Skip to Content Skip to Navigation

Ko e Teuteu ki ho Ikuʻanga Taʻengatá

ʻEletā Neil L. Andersen
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá


ʻEletā Neil L. Andersen,  “Ko e Teuteu ki ho Ikuʻanga Taʻengatá” 

Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 10 Sānuali 2010 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí

Siʻoku kāinga ʻofeina kei talavou, ʻoku ʻikai lava ke u mātā kotoa homou fofongá ʻi he Senitā Meliotí pea pehē ki he ngaahi fale lotu ʻe lauiafe ʻi he funga ʻo e māmaní, ka ʻoku lava ke u ongoʻi hoʻomou ngaahi leleí, mo hoʻomou holi ke fai leleí pea mo hoʻomou ʻofa ki he ʻEikí mo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo ʻete hoko ko ha Taki Māʻolungá, ko ʻete lava ko ia ʻo feohi mo kimoutolu he funga ʻo e māmaní. ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo toki ʻosí, kuo mau mātā ai homou ngaahi fofongá mo lulululu mo kimoutolu ʻi ha ngaahi feituʻu lahi ʻi he ʻIunaiteti Siteití. ʻI Sune ʻo e taʻu kuo ʻosí, ne mau folau ai mo Palesiteni pea mo Sisitā ʻUkitofa ki ʻIulope Hahake, Lūsia pea mo Pilitānia. ʻI ʻOkatopá ne mau ʻi ʻAfilika Tonga ai mo ʻAfilika Hihifo. Ne mau toki foki mai ʻi Nōvema mei ʻAmelika Lotoloto. ʻOku ʻi ai ha mālohi lahi ʻo e anga māʻoniʻoní ʻi he kakai lalahi kei talavoú pea mo e toʻu tupu ʻo e Siasí ni. Mou fiefia ʻi he ʻiloʻi ʻoku mou ʻinasi fakataha mo ha lau kilu kehe ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku mou fehangahangai mo iá pea mo e ngaahi taumuʻa mahuʻinga ʻoku mou ongoʻí. ʻOku ou ʻofa atu mo lotua ʻe nofoʻia kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau tālangaʻi he pooni e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga kiate kimoutolú.

Kuó u moʻui ʻo laka hake ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu pe fāngofulu ʻi hamou tokolahi, ka ʻoku ʻikai ke u ʻi hení koeʻuhí ko e taukei ʻoku ou maʻú. ʻI heʻeku ʻiloʻi hoku ngaahi vaivaí, ʻoku ou tuʻu atu ai ʻi homou haʻohaʻongá ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, kuo fakanofo mo fakamafaiʻi ke u fakamoʻoniʻi Ia mo lea ʻaki Hono finangaló. ʻOku ou ʻi heni he pōní ko ha fatongia mei he ʻAposetolo pulé ko Palesiteni Thomas S. Monson.

ʻI heʻeku vakai atu kiate kimoutolú, ʻoku ou fakakaukau ai kiate au ʻi he taʻu ʻe 37 kuohilí. Ko e toki ʻosi ia ʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Falaniseé. Ne ʻikai lahi ha meʻa ʻe maʻu makehe mei ha kiʻi sēniti naʻe nō peá u haʻu ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Ne maʻu haʻaku ngāue ko e fufulu matapā sioʻata ʻi ʻapiako. Ne ʻosi mei ai ha taʻu ʻe taha peá u toki fetaulaki mo hoku ʻofaʻangá ko Kefi Uiliamisi. Ne u ongoʻi ngali tuēnoa mo taʻepauʻia ʻi he kahaʻú. Ne u fakakaukau, “Ko e hā nai hoku kahaʻú pea te u teuteu fēfē ki ai?”

ʻI heʻeku manatuʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení, ko ia ko ʻeku tefito leva ia ki he pōní: “Ko e Teuteu ki ho Ikuʻanga Taʻengatá.”

ʻI he taimi naʻe kei ʻi he māmaní ai ʻa Sīsuú, naʻá Ne faʻa fakaʻaongaʻi ha ngaahi meʻa fakatuʻasino ke tokoni ʻi hono fakamahino ki Heʻene kau ākongá, ʻa e meʻa fakalaumālié. Naʻá Ne folofola ʻo kau ki he tengaʻi ʻakaú mo e kēlení mo e fanga moá, matalaʻiʻakaú, fōkisí mo ha ngaahi meʻa fakatuʻasino kehekehe ke tokoni ke toe mahino lelei ange ki he kakaí ʻa e tuí, fakatomalá, mālohi fakalaumālié mo e fakamoʻuí.

Naʻe ʻikai folofola Ia ʻo fekauʻaki mo e vakapuná, he naʻe teʻeki ai ha meʻa pehē ia ʻi Hono taimí, ka kuo fakakakato ʻe Palesiteni ʻUkitofa e tafaʻaki ko iá ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí mo ne ʻomi ha ngaahi akonaki fakaʻofoʻofa mei heʻene taukei ko ha pailaté.

ʻOku ʻi ai haʻaku talanoa he pooni fekauʻaki mo e vakapuná te ne akoʻi kitautolu ʻo fekauʻaki mo e teuteu ki hotau ikuʻanga taʻengatá.

Kapiteni Sulenipeeki mo e US Airways Flight 1549

Naʻe lava he uiké ni ʻa e taʻu ʻe taha—ʻaho 15 ʻo Sānuali, 2009—naʻe mavahe ai ʻa e vakapuna US Airways Flight 1549 mei he Malaʻevakapuna LaGuardia ʻi Niu ʻIoké ʻo mahiki hake ki he langí ko e pehē te ne fai ha folau lelei ʻo fakataumuʻa ki Charlotte, North Carolina ʻi he matāfanga fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ko e kapiteni ʻo e vakapuná ko Kapiteni Sēsili B. “Suli” Sulenipeeki. Kuo laka hake he houa ʻe 19,000 ʻene puna vakapuná pea naʻá ne ʻamanaki ʻe tatau ai pē ʻa e houa ʻe taha mo e konga ka hokó.

Image

Kapiteni Sēsili B. Sulenipeeki

ʻI he kaka hake ko ia ʻa e vakapuna Airbus A320 ki he fute ʻe 3,000, ne hoko fakafokifā mai kiate ia ʻa e taʻeʻamanekiná. Naʻe feʻunga tonu mai mo e halanga vaká ia ha fanga kuusi Kānata lalahi ʻoku aʻu ʻo fute ʻe ono e mafola honau kapakaú. Naʻe tau e vakapuná ia ʻi he fanga manupuna lalahí ni. Ko e kovi tahá, ko hono mimisi ko ia ʻe he ongo fuʻu mīsini lalahi ʻo e vakapuná ʻa e fanga kūsí ʻi he halanga ʻo e vaká. Naʻe ʻi ai ha ongo ʻuʻulu faikehe ʻi hono komo ko ia ʻe he ongo mīsiní ʻa e fanga kūsí. Hili iá, ne fakalongomate—ta kuo mate ʻa e ongo mīsiní ia.

Image

Halanga folau ʻo e US Airways Flight 1549 kimuʻa pea tō ʻi he Vaitafe Hudson

Ne kamata fakapapauʻi leva ʻe Kapiteni Sulenipeeki ʻa e founga te ne lava ke fakatō lelei ʻaki e vakapuná. Naʻá ne muʻaki fakakaukau ke fakafoki e vakapuná ki he malaʻevakapuná pe ko ha malaʻevakapuna kehe ofi atu pē. Ne fuʻu lahi fau e tuʻunga fakatuʻutāmakí. Naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ko e hā hono fuoloa te ne lava ʻo levaʻi e vakapuná taʻe ʻi ai ha mīsiní. Naʻe pau ke ne fai ha fili ʻi ha lau momeniti pē. Naʻe fakapapauʻi ʻe Kapiteni Sulenipeeki ke ne fakatō e vakapuná ʻi he Vaitafe Hudson, ko ha vaitafe ofi atu pē ki Niu ʻIoke Siti. ʻI he ngaahi laui sekoni ko iá, naʻe ʻomi kotoa ʻene ngaahi ako ngāué, ʻa ʻene fakaʻutoʻutá, ʻene ngaahi fakakaukaú mo hono ngaahi talēnití ke ne fakafetaulakiʻi ʻaki ʻa e tō fakatuʻupakē ko ia ʻoku teuaki maí.

Image

Ne fakatō ʻa e US Airways Flight 1549 ʻaki ʻa e fute ʻe 900 ʻi ʻolunga he Hala Fakakavakava.

Image

ʻI he ʻaho 15 ʻo Sānuali, 2009, naʻe tō ai ʻa e US Airways Flight 1549 ʻi he vaitafe Hudson , ʻi Niu ʻIoke.

Naʻe tō vave ʻa e vaká ʻo feʻunga mo ha fute ʻe 900 ʻi ʻolunga he Hala-fakakavakava George Washington. Pea ʻi he feʻunga tonu e ongo kapakaú mo e fukahi vaí, naʻá ne fakahanga leva ki ʻolunga e taumuʻa ʻo e vakapuná kae heheke atu e sinoʻi vaká he fukahi vaí. Naʻe heheke atu leva e fuʻu vaká he fukahi vaí ʻo tuʻu maʻu ʻoku kei kakato pē.

Image

Tatali ʻa e kau pāsese ʻo e US Airways Flight 1549 ke fakahaofi kinautolu; Reuters/Jane Doe

Naʻe mālohi e puhi ʻa e ʻea momokó pea naʻe ʻiloʻi ʻe he kapitení kuo kamata ke tō e vaká. Naʻe tokoniʻi leva e kau pāsesé ʻi he hūʻanga fakatuʻutāmakí ki tuʻa ki he ongo kapakaú. Naʻe puhiʻi e fanga kiʻi vaka fakahaofi moʻui ʻo e vakapuná pea ngaʻunu vave atu e fanga kiʻi vaka mei ʻuta ke fakahaofi e kau pāsesé. Naʻe ʻikai mei fai ha tui ki he ngaahi ongoongó ni. Neongo naʻe mole ha vakapuna ne $60 miliona hono mahuʻingá, ka naʻe tō lelei ʻa Kapiteni Sulenipeeki pea fakahaofi kotoa e kau pāsese mo e kau ngāue ʻe toko 154, ʻo kau ai mo Kapiteni Sulenipeeki.

Hangē ko ia ne fai ʻe Sīsū ʻi Heʻene ngaahi akonakí, tau fakafekauʻaki angé ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau mamata ki aí ki he meʻa ʻoku ʻikai ke tau mamata ki aí, ʻa ia ko e matelié ki he fakalaumālié. Tau talanoa angé ki ha tafaʻaki ʻe tolu ʻe lava ke fekauʻaki tonu ai hotau ikuʻanga fakalaumālié—hoʻomou ikuʻanga fakalaumālié—pea mo e folau ʻa e US Airways #1549. ʻUluakí, ʻoku mou lolotonga fononga atu ʻi he matelié. Uá, te mou hoko ko ha kapiteni ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí pea ʻi ai hamou misiona tukupau ke fakahoko. Tolú, ko ho fatongia toputapu ia ke toe foki lelei ki ʻapi pea ke ke foki mo e tokolahi taha te ke lavá.

Fononga atu ʻi he Matelié

Fika 1: ʻOkú ke lolotonga fononga atu ʻi he matelié.

Naʻe ʻikai ke toki kamata pē e moʻui ʻa e kau pāsese ʻo e puna fika 1549 he taimi ne nau hū ai ki he loto vakapuná ʻi Niu ʻIoké. Naʻa nau kau atu ki ha fononga. Kuo lahi ha ngaahi meʻa ne hoko ʻi heʻenau moʻuí ki muʻa he folau ko ʻení pea lahi mo e meʻa ʻe hoko kimui ange ai. ʻOku tatau pē ia mo e ʻikai hoko ʻa e moʻui fakamatelié ni ko e kamata ʻanga pe ngataʻanga ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku tau kau atu ki ha fononga. Naʻe fuoloa e kamata mai ʻetau folaú ʻi he maama fakalaumālié, ʻa ia ne tau maʻu ai ʻa “[ʻetau] ngaahi ʻuluaki lēsoni ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié pea naʻe teuteuʻi [kitautolu] ke [tau] haʻu ʻi he taimi totonu ʻo e ʻEikí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 138:56). Ko e fānau moʻoni kitautolu ʻa ha ongomātuʻa fakalangi. Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “Ko e ʻOtuá au, naʻá ku fakatupu ʻa e māmaní, mo e tangatá ʻi he teʻeki ai ke nau ʻi he kakanó” (Mōsese 6:51), “he naʻá ku fakatupu ʻa kinautolu ʻi he langí” (Mōsese 3:5).

Naʻe tohi ʻe he punake ko William Wordsworth ʻa e taʻanga fakaʻofoʻofa ko ʻení:

Ko hotau fāʻeleʻí ko ha mohe pē mo e fakangaloʻi:
Ko e Laumālie ne tupu mo kitautolu heʻetau moʻuí,
Ko e tupu ia mei ha feituʻu kehe,
Pea haʻu ia mei ha feituʻu mamaʻo:
Kae ʻikai ʻi he fakangaloʻi kakato,
Pea ʻikai ʻi he tuʻunga halaʻatā,
Ka naʻa tau haʻu ʻi he ngaahi konga ʻao ʻo e nāunau
Mei he ʻOtuá, ko hotau ʻapí.1

Naʻe ʻikai ke tupukoso pē ʻa ʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié. Naʻe ʻi ai haʻatau ngaahi fili ke fai ai ʻo hangē pē ko ia hení. Kuo tau fakalakalaka pea fie maʻu ke ʻi ai ha sino fakamatelie mo tau aʻusia ʻa e matelié. Naʻe fie maʻu ke tau fakamoʻoniʻi ʻetau loto fiemālie ke moʻui ʻi he tuí. Naʻe tuku mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ha palani. Ko e uho ʻo e palani ko iá ʻa hono ʻomi ʻe Hono ʻAlo pē taha naʻe Fakatupú ha founga ke tau toe foki ange ai. Naʻa tau tali e palani ʻa e Tamaí mo tau fiefia ʻi he Fakamoʻui kuo filí. ʻOku tokoni ʻa hotau ngaahi faingamālie mo e fatongia ne tomuʻa fakanofo kitautolu ki aí, ki heʻetau moʻui ʻi he matelié. Neongo ʻoku ʻikai mahino maʻu pē, ka ʻoku hanga ʻe he meʻa ne tau fai he maama fakalaumālié ʻo tākiekina kitautolu ʻi he matelié ni.”2

ʻOku tau ʻi heni he taimí ni—ʻi he moʻui matelie ne tau tatali fuoloa ki aí. Neongo ʻoku ʻikai ke tau manatu ki heʻetau moʻui he maama fakalaumālié, ka ʻoku moʻoni ia ki heʻetau fanongó. ʻOku aʻu pē ki he moʻuí ni ʻa e ʻikai ke tau manatuʻi kotoa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá. Hangē ko ʻení, ʻokú ke manatuʻi e fuofua lea naʻá ke leaʻakí pe ko hoʻo fuofua taulaká? ʻOkú ke manatuʻi nai hoʻo fakakaukau, “ ʻOku ʻikai faʻa fua holo au ʻe heʻeku faʻeé ʻo hangē ko ia naʻá ne faʻa faí. Ko ia kapau ʻoku ou fie ngaue tauʻatāina holo, ʻoku lelei ange ke u tuʻu ʻo luelue?” ʻOku ʻikai faingataʻa ke tau ongoʻi loto naʻe ʻikai kamata ʻetau moʻuí ʻi hotau fāʻeleʻi mai pē ki he matelié. Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai ha potu folofola ʻi he tohi ʻa ʻAlamaá ʻoku fakamatalaʻi ai ko e fatongia ʻo e folofolá ke “[tokoni] lahi ki he manatu ʻa e kakaí ni” (ʻAlamā 37:8). Kuo fakalahi ʻetau manatú pea ʻoku tau ʻiloʻi naʻa tau teuteu mai ki he moʻui ko ʻeni ʻi he lolotongá.

Hangē ko e kamata ko ia ʻetau moʻui kimuʻa ʻi he moʻui fakamatelié, ʻoku pehē pē ʻa e ʻikai ngata ʻetau moʻuí he taimi ʻoku tuʻu ai e tā hotau mafú. Te tau kei hoko atu pē. Te ke hoko ai pē—ko e tokotaha tatau—ʻo tuʻuloa. Mahalo ʻe pehē ʻe ha niʻihi, “ ʻOku ʻikai ke u saiʻia ʻiate au.” Kātaki pē. Ko koe pē te ke lava ʻo aʻusia e tuʻunga ʻokú ke faʻufaʻú, te ke lava ʻo aʻusia ha tuʻunga lelei ange he meʻa ʻokú ke aʻu ki ai he ʻaho ní, ka te ke kei hoko pē ko koe.

Ko ha Kapiteni ʻi he Ngāue ʻa e ʻEikí

Fika 2: Te ke hoko ko ha kapiteni fakalaumālie ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí mo ha misiona tukupau ke ke fakahoko.

ʻOku ʻi ai hatau ikuʻanga taʻengata pea ʻoku ʻikai ngofua ai ke tau heka fakafiefiemālie pē he vakapuná ʻi heʻetau fononga he moʻui fakamatelié. Naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí kia ʻĒpalahame ʻe faitāpuekina ʻa hono hakó ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní (vakai Sēnesi 22:18; ʻĒpalahame 2:9). Naʻá ne ʻuhingá ki he tāpuaki fakalaumālie kuo ʻomi ki he māmaní ʻo fakafou mai ʻiate kitautolu, ʻa ia naʻá Ne ui ko e “fānau ʻo e fuakavá” (3 Nīfai 20:26). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ha niʻihi naʻe “ui mo teuteuʻi ʻa kinautolu talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní, ʻo fakatatau ki he tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 13:3).

Kuó ke fifili nai: “Ko e hā ʻoku ou hoko ai ko e tokotaha peheni he lolotongá? Ko e hā ʻoku ou ongoʻi ai e faʻahinga ongo ko ʻení? Ko e hā kuó u fili ai ke tui kakato ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí? Ko e hā ʻoku ou fili ai ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú, lolotonga iá ʻoku ʻikai tokanga ha niʻihi ia ki ai? Ko e hā ʻoku ou maʻu ai e faʻahinga ongo ko ʻení ki he Tohi ʻa Molomoná? Ko e hā ʻoku hū mālohi ai e ngaahi fakalea ʻo e folofolá ki hoku lotó, ka ʻoku ʻikai tokanga ha niʻihi ia ki he tohi toputapú ni? Ko e hā kuó u loto fiemālie ai ke fai ha ngaahi fuakava toputapu ʻo fakafou ʻi he papitaisó, fai ha ngaahi fuakava ʻi he temipalé, pea—ngāue fakafaifekau—ha tokolahi ʻo kimoutolu?

Naʻe fili mo tomuʻa fakanofo kimoutolu ke mou maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi hoʻomou moʻuí pea ke mou hoko ko ha takimuʻa ʻi he ngāue ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

Naʻe aʻu e houa ne puna vakapuna ai ʻa Kapiteni Sulenipeeki ki he houa ʻe 19,000 ʻi he taimi naʻá ne kapiteni he Folau fika 1549. ʻI heʻene fakakaukauloto atu ki he fili naʻá ne fai ke ne hoko ko ha pailaté, naʻá ne pehē ʻi hono taʻu 16 hili pē haʻane folau ʻi he houa ʻe 8 ʻi ha kiʻi vakapuna mīsini taha, naʻá ne ʻiloʻi leva ʻe hoko ʻa e folau vakapuná ko ha konga ʻo ʻene taumuʻá.3

Tali lelei muʻa ʻoku ʻi ai hoʻo taumuʻa taʻengata mahuʻinga, ʻa ia ko ho ikuʻanga taʻengatá ia. Lau ho tāpuaki fakapēteliaké. Hangē ko ia ʻoku tau lau ʻo kau kia ʻĒseta ʻo e fuakava motuʻá, “naʻe ʻomi koe … koeʻuhí ko ha kuonga peheni” (ʻĒseta 4:14). Tui ki ai pea tali ia!

ʻOku ʻikai hoko hoʻo ʻiloʻi pē ko hai koé mo e tuʻunga ʻoku totonu ke ke aʻusiá, ko ha meʻa ia ke ke hoko ai ko ha kapiteni ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi tūkiaʻanga mo ha ngaahi ʻahiʻahi lalahi ange ia ʻi he fanga kuusi Kānatá, te nau taʻofi koe mei hoʻo aʻusia ho ikuʻangá. Kuo pau ke ke tokanga. ʻOku fie maʻu ke fai ha teuteu ka ke hoko ko ha kapiteni ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Pea he ʻikai faingofua e teuteu ko iá! Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí: “Kapau ʻe muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne liʻaki ʻe ia ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá ʻo muimui ʻiate au” (Mātiu 16:24). Naʻá Ne toe folofola ko e meʻa ʻeni ʻe “toʻo hake ai ʻe ha tangata ʻa hono kolosí, [koeʻuhi ko] ʻene fakafisi ia mei he anga taʻe faka-ʻOtua kotoa pē, mo e holi kovi fakamāmani kotoa pē, pea [ke] tauhi ʻa e ngaahi fekau [ʻa e ʻEikí]” (Mātiu 16:24, footnote d; mei he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 16:26).

ʻI he manatu ʻa Kapiteni Sulenipeeki ki he taimi ʻo ʻene kei ako ʻi he ʻApiako Laulāpuná, naʻá ne pehē:

“Ne fuʻu tōtuʻa moʻoni ia. … Naʻe siviʻi mo, … fakatukupaaʻi kimautolu. Pea naʻe pau ke mau mamata ki he foʻi ha niʻihi ʻo ʻemau kau akó. …

“… Ne u fakatokangaʻi ai kapau te u kātaki ke lahi ange, te u maʻu ai ha mālohi naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻoku ou maʻu … , Naʻe ʻikai ke u mei ʻiloʻi e tuʻunga taupotu taha ʻo e faʻahinga maʻuʻanga tokoni ne pau ke u kumi tokoni ki aí.”4

ʻE hanga ʻe he mateuteu fakalaumālié ʻo tatala mai ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaeloto ʻokú ke maʻú. ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he lotú. ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he folofolá. ʻOku tau ako ke laka ki muʻa ʻi he tuí pea mo talangofua kakato ange. ʻOku hanga ʻe heʻetau teuteu mo maʻu e sākalamēnití ʻi he moʻui tāú, ʻo fakafoʻou mo maluʻi kitautolu. ʻOku tau maʻu e meʻafoaki pelepelengesi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku moʻoni ʻa e meʻafoaki fakalangi ko ʻení pea ʻoku mahuʻinga fau ia ki heʻetau malú.

ʻI he talanoa ʻa Kapiteni Sulenipeeki ʻo fekauʻaki mo ʻene hoko ko ha kapiteni ʻo ha vakapuná, naʻá ne fakatokanga mai ʻo pehē:

“ ʻOku ʻikai lava ke tomuʻa ʻiloʻi pe ʻamanekina ʻa e tūkunga kotoa pē. ʻOku ʻikai ha lisi vakaiʻi ia ʻo e meʻa kotoa pē. 5

“Kuo pau ke ke ʻiloʻi ʻa ia ʻokú ke ʻiloʻí mo e meʻa ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻí. …

“ ʻOku fie maʻu foki ke mahino kiate koe ʻa e founga ʻe ala liliu ai hoʻo fakaʻutoʻutá ʻe he ngaahi tūkunga ʻoku hokó.”6

ʻOku fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē ko ʻení ki hotau misiona fakalaumālié. ʻOku hanga ʻe he fakahā fakatāutaha ʻoku fakafou mai he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tataki kitautolu ʻi he taʻeʻiloá ke tau lavaʻi ʻa e taumuʻa ʻoku tau ʻi heni aí. Pea ʻoku mahuʻinga ʻa e angatonu fakafoʻituituí ki hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. He ʻikai tākiekina kitautolu ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo kapau ʻoku fakaʻapē pē ʻetau talangofuá.

Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e ʻelito ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai mo fakakaukau ki aí. ʻOku hoko ʻEne moʻuí ko hotau faʻifaʻitakiʻanga. ʻOku tuʻunga ʻiate Ia ʻa e malava ke tau toe moʻuí. ʻOku fakafou ʻi he mālohi ʻo ʻEne Fakaleleí ʻa e malava ke tau tuʻu ʻoku tau maʻa ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamaí. ʻOku tau ako ke ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻaki e kotoa ʻo hotau lotó, mālohí, ʻatamaí mo hotau iví. ʻOku ou manako he fakalea ʻoku pehē: “ ʻOkú ne ʻofa ki he ʻEikí ʻaki e kotoa ʻo hono lotó, pea ʻikai ke ne ʻofa ʻi ha meʻa ke toe fakatataua ʻaki Ia, ka ko e meʻa pē ko ia ʻoku fekauʻaki mo Iá.”7 Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15).

ʻOku tokolahi ha kakai lelei ʻi he funga māmaní. ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku taʻesiokita. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku tui kia Kalaisi ʻo hangē ko kitautolú. ʻOku ʻikai ko kitautolu pē ʻoku lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní pe maʻu ha tali ki heʻetau ngaahi lotú; ʻoku ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú kotoa. Ka kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ko e siasi pē ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku maʻu ai ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. Ko ʻeni pē ʻoku maʻu ai e palōfita ʻa e ʻEikí. Ko ʻeni pē ʻoku maʻu ai ʻa e mālohi toputapu ʻo e faisilá ʻoku malava ke nofo fakataha ai ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá.

Neongo ʻoku fakahoko atu e fakamafolá ni ʻi ha lea fakafonua ʻe 33, ka ʻoku tau kei tokosiʻi pē kitautolu ʻi hono fakafehoanaki atu ki he kakai ʻe laui piliona ʻi he māmaní. Naʻe ui kitautolu ʻe Pita ko e “toʻu tangata kuo fili, ko ha kakai fakaʻeiʻeiki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, … ko ha kakai makehe” (1 Pita 2:9). ʻOua naʻá ke siʻaki pe fakasiʻia ʻa e fatongia makehe kuo foaki atu kiate koé. Kuo pau ke ke hoko ko ha kapiteni ʻi he ngāue ʻa eʻEikí, kuo fakafatongiaʻaki ʻa hono hiki hake ʻa e fuka ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, he kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻe hoko ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha “talafekau ke muʻomuʻa ʻi [Hono] ʻaó ke teuteu ʻa e halá ki muʻa ʻiate [Ia]” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 45:9).

Ko ho Fatongia Toputapú

Fika 3: Ko ho fatongia toputapu ke toe foki lelei ki ʻapi mo ke ʻave ha kakai tokolahi.

Ko e konga lahi ʻo hoʻo ikuʻanga taʻengatá, ʻe tongitongi ia ʻi he moʻui ʻa kinautolu kuó ke tokoniʻi fakalaumālié. Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne ʻai ʻa Kapiteni Sulenipeeki ke hoko ko ha moʻungaʻi tangata? Ko e hā naʻe fakaʻapaʻapaʻi mo fakahoungaʻi lahi pehē ai iá? Koeʻuhí nai ko ʻene malava ke fakakaukau vavé? Koeʻuhí nai ko ʻene lava ʻo fai ʻa e ngaahi fili totonú he taimi naʻe mate ai ʻa e ongo mīsiní? Koeʻuhí nai ko ʻene lava ʻo tauhi ke palanisi pē ʻa e ongo kapakaú ʻi heʻene tō he fukahi vaí? Mahalo, naʻe kau kotoa e ngaahi meʻa ko iá ki ai! Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko e moʻui ʻe 154 ko ia naʻe mei molé, ka naʻá ne fakahaofi kinautolu. Pea ʻi heʻene fakahaofi kinautolú, naʻá ne fakahaofi ai foki mo ia.

Naʻe pehē ʻe Kapiteni Sulenipeeki ʻi heʻene fakahaofi e moʻui ʻa ʻene kau pāsesé: “ ʻI heʻene tuʻu fakafiká, ko e 155 ko ha mataʻifika pē ia. Ka ʻi heʻeku mamata ki he fofonga ʻo e kau pāsese kotoa ko iá—pea mo e fofonga ʻo honau ngaahi ʻofaʻangá—ne ongo moʻoni ai kiate au ʻa e meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ko e ola lelei ʻa e Folau fika 1549.”8

ʻE lava nai ke tau fakaʻaongaʻi ʻeni ki hotau misioná? ʻOku angaʻofa lahi fau e kāingalotu ʻo e Siasí ni ʻi he tokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá, ʻo tatau pē ʻi he Siasí mo e funga ʻo e māmaní. Ka ko hotau misiona fakalangí, ʻa e tāpuaki ko ia naʻe pehē ʻe he ʻEikí ʻe fakafou mai ʻi he hako ʻo ʻĒpalahamé ki he māmaní, ʻoku fakalaumālie ʻaupito pē ia.

Kuo pau ke tau fakatafoki ʻetau moʻuí ke tau hanga atu ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke tau toe foki fakataha ki heʻetau Tamai Hēvaní.

Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ia ʻoku kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia ʻiate ia: ka ko ia ʻoku mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko aú, ʻe maʻu ʻe ia ia” (Mātiu 10:39). Tuku muʻa ke u lau atu ʻa e Mātiu vahe 25, ʻi heʻetau fakakaukau ko ia ki hotau fatongia ko e kau kapiteni fakalaumālié, ʻo fakahū ai e foʻi lea ko e fakalaumālie:

“Pea ʻe toki pehē ʻe he Tuʻí kiate kinautolu ʻi hono nima toʻomataʻú, Haʻu, ʻa kimoutolu kuo monūʻia ʻi heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teu moʻomoutolu talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní:

“He naʻá ku fiekaia [fakalaumālie] pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au: naʻá ku fieinua [fakalaumālie], pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au: ko e muli [fakalaumālie] au, pea naʻa mou fakaafeʻi au. …

“Pea ʻe toki lea ʻa e māʻoniʻoní ʻo pehē ange kiate ia, ʻEiki, naʻa mau mamata kiate koe ʻanefē ʻokú ke fiekaia [fakalaumālie], pea mau fafangaʻi koe? pea fieinua [fakalaumālie], pea mau foaki ʻa  e inu kiate koe? …

“Pea ʻe lea ʻa e Tuʻí ʻo pehē ange kiate kinautolu. Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú” (Mātiu 25:34–35, 37, 40).

Ko hai te ke haʻu mo iá? ʻUluakí pē, ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e faingamālié, kuo pau ke ke mali peá ke haʻu mo ho malí mo ho fāmilí. Ko ho ʻuluaki fatongiá ia. Ko e ngaahi fāmilí ko e ngaahi fokotuʻutuʻu ia ʻo e langí.

Ke tau fakahoungaʻi e fatongia ko ʻení, ʻoku tau vakai atu ai ke toe mamaʻo ange mei he meʻa ʻoku ngata ai ʻetau sió. ʻOku toki mahino pē ʻa e ola fakalaumālie ʻo hono ohi hake ʻo ha fāmili angatonú, ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki hotau toʻu tangatá, ki hotau makapuná, makapuna uá, mo fai pehē atu ai pē. Naʻe mahino kia Kapiteni Sulenipeeki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻi heʻene fakahaofi e moʻui ʻa ʻene kau pāsesé. Naʻá ne pehē, “ ʻOku teʻeki ai ke u ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻoku toe ke fakahoko ʻe he kakai ʻe toko 154 ne mau folaú. He ʻikai lava ke u fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tokoni ʻe ala fai ki he māmaní ʻe heʻenau fānaú, makapuná mo e makapuna ua ʻoku teʻeki fāʻeleʻi maí.”9

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ʻa e ngaahi ola ʻo hono teuteuʻi fakalaumālie ʻo ha fāmili ʻo fakafou ʻi ha ngaahi toʻu tangata lahi.

Image

Henelī ʻĀline

Naʻe moʻui ʻa Henelī ʻĀline mei he taʻu 1841 ki he 1919. ʻI he 1898, ʻi hono taʻu 57, naʻá ne fanongo ai ki hono malanga ʻaki ʻe he kau faifekaú ʻa e ongoongoleleí ʻi ha ʻapiako ʻi he vahefonua ʻo Folōlitá ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne talaange ki hono uaifí: “Ko e toki fuofua taimi ʻeni ke u fanongo ai ki he moʻoní.” Naʻá ne papitaiso mo hono fāmilí. Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, ne nau fononga lēlue ki ʻIutā, ʻa ia naʻe feʻunga mo ha maile ʻe 2,000 tupu e fononga ko iá, ke nau lava ʻo maʻu e ngaahi ouau faisila ʻo e temipalé. Naʻá ne toe foki ki Folōlita peá ne faivelenga ai pē ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.

Image

Sōfolonia ʻĀline Uiliamisi

Ko hono ʻofefiné ko Sōfolonia ʻĀline Uiliamisi naʻe ʻi ai ʻene tama tangata ko Sēmisi Peanato Uiliamisi. Naʻe feʻiloaki ʻa Peanato Uiliamisi mo ha taʻahine talavou ko Maʻata ʻĀmani. Naʻá ne fiefanongo fakamātoato ki he Siasí, fakatupulaki haʻane fakamoʻoni mālohi pea naʻá ne papitaiso.

Image

Faitā ʻo e mali ʻa Sēmisi Peanato mo Maʻata ʻĀmani Uiliamisi

Image

Tā e fāmili ʻo Sēmisi mo Maʻata Uiliamisi pea mo Sisitā Kefi Uiliamisi ʻEnitaseni ʻi heʻene kei siʻí

Hili ha taʻu ʻe valu mei heʻena malí, naʻá na sila ʻi he Temipale Sōlekí mo ʻena fānau ʻe toko tolú. Ko hona ʻofefine siʻi tahá ko Kefi Uiliamisi, ʻa ia ne u feʻiloaki mo ia kimui ange ʻi BYU peá u kole fakamamate ki ai ke hoko ko hoku uaifí. ʻOku ʻi ai haʻama fānau ʻe toko fā mo ha makapuna ʻe toko hongofulu mā tolu he taimí ni.

Image

Tā fakafāmili ʻo Niila mo Kefi ʻEnitasení

Te u houngaʻia maʻu pē ʻi he faʻē mo e kui ua tangata angatonu ʻa Kefí, naʻe kau ki he Siasí peá ne faivelenga ai ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí. Naʻe ʻikai teitei feʻiloaki e ongo meʻá ni ia ʻi he moʻui matelié. Naʻá na moʻui ʻi ha kuonga kehekehe. Ka ko ha ongo kapiteni kinaua ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻi heʻena tokoni ke haofakiʻi mai homau fāmilí, ʻo fakafou ʻi heʻena ngaahi fili fakalaumālié.

Ko e moʻoni he ʻikai maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ha faingamālie ke ne mali ʻi he moʻuí ni, ka ʻoku ʻi ai ha hoa taʻengata kuo talaʻofa ʻi he taʻengatá kiate kinautolu ʻoku nau fie maʻu e tāpuaki ko iá. Ko kinautolu ko ia ʻoku ʻikai ke nau malí, ʻe lava ke nau fai ha ngāue lahi ʻi hono tataki e ngāue ʻa e ʻEikí mo haofakiʻi mai ha ngaahi laumālié. ʻI he konifelenisi ne toki ʻosí, naʻe fai ai ʻe Sisitā Papulā Tomisoni, ʻa ia ʻokú ne kau ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá mo teʻeki mali, ʻa e fakamatalá ni:

“ ʻI heʻeku mavahe mei he ako māʻolungá, ko ʻeku taumuʻá ke u hū ki he ʻunivēsití … , mali mo ha tangata talavou pea ʻi ai mo haʻaku fānau talavou ʻe toko fā. …

“Kae hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, naʻe ʻikai hoko ha konga lahi ʻo ʻeku ngaahi taumuʻá ʻo hangē ko ia ne u ʻamanaki ki aí. Ne ʻosi ʻeku akó mei he ʻunivēsití, ngāue fakafaifekau, maʻu mo haʻaku ngāue pea toe hoko atu ʻeku akó … , mo ʻeku ngāué ʻi ha ngaahi taʻu lahi. … Ka naʻe ʻikai ha tangata talavou ia, ʻikai fai ha mali pea ʻikai mo ha fānau. …

“Naʻe pehē mai ʻe haku kaungā ngāue naʻe ʻikai kau ki he Siasí, ‘Ko e hā ʻokú ke kei ʻalu ai ki he siasi ʻoku lahi fau e tō ʻenau fakamamafá ki he nofo malí mo e fāmilí? Ne u tali ange pē, ʻKoeʻuhí he ʻoku moʻoni!’ … ʻI heʻeku maʻu ʻa e Siasí mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻeku moʻuí, ne u ʻiloʻi ai ʻoku ou lolotonga fononga atu he hala ʻoku finangalo e Fakamoʻuí ke u muimui aí.”

Naʻá ne lea leva ʻo kau ki ha founga naʻe lava ke ne tākiekina fakalaumālie ai e niʻihi kehé, lolotonga ʻene kei tāutahá. Naʻá ne pehē: “Ne u maʻu faingamālie ke ngāue ʻi he Kau Finemuí ʻi ha taʻu lahi pea ne u ongoʻi ne u maʻu ai ha faingamālie ke akoʻi mo fakamoʻoni ki he kau finemui ne nau kei fakatupulaki ʻenau fakamoʻoní.”10

ʻI he taʻu ʻe 25 kuohilí ko Sisitā Tomisoni ko e faiako Loumaile ia ʻa Seli Nilasoní. Naʻe faitohi ʻa Seli Nilasoni—ʻa ia ʻoku ʻiloa he taimí ni ko Seli Nilasoni Sika—kia Sisitā Tomisoni he taʻu ʻe uofulu tupu kuohilí, hili ʻene kau atu ki heʻene kalasi loumailé, ʻo ne fakahaaʻi ange ʻene houngaʻiá. Naʻe tohi ʻe Sisitā Sika ʻo pehē:

“Ne u ʻā hake ʻi he 5:15 a.m. ʻo u fakakaukau atu kiate koe pea mo e tokoni lahi kuó ke fai ki heʻeku moʻuí. …

“… Naʻá ke mahuʻingaʻia taha pē ʻiate kimautolu. Naʻe lahi ʻa e tokanga mo e ʻofa naʻá ke fakahaaʻi mai maʻu pē kiate kimautolú. Naʻe fakalata maʻu pē ke feohi mo koe! … Kae mahuʻinga tahá, naʻa mau ʻiloʻi naʻá ke maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”11

ʻOku ʻi ai ha fāmili ʻo Sisitā Sika he taimí ni mo haʻane fānau ʻe toko nima. He ʻikai pē toe ngalo e tākiekina lelei ne fai ʻe Sisitā Tomisoni kia Sisitā Sika, pea mo e ngaahi toʻu tangata ka hoko maí.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí:

“Manatu ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. …

“Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi hono kalangaʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, [ʻoku ʻuhinga e kalangaʻaki e fakatomalá ke tokoniʻi e kakaí ke nau toe foki ki he ʻOtuá] pea ʻomi ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!

“Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa hoʻomo fiefiá mo e foʻi toko tahá … , hono ʻikai ke lahi hoʻomo fiefiá ʻo kapau te mo ʻomi ʻa e ngaahi laumālie tokolahi kiate au!” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 18:10, 15–16).12

ʻI he taki ʻetau tokangá ki he niʻihi kehé—ʻo muʻomuʻa pē hotau hoá, mo hotau fāmilí pea hoko mai ai e niʻihi kehé—ʻo tau langaki fakalaumālie hake mo tokoniʻi ʻa kinautolu ke nau tuʻu maʻu mo taʻeueʻiá, ko ʻetau fakahaofi ia ha ngaahi toʻu tangata mo fakakakato ʻa ʻetau taumuʻa taʻengatá.

Ko Lusiano Kasikati ʻeni, ko e Palesiteni ʻo e siteiki São Paulo Palāsia ʻIpitanga Naʻe kei taʻu ono pē ʻa Misa Kasikati he taimi naʻe papitaiso ai hono fāmilí ʻi São Paulo ʻi Palāsilá. Naʻe haʻu ʻa Palesiteni Kasikati ki he ʻIunaiteti Siteití ʻi ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí ko e fekumi ki he faifekau naʻá ne akoʻi ʻa hono fāmilí he taʻu ʻe 40 kuo hilí. Ko e meʻa pē ʻe taha naʻá ne ʻiloʻi paú, ko e hingoa ʻuluaki ʻo e faifekaú ko ʻEletā.

Ne fakafou ʻi ha ngaahi mana lahi ʻa hono maʻu ai ʻe Misa Kasikati ʻa e faifekaú—ko hono hingoá ko Misa Laili Uilisoni, ko ha takimuʻa mālohi mei Kalolaina Noate. ʻI ha tohi ʻa Palesiteni Kasikati kia Misa Uilisoni, naʻá ne fakafehoanaki ai ʻa ʻene fekumi ki he faifekaú, pea mo ʻene kumi ki ha tamai ne mole he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Peá ne fakamatala leva ki he tenga fakalaumālie naʻe tō he taʻu ʻe 40 kuohilí pea kuo liunga lahi ia mo ne faitokonia ha moʻui ʻa ha kakai tokolahi talu mei ai. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kasikati, “Te ke lava ʻo lau pe ko e foʻi tenga ʻe fiha ʻi ha foʻi ʻāpele, ka he ʻikai ke ke lava ʻo lau pe ko e foʻi ʻāpele ʻe fiha ʻe tupu mei he foʻi tenga ʻe taha.”13

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau toki ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ka tau toki fakamālohia mo langaki hake ai ha niʻihi kehe. ʻOku toutou akonaki mai ʻa Palesiteni Monisoni ke tau ala atu ʻo tokoni ke fakahaofi e niʻihi ʻoku tau feohí. ʻOku mou manatuʻi nai e talanoa ki heʻene tokoni lolotonga ʻene pīsope kei talavoú ki ha taha naʻe ʻikai maʻulotú?

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni:

“ ʻI he taimi naʻe ui au ke u pīsopé, ne u ʻiloʻi ko au ʻoku palesiteni he kōlomu ʻa e taulaʻeikí, pea ne u loto ke maʻulotu e tamasiʻi kotoa pē. Naʻe ʻi ai ha kiʻi tamasiʻi naʻe ʻikai pē teitei maʻulotu ia pea ne u fakakaukauloto pē, ko au ʻeni mo e kau taulaʻeikí. ʻOku ʻi ai haʻanau ʻetivaisa. Te u tuku ke nau lēsoni mo ʻenau ʻetivaisá. Te u ʻalu ʻo kumi ʻa Lisiate Kasitō. Ne u ʻalu atu ki hono ʻapí. Naʻe ʻi ai ʻene tamaí mo ʻene faʻeé, ka naʻá na talamai ʻoku ngāue ia ʻi he Tauʻanga Kā ʻi he West Temple.

“Ne u ʻalu leva ki he Nima Sauté ki he West Temple, pea naʻe ava ʻa e matapaá, ka naʻe ʻikai ha taha ia ai. Ko ia ne u kamata fakasiosio holo, ka naʻe ʻikai pē ha taha ia. Ko ia ne u takai hake ʻi mui, ʻoku tuʻu ai e ngaahi fuʻu luo fetongi lolo he taimi fuoloá.

“Ne u fakasio hifo ki he loto luó ʻo u sio hifo ki ha ongo foʻi mata ʻoku fakasio hake kiate au. Naʻá ne pehē, ʻPīsope, kuó ke maʻu au. Te u kaka hake.” Pea naʻá ne kaka hake mei he fuʻu luo fetongi loló.

“Ne ma talanoa lelei ai. Pea ne u pehē ange, ʻ ʻE Lisiate, ʻoku mau fie maʻu koe. ʻOkú ke poto he feohi mo e kakaí. Pea ʻoku ou fakaʻamu ke maʻulotu e taulaʻeiki kotoa pē. Te ke haʻu? Naʻá ne tali mai, ʻTe u ʻalu atu.’ Pea naʻá ne ʻalu ange.”

Hili ha ngaahi taʻu, ne vahevahe ʻe Lisiate Kasitō ʻa e meʻa ne hoko hili e meʻa ko iá:

“Hili iá ne u ngāue fakafaifekau. Ne u sila mo hoku uaifí ʻi he temipalé. Naʻe ʻi ai haʻama fānau lelei ʻe toko nima—ko e toko ua kuo ngāue fakafaifekau. Kuo tuʻo ua ʻeku hoko ko ha pīsope. ʻOku ʻofa lahi kiate ia ʻeku fānaú pea mo hoku uaifí koeʻuhí ko e meʻa naʻá ne fai maʻakú. Mahalo ko e taha ia ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha kuó u maʻu ʻi heʻeku moʻuí.”14

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni ʻi he Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopá: “ ʻOku ou tui ʻoku fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí ka ʻikai ke tau fakamoleki ʻetau moʻuí ʻo tokoni ki he niʻihi kehé, ʻe ngali taumuʻavalea leva ʻetau moʻuí. Ko kinautolu ko ia ʻoku moʻui pē maʻanautolú, ʻoku nau iku pē ʻo mole ʻenau moʻuí, ka ko kinautolu ʻoku femoʻuekina he tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku nau tupulaki mo fakalakalaka—pea nau iku fakahaofi ai ʻenau moʻuí.”15

Kuo pau ke mou hoko ko ha kapiteni ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai hamou misiona makehe ke toe foki lelei ki ʻapi pea mou ʻoatu mo kimoutolu ha niʻihi tokolahi.

Kātaki mo Maʻu ha ʻAmanaki Lelei

ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki ha meʻa ne hoko tonu kiate au. Ko ha talanoa vakapuna foki mo ʻeni.

ʻI he ʻaho 9 ʻo Nōvema ko ʻeni ne toki ʻosí, ne u folau ai mo hoku uaifi ko Kefí mei Kuatemala Siti ʻo fetongi vaka ʻi Miami, Folōlita. Naʻe ʻi ai haʻama ʻapoinimeni mahuʻinga pea naʻe fie maʻu ke ma fetongi vaka ʻi Miami. Ne ma mavahe pongipongia mei he hōtelé ʻi tuʻa ʻi Anitīkuā ʻi Kuatemala ke ma mavahe mai he taimi 8:55 a.m. ki Maiami. ʻI heʻema fononga atu ki Kuatemala Sití, naʻe fuʻu femoʻuekina ʻaupito e halá. Ne ma hohaʻa pe te ma aʻu taimi totonu ki he malaʻevakapuná. Ne ma aʻu taimi tonu atu pe ke maʻu homa vaká.

Ne ma fakatovave atu ʻi he ʻimikuleisoní ki he matapā te ma heka aí. ʻI heʻema aʻu atu ki aí, ne talamai ʻoku toe ha houa ʻe taha mo e konga pea toki mavahe homau vaká. Naʻe tau tōmui mai he pō kimuʻá pea naʻe kovi mo e ʻeá. Naʻe fie maʻu ke mālōlō ʻa e kau pailaté mo e kau ngāué ʻi ha taimi feʻunga ka mau toki folau. ʻI he toloi ko ʻení, ne ma hohaʻa ai pe te ma maʻu atu ʻema fetongi vaka ʻi Maiamí. Ne ma heka ki vaka ʻi ha houa ʻe taha mo e konga mei ai pea ʻi heʻemau holomui mei he matapaá kuo talamai ia ʻoku ʻi ai ha palopalema fakaʻilekitulōnika ʻi he vakapuná. Ne mau toe toloi ai ʻi ha miniti ʻe 40. Ne ma mihiʻi ʻema manavá mo fifili pe te ma maʻu koā ʻema fetongi vaká.

Naʻe folau taimi lelei ʻa e vaká mei Kuatemala Siti ki Maiami. Ne ma aʻu atu ki Maiami ʻoku toe ha miniti pē ʻe 30 pea mavahe homa vaka hokó. Naʻe ʻikai lōloa feʻunga e miniti ʻe tolungofulú ia, ka naʻá ma pehē pē ke ma feinga. Ne ma lele ʻi he vave taha naʻá ma lavá. Ne fakaofo e toko siʻi e laine he ʻimikuleisoní. Ne ma ʻalu fakalongolongo atu ki he Kasitomú mo lotua pē he ʻikai toe sivi ʻema kato toʻotoʻó. Naʻe tali ʻema lotú. ʻI heʻema sio hake ki he ngaahi monitoa he malaʻevakapuná, ne ma fakatokangaʻi ai ko homa vaká ʻoku ʻi he Matapā D-3. Ne ma lele ki he tafaʻaki ʻoku tuʻu ai ʻa e matapā D, ʻo kamata ke ma fou ʻi he sivi maluʻí. Ne toʻo homa suú. Faʻo e meʻa huhuʻá ʻi ha milemila. Toʻo mavahe ʻa e komipiuta toʻotoʻó. Fakaʻamu pē ke ʻoua naʻa kikī ʻa e monitoa maluʻí heʻema hū atu he matapā siví.

Kuó ma fai kotoa ia, hili iá, ne toe pē ha miniti ʻe 10 pea mavahe homa vaká. Ne u toe sio hake ki he monitoá. Ne u ʻohovale lahi he hala ʻeku maʻú—ʻoku ʻikai ko e matapā D-3 ʻoku mavahe mei ai e vaká ka ko e matapā E-3. Ta naʻá ma ʻalu ki he feituʻu hala. Ne fiu fakatau ʻema mānava. Mahalo kuo ʻosi tāpuni e matapā ia ʻo e vakapuná ka ʻokú ma kei mamaʻo. Ne ma fakakaukau ke tuku ā. Ka ne ma fefakalotolahiʻaki ʻo tutui atu pē ke ma aʻu. Ne ma lele, mo toho pē ʻema ongo kato toʻotoʻó. ʻI heʻema afe atu ki he Matapā E-3, ne ma fanongo ki hono ui homa hingoá. Ko ha mana ia. Naʻe kei ava pē ʻa e matapaá. Ne ma aʻu lelei ki ai!

ʻE ʻi ai ha ngaahi tūkiaʻanga, fakatoloi mo ha ngaahi meʻa ʻe maumau ʻi ho hala ki ho ikuʻanga fakalaumālié. ʻE ʻi ai ha ngaahi fehālaaki. Mahalo te ke fifili pe te ke aʻu taimi totonu koā ki ai. ʻOua naʻá ke lotofoʻi! ʻE ʻi ai ha ngaahi momeniti ʻo e ʻamanaki leleí mo e tuí ʻe ava mai, pea ikunaʻi mo e ngaahi tūkiaʻangá. Hoko atu, tutui atu, kae meʻa tēpuú, tui kia Kalaisi pea ako ke muimui kiate Ia mo ʻEne kau palōfitá, pea kātaki ʻo hangē ko e lau ʻa Nīfaí, “ ʻi he ʻamanaki ʻoku mālohi ʻi he haohaoa” (2 Nīfai 31:20). ʻI hoʻomou fai iá, ʻoku ou palōmesi atu, te mou fanongo ʻi ha ʻaho ki hono ui homou hingoá. Te mou aʻu lelei ki ai.

ʻOku moʻui ʻetau Tamai Hēvaní. Ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu. Ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Naʻá Ne toe fakafoki mai ʻa ʻEne ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko Palesiteni Monisoni ko ʻEne palōfita ia he ʻaho ní. ʻOku ou lotua ke ʻamoutolu e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ʻoku fakatatali mai ʻi hoʻomou teuteu atu ki homou ikuʻanga fakalaumālié. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

© 2010 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he lea faka-Pilitāniá: 5/09. PD50018081

Notes

1. William Wordsworth, “Ode: Intimations of Immortality from Recollections of Early Childhood,” ʻi he The Oxford Book of English Verse, ed. Christopher Ricks (1999), 351.

2. Dallin H. Oaks, ʻi he Conference Report, Oct. 1993, 97; pe Ensign, Nov. 1993, 72.

3. Vakai, Captain Chesley “Sully” Sullenberger, with Jeffrey Zaslow, Highest Duty: My Search for What Really Matters (2009), 5, 10.

4. Sullenberger, Highest Duty, 93, 95.

5. Sullenberger, Highest Duty, 188.

6. Sullenberger, Highest Duty, 119–20.

7. Howard W. Hunter, ʻi he Conference Report, Apr. 1965, 58.

8. Sullenberger, Highest Duty, 286.

9. Sullenberger, Highest Duty, 264.

10. Barbara Thompson, “Mind the Gap,” Ensign, Nov. 2009, 119.

11. Tohi meia Seli Nilasoni Sika ne fakatuʻasila kia Papulā Tomisoni, ʻaho 2 ʻo ʻEpeleli 2007.

12. See Neil L. Andersen, “Repent … That I May Heal You,” Ensign, Nov. 2009, 40–43.

13. Mei ha tohi fakataautaha meia Leuli Uilisoni, ʻaho 14 Nōvema, 2009, mo ha ʻī-meili ki he fāmili Uilisoní meia Lusiano Kasikati, ʻaho 9 ʻo ʻOkatopa, 2009, liliu mei he lea faka-Potukalí.

14. Transcribed from On the Lord’s Errand (DVD, 2008).

15. Thomas S. Monson, “What Have I Done for Someone Today?” Ensign, Nov. 2009, 85.

^ Back to top