheeʻi kitautolu mei he ngaahi ʻulungāanga lelei ne akoʻi mai ʻe hotau hisitōlia nāunauʻiá. Pea ʻi heʻene founga olopotó, kuó ne ʻai ha founga ke fakavaivaiʻi ai ʻetau tui faka-Kalisitiané.
ʻOku ou fie lea he pooni ki hono fakavaivaiʻi e fakavaʻe ʻo e tui faka-Kalisitiané ʻi he māmaní
Fakamālohia e Tui ki he Fakamoʻuí
Ko ho ngafá ke tokoni ki he fānau ʻetau Tamai Hēvaní ke toe foki ki honau fakavaʻe faka-Kalisitiané ʻaki hono fakatupulaki e tui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi foungá.
Naʻe loto mamahi ʻa e Tuʻi Tapu ko Penetiketo XVI ʻi he vaivai ʻa e ngaahi siasi ʻo ʻIulopé, ʻAositelēliá pea mo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne pehē, “ ʻOku mahino ʻa e ʻikai hano toe fie maʻu e ʻOtuá, ʻo aʻu kia Kalaisi. ʻOku hangē kuo mate e ngaahi siasi tukufakaholó.’”2
Kuo tau mavahe kitautolu mei he ngaahi founga lotu tukufakaholó. ʻOku tokolahi ange e kakai kuo tala ʻoku nau fakalaumālié kae ʻikai fakalotu---ʻa ia kapau ʻoku feʻunga e akonakí mo ʻenau tōʻonga moʻuí, te nau tali ia ʻo hoko ko e konga ʻenau tuí. Ka ʻikai, ʻe fokotuʻu pē ʻenau tui ko e faʻu ʻe he tangatá. Ko e tuí mo e fakalaumālié ʻoku hangē pē ia ha koloá ke fakatau mai. Kuo fetongi e ʻOtuá ʻe he fekumi ki he koloa fakaemāmaní. Kuo pau ke ongona hotau leʻó ʻi hono fakafepakiʻi e ngaahi ākenga fakatuʻutāmakí ni ʻa ia naʻe fakataumuʻa ke ne fakaʻauha e tui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.
Kuo toutou fakatokanga mai e Tohi ʻa Molomoná ki hono faʻa liliu ʻetau falala ki he ʻOtuá ʻaki e ngaahi meʻa he ʻikai ke tolongá. ʻOku fakamatala ki ha taimi ne tokolahi ha kau Nīfai ne hē mei heʻenau tuí, pea pehē ʻe he Tohi ʻa Molomoná, “Ka naʻa nau fakaʻau ke pōlepole, he kuo nau fielahi ʻi honau lotó, koeʻuhi ko ʻenau ngaahi koloa lahi ʻaupitó; ko ia naʻa nau fakaʻau ʻo koloaʻia ʻi heʻenau fakakaukaú, ʻo ʻikai ke nau fie tokanga ki he ngaahi lea ʻa e [kau palōfitá’], ke ʻaʻeva angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (.ʻAlamā 45:24).
Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻi he kamata ke vaivai ʻa e tui faka-Kalisitiané he sosaietí kuo pau ke toe mālohi mo fefeka ange hoʻomou tuí. Naʻe pehē ʻe Hilamani: “Manatu ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá; koeʻuhi ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá, koeʻuhi ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga.” (Hilamani 5:12)
Naʻe fakamanatuʻi mai ʻe Nīfai: “Pea ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá [pea] ki he moʻui ko ia ʻoku ʻia Kalaisí … He ko e hala totonú ke tui kia Kalaisi.” (2 Nīfai 25:26–28).
ʻOku ʻi ai nai ha makatuʻunga ke ne poupouʻi ʻa e lau ko iá?
Kuo Kātekina Mai ʻe he Ngaahi Fakaʻilonga ʻo e Feilaulau ʻa Kalaisí he Ngaahi Taʻú Kotoa
Ko e foʻi moʻoni lelei taha he kotoa e hisitōlia kuo lekōtí ko e fakamatala ko ia ki he ngāue ʻa e ʻEikí mo e Fakamoʻuí ʻi he māmaní. Naʻe kikiteʻi ʻEne ngāué talu mei he kamataʻanga e taimi ʻo e tangatá he māmaní.
Tau fakaʻaongaʻi ha sīpinga. ʻOku tau lau he vahe 5 ʻo Mōsesé:
“Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili ʻeku kapusi ʻe au, ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, ʻa kinaua kituʻá, naʻe kamata ʻe ʻĀtama ke ngoueʻi ʻa e kelekelé, pea ke pule ki he fanga manu kotoa pē ʻo e vaó, pea kai ʻene maá ʻi he kakava ʻo hono matá, ʻo hangē ko au, ko e ʻEikí naʻá ku fekau kiate ia. Pea ko ʻIvi, foki, ko hono uaifí, naʻá ne ngāue fakataha mo ia …
“Pea naʻe ui atu ʻe ʻĀtama, mo ʻIvi ko hono uaifí, ki he huafa ʻo e ʻEikí, pea naʻá na fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí mei he feituʻu ʻoku hanga ki he Ngoue ko ʻĪtení, ʻoku folofola mai kiate kinaua, pea naʻe ʻikai te na mamata kiate ia; he kuo toʻo ʻa kinaua mei hono ʻaó.
“Pea naʻá ne fai kiate kinaua ʻa e ongo fekau, ke na hū ki he ʻEiki ko hona ʻOtuá, pea ʻoatu ʻa e veloaki ʻo ʻenau ngaahi tākanga monumanu īkí, ko e feilaulau ki he ʻEikí. Pea naʻe talangofua ʻa ʻĀtama ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí.
“Pea naʻe hili ʻa e ngaahi ʻaho lahi naʻe hā mai ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia ʻĀtama, ʻo pehē ange: Ko e hā ʻokú ke ʻoatu ai ʻa e ngaahi feilaulaú ki he ʻEikí? Pea naʻe pehē ange ʻe ʻĀtama kiate ia: ʻOku ʻikai te u ʻilo, tukukehe pē hono fekau ʻe he ʻEikí kiate au.
“Pea toki lea ange leva ʻa e ʻāngeló, ʻo pehē: Ko hono tatau ʻeni ʻo e feilaulau ʻo e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni.
“Ko ia, ke ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke faí ʻi he huafa ʻo e ʻAló, pea ke ke fakatomala pea ui ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻo fai atu maʻu ai pē” (veesi 1, 4–8).
Ko ia, naʻe fakahoko e ngaahi feilaulaú he māmaní ko ha ouau ʻo e ongoongoleleí, ke ngāue ʻaki mo fakahokoʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo fakataipe ia ki he teuteu e feilaulau e Foha ʻo e Tangatá, ʻa ia ʻe foaki ʻEne moʻuí ki he angahala ʻa e māmaní.
Naʻe fokotuʻutuʻu maʻu pē ʻa e anga ʻo e ouaú ke tuhu hangatonu pē ki he feilaulau ʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi he taimi te Ne hāʻele mai ai ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí. Hangē ko ʻení, ko e kātoanga ʻo e Lakaatú, naʻe fili mai ha lami tangata, ko e lahi tahá ia, taʻe hano ʻila pe mele. Naʻe fakatafe e totó pea tokangaʻi ke ʻoua naʻa motu ha hui—ko e fakataipe kotoa ia ki he pekia ʻa e Fakamoʻuí.
ʻOku fakaofo kiate au ʻa e hokohoko hono fai mai ʻo e feilaulaú ʻi he kuonga kotoa pē meia ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he kuonga ʻo e Fakamoʻuí. Neongo naʻe lahi e taimi ne hē ai e tangatá mei he moʻoní, ka naʻe nofo maʻu pē ʻi honau ʻatamaí ʻa e ʻamanaki ʻe huhuʻi ʻe he ʻEikí e angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo fakafou ʻi Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú pea mo e ʻamanaki ʻe lava ʻe he fakalelei ʻo Hono taʻataʻá ʻo ʻomi ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté.
Naʻe fakangata hono fai ʻo e feilaulaú ʻi he taimi ne hāʻele mai ai ʻa e Fakamoʻuí ki he māmaní. Naʻe fakahoko e sākalamēnití ke fakamanatu ki Hono kau muimuí naʻá Ne ʻi māmani pea fakahoko Hono fatongia fakamāmaní. Okú mou manatu, ʻi hoʻomou lau e Luke 22 : 19–20:
“Pea toʻo ʻe ia ʻa e maá, ʻo ne fakafetaʻi, mo tofitofi ia, ʻo ne ʻatu kiate kinautolu, ʻo pehē, Ko hoku sinó ʻeni, ʻa ia kuo foaki koeʻuhi ko kimoutolú: fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate au.
“Pea hili ʻa e ʻohomohé naʻe toʻo foki ʻe ia ʻa e ipú, ʻo pehē, Ko e ipú ni ko e fuakava foʻou ʻi hoku totó, ʻa ia ʻoku lilingi koeʻuhí ko kimoutolu”
Ko ia, ʻoku ou ofo ʻi he fakamanatú ni, he neongo ʻa e kuonga fakapoʻuli ʻo e hē mei he moʻoní, naʻe kei fakahoko pē ia ʻi he ngaahi founga mo e anga kehekehe ʻe he toʻu tangata kotoa pē ʻo aʻu ki Hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ʻi he taimi ne toe ʻomi ai e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he māmaní ke fakahoko ʻaki e ouau toputapu ʻo e fakahaofí.
ʻ ʻI he kotoa e ngaahi kuonga ne lekooti ai e hisitōliá ne fakamanatu mai ai e misiona ʻo hotau Fakamoʻuí. Naʻá Ne hāʻele mai ki māmani ʻo hangē ha taha ʻoku tangataʻi fonua uá, ko e ʻOtua ʻe taha pea tangata e taha. Naʻá Ne lava ai ʻo fakahoko ʻEne Fakaleleí, mo e feilaulau maʻongoʻongá maʻatautolu hono kotoa. ʻE toe ʻi ai nai ha fakamoʻoni ʻe toe mālohi ange ka ko hono akoʻi e ngaahi tokāteliné he ngaahi kuongá kotoa pē ko ia ʻa Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní? Kuó Ne ʻomi ʻEne ongoongoleleí ke tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu lolotonga ʻetau fononga ʻi he māmaní.
Fakahā ki Māmani ʻa e Moʻoni ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei:
“ ʻOku fakafalala mai ʻa e fatongia ʻo hono fakahā ki māmani ʻe hanga ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakaleleiʻi ʻene ngaahi palopalemá ki he kakai tangata ʻoku nau tala . … ʻoku nau tui … ko e palopalema kotoa he māmāní ʻe lava ke fakaleleiʻi ʻi he talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. …
“Ko e tali ki he ngaahi palopalema lahi taha ʻo e māmaní ʻoku maʻu ia ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene feau e fie maʻu ʻa e fakafoʻituituí kae pehē foki ki he puleʻangá mo e ngaahi puleʻanga kotoa pē. Te tau mahalo ʻoku tau fuʻu poto, ka teu talaatu ʻoku ʻikai. Ka ko hono fakaʻaongaʻi pē palani ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi palopalema ʻo e māmaní. Ko kimoutolu ʻoku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku lahi ange homou fatongiá he ʻahó ni, he ʻoku mou moʻui he taimi ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní ʻoku fakatupu ai ha meʻa foʻoú, ʻo laka ange ia ʻi ha meʻa kuo aʻusia ki muʻa ʻe he Siasí. Te u toe ʻai atu. Kapau ʻoku tau tala ʻoku tau maʻu ʻa e moʻoní, kuo pau ke moʻui ʻaki ia ʻe he Kāingalotu kotoa pē, he ko ʻene haʻu ʻa e kakai ʻo māmaní, ke fakamoʻoniʻi, pea siviʻi e fua ʻo e ʻakaú, te nau ʻiloʻi ʻoku lelei ia mo kakato.”3
Ko e pōpoaki mahuʻinga te tau tala ki māmaní kuo toe fakafoki mai e ongoongolelei ʻo hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí. Kuo toe ʻi māmani Hono Siasí mo e mālohi mo e nāunau ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní.
ʻOku foaki ia kiate kinautolu kuo fakanofo ki aí---mo e mālohi ke ngāue kiate Ia ko Hono kau fakafofonga ke ʻomi e ngaahi tokāteliné, ouaú, tefitoʻi moʻoní mo e mālohi ke fakamaʻu ʻi māmaní ʻa ia ʻe fakamaʻu ʻi he langí. Ko e Siasi ʻeni ʻo e Fakamoʻuí. ʻOkú Ne fakahoko e ngāue Hono Siasí ʻo fakafou mai Heʻene kau palōfita kuo filí. ʻOku akoʻi leva ʻe he kau palōfitá ʻa e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé pea fakamoʻoniʻi ko Sīsū ko e Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Ko e ʻaho mo e taimi ʻeni e kuonga e kakato ʻo e ngaahi kuongá ʻa ia naʻe lea ki ai ʻa e kau palōfitá talu mei he kamataʻanga ʻo taimí. Ko ha taimi ia ʻo hono fakakakato kotoa e meʻa ne tala ʻe he kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻe hokó pea kuo lekooti ia ʻi he ngaahi Folofola Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ko ha Siasi foʻou ʻeni ka ko ha Siasi naʻe toe fakafoki mai ki māmani he taimi mo e kuonga ko ʻení.
Ko kimoutolu ʻa e toʻu tangata kuo tuku mai ʻe he ʻEikí he kuonga ní. ʻI hoʻomou papitaisó ne fai ai ha fuakava mo ha fakapapau ki he ʻEikí ke fakafofongaʻi Ia ʻi hono tokoniʻi e kakaí ke liʻaki ʻenau founga fakamāmaní kae foki ki he ngaahi tāpuaki ne talaʻofa ʻe maʻu kapau te tau muimui kiate Ia pea moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí. Te mou lava ke tokoniʻi e fānau hoʻomou Tamai Hēvaní ke foki ki he tui faka-Kalisitiané pea fakatupulaki ha tui kiate Ia mo foki ki Hono ngaahi halá.
Ko e Meʻa te Ke Lava ʻo Faí
Mahalo pē te ke ʻeke, “Ko e hā te u faí?” Naʻe fokotuʻu mai ʻe heʻemau palesiteni fakasiteikí ʻi haʻane malanga sākalamēniti ha meʻa ʻe fā ke tau fai ke fakafoki mai e niʻihi kehé:
ʻUluakí ko e lotu fakaʻahó. ʻOku ou saiʻia he fakamatala ko ʻeni ʻi he Bible Dictionary: “ʻI [hoʻomou] ako ki he tuʻunga totonu ʻi hotau vā mo e ʻOtuá (ʻa ia, ko e ʻOtua ko ʻetau Tamaí, pea ko ʻene fānau ʻa kitautolu), ʻe toki fakanatula pē mo ʻikai toe fakapuʻia ʻetau lotú (Mātiu 7:7–11). Ko e lahi e faingataʻaʻia ke lotú ko e ngalo ʻa e faʻahinga vā ko ʻení. ʻOku hanga ʻe he lotú ʻo fakafehokotaki e finangalo ʻo e Tamaí mo e loto ʻo e fānaú ke fenāpasi. ʻOku ʻikai fakataumuʻa e lotú ke ne liliu e finangalo ʻo e ʻOtuá, ka ke tau maʻu mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi tāpuaki kuo finangalo ʻa e ʻOtuá ke ʻomí, ka ʻoku makatuʻunga ia mei he anga ʻetau kolé. ʻE toki maʻu e ngaahi tāpuakí hili haʻatau ngāueʻi. Ko e lotú ko ha ngāue, pea ko e founga ia ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki māʻolunga tahá.”4
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Thomas S. Monson:
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni: “Kiate kinautolu ʻoku fanongo mai ki hoku leʻó ka ʻoku fefaʻuhi mo e ngaahi palopalema mo e faingataʻa lalahi pe iiki, ko e lotú ʻokú ne ʻomi e ivi fakalaumālié. … Ko e lotú ʻa e founga ʻoku tau omi ai ki he Tamai Hēvani ʻofá. Fakataufolofola kiate Ia ʻi he lotu peá ke fakafanongo ki he talí. ʻOku hoko mai e maná ʻo fakafou ʻi he lotú. …
“Manatuʻi ke ke lotu fakamātoato.”5
Lotu fakaʻaho pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau toe foki ki heʻenau tui faka-Kalisitiané ʻi hano poupouʻi ke nau tūʻulutui ʻo lotu.
Uá, ako fakaʻaho e folofolá. ʻE toe ʻi ai nai ha fakamoʻoni ʻe toe mālohi ange kau kia Sīsū Kalaisi mei he ngaahi fakamoʻoni ko ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná? ʻI he ngaahi vahe ʻe 239, ko e 233 ai ʻoku kau ki he Fakamoʻuí. ʻIkai ʻoku fakaofo?
Fakapapauʻi ʻokú ke ako folofola fakaʻaho.Tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau toe foki ki heʻenau tui faka-Kalisitiané ʻaki hono poupouʻi ke nau ako fakaʻaho e folofolá.
Tolú, feʻunga mo taau ki he temipalé. Kuo ʻi ai ha niʻihi kuo ʻalu ki he temipalé, pea teʻeki lava ha niʻihi. ʻOku totonu ke mahino ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu kae maʻu ha lekomeni temipalé. ʻOku mahino lelei kiate kitautolu ʻa e founga te tau ʻalu ai ki he fakamaau ʻi ʻIsilelí ke fakapapauʻi ʻoku tau taau ke maʻu ha lekomeni temipale pea moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga ʻo e maʻu lekomeni temipalé.
Moʻui ʻi ha founga ʻe hanga ʻe hoʻo sīpinga angatonú ʻo fakahaaʻi e anga ʻoku taau ki hono maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.
Faá, ngāue tokoni fakaʻaho. Manatuʻi e ngaahi lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní: “Pea vakai, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhi ke mou iloʻi ʻa e potó; koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17) ʻOku tali moʻoni ʻe he ʻEikí ʻetau lotú ʻo fakafou mai he ngāue tokoni ʻoku tau fai ki he niʻihi kehé.
Hoko ko ha sīpinga ʻo e tokoni faka-Kalaisí pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke toe foki ki heʻenau tui faka-Kalisitiané ʻaki hano poupouʻi ke nau ō atu ʻo tokoni ki honau kāingá.
“Laka Atu ʻe Kāinga ki he Tau”
ʻI heʻeku kei hangē ko kimoutolú ne u aʻusia ha meʻa naʻe tokoni ke mahino kiate au ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue tokoní. ʻOku ʻoatu e aʻusia ko iá ʻi he vitiō ko e Kau Fakamoʻoni Makehe ʻo Kalaisí. ʻOku ou loto ke mou toe mamata ai he pooni.
Ne u aʻusia ha meʻa ʻi heʻeku moʻuí ʻokú ne fakamanatu maʻu pē ʻa e fiefia ʻe maʻu mei he fehuʻi ʻKo e hā ha meʻa naʻe mei fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he meʻá ni?’
Ne u kau he fuofua kau Sōtia ʻAmelika ne tūʻuta ki Siapani hili hono fakamoʻoniʻi e talite melinó he ʻosi ʻa e Tau Lahi Hono II. Ko e meʻa fakamamahi taha ki heʻeku moʻuí ʻa e mamata ko ia ki hono fakaʻauha e kolo ko Nakasakí. Ko e konga lahi ʻo e koló kuo maumauʻi. Kuo teʻeki ai tanu ha kau pekia ʻe niʻihi. Koeʻuhí ko e kau sōtia ngāue kimautolu, ko ia ne fokotuʻu leva homau ngaahi nofoʻangá ka mau ngāue.
Ne fuʻu fakamamahi e tūkungá, pea tokosiʻi ha niʻihi ʻiate kimautolu ne fie ngāue. Ne mau ʻalu ki he faifekaú ʻo kole ha ngofua ke toe langa hake e ngaahi falelotu faka-Kalisitiané. Koeʻuhí ko e fakangatangata ne fai ʻe he puleʻangá lolotonga e taimi taú, ne meimei mate e ngaahi siasí ia. Kuo lahi ʻaupito e maumau ʻa e ngaahi falelotú. Naʻa mau loto ke fakaleleiʻi mo palasitaaʻi e ngaahi falelotú ni ʻi heʻemau taimi ʻataá kae toe lava ke fai ki ai ha lotu.
Ne ʻikai mahino e leá kiate kimautolu. Ko e meʻa pē ne mau lavá ko hono monomono e ngaahi falé. Ne mau ʻilo e kau faifekaú kuo fuoloa ʻenau taʻe ngāué koeʻuhí ko e taú pea fakalotolahiʻi ke toe fua honau fatongiá. Naʻe fakaʻofoʻofa e meʻa ne mau tofanga ai mo e kakaí ni ʻi heʻenau aʻusia ʻa e tauʻatāina ke toe fai ʻenau tui faka-Kalisitiané.
“Te u manatu maʻu pē ki ha meʻa ne hoko ʻi heʻemau teu ke mavahe mei Nakasaki ke foki ki ʻapí. ʻI he ʻamanaki ke mau heka he lēlué ʻo fononga ai ki he vaka te mau foki aí, ne fakamataliliʻi kimautolu ʻe he toenga e kau Sōtiá. Ne haʻu honau ngaahi kaungāmeʻa fefiné ʻo fakahekeheka kinautolu. Naʻa nau kataʻi kimautolu ʻo talamai ne ʻikai ke mau kau he fiefia ʻo e ʻi Siapaní. Ne mole noa pē homau taimí he ngāué mo hono palasitaaʻi holo e holisí.
“ʻI he fakalalahi ʻenau taukaé, ne fakafokifā ʻa e ʻasi mai mei he foʻi māʻolunga ofi ki he tauʻanga lēlué ha kau Kalisitiane Siapani ʻe toko 200 mei he ngaahi ʻapi siasi ne mau monomonó, ʻo hivaʻi ʻa e ʻLaka Atu, ʻE Kāinga ki he Taú.ʻ Naʻa nau haʻu mo e ngaahi meʻaʻofa lahi. Pea nau tuʻu laine he halanga lēlué, pea ʻi he kamata ke lele ʻa e lēlué, naʻa mau ala atu ki honau nimá. Naʻe ʻikai ha lea; ka naʻe fuʻu ongo mālohi. Naʻe hounga kiate kimautolu ʻa e lava ke mau fai ha kiʻi tokoni ʻi hono toe fokotuʻu e Kalisitiané ʻi he puleʻangá ni hili e taú.”6
Tuʻu Hake pea Ongoʻi ha Fakapapau Foʻou
ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi ko ʻEne fānau kotoa kitautolu pea ʻokú Ne ʻofeina kitautolu. ʻOku ou ʻiloʻi naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAló ki māmani ko ha feilaulau fakalelei maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pea ko kinautolu kuo maʻu ʻEne ongoongoleleí ʻo muimui kiate Iá ʻe fiefia he moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e meʻaʻofa mahuʻinga taha ia he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi naʻá Ne tataki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ki māmaní ʻo fakafou mai he ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ou ʻiloʻi ko e fiefia mo e nēkeneka ʻoku tolonga he moʻui matelié ʻe toki maʻu pē ia he muimui ki he Fakamoʻuí, talangofua ki Heʻene fonó, pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú.
Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku ou fakalotolahiʻi kimoutolu he pooni ke toe hiki hake hoʻomou tukupaá. ʻOku ou fakatukupaaʻi kimoutolu ke hoko “ko e toʻu tangata lelei tahá” ʻaki hono tokoniʻi e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke toe foki ki he tui faka-Kalisitiané, pea mo ha fakavaʻe fakalotu mālohi ʻoku ʻaongá ke fiefia ai mo nonga e ʻatamaí pea fiefia moʻoni ʻi he taimi teuteuʻanga ko ʻeni ʻo e moʻui fakamatelié.
ʻOfa ke tāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e loto-toʻa, loto-lahi, vēkeveke mo e holi ke toe fakafoʻou e tui ki he ongoongolelei ʻo hotau ʻEikí mo e Fakamoʻuí. ʻOkú Ne moʻui.Ko ʻeku fakamoʻoni ia kiate kimoutolu ʻi Hono huafa māʻoniʻoní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
© 2011 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he lea faka-Pilitāniá: 6/10. Fakangofua ke liliú: 6/10. Liliu ‘o e We Were the Greatest Generation. Tongan. PD50029874 900
Notes
2. Noelle Knox, “Religion Takes a Back Seat in Western Europe,” USA Today, Aug. 11, 2005, http://www.usatoday.com/news/world/2005-08-10-europe-religion-cover_x.htm.