ʻEletā D. Todd Christofferson, “Ke Foaki Mai He ʻAhó Ni Haʻamau Meʻakai,” Jan 2011
Faeasaiti ‘a e CES Maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 9 ʻo Sānuali, 2011 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí
Ko kimautolu ʻa e kakai lalahi matuʻotuʻa angé, kau ai e ngaahi mātuʻá, kau taki ʻo e Siasí, kau palōfesá, mo e ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku mau toutou enginaki atu ke ke palani ki he kahaʻú. ʻOku mau fakalotolahiʻi koe ke ke fekumi ʻi he akó mo e ako ngāué ko hano teuteuʻi ia hoʻo moʻuí ki he ngaahi taʻu ʻi he kahaʻú. ʻOku mau kole atu ke ke fokotuʻu ha fakavaʻe ʻo e nofomalí mo e fāmilí pea ngāueʻi e ngaahi palani ko iá. ʻOku mau fakatokanga atu ke ke fakakaukau ki he ngaahi nunuʻa ʻe malava ke hoko ʻi he ngaahi fili ʻokú ke faí he ʻoku kaunga ki ai e meʻa te ke fai he ʻaho ní (hangē ko ʻení, hoʻo meʻa ʻoku fai ʻi he ʻInitanetí). ʻOku mau faleʻi atu ke ke fakakaukauʻi e founga te ke fakafuofuaʻi ai e lavameʻa ʻi hoʻo moʻuí pea fokotuʻu leva ha ngaahi sīpinga mo ha ngaahi founga ʻe lava ke aʻusia ai ʻa e lavameʻa ko iá.
Ko e ngaahi meʻá ni ko hano fakahaaʻi ia ʻo ha faleʻi fakapotopoto mo lelei ki he moʻuí, pea ʻi heʻeku lea he pōní, ʻoku ʻikai te u fakasiʻisiʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fakakaukauʻí mo e palani kimuʻá. Ko e kī ki ha kahaʻu fakaʻofoʻofá ʻa e palani ʻoku fakakaukauʻi leleí mo e teuteú, ka ʻoku teʻeki ai ke tau aʻu ki he kahaʻú—ʻoku tau moʻui he lolotongá. Ko hono faʻu ko ia ʻetau ngaahi palani ki he kahaʻú ʻoku fai ia he ʻaho kotoa pē; pea ʻoku ikunaʻi ʻetau ngaahi taumuʻá ʻi hono palaniʻi fakaʻahó. Ko e ʻaho pē ʻe taha ʻi ha kuonga te tau ohi mo tauhi ai hotau ngaahi fāmilí. Ko e ʻaho pē ʻe taha ʻi ha kuonga te tau ikunaʻi ai ʻa e ngaahi tō nounoú. ʻOku tau kātaki ʻi he tui ki he ngataʻangá ʻi he ʻaho pē ʻe taha ʻi ha kuonga. ʻOku maʻu e moʻui fonu fiefiá pea mo ha taha māʻoniʻoní ʻi hono fakatahatahaʻi ha ngaahi ʻaho lahi naʻe ngāueʻi lelei. Pea ko ia ai te u lea atu ʻo kau ki he moʻui fakapotopoto he ʻaho kotoa pē.
Vakai ki he ʻOtuá ki he Ngaahi Fie Maʻu Fakaʻahó
ʻOku hiki ‘i he tohi ‘a Luké ha fehuʻi ʻa e taha ʻo ʻEne kau ākongá kia Sīsū, “ʻEiki, akonakiʻi ʻa kimautolu ke lotu ʻo hangē ko e ako ʻa Sione ki heʻene kau ākongá” (Luke 11:1). Naʻe ʻoange leva ʻe Sīsū ha sīpinga ʻo e lotú ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Lotu ʻa e ʻEikí. ʻOku hiki ʻa e meʻa tatau ʻe Mātiu ko ha konga ia ʻo e Malanga ʻi he Moʻungá (vakai Mātiu 6:9–13).
Naʻe kau ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí ʻa e kole ko ʻení, “Ke foaki mai he ʻahó ni haʻamau meʻakai” (Mātiu 6:11) pe ʻi he tohi ʻa Luké, “Ke foaki mai kiate kimautolu haʻamau meʻakai ‘i he ‘aho kotoa pē” (Luke 11:3). ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi fie maʻu he ʻaho kotoa pea ʻoku tau loto ke tokoni mai ai ʻetau Tamai Hēvaní. Ki ha niʻihi, ʻe ʻi ai ha ngaahi ʻaho, ko e fie maʻu meʻakai, ʻa ia, ko ha meʻakai ke moʻui ai he ʻaho ko iá. ʻE lava pē ia ke hoko ko ha fie maʻu ha mālohi fakalaumālie mo fakaesino kae lava ʻo feʻao ai ʻi ha toe ʻaho ʻe taha mo ha mahaki kuo fuoloa taʻu pe ko ha faingataʻa ʻoku tuai ʻene mole atú. ʻI ha ngaahi meʻa kehe, mahalo pē ko ha fie maʻu ʻoku ʻikai ke fuʻu hāsino mai hangē ko e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ngafa pe ngaahi ngāue ʻo e ʻaho ko iá—hangē ko ha lēsoni pe sivi ke fai.
ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Sīsū, mo ʻEne kau ākongá, ʻoku totonu ke tau fekumi ki he ʻOtuá he ʻaho kotoa ke maʻu ha meʻakai—ha tokoni mo e meʻa ke tau moʻui aí—ʻa ia ʻoku tau fie maʻu he ʻaho ko iá. ʻOku fekauʻaki tonu ʻeni mo e faleʻi ko ia ke “lotu maʻu ai pē, pea ʻoua naʻa fiu; pea kuo pau ke ʻoua naʻa mou fai ha meʻa maʻá e ʻEikí kā ʻi hoʻomou tomuʻa lotu ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Kalaisí, koeʻuhí ke ne fakatapui hoʻo ngāué maʻau, pea koeʻuhí ke ʻaonga ʻa hoʻo ngāué ki ho laumālié” (2 Nīfai 32:9).
Ko e fakaafe ko ia ʻa e ʻEikí ke kumi haʻatau meʻakai mei heʻetau Tamai Hēvaní, ʻokú Ne fakahaaʻi mai ha ʻOtua ʻofa, ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi fie maʻu fakaʻaho ʻa ʻEne fānaú mo vēkeveke ke tokoniʻi kinautolu, ʻi he meʻa kotoa pē, ʻo aʻu ai pē ki he fie maʻu siʻisiʻi tahá. ʻOkú Ne talamai te tau lava ke kole ʻi he tuí ki he Tokotaha ko iá “ ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia” (Sēmesi 1:5). Ko ia, ʻoku moʻoni, ko e meʻa lelei ia, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa heni ʻoku toe mahuʻinga ange ia he tokoni mai pē ke tau ikunaʻi ʻa e ʻaho kotoá. ʻI heʻetau fekumi mo maʻu fakaʻaho ʻa e meʻakai fakalangí, ʻoku tupulaki ʻetau tui mo e falala ki he ʻOtuá mo Hono ʻAló.
ʻOku Tanumaki e Tuí ʻi hano Fekumi Fakaʻaho ki he ʻEikí
Te ke manatuʻi ʻa e fononga lōloa ʻa e faʻahinga ʻo ʻIsilelí mei ʻIsipité pea mo e taʻu ʻe fāngofulu ʻi he toafá kimuʻa pea nau toki hū ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe fie maʻu ke fafangaʻi ha fuʻu kakai ʻe lauimiliona tupu. Ko hono moʻoní he ʻikai lava ke moʻui fuoloa ha fuʻu kakai tokolahi peheni ʻi he tuli manú pē, pea koeʻuhí ko ʻenau fehikitaki holó, naʻe ʻikai ke nau poto he tō ha ngoué pe tauhi ha fanga monumanu lahi. Ka naʻe ʻomi ʻe Sihova haʻanau meʻakai fakaʻaho mei langi—ʻa ia ko e maná. Ko e kiʻi meʻa siʻisiʻi ko ʻení ʻoku lava ke kai pea naʻe ʻasi mai ia he pongipongi kotoa pē he kelekelé ʻa ia ko ha meʻa foʻou mo taʻe ʻiloa. Ko hono moʻoní, ko e lea maná naʻe haʻu ia mei he lea naʻe ʻuhinga, “Ko e hā ia?” Pea fakafou mai ʻia Mōsese, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakaí ke tānaki pē ʻo fakafeʻunga ki he ʻaho kotoa pē, tukukehe ʻa e ʻaho kimuʻa he Sāpaté, te nau tānaki leva ke feʻunga mo e ʻaho ʻe ua.
ʻI he kamatá, neongo e mahino ʻa e fakahinohino ʻa Mōsesé, naʻe ʻi ai pē ʻa e niʻihi ia ne tānaki ʻo lahi ange he ʻaho ʻe tahá pea tauhi e toengá:
“Pea pehē ʻe Mōsese, ʻOua naʻa tuku ʻe ha tangata hano toe ki he ʻapongipongí.
“Ka naʻe ʻikai te nau tokanga kia Mōsese; ka ko honau niʻihi naʻe tuku hano toe ki he ʻapongipongí, pea naʻe ʻuangahia ia, pea namuaʻa” (ʻEkesōtosi 16:19–20).
Pea hangē ko ia ne talaʻofá, ʻi heʻenau tānaki ʻo liunga ua ʻa e lahi ʻo e maná ʻi he ʻaho hono onó, ne ʻikai kovi ia:
“Pea naʻa nau hilifaki ki he ʻapongipongí, ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsesé: pea naʻe ʻikai namuaʻa, pea naʻe ʻikai ha ʻuanga ʻi ai.
“Pea pehē ʻe Mōsese, Kai ia he ʻahó ni; he ko e ʻahó ni ko e Sāpate ia ki [he ʻEIKÍ]: ʻe ʻikai te mou ʻilo ia he ʻahó ni ʻi he ngoué.
“Ko e ʻaho ʻe ono te mou tānaki ia; ka ʻi hono fitu ʻo e ʻahó, ʻa ia ko e Sāpaté, ʻe ʻikai siʻi ʻi ai ia” (ʻEkesōtosi 16:24–26).
Ka neongo iá, ne ʻi ai ha niʻihi naʻe ʻikai lava ʻo tui taʻe mamata pea nau ʻalu atu he Sāpaté ke tānaki ʻa e maná.
“Pea naʻe folofola ʻa [e ʻEIKÍ] kia Mōsese, ʻE tuku ʻafē hoʻomou taʻe fie tauhi ʻeku ngaahi fekaú mo ʻeku ngaahi fonó?
“Vakai, ko e meʻa ʻi he foaki ʻe [he ʻEIKÍ] ʻa e Sāpaté kiate kimoutolú, ko ia ʻokú ne foaki ai kiate kimoutolu ʻi hono ono ʻo e ʻahó, ʻa e mā ki he ʻaho ʻe ua; mou nofo maʻu takitaha ʻa e tangata ʻi hono potu, ʻoua naʻa ʻalu ha tangata ʻe toko taha mei hono potú ʻi hono fitu ʻo e ʻahó” (ʻEkesōtosi 16:28–29).
ʻOku hangē ʻoku tatau pē ʻa e kuonga muʻá mo e ʻaho ní he ʻoku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo taʻofi ʻenau fakatau he ʻaho Sāpaté.
ʻI hono ʻomi ha meʻakai fakaʻahó, ʻi he ʻaho ki he ʻaho, naʻe feinga ʻa Sihova ke akoʻi e tuí ki ha puleʻanga ne laka hake he taʻu ʻe 400 ʻa e mole ʻa e konga lahi ʻo e tui ʻenau ngaahi tamaí. Naʻá Ne akoʻi kinautolu ke falala kiate Ia, ke “sio pē kiate [Ia] ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē” (T&F 6:36). Naʻá Ne ʻomi ha meʻa feʻunga ʻi he ʻaho taki taha. Tukukehe ʻa e ʻaho hono onó, he ʻikai lava ke nau tuku ha toenga ʻo e maná mei he ʻaho ʻe tahá ki he ʻaho hono hokó. Ko hono moʻoní, naʻe pau ke ʻaʻeva e fānau ʻa ʻIsilelí mo Ia he ʻahó ni pea falala te Ne ʻomi ha meʻakai feʻunga he ʻaho hono hokó pea mo e ʻaho hono hokó, ʻo fai pehē ai pē. ʻI he founga ko iá, he ʻikai leva ke Ne mamaʻo mei heʻenau fakakaukaú mo e lotó.
ʻOku totonu ke tau fakatokangaʻi, ʻi he meʻá ni, naʻe ʻikai ʻuhinga e kai mana ia he taʻu ʻe fāngofulú ko ha meʻa ia ʻe fai maʻu ai pē. ʻI he taimi pē ko ia naʻe lava ai e faʻahinga ʻo ʻIsilelí ʻo tokonaki maʻanautolú, naʻe fie maʻu ke nau fai leva ia. Hili ʻenau laka atu he Vaitafe Soataní pea nau teuteu ke kamata hono kapa ʻo Kēnaní ʻo kamata ʻi Selikoó, naʻe fakamatalaʻi ʻe he folofolá pea “naʻa nau kai ʻa e uite motuʻa ʻo e fonuá [ʻa ia, ko e ututaʻu ia ʻo e taʻu kimuʻá] ʻi he pongipongí ʻi he hili ʻa e kātoanga ʻo e Lakaatú. …
“Pea naʻe tuku leva ʻa e maná ʻi he pongipongí hili ʻenau kai ʻa e uite motuʻa ʻo e fonuá; pea naʻe ʻikai toe maʻu ʻa e maná ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí; ka naʻa nau kai ʻa e fua ʻo e fonua ko Kēnaní ʻi he taʻu ko iá” (Sōsiua 5:11–12).
Pea ʻe pehē pē, ʻi heʻetau kole ki he ʻOtuá haʻatau meʻakai fakaʻahó—ke tokoni ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo fai ha meʻá—kuo pau ke tau longomoʻui ʻi hono fai mo tokonaki ʻa e meʻa ko ia ʻoku tau malavá.
Falala ki he ʻEikí—ʻE Maʻu e Ngaahi Talí ʻi Hono Taimi Totonu
ʻI ha kiʻi taimi kimuʻa pea ui au ko ha Taki Māʻolungá, ne u fehangahangai mo ha faingataʻaʻia fakaʻekonōmika ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe ʻikai hoko mei ha faihala ʻa ha taha pe fakalotokovi, ka ko e taha pē ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku faʻa hoko pē he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau moʻuí. Naʻe fuʻu lahi pea vave ʻene hoko maí mo e afuhiá, pea ʻikai pē lava ia ke matafi atu. Ne ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe ngali fakatuʻutāmaki e faingataʻa ko ʻení kiate au mo hoku fāmilí, pea ne u fakakaukau ʻe fakaʻauha fakapaʻanga kimautolu. Ne u lotua ke hoko mai ha mana fakaofo ke fakahaofi kimautolu. Neongo ne tuʻo lahi ʻeku matuʻaki lotu fakamātoató mo e holi lahi, ka ko e tali naʻe fai maí ko e, “ ʻIkai.” Faifai pea ne u ako ke fai e lotu naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí, “kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú” (Luke 22:42). Ne u fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he kihiʻi meʻa kotoa pē ke maʻu ha tali aofangatuku.
Ne aʻu ki ha taimi kuo ʻosi kotoa ʻeku ngaahi maʻuʻanga tokoní, pea aʻu ki ha taimi kuo ʻikai ke toe ʻi ai ha feituʻu pe ha taha ke maʻu mei ai ha tokoni he taimi ko iá, pea ʻikai pē ha toe taha ia te u lava ke kole tokoni ki ai ke ne feau e faingataʻa ʻoku ou fehangahangai mo iá. Pea ʻi he ʻikai pē ha toe foungá, ne tuʻo lahi haʻaku tūʻulutui ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamai Hēvaní ʻo tangi ki Heʻene tokoní. Pea naʻá Ne tokoni. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko ha ongoʻi pē ʻoku nonga, ko ha ongoʻi fakapapau ʻe lelei pē ʻa e meʻa kotoa. Neongo naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻilo pe ʻe fēfē pe ko e hala fēfē ʻe fou aí, ka naʻá Ne ʻomi ke u ʻilo, fakahangatonu pē mei he tafaʻaki ʻe tahá, te Ne ʻomi ha founga. ʻE malava ke mafuli e ngaahi meʻa ʻoku hokó, ko ha fakakaukau foʻou ne hū mai ki he ʻatamaí ʻe lava ke tokoni, pea maʻu mai ha paʻanga pe maʻuʻanga tokoni kehe ne ʻikai ha ʻamanaki ki ai ʻi he taimi totonú. ʻIo naʻe ʻi ai pē e founga.
Neongo naʻá ku faingataʻaʻia he taimi ko iá, ka ʻi heʻeku sio atu he taimi ní, ʻoku hounga kiate au ʻa e ʻikai ke vave hono maʻu mai ʻo e tali ki heʻeku faingataʻaʻiá. Ko e foʻi moʻoni ko ia ne fakamālohiʻi au ke tafoki ki he ʻOtuá ke maʻu ha tokoni he meimei ʻaho kotoa pē ʻi ha ngaahi taʻu lahí, naʻá ne akoʻi au ki he founga totonu ʻo e lotú mo hono maʻu e ngaahi tali ki he lotú, pea akoʻi au ʻi ha founga moʻoni ʻo hono maʻu ha tui ki he ʻOtuá. Ne u lava ke ʻiloʻi hoku Fakamoʻuí mo ʻeku Tamai Hēvaní ʻi ha founga pea mo ha tuʻunga naʻe ʻikai mei malava ia ke hoko pe naʻá ku toki mei maʻu ia ʻi ha taimi toe lōloa ange. Naʻá ku ako ko ha koloa mahuʻinga ʻa e meʻakai fakaʻahó. ʻOku ou ako ko e mana ʻo e ʻaho ní ʻe lava ke moʻoni ia ʻo hangē ko e mana ʻi he talanoa he Tohi Tapú. Ne u ako ke falala ki he ʻEikí ʻaki hoku lotó kotoa. Ne u ako ke ʻaʻeva mo Ia he ʻaho kotoa pē.
Ngāueʻi Fakakongokonga Fakaʻaho e Ngaahi Palopalema Lalahí
Ko e kole ko ia ki he ʻOtuá haʻatau meʻakai fakaʻahó, ʻo ʻikai ko e fakauiké, fakamāhiná, pe meʻakai fakataʻú, ko ha founga ia ʻo e tukutaha ʻa e tokangá ʻi he meʻa iiki angé, fanga kiʻi palopalema iiki ʻe malava ke fakaleleiʻí. Ke fakahoko ha fuʻu meʻa lahi, ʻe fie maʻu ia ke tau ngāue ʻi ha fanga kiʻi meʻa iiki, he ʻaho kotoa. ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ko e meʻa pē te tau malavá ʻa e meʻa pē he ʻaho ʻe taha (pe ko ha konga pē ʻo ha ʻaho ʻe taha) ʻi ha taimi. Tuku ke u ʻoatu ha sīpinga ʻoku ʻikai mei he folofolá.
ʻOku ʻi ai ha tohi ne u toki lau mai kimuí ni ʻoku hingoa ko e Lone Survivor, ʻokú ne fakamatalaʻi ha talanoa fakamamahi ʻo ha kau tangata ʻe toko fā mei he timi ʻa e kau sōtia Tautahi mataotao ʻa ʻAmeliká (U.S. Navy SEAL) ʻi ha misiona fakapulipuli ki he feituʻu maomaonganoa ʻo ʻAfikanisitaní he taʻu ʻe nima kuohilí. ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi fakafokifā ai kinautolu ʻe ha ongo tauhi sipi ʻe toko ua, ko ha tangata mo ha kiʻi tamasiʻi, naʻe ʻi ai leva ha fili ʻa e kau sōtia mataotao ko ʻeni kuo ʻosi akoʻí ke nau tamateʻi ʻa e toko ua ko ʻení pe tukuange ke na ʻalu, mo e ʻiloʻilo pau kapau te nau tuku ke na moʻui, ʻe tala ʻe he toko ua ko ʻení ʻa e feituʻu ʻoku nau ʻi aí pea ʻe ʻohofi kinautolu he taimi pē ko iá ʻe he kau tau ʻa e al Qaeda mo e Taliban. Ka neongo iá, naʻa nau tukuange ʻa e ongo tauhi sipi naʻe ʻikai ʻi ai haʻana hiá ke na ʻalu, pea ʻi he tau fana naʻe fakahokó, ko e tangata faʻu tohí pē, ʻa Marcus Luttrell, naʻe moʻuí mei hono ʻohofi kinautolu ʻe he kau tau ne laka hake he toko 100.
ʻI heʻene tohí, naʻe fakamatalaʻi ʻe Luttrell ʻa e ako lahi fakaʻulia mo e faʻahinga kātaki ʻoku fie maʻu kae toki aʻu ha taha ʻo hoko ko ha SEAL ʻi he Tautahi ʻa ʻAmeliká. Hangē ko ʻení, ʻi he kulupu ko ia ne akoʻi ai ʻa Luttrell, mei he kau tangata ʻe toko 164 naʻa nau kamatá, ko e toko 36 pē ne nau lava ʻo fakakakato e akó. Naʻa nau kātekina ha ngaahi uike ne hokohoko ai e ngāue lahi moʻoni, ʻa e ʻalu hifo mo hake hake mei he vai momoko ʻo e ʻōsení, kakau, ʻaʻalo mo hono fua e fanga kiʻi vaka ʻe lava ke tēteé, lele ʻoneʻone, pamu tuʻo teau e sinó he ʻaho, fetuku papa he ngaahi hala faingataʻa, mo e ngaahi alā meʻa pehē. Ne fuʻu hokohoko ʻa e ʻikai pē ke toe ʻi ai ha iví he lahi e ngaahi meʻa kehekehe ne faí.
Naʻá ku mālieʻia he meʻa naʻe tala ʻe ha ʻōfisa māʻolunga ki he kulupú ʻi he kamata ko ia ʻa e konga fakaʻosi mo lahi taha ʻo ʻenau akó.
Naʻá ne talaange, “Ko e ʻuluakí,” “ ʻOku ʻikai ke u loto ke mou foʻi ʻi he taulōfuʻu mai ha meʻa he taimi pē ko iá. Kapau te ke ongoʻi faingataʻaʻia, kei kātaki pē. Fakakakato e ngāue ʻo e ʻaho ko iá. Pea, kapau ʻokú ke kei ongoʻi faingataʻaʻia pē, tuku ha taimi lahi ke ke fakakaukau fakamātoato ki ai kimuʻa peá ke fakakaukau ke ke foʻí. Uá, ʻai pē ke hangē ko e ʻaho pē ia ʻe taha ʻi hoʻo moʻuí. Ko ha [konga] pē ia ʻe taha ʻo e moʻuí.
“ʻOua naʻa tuku hoʻo fakakaukaú ke ne ikuʻi koe, ʻoua leva te ke fakakaukau ke ke foʻí koeʻuhí he ʻokú ke hohaʻa ki he kahaʻú mo e lahi e meʻa te ke lava ke maʻú. ʻOua te ke sio atu ki he faingataʻá. Ikunaʻi ʻa e ʻaho ko iá, pea ʻe ʻi ai leva ha meʻa fakafiefia ʻi he kahaʻú maʻau.”1
Ko ia ai ʻoku lelei ke feinga ke fakakaukau ki he meʻa ʻe hoko maí pea teuteu atu ke fetaulaki mo ia. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fakapotopoto ʻa e faleʻi ko ʻeni ʻa e kapitení, “ ʻAi ke hangē ko ha ʻaho pē ia ʻe taha ʻi hoʻo moʻuí. … ʻOua te ke sio atu ki he faingataʻá. Ikunaʻi ʻa e ʻaho ko iá.” ʻE lava ke fakatuʻutāmaki ha hohaʻa ki he meʻa ʻe hokó pe malava ke hokó. ʻE lava ke ne ngaohi kitautolu ke tau mamatea pea ʻai ke tau foʻi.
ʻI he ngaahi taʻu ʻo e 1950 naʻe moʻui ʻeku faʻeé mei ha tafa he kanisaá, neongo ʻene faingataʻa ʻi he taimi ko iá, he naʻe ʻosi e tafá pea hoko mai ai ha ngaahi hulu naʻe lahi pea fakamamahi ʻa ia ʻe lau ia he tuʻunga fakafaitoʻo ʻo e ʻaho ní ko ha ngaahi faitoʻo kuo fakakuongamuʻa. Naʻá ne manatuʻi ha meʻa ne akoʻi ange ʻe heʻene faʻeé ʻokú ne tokoniʻi ia talu mei he taimi ko iá. Te u lau atu he taimí ni e lea ʻeku faʻeé—“Naʻá ku puke lahi pea vaivai ʻaupito, ne u pehē ange kiate ia he ʻaho ʻe taha, ‘ ʻE Fineʻeiki, he ʻikai ke u malava ʻo kei matuʻuaki ha toe ngaahi faitoʻo pehē ʻe hongofulu mā ono.’ Naʻá ne tali mai, ‘Ka te ke lava pē ia he ʻahó ni?’ ‘ ʻIo.’ ‘Ko ia ai, ʻofaʻanga, ko e meʻa pē ia te ke fai he ʻaho ní.’ Naʻe tokoni lahi eni kiate au he ngaahi taimi lahi ʻi heʻeku manatuʻi ke ʻai pē ʻa e meʻa ʻe taha ʻi he ʻaho pe ʻi ha taimi.”
ʻE lava ke tataki kitautolu ʻe he Laumālié ke sio ki muʻa pea mo e taimi totonu ke tau fefaʻuhi ai mo e meʻa ko ʻení ʻi he ʻaho pē ʻe taha, pe ko e momeniti ko ʻení. Kapau te tau fehuʻi, ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo ʻai ke tau ʻilo mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e taimi ʻoku totonu ke tau fakahoko ai ʻi heʻetau moʻuí ʻa e fekau naʻá Ne ʻoange ki Heʻene kau ʻaposetoló he kuonga muʻá: “Ko ia ke ʻoua naʻa mou tokanga ki he apongipongí, koeʻuhí ʻe tokanga ʻa e ʻapongipongí ki heʻene ngaahi meʻa ʻaʻaná. ʻOku feʻunga ʻa e ngaahi kovi ʻo e ʻaho takitaha” (3 Nīfai 13:34; toe vakai foki Mātiu 6:34).
ʻOku Fie Maʻu ʻa e “Meʻakai Fakaʻaho” ʻa e ʻOtuá ke Aʻusia e Meʻa te Tau Malavá
ʻOku ou fokotuʻu atu ko e kole mo hono maʻu ko ia ʻa e meʻakai fakaʻahó mei he ʻOtuá ʻokú ne ʻomi ai ha konga mahuʻinga ʻo e ako ke falala ki he ʻOtuá pea mo hono kātakiʻi e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOku tau toe fie maʻu foki ha konga ʻo e mā fakalangí he ʻaho kotoa ke tau aʻu ai ki he meʻa kuo pau ke tau aʻu ki aí. Ke fakatomala, fakalakalaka, pea faifai ʻo aʻu “ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí” (ʻEfesō 4:13) ʻo hangē ko e fakamatala ʻa Paulá, ko ha founga ʻoku fakahokohoko fakasitepu. Ko hono fakahū mai ha ngaahi anga foʻou mo lelei ki hotau ʻulungāangá, pe ikunaʻi ha ngaahi anga kovi pe ngaahi meʻa ʻoku maʻunimā kitá, ʻoku faʻa ʻuhinga ia ko ha feinga he ʻahó ni pea hoko atu ai ʻapongipongi, pea pehē atu ai pē, mahalo pē ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, ʻi ha ngaahi māhina mo e ngaahi taʻu, kae ʻoua kuo ikunaʻi ʻa e meʻa ko iá. Ka te tau lava ke fai ia koeʻuhí he ʻoku lava ke kole ki he ʻOtuá ʻetau meʻakai fakaʻahó, pea mo e tokoni ʻoku tau fie maʻu he ʻaho kotoa pē.
Ko e faʻahitaʻu ʻeni ʻo hono fai ha ngaahi tukupā ki he Taʻu Foʻoú, pea ʻoku ou loto ke lau atu e lea ʻa Palesiteni N. ʻElitoni Tena, ko ha tokoni kimuʻa ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻá ne pehē: “ʻI heʻetau fakakaukau atu ki hono mahuʻinga ʻo ʻetau fakapapau ke toe lelei ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau faí, tau fakapapau muʻa ke tau akoʻi kitautolu ke tau fili fakalelei e ngaahi meʻa ʻoku tau fakapapauʻi ke tau faí, ke fakakaukauʻi ʻa e taumuʻa ʻoku tau fai ai iá, pea fakaʻosiʻaki hono fai ha ngaahi fakapapau ke tau tauhi kinautolu pea ʻoua naʻa tuku ha faʻahinga meʻa ke ne hanga ʻo taʻofi kinautolu. Tau fakamanatu hifo pē kiate kitautolu he kamataʻanga ʻo e ʻaho takitaha te tau lava ʻo tauhi ha meʻa naʻa tau fakapapauʻi ke fai ʻi he ʻaho ko iá. ʻI heʻetau fai ʻení, ʻe ʻalu pē taimí mo ʻene toe faingofua angé pea aʻu pē ki haʻane hoko ko hoto ʻulungāanga.”2
Naʻe lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻi he taʻu ʻe taha kuohilí, fekauʻaki mo hono toutou fakahoko e kiʻi meʻa faingofua hangē ko e lotu fakafāmilí, ako folofolá, mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí mo hono mahuʻinga hono fokotuʻu ha ngaahi fāmili lavameʻá. Ko hono fai maʻu pē ha kiʻi meʻa ʻoku ngali siʻisiʻi, kae fai fakaʻahó ko ha tefitoʻi kī ia ki hono lavaʻi ʻo ha faʻahinga ngāue lahi, kau ai ʻa e fakalakalaka ʻi he hala faka-ākongá. ʻI ha lēsoni fakatātā, naʻe fakafehoanaki ʻe ʻEletā Petinā ʻa e ngaahi ngāue fakaʻahó ki he polosi valí ʻi hono tā ʻo e fakatātaá ʻo fengāueʻaki fakataha mo e valí ke maʻu ai ha fakatātā fakaʻofoʻofa. Naʻá ne pehē:
“ʻOku ʻi ai ha fakatātā fakaʻofoʻofa ʻo ha ngoue uite ʻi hoku ʻōfisí. Ko e fakatātaá ko ha tātānaki ia ʻo ha fetōhoaki ʻo e mataʻipolosi ʻa e tokotaha tā valivalí—ʻa ia he ʻikai fakamānako pe hā makehe kapau te nau ʻasi toko taha pē. Ko hono moʻoní, kapau te ke ofi ʻaupito ki he fakatātaá, ko e meʻa pē te ke sio ki aí ko ha ngaahi laine lanu engeenga, koula mo lanu melomelo, ʻoku ʻikai ke nau fekauʻaki. Kā, ʻi hoʻo ʻunu māmālie ko ia mei he fakatātaá, ʻoku hā mai ha ngoue uite fakaʻofoʻofa ʻi hono fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi fetōhoaki ʻa e mataʻipolosi ʻa e tokotaha tā valivalí. …
“… Kae hangē ko e fengāueʻaki ʻa e fetōhoaki ʻa e mataʻipolosi vali lanu engeenga, koula mo lanu melomeló ke nau ʻomai ha fakatātā laulōtahá, ʻe pehē pē ʻa e ngaahi ola fungani fakalaumālie ʻe maʻu mei heʻetau fai maʻu pē ʻa e fanga kiʻi meʻa ʻoku hā ngali siʻisiʻí. ‘Ko ia, ʻoua naʻa mou fiu ʻi he faileleí, he ʻoku mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí’ (T&F 64:33).”3
ʻI he lau ʻa Palesiteni ʻEsela Tafu Penisoni kau ki he fakatomalá naʻá ne ʻomi ai e faleʻi ko ʻení:
“Kuo pau ke tau mātuʻaki fuʻu tokanga lahi ʻaupito, ʻi heʻetau feinga mo ʻetau fekumi ke hoko lahi ange ʻo [hangē ko Kalaisí], ke ʻoua naʻa tau loto-foʻi pea mole ʻa e ʻamanakí. ʻI heʻetau feinga ko ia ke maʻu ʻa e moʻui faka-Kalaisí ko ha meʻa ia ke fai he kotoa ʻo e moʻuí pea faʻa hoko ai ʻa e tupulaki mo e liliu ʻoku māmālie, ʻo meimei ʻikai faʻa fakatokangaʻi. ʻOku lekooti ʻe he folofolá ha fakamatala fakaʻofoʻofa ʻo ha kau tangata naʻe fakaofo e liliu ʻenau moʻuí, ʻi ha lau momeniti pē, hangē ko ia ko: ʻAlamā ko e Siʻí, Paula he hala ki Tāmasikusí, ʻĪnosi ne lotu ʻo aʻu ki he fuoloa ʻa e poʻulí, Tuʻi ko Lamonaí. ʻI he ngaahi sīpinga fakaofo ko ʻení mo e mālohi ke ke lava ʻo liliu neongo ʻa e loloto ʻo e angahala ko iá ʻokú ne ʻomi ʻa e falala ʻoku lava e Fakaleleí ke aʻu atu kiate kinautolu ʻoku taulōfuʻu ai e taʻeʻamanekiná.
“Ka kuo pau ke tau tokanga ki heʻetau aleaʻi ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ʻení. Neongo ʻoku moʻoni ia mo mālohi, naʻe hoko ia ʻi ha founga makehe ki he niʻihi ko ʻení mei he ngaahi founga ʻa ia ʻoku hoko totonu aí. He ko e Paula kotoa pē, ko e ʻĪnosi kotoa pē, Tuʻi ko Lāmonai kotoa pē, ʻoku ʻi ai ha toko laui teau mo lauiafe ʻoku hoko kiate kinautolu ʻa e founga ʻo e fakatomalá ʻi ha founga faingofua pē, pea ʻe lava ke hā mahino. ʻOku hoko ʻi he ʻaho takitaha ke nau ʻunuʻunu atu ki he ʻEikí, ka ʻoku ʻikai ke nau fakatokangaʻi ʻoku nau langa hake ha moʻui faka-ʻOtua. ʻOku nau maʻu ha moʻui taau mo feʻunga, ngāue, mo e tukupaá. …
“Kuo pau ke ʻoua naʻa mole ʻetau ʻamanakí. ʻOku hoko ʻa e ʻamanakí ko ha taula ki he ngaahi laumālie ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku loto ʻa Sētane ke mole atu ʻa e taula ko iá meiate kitautolu. ʻI he founga ko ʻení, ʻe lava ke hokosia ai kiate kitautolu ʻa e loto-foʻí mo e tukulolo kakato kiate iá. Kuo pau ke ʻoua naʻa mole ʻetau ʻamanakí. ʻOku finangalo lelei ʻa e ʻEikí ki heʻetau ngaahi feinga kotoa pē, neongo ʻa e siʻi kae ʻikai ke lahi ʻa ʻetau ngaahi feingá, kuo pau ke tau feinga ke tau hangē pē ko Iá.”4
Fekumi ki he Tokoni ʻa e ʻEikí ʻi hono Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé
Ko ʻeni, manatuʻi ʻoku ʻikai totonu ke tau sio pē ki loto ʻi heʻetau fekumi ki ha fua fakaʻaho ʻo e mā fakalangi ko iá. Kapau ʻoku tau fie hoko ʻo hangē ko e ʻEikí, ʻa ia naʻe ʻikai te Ne haʻú “ke tauhia ia, ka ke tauhi” ( Maʻake 10:45), ʻo fekumi ki Heʻene tokoní ʻi heʻetau fai ha tokoni ki hotau kāingá he ʻaho kotoa pē.
ʻOku moʻui ʻaki ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo laka ange ia ʻi ha toe taha kuó u ʻiloʻi. ʻOkú ne lotu loto maʻu pē ki he ʻOtuá ke Ne fakahā mai ha ngaahi fie maʻu mo e ngaahi ʻuhinga kiate ia ke tokoniʻi ai kinautolu ʻi hono tafaʻakí ʻi ha faʻahinga ʻaho pē pe ko ha faʻahinga taimi pē ʻi he ʻahó. ʻOku ʻi ai ha sīpinga ʻe taha mei he taimi naʻe pīsope aí ʻokú ne fakahā ʻa e moʻoni ko ia ʻoku ʻi ai e taimi ko ha kiʻi ngāue siʻisiʻi, fakataha mo e ngāue ʻa e Laumālié, ʻe maʻu ai ha fua ʻoku leleí. ʻOku ou lau atu ʻa e piokālafi ʻo Palesiteni Monisoni ʻa ia ne faʻu ʻe Haiti Suinisoni, To the Rescue:
“Ko e taha ʻo kinautolu naʻe aʻu atu ki ai ʻa [Palesiteni Monisoni] ko Hāloti Kalesiā. Naʻe mālohi hono uaifí mo e fānaú he Siasí, kae vaivai pē ʻa Hāloti ia. Naʻe kole ange ʻe hono ʻofefine ko Seiloní kia Pīsope Monisoni pe te ne lava ʻo ‘fai ha meʻa’ ke toe mālohi ai ʻene tamaí. ʻI heʻene hoko ko e pīsopé, naʻe ueʻi ia ke ʻalu kia Hāloti ʻi ha ʻaho ʻe taha. Ko ha ʻaho vela ia pea naʻá ne tukituki atu ʻi he matapā uaea namu ʻo Hāloti. Naʻe sio atu pē ʻa e pīsopé ʻoku tangutu mai ʻa Hāloti ʻi hono seá, ʻo ifi ha foʻi sikaleti mo fai ʻene lau nusipepa. Naʻe ʻeke fakaʻita mai ʻe Hāloti, ‘Ko hai?’ pea ʻikai pē ke sio mai ia.
“‘Naʻe tali atu ʻe Tomu, “‘Ko hoʻo pīsopé. ʻOku ou haʻú ke ta maheni pea kole atu ke ke haʻu mo ho fāmilí ki heʻetau lotú.’
“ʻʻIkai, ʻoku ou fuʻu femoʻuekina au,’ ko e tali fakaʻita ia ne ongo maí. Naʻe ʻikai pē ke ne sio hake ia. Naʻe fakamālō atu ʻa Tomu ki heʻene fanongo maí peá ne mavahe leva. Naʻe hiki e fāmilí ʻoku teʻeki ai pē ke maʻulotu tuʻo taha ʻa Hāloti ia.
“Hili ha ngaahi taʻu lahi, naʻe tā mai ʻa Misa Kalesiā ki he ʻōfisi ʻo ʻEletā Tōmasi S. Monisoni mo kole ke ʻai ha taimi ke sio kiate ia.
“‘Naʻe talaange ʻe ʻEletā Monisoni ki heʻene sekelitalí, “ ‘ ʻEke atu pe ko hono hingoá ko Hāloti G. Kalesiā, pea naʻe nofo ʻi he 55 Vissing Place pea naʻe ʻi ai hano ʻofefine ko Seiloni.’ ʻI he taimi ne ʻeke atu ai ʻe he sekelitalí, naʻe ʻohovale ʻa Hāloti ʻi hono kei manatuʻi ʻe ʻEletā Monisoni ʻa e ʻū meʻa ko iá. ʻI he feʻiloaki ʻa e ongo meʻá ni kimuí, naʻá na fāʻofua. Naʻe talaange ʻe Hāloti, ‘ ʻOku ou haʻú ke kole fakamolemole atu ʻi he ʻikai ke u tuʻu hake mei hoku seá pea fakahū mai koe he matapaá he ʻaho māfana ko iá he ngaahi taʻu lahi kuohili kimuʻá.’ Naʻe ʻeke ange ʻe ʻEletā Monisoni pe kuó ne mālohi ʻi he Siasí. Naʻe malimali fiefia ʻa Hāloti, mo ne tali mai: ‘ ʻOku ou hoko ko e tokoni ua ʻi he kau pīsopelikí ʻi homau uōtí. Ko hoʻo fakaafe ko ia ke haʻu ki he lotú, pea mo ʻeku tali fakaʻitá, naʻá ne fakahohaʻasi au peá u pehē ke fai ha meʻa ki ai.’”5
ʻOku ʻi ai ʻa e Nunuʻa Taʻengata ʻo e Ngaahi Fili Fakaʻahó
ʻOku hanga ʻe hono fakakaukauʻi ʻetau meʻakai fakaʻahó ʻo ʻai ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo ʻetau moʻuí, mo hono mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa iiki ʻa ia ʻokú ne fālute hotau ngaahi ʻahó. ʻOku akoʻi ʻe he meʻa ʻoku aʻusia ʻi he nofo-malí, hangē ko e fai maʻu pē ʻo e angaʻofá, tokoní, mo e fai maʻu pē mo tokanga ke fai ha meʻa lahi ange ke tauhi e ʻofá ke tupulakí mo ohi ʻa e feohí ʻo ʻikai ʻi ha toki hoko pē ha meʻa ʻoku mahuʻinga pe ko e toki fai pē ha fuʻu ngāue lahi. ʻOku ʻikai ʻuhinga, kāinga—ko kimoutolu ʻoku malí—he ʻikai hounga ki ho uaifí ha meʻa foʻou mo fakaʻofoʻofa ke ne tui pe ko ha ngaahi meʻaʻofa ke ne fakahaaʻi, mo ha fakatokanga, ʻa e anga hoʻo ongo kiate iá (kae fakangatangata, pē, ki hoʻo kiʻi maʻuʻanga paʻangá). Ko hono fakahaaʻi fakaʻaho maʻu pē ʻo e ʻofá, ʻi he lea mo e ngāué, ʻoku ʻuhinga mālie ange ia ʻi he hokohoko atu ʻa e nofo malí.
Pea ko ia, ʻi he ngaahi fili fakaʻahó ʻoku fie maʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi tākiekina ʻoku pau ke hoko ai ha fakatuʻutāmaki ki heʻetau moʻuí pea hoko ia ko ha konga hotau ʻulungāangá. ʻI ha fealēleaʻaki fakaekimaua mo ʻEletā Niila A. Mekisuale ʻi he ngaahi taʻu he kuohilí pea mo ha taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi ha konifelenisi fakasiteiki, naʻa mau fakatokangaʻi ʻe lava ʻe ha taha ke fakaʻehiʻehi mei he ponokalafí mo hono ngaahi īmisí ʻaki hono fai pē ʻo e ngaahi fili ʻoku leleí. Ka ki he konga lahi tahá, ko ha kiʻi meʻa faingofua pē ʻa ia ko hono mapuleʻi kitá pea ʻoua ʻe ʻalu ki ha feituʻu ʻe ngalingali maʻu ai e ponokalafí, ʻo tatau pē ʻi he fakaesino pe ʻi he ʻinitanetí. ʻOku mau pehē, neongo iá, koeʻuhí he ʻoku fuʻu fakamamahi pea fakatuʻutāmaki, ʻa e ponokalafí te ne lava ke ʻohofi fakafokifā pē ha taha ʻoku nofo pē ia ʻo fai haʻane ngāue. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Mekisuale, “ ʻIo,” “ka te ne lava pē ke fakafisingaʻi ia. ʻOku ʻikai totonu ke ne fakaafeʻi mai ia ke haʻu pea ʻoatu ha sea ke tangutu ai.” Ko ia ko e ngaahi tākiekina kehé mo e ngaahi meʻa ʻoku anga ʻakí—ʻasi taʻe māú, taʻe tokanga he tōʻongá, lea taʻe taau mo kapekapé, fakaanga taʻe ʻofá, fakatoloí, mo e ngaahi meʻa peheé—ka ʻe lava ʻo maluʻi kitautolu mei he ngaahi meʻá ni, kapau ʻe tuku taha ʻetau tokangá he ʻaho kotoa ke fakaʻehiʻehi pē ʻi he kamataʻangá mei he ngaahi meʻa ko iá, koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau toki fakatokangaʻi hake ʻi ha ʻaho he kahaʻú, kuo kāsia hotau lotó ʻe he koví pe ko ha vaivai koeʻuhí pē he naʻa tau taʻe tokanga.
Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai lahi ha ngaahi meʻa ia ʻi ha ʻaho ʻe taʻe ʻi ai hano mahuʻinga. Pea aʻu ki he meʻa iiki mo hono toutou fakahokó ʻe ngali iiki ka ko ha ngaahi meʻa mahuʻinga ia ke langa hake pea aʻu ki ha taimi te ne fokotuʻu ai ʻa e anga mo e ʻulungāanga mo e fokotuʻutuʻu ʻoku fie maʻu ke fakahokoʻaki ʻetau palaní mo ʻetau fakaʻamú. Ko ia ai, ʻi hoʻo kole he lotú hoʻo meʻakai fakaʻahó, fakakaukauʻi hoʻo ngaahi fie maʻú, ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke ke maʻú pea mo e meʻa kuo pau ke maluʻi koe mei aí. ʻI he ʻai ke ke mohé, fakakaukau ki he ngaahi lavameʻa mo e ngaahi meʻa ne ʻikai ola lelei he ʻaho ko iá pea ko e hā te ke fai he ʻaho hokó ke toe lelei ange aí. Pea fakamālō ki hoʻo Tamai Hēvaní he mana ʻokú Ne tuku atu ʻi ho halá ke tokoniʻi koe he lolotonga ʻo e ʻaho ko iá. ʻE hanga ʻe hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻo fakatupulaki hoʻo tui kiate Iá ʻi hoʻo vakai ki Hono toʻukupú ʻoku tokoni kiate koe ke kātakiʻi ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi pea ke liliu ai mo ha niʻihi kehe. Te ke lava ke fiefia ai ʻi ha toe ʻaho ʻe taha, ko ha sitepu ia ʻe taha ki he moʻui taʻengatá.
Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mā ʻo e Moʻuí
Pea ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa, manatuʻi ʻoku tau maʻu Ia naʻe fakataipe ki ai ʻa e maná pea hoko ko e fakaʻilongá, ko e mā moʻoni ʻo e moʻuí, ko e Huhuʻí.
“Pea talaange ʻe Sīsū kiate kinautolu, Ko au ko e mā ʻo e moʻuí: ko ia ʻoku haʻu kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito fiekaia; pea ko ia ʻoku tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito fieinu ia.” …
“Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Ko ia ʻoku tui kiate aú, ʻoku ʻiate ia ʻa e moʻui taʻengatá.
“Ko au ko e mā ko ia ʻo e moʻuí.
“Naʻe kai ʻa e maná ʻe hoʻomou ngaahi tamaí ʻi he toafá, ka naʻa nau mate.
“Ko ʻeni ʻa e mā ʻoku ʻalu hifo mei he langí, ʻa ia ʻoku kai ʻe ha tangata, pea ʻikai mate.
“Ko au ko e mā moʻui kuo ʻalu hifo mei he langí; kapau ʻe kai ʻe ha tangata ʻa e maá ni, ʻe moʻui taʻengata ia: pea ko e mā ʻoku ou foakí ko hoku sinó, ʻa ia te u foaki ke moʻui ai ʻa māmani” (Sione 6:35, 47–51).
ʻOku ou fakamoʻoni atu ki he moʻui moʻoni ʻo e Mā ʻo e Moʻuí, ʻa Sīsū Kalaisi, pea mo e ivi taʻe fakangatangata mo e meʻa ʻoku aʻu ki ai ʻEne Fakaleleí. Ko e taupotú, ko ʻEne Fakaleleí, mo ʻEne ʻaloʻofá, ʻa ʻetau meʻakai fakaʻahó. ʻOku totonu ke tau fekumi fakaʻaho kiate Ia, pea fai Hono finangaló he ʻaho kotoa, pea hoko ʻo taha mo Ia ʻo hangē ko ʻEne taha mo e Tamaí (vakai Sione 17:20–23). ʻOku ou tāpuekina kimoutolu ʻi hoʻomou fekumi ki ai meiate Iá, ʻe hanga ʻe hoʻomou Tamai Hēvaní ʻo foaki kiate kimoutolu haʻamou meʻakai fakaʻahó, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
© 2011 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he lea faka-Pilitāniá: 10/10. Fakangofua ke liliú: 10/10. Liliu ʻo e Give Us This Day Our Daily Bread. Tongan. PD50028437 900
Notes
1. Marcus Luttrell mo Patrick Robinson, Lone Survivor: The Eyewitness Account of Operation Redwing and the Lost Heroes of SEAL Team 10 (2007), 124.