“Fekumi pea Aʻusia ʻa e Tuʻunga Fakalaumālie Māʻolunga ʻi he Moʻuí,” Mar 2009
Faeasaiti ʻa e CES ki he Kakai Lalahi Kei Talavoú • 1 Māʻasi 2009 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí
Ko ha meʻa fakafiefia ia ke fakataha mo kimoutolu he pooni ʻo vahevahe ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. ʻOku ou fakamālō fakataha mo kimoutolu koeʻuhí ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻa ia ʻoku ne ʻomi kiate kitautolu ha fakakaukau taʻengata mo akoʻi kitautolu ki he founga ke tau maʻu ai ha fiefia ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hoko maí.
Hili hono vaheʻi au ʻi he Temipale Sōlekí ko e Tokoni ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe fāʻofua kiate au ʻa ʻEletā Likuleni Lisiate, ʻa ia naʻá ne lahi ʻaki ha taʻu ʻe 46 ʻiate au, mo fanafana mai ʻi hoku telingá, “ ʻEi, ke u toe foki ʻo tamasiʻi kae toe hanganaki mai mei muʻa ʻa e kotoa ʻo ʻeku moʻuí.” Toe foki ʻo tamasiʻi? Naʻá ku taʻu 42! Ko e ʻuhinga ʻoku ou lea ʻaki ai ia ʻi he pōní, koeʻuhí ʻoku ʻamanaki ke u lea atu kiate kimoutolu ʻo hangē ʻoku mou kei siʻi ange ʻi he taʻu ʻoku mou fakakaukau kuo mou aʻusiá. Ko ia ai, siʻi kāinga ʻofeina, ʻi heʻeku vakai atu ki homou fofongá, ʻoku ou sio ki he toʻu tupu ʻo Saioné. Ko e kongakau fakatuʻi kimoutolu ʻoku ʻi ai homou tukufakaholo fakaʻeiʻeiki. ʻOku mou hoko ko e ngaahi sīpinga moʻui ki he ngaahi toʻu tangata ʻo e kahaʻú. Hangē ko e lau ʻa e himí, “ ʻE tō ʻa e toʻu tupu ʻo Saioné … ? ʻIkai! … Tauhi ʻa e moʻoní, faitotonu maʻu pē.”1
ʻOku ou fie lea he pooni kiate kimoutolu ʻo kau ki he founga te tau lava ai ʻo “faitotonu mo moʻoni” maʻu ai peé. ʻOku ou fokotuʻu atu kiate kimoutolu ʻe toki malava pē ke tau “tuʻu maʻu ʻi he tuí” ʻi heʻetau fekumi, maʻu, mo tauhi maʻu e tuʻunga fakalaumālie māʻolungá ʻi heʻetau moʻuí.
Ko e Hā ʻa e Tuʻunga Māʻolunga?
ʻOku mālie (ʻetau ʻiloʻi) naʻe fekumi maʻu pē ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi kuonga fakakosipeli kotoa pē ki ha ueʻi fakalaumālie ʻi he ngaahi tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá. Hangē ko ʻení, naʻe “mamata ʻa Mōsese ki he ʻOtuá ko e mata ki he mata” ʻi ha “moʻunga māʻolunga ʻaupito” (vakai Mōsese 1:1–2). Naʻe “ ʻalu hake ʻa Nīfai ki he moʻungá, ʻo tangi ki he ʻEikí” (vakai 1 Nīfai 17:7–8). Naʻe mamata ʻa e tokoua ʻo Sēletí ki he Kalaisi fakalaumālié—ko ha aʻusia toputapu mo loloto—ʻi he moʻunga Seilemí (vakai, ʻEta 3:13). ʻĪsaia mo Maika ʻo e Fuakava Motuʻá ʻa ia naʻá na kikiteʻi ʻe “hoko ʻi he ngaahi ʻaho ʻamuí … ʻe fokotuʻu maʻu ʻa e moʻunga ʻo e fale ʻo e ʻEikí ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi moʻungá” (Īsaia 2:2; vakai foki Maika 4:1; 2 Nīfai 12:2).
Naʻe hāʻele foki mo hotau Fakamoʻuí ki he ngaahi moʻungá ke fekumi ki ha tataki fakalaumālie mo akoʻi ai ʻEne kau ākongá. Naʻe liliu ʻa Kalaisi ʻi he ʻao ʻo Pita, Sēmisi mo Sioné ʻi ha “potu moʻunga māʻolunga” (vakai Mātiu 17:1–2; Maʻake 9:2; vakai foki, Luke 9:28). Ko e taha ʻo ʻEne ngaahi malanga maʻongoʻonga tahá—ko e Ngaahi Tāpuakí—ʻoku maʻu ia mei he Malanga maʻongoʻonga ʻi he Moʻungá (vakai Mātiu 5:1). ʻI ha taimi ʻe taha naʻá Ne hāʻele hake ki he moʻunga ofi ki he Tahi ʻo Kālelí, pea ʻi he haʻu ʻa e kakai tokolahí, naʻá Ne tāpuakiʻi mo fakamoʻui ʻa kinautolu naʻe faingataʻaʻiá (vakai Mātiu 15:29–31).
Naʻe maʻu ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá pea mo e ʻEikí tonu pē mei he faʻahinga tuʻunga māʻolunga peheé ʻa e ngaahi fakahinohino mo e mālohi ke tauhi e ngaahi fekaú mo tokoniʻi e niʻihi kehé. Ke fekumi ki he tuʻunga fakalaumālie māʻolungá kuo pau ke tau mahiki hake mei māmani mo hono ngaahi ʻahiʻahí pea muimui ʻi hotau Fakamoʻuí. Te u vahevahe mo kimoutolu he pooni ha talanoa makehe ʻi he folofolá ʻa ia ʻokú ne fakahā ʻa e mahuʻinga ʻo e fekumí—mo e nofo maʻu—ʻi he tuʻunga māʻolungá.
Ko e Mahuʻinga ʻo e Tuʻuʻanga Māʻolungá
ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Lehonitai, ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha lēsoni mahuʻinga kau ki he fekumi mo hono tauhi maʻu ʻa e tuʻunga māʻolungá (vakai ʻAlamā 47). Naʻe taki ʻe Lehonitai ʻene kau muimuí ki he tumutumu ʻo ha moʻunga ʻo langa ha kolotau ai ke nau hao ai, malu pea hoko ko e pāletuʻa kiate kinautolu. Naʻe fekauʻi atu ʻe he tuʻi ʻo e kau Leimaná ʻene kongakau ʻa ia naʻe taki ʻe ʻAmalekaia ko ha tangata Nīfai angatuʻu, ke ikunaʻi ʻa Lehonitai mo hono kakaí. Ka ko ʻAmalekaiá ko e “tangata olo poto ʻaupito ia he fai koví” (ʻAlamā 47:4), pea naʻá ne loto ke “falala mai kiate ia ʻa e ngaahi kau tau ʻo e kau Leimaná” koeʻuhí ke ne fakahifo ʻa e tuʻí “pea maʻu ʻe ia ʻa e puleʻangá” (ʻAlamā 47:8).
Naʻe ʻave tuʻo tolu ʻa e fekau ʻa ʻAmalekaia kia Lehonitai, ʻo kole ange ke ʻalu hifo ki he teleʻá ke na talanoa. Naʻe tuʻo tolu e fakafisi ʻa Lehonitai ke mavahe mei hono feituʻu māʻolunga mo malú. Ka naʻe kei tuʻukāivi pē ʻa ʻAmalekaia. Ka ʻi hono tuʻo faá, naʻe ʻalu hake ʻa ʻAmalekaia ʻo nofo ofi ki he nofoʻanga ʻo Lehonitaí ʻo ne pehē kia Lehonitai, “Hū mai ki tuʻa mei ho kolotaú—pea ʻomi hoʻo kau leʻó mo koe. Te ta talanoa ʻi hena” (vakai ʻAlamā 47:12).
Naʻe tali ʻe Lehonitai ʻi he taimi ko ʻení ʻa e fakaafe ʻa ʻAmalekaiá ʻo ne mavahe mei he malu ʻo e tumutumu ʻo e moʻungá. Naʻe fakahā ʻe ʻAmalekaia ʻene palani kākaá, ʻo e fakatauveleʻiʻaki ʻa Lehonitai ʻa e ikuná mo e mālohí. Naʻe fakaafeʻi ʻa Lehonitai ke ne ʻohifo ʻene kau tangatá mei he moʻungá ʻi he tuʻuapoó ke nau ʻākilotoa ʻa e kau tau ʻa e kau Leimaná lolotonga ʻenau mohé. Naʻe palōmesi ʻa ʻAmalekaia te ne tukulolo kia Lehonitai, ʻo foaki kia Lehonitai ke ne puleʻi kotoa e kau tau ʻa e kau Leimaná—kehe pē ke hanga ʻe Lehonitai ʻo fakanofo ʻa ʻAmalekaia ko e pule fika uá.
Naʻe fakahoko e palaní ʻo hangē ko hono fokotuʻutuʻu ʻe ʻAmalekaiá. Naʻe tukulolo ʻa e kau tau ʻa e kau Leimaná, pea hoko ʻa Lehonitai ko honau taki. Ka naʻe fekauʻi ʻe ʻAmalekaia ʻene sevānití ke ne fakakonahi ʻa Lehonitai. ʻI he mate ʻa Lehonitaí, naʻe puleʻi leva ʻe ʻAmalekaia e ongo kau taú, puleʻi mo e kakai ʻa Lehonitaí, pea foki mo e ikuná ki he tuʻi ʻo e kau Leimaná, ʻo fakakakato ai ʻe ʻAmalekaia ʻene palani fulikivanú ʻaki hono tamateʻi ʻa e tuʻí pea hoko ia ko e pule ʻo e kau Leimaná.
ʻOku fakahaaʻi ʻe he kākā ʻa ʻAmalekaiá ʻa e anga ʻo e ngāue ʻa Sētane ʻi heʻetau moʻuí. Ko ʻene ngaahi ʻahiʻahí ko e ngaahi fakaafe taʻe tuku ke liʻaki hotau tuʻunga māʻolungá mo e maluʻanga fakalaumālié. Pea te ne talitali—ʻi he kātaki lahi—kiate kitautolu ke tau tukulolo ki heʻene fakatauvelé. Naʻe ʻikai ha tali ʻa Lehonitai ki he ʻuluaki taimi naʻe haʻu ai e talafekaú meia ʻAmalekaiá, naʻe ʻikai te ne tali hono uá, pea naʻa mo hono tolú. Ka ʻi hono fā ʻo e ʻaʻahí, naʻe ʻalu hifo ʻa Lehonitai ki lalo mei he malu ʻo e tuʻunga māʻolungá, ʻo ne tō ʻi he ngaahi talaʻofa loi ke maʻu ʻa e mālohí mo e nāunauʻiá. Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ke vave ʻa e tō ʻa Lehonitaí. Mahalo ko ha ngaahi ʻaho siʻi pē naʻá ne lāngilangiʻia ʻi hono tuʻunga ko e ʻeikitau pule lahi ʻo e kau tau ʻa e kau Leimaná pea mahalo naʻá ne fakakaukau naʻe ʻaonga pē ʻene mavahe mei he kolotau ʻi he tumutumu ʻo e moʻungá. Kae hangē ko e lavaki naʻe fai ʻe ʻAmalekaiá, ʻoku faʻa fuonounou maʻu pē ʻa e ngaahi fakatauvele ʻa e filí—mo kona. ʻI he taimi pē ʻoku tau mavahe ai mei he tuʻunga māʻolungá, ʻoku tau moʻulaloa ki he mahaki fakalaumālié.
Ko e hā hono ʻUhinga ke Tau Nofo Maʻu ʻi he Tuʻunga Māʻolungá
ʻOkú ke lava ʻo sio ki he mahuʻinga ʻo e nofo ʻi he tuʻunga māʻolungá? ʻOkú Ne fakaafeʻi kotoa kitautolu, ko ʻEne kau ākonga he ʻaho ní, ke haʻu kiate Ia ʻo hangē tofu pē ko hono ui ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ke omi kiate Ia ʻi ha moʻunga koeʻuhí ke Ne fakanofo kinautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai Maake 3:13–15). Ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa e fakaafe ko iá, te nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki he ʻikai ke toe maʻu ia ʻi ha toe feituʻu.
ʻE toutou ʻahiʻahiʻi mo siviʻi kitautolu ʻi he moʻuí ni ke vakaiʻi pe te tau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Ka ko e ngaahi ʻahiʻahi kotoa ʻo e vahaʻa taimi ko ʻeni ʻoku ui ko e matelié ʻoku hoko mai ke ngaohi kitautolu ke tau mālohi ange, kae ʻikai ko hono fusi kituatolu ki lalo mo ikunaʻi kitautolu! Hangē ko hono akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá:
“ ʻE foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e potó kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe” (T&F 122:7).
“ ʻE kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá;
“Pea ʻe toki hākeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei” (T&F 121:7–8).
Taimi ʻe niʻihi ʻoku ngalo ʻiate kitautolu pe ko hai kitautolu: ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku tau fāifeinga ke maʻu e hākeakiʻí! ʻOku tau loto ke tau moʻui taʻengata ʻi he tuʻunga māʻolunga tahá—ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ui ia ko e hākeakiʻí. Ka ko e taimi ʻe niʻihi, hangē ko Lehonitaí, ʻoku tau tuku kitautolu ki ha ngaahi tuʻunga faingataʻa ʻi heʻetau felotoi ʻo tau fili ke tau hifo siʻi mei he malu ʻo e moʻuiʻaki ʻa e ngaahi fekaú. ʻOku maʻu ngofua leva kitautolu ʻe Sētane mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e māmaní.
Nofo Maʻu Fakataha ʻi he Tuʻunga Māʻolungá
Manatuʻi naʻe ʻikai ko Lehonitai pē naʻe faingataʻaʻia mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻene filí. Kuo tuʻo lahi ʻeta fakakaukau ko e taimi ʻokú ta fakahoko ai ha fili ʻoku ʻikai feʻunga mo hota ngaahi tuʻungá, “he ʻikai ke ne fakalaveaʻi ha taha ka ko au pē,” ka ko hono moʻoní ʻoku fakafalala mai ha tokolahi kiate kitautolu ke tau talangofua, ke tau moʻui taau, ke tau faitotonu mo tau angamaʻa. Kiʻi fakakaukau angé—ʻoku ʻi ai hotau ngaahi kaungāmeʻa, mātuʻá, ngaahi tokoua mo e tuofāfine, pea ko e mahuʻinga tahá, ʻa hotau hoa taʻengatá mo ʻetau fānaú. Neongo kapau ʻoku teʻeki ke ke mali, ʻoku mahuʻingaʻia ho hoa mo e fānau ko iá ʻi hoʻo tuʻunga lelei fakalaumālié. Ko hoʻo ngaahi fili he taimi ní te nau fakapapauʻi pe ʻokú ke taau pe ʻikai ke maʻu kinautolu ʻi he kahaʻú.
ʻE ʻi ai ʻa e niʻihi he ʻikai te nau mali. ʻOku ou lea ai kiate kimoutolu, ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku fie maʻu ke ke manatuʻí ke ke nofo ʻi he tuʻunga māʻolungá pea fakapapauʻi ʻokú ke moʻui taau, koeʻuhí kuo ʻosi talamai ʻe ʻi ai e ngaahi tāpuaki lahi ʻoku ʻi ai hoʻo totonu ki ai ʻi ʻitāniti. Ko ia ai ʻoua ʻe lotofoʻi. Ko e meʻa mahuʻinga tahá ke ke nofo moʻui taau mo moʻoni pea ʻi he tuʻunga māʻolunga fakalaumālie.
ʻI he taimi naʻe hū mai ai ʻa Lehonitai ki tuʻa mei he kolotaú ʻo moʻulaloa ki he ʻahiʻahí, naʻe faingataʻaʻia kotoa hono kakaí. Naʻe toe ʻomi kinautolu ʻe ʻAmalekaia ke nau nofo pōpula, pea naʻe tamateʻi honau tokolahi ʻi he taú kimui ange. ʻI heʻetau hoko ko e kau ului ʻoku muimui ki he Fakamoʻuí, ʻoku fekauʻi kitautolu ke tau fakamālohia ʻa kinautolu ʻoku tau feohí. ʻOku tau feinga ki he tuʻunga māʻolungá ʻo ʻikai ʻuhinga pē ke tau fakahaofi kitautolu mei he filí ka ke tau lava foki ʻo hiki hake mo e niʻihi kehé ke nau malu.
ʻOku tokoni e ngaahi kaungāmeʻa leleí ke tau nofo maʻu ʻi he tuʻunga māʻolungá. ʻOku fakamālohia kitautolu ʻe he ngaahi kaungāmeʻa leleí mo tokoniʻi kitautolu ke moʻui ʻaki e ngaahi fekaú ʻi he taimi ʻoku tau fakataha ai mo kinautolú. He ʻikai tuku kitautolu ʻe he ngaahi kaungāmeʻa moʻoní ke tau fili ʻi he ngaahi founga ʻa e ʻEikí mo ʻenau ngaahi foungá (vakai, ʻĪsaia 55:8). Kapau ʻoku taki koe ʻe hoʻo ngaahi kaungāmeʻa lolotongá mei he hala hangatonu mo fāsiʻí mo ʻave koe mei he tuʻunga māʻolungá, mavahe leva meiate kinautolu he taimí ni! ʻOua ʻe tuku ʻa e manuki meiate kinautolu kuo nau fili ʻa e “fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá” ke nau fakamaaʻi koe ke ke mavahe mei hoʻo malu fakalaumālié (vakai, 1 Nīfai 8:25–28).
Fili fakapotopoto ho ngaahi kaungāmeʻá. ʻI he taimi naʻá ku kei tamasiʻi siʻi aí, naʻe ʻave au ʻe heʻeku faʻeé ki ha kiʻi anovai, peá ma fafanga ʻa e fanga manupuná ʻaki e mā. Ko ha faiako lelei ia. Naʻá ne faʻa pehē mai kiate au,“ ʻOkú ke sio nai ki ha ngaahi manupuna fekai ʻi he lotolotonga ʻo e fanga manupuna fakaʻofoʻofa mo angamalū ko ʻená? Ko e fanga manupuna fakaʻofoʻofá pē ʻoku ʻasí koeʻuhí he ʻoku takanga fakataha holo pē ʻa e fanga manupuna ʻoku nau fulufulu tataú!” Naʻe mahino ngofua ʻa e pōpoakí. ʻE hoʻata mei ho ngaahi kaungāmeʻá pe ko e tokotaha fēfē koe pea mo hai ʻokú ke ongoʻi fiemālie mo lata ke feohi mo iá. ʻOku mei ho ngaahi kaungāmeʻá ʻa e tokotaha te ke fili aofangatuku ke hoko ko ho hoa taʻengatá, pea ko ho ngaahi kaungāmeʻá te nau tokoniʻi koe ke ke nofo ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí pea moʻui faitotonu mo faivelenga.
ʻI he taimi tatau, kuo pau ke tau fehuʻi pē kiate kitautolu “Ko e faʻahinga kaungāmeʻa fēfē au?” Hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei; hoko ko ha maama ki he māmaní; taki mo fakahinohinoʻi ʻa kinautolu ʻoku mou feohí ʻi he hala ʻo e māʻoniʻoní. ʻOku nau fakafalala atu kiate koe ke ke hiki hake mo fakamālohia kinautolu.
Nofo Maʻu ʻi he Tuʻunga Māʻolungá: Holí mo e Tuí
ʻE anga fēfē haʻatau aʻu ki he tuʻunga māʻolungá pea tau nofo maʻu aí? ʻUluakí, kuo pau ke tau holi mo fekumi ke tau faitotonu maʻu pē ki he ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí, ngaahi fekaú, mo e ngaahi fuakavá. Kuo pau ke tau fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he talangofua ko iá. ʻOku tau fakahoko ʻeni ʻaki hono tanumaki ha ʻātakai ʻe lava ke nofoʻia maʻu pē kitautolu ʻe he Laumālié. ʻI heʻetau aʻu pē ki he tuʻunga māʻolungá, ʻoku tau nofo ai ʻo fakafou ʻi he talangofua ki he ngaahi fekaú, ako mo lotu, moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakapotopotó mo e fakafalala pē kiate kitá, mateuteu ke maʻu pea tauhi e ngaahi fuakava ʻo e temipalé, pea langa hake ha ngaahi nofo mali mo ha ngaahi fāmili ʻoku mālohí.
Ke aʻu ki he tuʻunga māʻolungá, kuo pau ke tau fuofua maʻu ha holi ke ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mavahe mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní. Ko e tuí ʻa e tefitoʻi meʻa ʻo e holi ko iá. ʻOku fakamatala ʻe he folofolá ko e tuí ʻoku “ ʻikai ko ha ʻilo haohaoa,” ka ʻo kapau ʻoku “ ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí,” te tau lava ʻo fakatupulaki ʻa e tuí ʻaki hono ʻahiʻahi ʻeku ngaahi leá (ʻAlamā 32:26–27)—pe ko hono fakalea ʻe tahá, ʻi heʻetau tauhi e ngaahi fekaú, ʻoku tupulaki ʻetau tuí.
Ko e Tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ongoongoleleí mo e maka-tuʻu-loto ʻo hotau fakamoʻui taʻengatá. ʻI heʻetau ngāue ʻaki ʻetau tui ki hotau Fakamoʻuí pea moʻui ʻaki ʻEne ngaahi akonakí, ʻe fakamālohia kitautolu pea ʻe ʻikai ke tau manavahē ki he māmaní pe tokanga ki heʻene ngaahi fakatauvelé. ʻOku mahino ʻa e valoki ʻa e ʻEikí ke falala kiate Iá: “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē” (T&F 6:36).
ʻOku lava pē ke tau hangē ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻe kamata ʻene ngāue ki he ʻEikí ʻaki ha tui faingofua ʻa ha kiʻi tamasiʻi ki ha veesi ʻi he folofolá: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá” (Sēmisi 1:5). Naʻe tali ʻa e lotu fakamātoato ʻa Siosefá ʻaki e ʻUluaki Mata Meʻa Hā Maí, pea talu mei ai mo ʻene muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí. Te tau lava foki ʻo tupulaki faivelenga ʻi he ngāue ʻa e ongoongoleleí ʻo hangē ko Siosefá ʻi heʻene matuʻotuʻá. Te tau hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau ngaahi ngāue ke tokangaʻi, foaki pea mo fakamoʻoni ʻi heʻetau fakafalala ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne tataki mo tokangaʻi kitautolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau fakahokó.
Ko e Nofoʻia Kitautolu ʻe he Laumālié
ʻI heʻetau ngāue ʻaki ʻetau tuí, ʻe tokoni ʻetau falala ki he Laumālié ke tau aʻu ki he tuʻunga māʻolungá. ʻI he papitaisó, ʻoku tau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nima ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu e mafaí, ʻo hangē tofu pē ko e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene Kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá te Ne tuku mai ha Fakafiemālie kiate kinautolu (vakai Sione 14:26). ʻOku ou ofo he neongo naʻe tamateʻi e kau ʻAposetoló koeʻuhí ko ʻenau tuí, ko e kotoa ʻo kinautolu—naʻa nau tuʻu maʻu moʻoni ki he Fakamoʻuí—tukukehe ʻa Siutasi ʻo aʻu ki he ngataʻangá.
ʻE foaki mai foki kiate kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha fakahinohino, lototoʻa, mo ha mālohi ke nofo ʻi he tuʻunga māʻolungá. Te tau lava ʻo maʻu ha fakahā tuʻunga ʻi he tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e tali ki heʻetau ngaahi lotú, tauhi maʻu ha ngaahi fakamoʻoni mālohi ki he Fakamoʻuí ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí, kātaki ki he ngataʻangá pea aʻusia e moʻui taʻengatá.
ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe hao mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau ʻi heni ai ʻi he moʻui fakamatelié. Ko ha sivi ia. ʻOku tau fie maʻu kotoa pē ʻa e maluʻi ʻoku maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mahuʻinga ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ʻoku siviʻi ai kitautolú, ke ʻoua naʻa tau fai ha meʻa ke mole ai ʻa e fakafiemālie, melino mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní! Ko e takaua mo e Laumālié te ne ʻomi kiate kitautolu ha mālohi ke taʻofi ʻaki e koví pea, kapau ʻoku fie maʻu, ke fakatomala mo foki ki he hala hangatonu mo fāsiʻí ʻa ia ʻoku fakataumuʻa ki he hākeakiʻi taʻengatá.
ʻOku ou tui he ʻikai ke tau lava ʻo mamaʻo mei he tuʻunga māʻolungá kapau ʻe nofoʻia maʻu pē kitautolu ʻe he Laumālié. ʻOku tau maʻu ha faingamālie ʻi he Sāpate takitaha ke fakafoʻou ʻetau fuakava ʻi he papitaisó ʻaki ʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku tau fakapapau ai ki he ʻEikí ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu Hono huafá, pea manatu maʻu ai pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai T&FC 20:77). Kapau ʻoku tau fiemālie ke fakahoko ʻeni, ʻoku tau maʻu ʻa e talaʻofa maʻongoʻonga ke nofoʻia maʻu pē kitautolu ʻe Hono Laumālié.
Naʻe fakamatala ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻetau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí:
“ ʻOku ʻikai ke ʻi ai mo ha toe huafa kehe kuo foaki ʻa ia ʻe maʻu ai ʻa e fakamoʻuí; ko ia, ʻoku ou fakaʻamu ke mou toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻa kimoutolu kotoa pē kuo fai ʻa e fuakava mo e ʻOtuá ke mou talangofua ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo hoʻomou moʻuí.
“Pea ʻe hoko ʻo pehē ʻilonga ia ʻokú ne fai ʻení, te ne maʻu ha nofoʻanga ʻo e nāunau ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí he te ne ʻilo ʻa e hingoa ʻoku ui ʻaki iá; he ʻe ui ʻaki ia ʻa e huafa ʻo Kalaisí” (Mōsaia 5:8–9).
ʻI heʻetau fāifeinga ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ke tau hoko ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau fakamuʻomuʻa Ia mo ʻEne ngāué ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau fakahaohaoaʻi kitautolu mo feinga ke hoko ʻo hangē ko Iá ʻaki ʻetau fekumi ki Hono finangaló mo tokoniʻi faivelenga e niʻihi kehé. ʻI heʻetau muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻulungāanga ko ʻení, ʻoku tau aʻu ai ki he tuʻunga fakalaumālie māʻolungá.
Talangofuá
ʻOku tau nofo maʻu ʻi he tuʻunga māʻolungá ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa Kalaisí. Hangē ko e hiki ʻa e tangata faʻu Sāmé:
“Ko hai ʻe ʻalu hake ki he moʻunga ʻo [e ʻEikí]? …
“Ko ia ʻoku nima maʻá mo loto māʻoniʻoní” (Saame 24:3–4).
ʻOku tau tauhi hotau nimá ke maʻa mo hotau lotó ke māʻoniʻoni ʻi heʻetau talangofuá.
ʻI he maama fakalaumālié, naʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e tauʻatāina—ke filí. ʻOku tau pukepuke ʻa e tauʻatāina ko iá ʻi he moʻuí ni ʻaki e talangofuá. ʻOku fakatauʻatāinaʻi kitautolu ʻe he talangofua ko iá mei he fakapōpula ʻa Sētané. Kapau te tau faivelenga mo talangofua, he ʻikai te ne fakamālohiʻi mo puleʻi kitautolu. ʻOku ou fakakaukau ko e meʻa ʻoku totonu ke tau manatuʻí, ko ʻetau maʻu ko ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tau maʻu e māmá, pea ʻoku fehiʻa ʻa Sētane ʻa ia ko e pilinisi ʻo e fakapoʻulí ʻi he māmá. Ko ia ai, kapau te tau fakaʻaongaʻi ʻa e maama ko iá ke fekau ke ne mavahe, kuo pau ke ne mavahe.
Kae hangē ko e talanoa ʻo Lehonitai mo ʻAmalekaia ʻi he folofolá, ʻoku fuʻu poto ʻaupito ʻa e filí he fakatauvelé. ʻOkú ne fakatauveleʻi kitautolu ke fili ha kiʻi fehalaaki fakataimi, ke tau hifo ki lalo mei he tuʻunga māʻolungá. Ko e founga ʻeni ʻe lava ke mole kotoa ai e ngaahi tāpuaki ʻoku fakatatali maʻatautolú kapau te tau faivelenga. ʻOku ou fakaʻamu ke mahino kiate kimoutolu ʻoku ʻikai ke fie maʻu ke mou fakameʻapangoʻia he ngaahi fili hala pe ngaahi talangataʻa kuo mou fakahokó.ʻOku fakamanatu mai kiate au ʻa e ngaahi lea ʻa Uitiei (Whittier):
ʻI he ngaahi lea fakamamahi kotoa pē ʻo e ʻeleló pe pení,
Ko e fakamamahi tahá ʻeni: “Kapau pē ā!”2
ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe fakamamahi ange ka ko e fakamoleki ho moʻuí ʻi he lolotongá ʻi he ngaahi fakaʻiseʻisa ʻi he ngaahi fili ʻo e kuohilí. Pea ko e meʻa ʻoku totonu ke ke manatuʻi fekauʻaki mo e fakatomalá, ko e konga ʻe taha ʻo e fakatomalá ke te fakamolemoleʻi pē kita, ke tukuange ia pea he ʻikai toe manatu ki ai ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ʻoku ʻikai ha meʻa kuó ke fai te ne taʻofi koe mei hono siʻaki iá.
Kapau ʻe hoko mai ha taimi pehē ʻo e vaivaí, kātaki ʻo feinga ke mahino ʻoku tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻi ai e founga ʻo fakafou ʻi he fakatomalá te tau lava ʻo foki kiate Kinaua ʻi he lāngilangi. Naʻa mo e taimi kuo tau ʻosi ongoʻi ai e ola ʻo e huhukona ʻa e koví, ʻoku ʻi ai pē ʻa e faitoʻo ki ai. ʻOku lava pē ke toe fakafoki kitautolu ki he fiefia mo e moʻui fakalaumālie kakató. ʻOku lava ʻe he ʻaloʻofá ʻo fakafiemālieʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻo e fakamaau totonú ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala aí ʻo foki ki he Tamaí ʻi heʻetau ngaahi lotú mo hotau ʻulungāangá. ʻE malava ʻe he fakatomalá mo e talangofua ki he ngaahi fekaú, faivelengá mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ke toe fakafeʻungaʻi kitautolu ke maʻu e ngaahi tāpuaki taʻengatá.
Akó mo e Lotú
Ko e founga mahuʻinga ʻe taha ke tau nofo ai ʻi he tuʻunga māʻolungá ʻoku fakafou ia ʻi he ako mo e lotu faivelenga mo fakamaatoato. ʻE lava ke tau ako lahi mei hotau Fakamoʻuí. ʻI he taimi naʻe ʻahiʻahiʻi ai Ia ʻe Lusifaá, naʻá Ne lotu ki Heʻene Tamai Hēvaní ke maʻu ha mālohi peá Ne pehē, “Sētane, ke ke ʻalu ki hoku tuʻá” (Luke 4:8).
ʻOku fie maʻu ke mahino kiate koe, ʻokú ke maʻu ha sino fakamatelie koeʻuhí he naʻá ke fai ha fili ke haʻu ki he māmaní ke aʻusia ʻa e moʻui fakamatelié, ka he ʻikai pē ke maʻu ʻe Sētane mo ʻene kau muimuí ha sino. Pea ʻi he taimi te ke fekau ai kiate ia ke mavahé, kuo pau ke ne mavahe. ʻI he taimi ʻe mahino ai kiate koe ʻa e meʻa ko iá, ʻe kamata leva ke mahino kiate koe pe ko hai koe ʻi hoʻo hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá.
Ko e hā ha meʻa naʻe mei hoko kapau naʻe lotu ʻa Lehonitai ʻo kole ha fakahinohino ʻo hangē ko ko ia ne fai ʻe Sīsuú? Kapau naʻá ne fai pehē, ʻoku ou tui naʻe ʻikai ke ne mei moʻulaloa ki he kole ʻa ʻAmalekaiá ke hifo ki lalo mei he malu ʻo e tumutumu ʻo e moʻungá. ʻOku ou tui fakapapau naʻe mei fai e he Laumālié ha fakatokanga kia Lehonitai ʻo kau ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe hoko kiate ia mo hono kakaí. ʻOku ou fakafetaʻi koeʻuhí ko e ngaahi folofolá he ʻoku ou lava ʻo ako meiate kinautolu naʻa nau hoko ko e kau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e faitotonú mo e lototoʻá peá u lava ʻo fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fehalaaki ʻa kinautolu naʻe ʻikai ke nau faitotonú. ʻOku ou fakafetaʻi he ʻoku ou lava ʻo fekumi ki ha ngaahi fakahinohino ʻi he lotú mo e muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.
ʻOku ou houngaʻia foki koeʻuhí ko e faingamālie ʻoku tau takitaha maʻu ke ako mei he ngaahi meʻa ʻoku ako mo fakatokangaʻi ʻi he niʻihi kehé, tautautefito ki hotau ngaahi fāmilí. Naʻe hoko ʻeku faʻeé ko ha tākiekina maʻongoʻonga kiate au. Kuo teʻeki ai ke u fai ha meʻa ke fakatupu loto-mamahi kiate ia. Naʻá ku ʻofa foki heʻeku tamaí. Naʻe ʻikai ke faʻa akonaki mai ʻeku tamaí. Naʻá ne tā sīpinga lelei fakalongolongo pē pea naʻá ne tataki au ʻaki ʻa hono fakalotoʻi au ʻi he angamalū mo e ngaahi ʻamanaki naʻe lelei. Ko e siʻisiʻi taha au ʻi homau fāmilí, pea ne u ako mei hoku taʻoketé mo hoku tuofefiné—Ne u pehē loto pē, “Tamasiʻi, ʻoku ʻikai te u fie fai ʻa e meʻa ko iá!” ʻOku mālie ʻaupito. Kapau te ke lava ʻo ako mei he folofolá, pea kapau te ke lava ʻo ako mei he niʻihi ʻoku mou feohí ʻo ʻikai te ke foua ia, ʻe tokoni lahi ia. Ka ko e tākiekina maʻongoʻonga taha kiate aú ko hoku hoa taʻengatá. Ko e fili mahuʻinga taha ʻoku tau fakahoko ʻi heʻetau moʻuí ʻa ʻetau fili pe ko hai te tau mali mo iá, pea ʻoku ou fakamālō ki hoku ʻofaʻangá—ʻi heʻene hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻi he taʻu ʻe 50 kuo hilí, ʻo ne tataki lelei au mo homa fāmilí ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí.
Lelei Fakalaumālie mo Fakatuʻasinó
Ke fakalahi atu ki he tuí, meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, akó mo e lotú, kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ki heʻetau lelei fakalaumālié mo fakatuʻasinó koeʻuhí ke tau lava ʻo nofo maʻu ʻi he tuʻunga māʻolungá.
ʻOku fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi ʻa e fale tukuʻanga koloa ʻa e ʻEikí. ʻI he tui mo e talangofua ki he ngaahi fekaú, ʻoku tau langa ai ha tauhiʻanga ʻo ha ivi fakalaumālie ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Ka kuo pau ke tau fakafoʻou ia ʻi he taimi kotoa. ʻOku hangē nai ko e talanoa ʻi he Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo e maná. Naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e mana foʻou ʻi he ʻaho takitaha, ko ia naʻe pau ke nau moʻui faivelenga kae fakafoʻou ia. Ko e founga ia ʻo e mālohi fakalaumālié. Hangē tofu pē ia, ko e pau ke tau muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni poto ʻo e moʻui fakapotopotó mo e fakafalala pē kiate kitá ke tānaki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni fakatuʻasino ke feau ʻaki ʻetau ngaahi fie maʻú mo tokoniʻi e niʻihi kehé.
Ko e moʻui fakapotopotó ʻoku ʻuhinga ia ke ʻoua ʻe mānumanu ki he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení. ʻOku ʻuhinga ia ki he ngāue fakapotopotoʻaki e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻo e māmaní ʻo ʻoua ʻe maumauʻi, ʻo tatau ai pē ʻi he taimi ʻoku mahutafea aí. ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻui fakapotopotó ke fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻua ʻo hulutuʻá pea mo fiemālie pē ʻi he meʻa feʻunga ʻo fakatatau mo ʻetau ngaahi fie maʻú.
Hangē ko ʻení, ko ha tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻui fakapotopotó ko e maʻu ha ako fakaʻatamai mo fakangāue ke tau teuteu ai ki ha ngāue maʻuʻanga moʻui ke tauhi ʻaki kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí. Pea kuo pau leva ke tau ngāue ʻi he ʻaho takitaha ke tuha mo e vāhenga ʻoku tau maʻú. Ko e faʻahinga tui fakaengāue ko iá, fakataha mo e angatonú, ngeiá mo e falalaʻangá, te nau fakafeʻungaʻi kitautolu takitaha “he ʻoku taau … mo e tangata ngāué ke ne maʻu ʻa ʻene totongí” (T&F 31:5).
Ko ha tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻui fakapotopotó, ko e malava ko ia ke tau moʻui fiefia ʻo fakatatau pē mo e meʻa ʻoku tau maʻú—ʻo fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻua tōtuʻá pea ʻikai ke tau mānumanu ki he ngaahi meʻa ʻo e māmani. ʻOku ou fie maʻu ke mahino kiate kimoutolu ʻi homou taʻu he taimi ní. Hangē ʻoku ʻi ai he ʻahó ni ha ongoʻi ia ʻoku ʻi ai ʻete totonu ki ha meʻá—ko ha faʻahinga ongo ʻoku totonu ke tau maʻu ia ʻi he taimí ni pē ʻa e meʻa kotoa pē naʻe taʻu lahi hono ngāueʻi ʻe heʻetau mātuʻá. ʻE lava ke fakapōpulaʻi kitautolu ʻe he fakamoʻuá. ʻI he taimi ʻoku tau mafasia ai mo tōtuʻa hotau moʻuá, kuo tau tukuange atu ai ʻetau meʻaʻofa pelepelengesi ko ia ko e tauʻatāina ke filí ka tau fokotuʻu kitautolu ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki, ʻo fakamoleki kotoa hotau taimí, kotoa hotau iví mo e kotoa ʻetau koloá ʻi he feinga ke totongi fakafoki hotau moʻuá. ʻOku hanga leva ʻe he ongoʻi taumuʻavalea ʻi he tuʻunga ko ʻení, ʻo fakatupu haʻatau ongoʻi mafasia fakaʻatamai mo fakaesino, ʻo ne uesia mo ʻetau mahuʻingaʻia ʻiate kitautolú pea mo ʻetau fetuʻutaki mo hotau hoá, kae meʻatēpuú, ʻa e ongo ʻoku tau maʻu ki he ʻEikí.
ʻOku mahuʻinga ke mahino kiate kitautolu ʻa e fie maʻu ke faʻufaʻu ha palani ki he fakamolé mo e fakahū paʻangá—ha patiseti—pea fakafaikehekeheʻi ʻa e holí mei he fie maʻú. Kuó u faʻa ongoʻi foki ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he fie fanongo ʻa hotau hoá ki he foʻi lea koula ʻe nima ko e “ ʻOku ou ʻofa ʻiate koé” ka ʻoku fie maʻu foki ke nau fanongo ki he kupuʻi lea ko ia ʻe nima ʻo e tokangaekiná, “ ʻOku ʻikai feʻunga ʻetau paʻangá.” ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe ha ongo meʻa mali ha fili fakapaʻanga, kuo pau ke na talanoaʻi ia. Kapau ʻoku fai ʻe he uaifí pe husepānití ha fakatau ʻoku lahi taʻe tomuʻa talanoa ki ai mo ʻave ia ki he ʻEikí ʻi he lotu, te ne fakatupu ʻe ia ha mafasia fakapaʻanga ʻi he nofo malí. Pea ko e mafasia fakapaʻangá ʻa e tupuʻanga fika ʻuluaki ʻo e vete malí! (Ko ia mo e moʻui taʻe angamaʻá foki.) Kapau ʻoku ʻikai taha e ongo meʻa malí ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasinó mo fakapaʻangá, te u tala mahino atu he ʻikai ke na taha kinaua he ngaahi meʻa fakalaumālié.
Ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ko hono fatongia ʻaki ia ʻetau lelei fakalaumālie mo fakatuʻasinó pea mo kinautolu kuo fakafalala mai ʻa e Tamai Hēvaní ke tau tokangaʻí. ʻI he taimi ʻoku tau fakafalala ai pē kiate kitautolú, ʻoku tau lava ke tauhi lelei ange ai ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau tokoniʻi mo tāpuakiʻi e niʻihi kehé. ʻOku tau aʻu ki ha tuʻunga māʻolunga katau lava ʻo tokoniʻi mo hiki hake ʻa e niʻihi kehé. Ko e ʻuhinga hoʻo lavameʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻoku ʻikai koeʻuhí ke ke fakahōhōloto ka ke lava ai ʻo tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku fakalahi pe fakasiʻisiʻi hotau ivi ke tokoní ʻi he tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻetau fakafalala pē kiate kitautolú.
Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e uelofeá ko e ngaahi fakahinohino fakapotopoto ke akoʻi ʻaki kitautolu ki ha faʻahinga tōʻonga moʻui fakapotopoto te ne ʻomi e fiefiá ki heʻetau moʻui fakaʻahó mo teuteuʻi kitautolu ke fehangahangai mo kātakiʻi e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko fakatuʻupakē ʻi he ngaahi sivi ʻo e moʻuí. ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e uelofeá ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau lava leva ʻo nofo maʻu ʻi he tuʻunga māʻolungá pea tau tokoniʻi ʻa e niʻihi ʻoku nau fie maʻu tokoní. Te tau toe lava foki ʻo akoʻi kinautolu ki he founga ke nau maʻu e moʻui fakapotopotó mo falala pē kiate kinautolú.
ʻOku mahuʻinga tatau pē e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he fakafoʻituituí mo e fāmilí. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke mali, kamata fakahoko leva ia ke hokosia mai e taimi totonú, kuó ke ʻosi moʻuiʻaki e ngaahi tōʻonga moʻui fisifisimuʻa ko ʻení. ʻE hanga ʻe he faʻahinga mapuleʻi kita ko iá ʻo faitāpuekina lahi ho fāmilí ʻi he kahaʻú.
Ko e totongi vahehongofulú mo e foaki ʻaukaí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hono fokotuʻu ʻo ha toʻonga moʻui fakapotopoto. ʻOku hanga ʻe hono totongi ʻetau vahehongofulú mo e ngaahi foakí, ʻo fakatupulaki ʻa e angatonu fakafoʻituituí pea mo fakamālohia ʻetau tuí ke ne poupouʻi kitautolu lolotonga e ngaahi ʻahiʻahí, faingataʻá mo e mamahí ʻi he fononga ʻo e moʻui ní. ʻOku tokoni ia ke ne fakanonga ʻa e holi siokita mo fakatuʻasino ko ia ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ka e fakatafoki ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e tōʻongá ki he ngaahi taumuʻa ʻoku taʻengatá pea mo ha loto fiemālie ke tokoni ki he niʻihi kehé. Kapau ʻoku tau loto fiemālie ke foaki ʻetau vahehongofulú mo e ngaahi foakí, ʻe faitāpuekina ai kitautolu pea te tau aʻusia ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó—mei he fakakaukau fakaemāmani ke toʻo mo maʻu mai ki ha moʻui faka-Kalaisi ʻo eʻofa, vahevahe mo e fiefoakí.
Kapau ʻoku tau mateuteu ʻo muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakauelofeá, he ʻikai ngata ʻi he ʻikai ke tau “manavahē” (T&F 38:30) koeʻuhí ko kitautolu, ka te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e filí mo tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he taimi ʻo ʻenau faingataʻaʻiá. Ko e tāpuaki maʻongoʻonga ia ʻo e moʻui fakapotopotó mo e fakafalala pē kiate kitá. ʻOku ou ʻamanaki te mou ako kotoa ia pea moʻuiʻaki ia.
Ko e Temipalé
ʻOku hanga foki ʻe he moʻui fakapotopotó ʻo faitāpuekina kitautolu ʻaki ha taimi mo ha ʻatamai nonga ke tau tokanga taha ki he ngaahi tafaʻaki kehe ke tau nofo maʻu ai ʻi ha tuʻunga ʻoku māʻolungá. Ko e temipalé ʻa e feituʻu māʻolunga ʻe lava ke tau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié. Kiate kitautolu he ʻahó ni, ko e temipalé ʻa e tumutumu hotau moʻungá—ko e fale ia kuo fili ʻe he ʻEikí ke fakahoko ai e ngaahi akonaki ʻoku toputapú, ngaahi fuakava mo e ouau taʻengatá pea mo e fetuʻutaki fakatāutaha mo e ʻEikí. Ko e feituʻu ia ʻoku tau fai ai e fuakava mo e ʻEikí, pea ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi fuakava ko iá, ʻoku hangē ʻoku tau ʻi Hono ʻafioʻangá.
Ko e temipalé ko ha feituʻu ia ʻoku mavahe mei he māmaní—kuo fakatapui ki he ʻEikí. Ko ha feituʻu ʻe lava ke tau ako ai ki he fakavaʻe ʻo e māmaní, taumuʻa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he matelié pea mo e ngaahi meʻa ke tau lava ai ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki taʻengatá. ʻI he temipalé, ko e meʻa ko ia ʻoku silaʻi ʻi māmani, ʻoku silaʻi ia ʻi he langí ki taimi mo e taʻengatá kotoa. He ʻikai ʻaupito teitei motuhia ʻetau ngaahi fuakava taʻengata ʻoku fai mo e ʻEikí ʻi he temipalé— tukukehe pē ʻo ka tau ka talangataʻa. Kapau te tau talangofua ki he ngaahi ouau mo e fuakava taʻengata ko ʻení, ʻoku tau mateuteu ai ke nofo taʻengata mo e ʻOtua ko e Tamaí pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Ko e temipalé foki ko ha feituʻu ia ʻe lava ke tau lotu ai ki he ʻEikí pea fakahā kiate Ia hotau lotó. Ko ha feituʻu toputapu ia ʻe lava ke tau fakalaulauloto mo lotua ai ha mālohi ke feau ʻaki ʻetau ngaahi palopalemá pea maʻu ai ha fakahinohino ki heʻetau moʻuí. ʻI he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia pe fie maʻu ai ke fai ha ngaahi fili mahuʻinga heʻetau moʻuí, ʻe lava ke tau ʻave ʻetau ngaahi hohaʻá ki he temipalé pea tau maʻu ai ha tataki fakalaumālie. ʻOku ou ʻamanaki te mou ngāue lelei ʻaki ia ʻi hoʻo moʻuí.
ʻOku mahuʻinga e ngaahi fuakava mo e lotu he temipalé, ki heʻetau nofo maʻu he feituʻu ʻoku māʻolungá. Kapau ʻoku teʻeki ai ke tau maʻu e ngaahi fuakava toputapu ʻo e temipalé, kuo pau ke tau taumuʻaʻaki e ʻalu ki he temipalé ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí kuo talaʻofa maí. Hili ʻetau hū ʻi he temipalé, ʻoku totonu ke tau toutou foki ki ai ʻi he faivelenga ke lotu mo fakahoko e ngaahi ouau toputapu maʻá e niʻihi kehé.
ʻOku teuteu hamou tokolahi ke sila ki he taʻengatá mo ha foha pe ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní. Kuo ʻosi maʻu ʻe hamou niʻihi ʻa e ngaahi tāpuakí ni pea mou teuteu atu ke hoko ko ha mātuʻa. Tatau ai pē pe te mou maʻu e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi he moʻuí ni pe moʻui ka hokó, ka ʻe maʻu ia ʻe kinautolu kotoa pē ʻoku faivelengá. Kapau kuo fanauʻi koe ki ha mātuʻa ne sila he temipalé, fakamālō kiate kinaua mo e Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e tāpuaki maʻongoʻonga ko ʻení. Kapau ʻoku ʻikai, peá ke houngaʻia ʻi hoʻo mātuʻá mo kinautolu kotoa pē kuo nau tokoni ke ke tuʻu he ʻahó ni ʻi ha tuʻunga māʻolunga ʻo e ongoongoleleí. Tukupā ke ke sila he temipalé pea ʻohake hoʻo fānaú ʻi he fuakava. ʻE faitāpuekina koe ʻe he ngaahi tāpuaki ʻo e mali temipalé ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hokó pea pehē ki ho hakó ʻo taʻengata.
Langa ha Nofomali mo ha Fāmili Mālohi
ʻI heʻetau feinga ke tauhi ʻetau ngaahi fuakava ʻi he temipalé mo fakatupulaki ha nofo mali mo ha fāmili ʻoku mālohí, ʻoku tau fakamālohia ai foki kitautolu ʻaki e pā ʻo e tuí ke ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi ngahau vela ʻa e filí.
ʻI heʻetau ʻiloʻi ko ia ʻoku fie maʻu ʻa e ngaahi ouau mo e fuakava fakatemipalé ka tau toki hū ki he nāunau māʻolunga taha ʻi he puleʻanga fakasilesitialé, kuó u faʻa fifili pe ko e hā ʻoku maumauʻi ai ia ʻe ha taha kuó ne toʻo kiate ia e ngaahi fuakava toputapu ʻo e temipalé pea aʻu ki he tuʻunga māʻolungá pea toe foki ki lalo mei he tuʻunga māʻolunga ko iá. ʻOku hanga ʻe he taʻe faitōnunga peheé ʻo fakaloto mamahiʻi honau hoá mo ʻenau fānau ʻa ia ʻoku nau fakaʻamu ke hoko ko ha fāmili taʻengatá.
Kuo taʻu lahi ʻeku siofi ha ngaahi mātuʻa mali kuo nau paotoloaki ha nofomali ʻoku mālohi mo lelei ʻi heʻenau faitōnunga hono tauhi ʻenau ngaahi fuakava fakatemipalé. ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki e pooni haʻaku vahevahe atu ʻa e meʻa kuó u mamata ʻoku fai ʻe he ngaahi mātuʻa mali lavameʻá. ʻOku hanga ʻe he fanga kiʻi meʻa ngali “iiki” ko ʻení ʻo maluʻi mo fakamālohia ʻa e ngaahi fāmili ko ʻení.
ʻUluakí, ko e ongo meʻa mali ʻokú na fokotuʻu ha nofo mali mo ha fāmili ʻoku mālohí, ʻokú na ʻiloʻi ko hai kinauá. ʻOkú na ʻiloʻi ko e foha pe ʻofefine kinaua ʻo e ʻOtuá. ʻOkú na fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa taʻengata ke toe nofo fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku nau feinga ke siʻaki e ngaahi founga ʻa e tangata fakakakanó.
Uá, ʻoku nau ʻiloʻi e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí pea mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi ouau mo e fuakava ʻo e temipalé. ʻOkú na ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga hono tauhi ʻena ngaahi fuakavá, ki heʻena aʻusia ʻena taumuʻa taʻengatá.
Tolú, ʻokú na fili ke maʻu e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kae ʻikai ko e ngaahi koloa fakaemāmaní. ʻOkú na feinga ki ha tuʻunga ʻoku māʻolungá peá na nofo maʻu ai.
Faá, ʻoku ʻiloʻi ʻe he ongo mātuʻa mali ko iá ko e taimi ʻokú na sila ai ki taimi mo ʻitānití, kuó na fili ai ha hoa taʻengata. ʻOku ʻikai fie maʻu ke toe fakasiosio takai holo. Kuo ʻosi e taimi ʻo ʻena kumi hoá.
Nimá, ʻoku tomuʻa fakakaukauʻi ʻe he ongo meʻá ni e fie maʻu ʻa e tokotaha koeé, kae ʻikai ko ʻene fie maʻú. ʻOkú na tupulaki fakataha, kae ʻikai mavahevahe, ʻi heʻena feʻofaʻaki, fetauhiʻaki mo fetuʻutaki ki he ʻEikí. ʻOkú na faʻa talanoa ʻo ʻikai tuku ke hoko ʻo lahi e fanga kiʻi meʻa īkí. ʻOkú na talanoa leva ki he “fanga kiʻi loto mamahí” ʻo ʻikai manavasiʻi naʻa ʻita ai ha taha. ʻI he foungá ni, ʻokú na fakaʻehiʻehi ai mei he mapuna taʻe mapuleʻi hake ʻa e ongoʻi ʻitá. ʻOku lelei ange ke toʻo maʻu pē tāpuni ʻo e kuló telia naʻa lili ʻo hake ki tuʻa!ʻOku siofi pē ʻe he ongo meʻá ni ʻa ʻena ngaahi leleí pea ʻikai ke na siokita he ko e meʻa ia ʻokú ne lolomi e ongoʻi fakalaumālié. ʻOku ʻikai ke na hanu, fakaanga pe lea fetāufehiʻaʻaki pe ki he niʻihi kehé. ʻOkú na ʻiloʻi ʻoku fakatupu ʻe he faʻahinga lea pe tōʻonga peheé ha ngaahi maumau ki hona vā taʻengatá. ʻOkú na loto fiemālie ke liliu hona lotó ʻo fakatomala, ke fakamolemoleʻi mo kole fakamolemole ʻo kapau kuó na fakamamahiʻi hona ʻofaʻangá. ʻOkú na ngāue he taimí ni ke fakatupulaki hona vaá, peá na ʻiloʻi he ʻikai tupukoso hake pē haʻana anga lelei ʻi he taimi te na mate aí! ʻOkú na fakatupulaki ʻa e laumālie fakaʻatuʻí mo faʻa fakakaukaú peá na feʻofoʻofani maʻu pē. ʻI heʻena fai iá, te ne felangakihake ʻaki ai ki ha tuʻunga ʻoku māʻolunga angé mo fakamālohia ʻa ʻena loto fakapapau ke nofo fakataha maʻu aí.
Fakaʻosí mo e Fakamoʻoní
ʻE kāinga ʻofeina, ʻofa pē ʻoku mou vakai ki hono mahuʻinga ke fekumi mo pukepuke ha tuʻunga fakalaumālie māʻolunga ʻi heʻetau moʻuí mo ʻomai ʻa e niʻihi kehé ki he tuʻunga māʻolunga ko iá fakataha mo kitautolu. ʻOku ou ʻamanaki mo lotua ʻe mahino lelei kiate kimoutolu pe ko hai ʻa kimoutolu pea ke mou moʻui ʻi ha founga ʻe lava ke mou maʻu ai pē ʻa e Laumālié. ʻI hoʻomou fai iá, te mou aʻusia ai ha tuʻunga fakalaumālie māʻolunga te mou lava ai ʻo maʻu maʻamoutolu mo homou hakó ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengata kotoa pē ʻoku totonu ke ʻamoutolú.
ʻOfa ke nofoʻia kimoutolu toʻu tangata kei tupu hake, ʻe he ngaahi tāpuaki fungani ʻa e ʻEikí. Ko kimoutolu ʻa e kau tau fakaʻeiʻeiki te mou tataki ʻa kimoutolu, homou ngaahi fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá pea mo e niʻihi kehé, ki ha tuʻunga ʻoku māʻolunga angé. ʻOku ou fakamoʻoni ko kinautolu ko ia ʻoku fekumi mo pukepuke ha tuʻunga māʻolungá, ʻe faitāpuekina ʻenau moʻuí ke nau tuʻu ai ha ʻaho ʻi he tuʻunga māʻolunga tahá— ʻa ia ko e ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakatauange te tau moʻui taau ke maʻu e ngaahi tāpuaki fakalangi ko iá ʻo fakafou heʻetau talangofua ʻo tauhi e ngaahi fuakava toputapú, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
© 2009 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he lea faka-Pilitāniá: 10/08. Fakangofua ke liliú: 10/08. Liliu ʻo e Seek and Attain the Spiritual High Ground in Life. Tongan. PD50013423 900
^ Back to top