Rosemary M. Wixom, “Feinga ke ʻIloʻi,” May 2011
Faiasaiti ʻa e CES Maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 1 Mē 2011 • ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻIutaá
ʻOku ou fiefia ke ʻi heni ʻi Lōkani ʻIutā ʻi he ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻIutaá. ʻI heʻema fou mai mo hoku husepāniti ko Siakí ʻi Sātini Kenioní (Sardine Canyon) he pooni ʻo aʻu mai ki he teleʻá ni, ne u ongoʻi hangē haʻaku foki mai ki ʻapí. Tuku ke u talaatu hono ʻuhingá.
Ko e Feituʻu ʻEni ne Kamata Ke u ʻIloʻi ʻIate Au Peé
ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ʻi ha ʻaho he faʻahitaʻu fakatōlaú, ne mau fakaheka ai ʻema ngaʻotoʻotá kotoa ki heʻemau kaá. Ko e teu foki ia ke u ʻalu ki he ʻunivēsití mo hoku māhangá pea ko e teu ia ke ʻave kimaua ʻe heʻema faʻaé ki Lōkani ke ma hū ki he ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻIutaá. Ne mau ʻosi sio ha ʻū tā ʻo e ʻapiako fakaʻofoʻofa ko ʻení. Naʻe ʻi ai ha ʻuluʻakau he taá ne hangē ʻoku tupu fakaheiheí. Naʻe talamai foki ʻoku ʻikai havilingia ʻa Lōkani ia; ko e anga pē ia e tupu ʻa e ʻakaú. Ka naʻá ma loto vēkeveke ki ai. Naʻe faʻo ki ai homa vala mo e sū kotoa pē naʻá ma maʻú, fakataha mo ʻema meʻakai ke fakafonu ʻaki ʻema kōpaté pea naʻe fonu e kiʻi kaá. Ne ʻikai ke ma faʻa lava ʻo sio ki tuʻa he sioʻatá. ʻI heʻemau aʻu mai ki he teleʻá ni, ne kamata ke u ongoʻi manavasiʻi. Ne ʻikai ke u faʻa tatali ki he kahaʻú.
Ne lava pē ʻe ha taha ʻo ongoʻi ʻi ʻapiako ʻa e fiefia e fānau akó ʻi heʻenau fakahifo ʻenau utá pea ʻave ʻenau ngaʻotoʻotá ki honau loki mohé mo e nofoʻangá. Ka ko e fuofua taimi ia kiate au mo hoku tehiná ke ma mavahe ai mei ʻapi pea ne ma ongoʻi ha ivi foʻou heʻema tautau homa valá he kōpate tautauʻanga valá mo fakamaau homa lokí. Naʻe ʻi ai ha pousitā ʻe ua ʻi homa holisí. Naʻe fakalea e taha ʻo pehē, “Falala kia Sihova ʻaki ho loto kotoa; pea ʻoua naʻá ke faaki ki ho poto ʻoʻoú” (Lea Fakatāta 3:5). Naʻe foaki mai ʻe homa tuongaʻane lahí e pousitā ʻe tahá. Naʻe fakalea ia ʻo pehē, “He ʻikai teitei ofi ki hoku loungutú ʻa e loungutu ko ia ʻoku pani kava-mālohí.”
ʻI he ʻosi hono fakahifo ʻema utá, ne ma tuʻu leva he saitiuoká ʻi muʻa he Moen Hall ʻokú ma kei pukepuke pē ʻa e fanga kiʻi meʻa ne toʻo fakaʻosi mei he kaá. Ne fonu homa ongo nimá he ʻū hina pīsí ʻi heʻema taʻataʻalo fakamāvae ki heʻema faʻeé. ʻI heʻene pulia atú, ne toki mahino leva e meʻa ʻoku hokó ---ne ma fesiofaki pē mo ʻema tangí ʻo pehē, “Ko e hā ʻeni kuó ta faí? Naʻe fēfē nai ʻeta fakakaukaú? Ne anga fēfē nai e liliu ha meʻa naʻá ta pehē ʻe fakalatá ʻo ngali fakailifia mo fakatupu manavasiʻí?” Siʻi ke u ʻiloʻi ʻi he ngaahi ʻaho mo e ngaahi taʻu ka hoko maí, te u fai ai ha ngaahi fili te ne liliu e toenga ʻo ʻeku moʻuí. Ko e feituʻu ʻeni naʻá ku ʻiloʻi ai ʻeku ngaahi tui fakalotú pea ne u taukaveʻi ai ʻeku tuí. Ne maʻu ai haku ngaahi kaungāmeʻa mamae. Naʻe toe fakamātoato ange ai ʻeku lotú. Naʻe kamata ke tupulaki ʻeku fakamoʻoní. Ne u ako ai ko ha fili fakafoʻituitui pē ia ʻaʻaku ke u taukapoʻi ʻeku ngaahi tuʻunga moʻuí mo feinga ke u fakalakalaka fakaʻatamai mo fakalaumālie.
Ko hai koā au? Ne lahi ha taimi he ngaahi taʻu ko iá ne u ongoʻi foʻi mo tōnounou ---pea tātāitaha ke u ongoʻi ʻa e ʻamanaki leleí mo e lavameʻá. Ko ha fakalakalaka lahi moʻoni ia ke u ʻalu mei he taʻelatá ---ʻa e taʻelata lahi moʻoní ---ki he moʻui tauʻatāiná. Ne u hangē au ko ʻĀmoni mo hono ngaahi tokouá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo aʻusia ʻa e “ngaahi mamahí, pea mo … [e] ngaahi fakamamahí, mo … [e] fiefia taʻe-hano-tataú” ʻi he taimi tatau pē (ʻAlamā 28:8). ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni naʻe fie maʻu ke u mavahe mei hoku ʻapi fiemālié ke u fakalakalaka mo ako e ngaahi lēsoni ko ʻeni ʻo e moʻuí. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he fakaʻofoʻofa fau e Teleʻa Cache mo e ʻunivēsiti mo e ʻapiako ko ʻení kiate aú. He ko e feituʻu ʻeni naʻe kamata ke u ʻiloʻi ai aú pea ʻi heʻeku ʻiloʻi ko ia aú, ne kamata leva ke u ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí. Ko e hā kuó ke ʻiloʻi ʻi hoʻo moʻuí pea naʻá ke ako ia ʻi fē?
ʻOku ou fie lea kiate kimoutolu he pooni ʻo fekauʻaki mo e “feinga ke ʻiloʻí.”
Kumi ha Feituʻu ʻa ia Te ke Lava ʻo Feinga ke Ke ʻIloʻi Pē ʻe Koe
ʻI heʻetau mavahe mei he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau ʻapi fiemālie ʻi he maama fakalaumālié ke tau omi ki he māmani ko ʻení, ne tau omi kuo tau mateuteu ke ako mo siviʻi kitautolu. Mahalo pē te tau pehē he ʻahó ni ʻi he māmaní, “ Ko e hā kuó u faí?” ʻOku tau ʻi hení ʻo ʻaʻeva ʻi ha hala. ʻOku tau moʻui ʻaki ʻa e palani ʻetau Tamai Hēvaní ---ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ko ʻení. Pea ko e palani ia ʻo e fiefiá! Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita ko e palani ʻo e fiefiá ko e “taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa fungani taha ʻa e langí ki he faʻahinga ʻo e tangatá.”1
Ko e aʻusia ko ʻeni ʻo e moʻui fakamatelié ne tau tomuʻa pehē ʻe fakalatá, ʻe lava pē ke fakatupu manavahē mo manavasiʻi ia ʻi ha taimi ʻe niʻihi---pea faingataʻa fau foki! ʻOku taʻofi kitautolu ʻe he veilí mei heʻetau manatuʻi ʻa e meʻa ne tau ʻiloʻi ki muʻá. ʻOku tau ʻaʻeva he taimí ni ʻi he tuí. Ka ʻoku tau ʻaʻeva ʻi he ʻilo ʻe lava ke tau ʻiloʻi e meʻa ne tau ʻilo ki muʻá, ʻo fakafou he tokoni ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻofeina lahi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe fakatupu kitautolu ʻi he taumuʻa pē ko ia ke tau toe foki ange kiate Ia pea mo hoko foki ʻo hangē ko Iá. ʻOku tau toe ako he taimí ni ke tau toe ʻiloʻi lelei ange Ia. Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi, “ʻOkú ke maheni lelei mo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, …he ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kimoutolu naʻe taʻe nofo ʻi hono falé pea nofo fakataha mo ia he taʻu kotoa pē [ʻi he maama fakalaumālié]; ka ʻoku mou ʻi heni [he taimí ni he māmaní] ʻo feinga ke ʻiloʻi lelei ia, ka ko hono moʻoní, ko e ngalo pē ia ʻiate koe ʻa e meʻa naʻá ke ʻiló.”2
Naʻa tau ʻiloʻi Ia ki muʻa, ka ʻe fakafou ʻi heʻetau ngāué haʻatau lava ʻo ʻiloʻi Ia heni. ʻOku ʻikai ke tau tuēnoa ʻi hono fakahoko iá, he kuó Ne folofola, “Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88).
Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAlamā ʻa e Fakamoʻuí peá ne akoʻi e kakaí ʻi he vai ko Molomoná. Naʻá ne “malanga ʻaki kiate kinautolu ʻa e fakatomalá, mo e huhuʻí, pea mo e tui ki he ʻEikí” (Mōsaia 18:7) (Mōsaiá 18:7). Ko e feituʻu ia ne fakahoko ai ʻe he kakaí ha fuakava ʻi he papitaisó ke nau “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē te mou ʻi ai … , ke [nau] maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Mōsaia 18:9). Ne nau tupulaki ʻi he tuí, ne nau ako ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté, ne nau ako ke ngāue mālohi ke tauhi kinautolu, pea naʻa nau “ ʻaʻeva angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻo nau fefoakiʻaki ʻa e meʻa fakatuʻasino mo e meʻa fakalaumālie fakatouʻosi” (Mōsaia 18:29; vakai, veesi 20–29).
Pea ʻoku tau lau ʻo pehē: “Pea ko ʻeni naʻe hoko ʻo pehē naʻe fai kotoa ʻeni ʻi Molomona, ʻio, ʻo ofi ki he ngaahi vai ʻo Molomoná, ʻi he vao naʻe ofi ki he ngaahi vai ʻo Molomoná; ʻio, ʻa e potu ʻo Molomoná, ʻa e ngaahi vai ʻo Molomoná, ʻa e vao ʻo Molomoná, hono ʻikai fakaʻofoʻofa ia ki he mata ʻo kinautolu naʻa nau maʻu ai ʻa e ʻilo ki honau Huhuʻí” (Mōsaia 18:30).
Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku takiakiʻi ai kitautolu ʻe he potu folofola ko ʻení ki he ngaahi vai ʻo Molomoná ʻo fakafou ʻi hono ngaahi ʻātakaí? Ko e hā e ongo ʻoku tau maʻu mei hono fakamatalaʻi ʻo e feituʻu ko iá— ʻa e ngaahi vai ʻo Molomoná? Mahalo ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki hotau ʻatākaí mo hono fatongia ʻi heʻetau feinga ke ʻiloʻi ʻa hotau Huhuʻí.
Ko e taimí pē ʻeni. Kapau ʻoku teʻeki ke ke fai ia, ko e taimi pē ʻeni ke ke fekumi ki he feituʻu ʻe lava ke ke ʻiloʻi ai ho Huhuʻí. Ko e fē homou ngaahi vai ʻo Molomoná? ʻOku fakaʻofoʻofa nai hoʻo vakai ki he feituʻu ko iá?
Mahalo te ke fie fai pē kiate koe e ngaahi fehuʻi ʻe fā ko ʻení, ka ke ʻiloʻi e feituʻu fakaʻofoʻofa ko iá.
1. Come to Know the Holy Ghost
Fehuʻi fika1:ʻE anga fēfē haʻaku feinga ke iloʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?
Ne hoko ha meʻa ki ha talavou ʻi heʻene kei taʻu siʻi ʻaupitó, ʻi he teʻeki hoko hono taʻu tolú. Naʻe pusiakiʻi ia ʻe ha fāmili ne nau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe liliu lahi hono ʻātakaí. Naʻá ne mavahe mei hono ʻapí ʻi ʻIulope Hahake ke haʻu ʻo nofo ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití ---ʻi ha fonua mo ha fāmili foʻou, lea fakafonua foʻou pea mo ha ngaahi ongo foʻou. Naʻe ʻave ia ʻe hono fāmili foʻoú he Sāpaté ki he kalasi nēsilií. Ko e loki nēsilī ko ia ʻi he ʻapi siasí naʻá ne ongoʻi ai ---naʻá ne ʻilo ai ha ongoʻi malu mo ha ʻofa kuo teʻeki ke ne aʻusia ki muʻa. Ko e fuofua taimi ia ke ne ʻiloʻi moʻoni ai ʻa e Laumālié. ʻOkú ne toutou fili leva ʻeni heʻene fuʻu lahí, ke ne hū atu he holó ki he loki nesilī tatau pē ke fanongo ki he ngaahi ongo, mātā mo ongoʻi ʻa e Laumālie naʻá ne muʻaki ongoʻi aí. Meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ko e loki nesilī ko iá ki he vakai ki ai ʻa e tamasiʻi ko iá, ʻa ia naʻá ne ongoʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní.
ʻOku talamai ʻe Molomona, “Pea ko e meʻa ʻi he angamaluú mo e loto fakatōkilaló ʻoku tupunga ai ʻa e ʻaʻahi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e Fakafiemālie ʻokú ne fakafonu ha taha ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí mo e ʻofa haohaoá” (Molonai 8:26).
Naʻe fakamatalaʻi ʻe Molomona e meʻa ne fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí: “Pea te ke maʻu hoku Laumālié, ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e Fakafiemālié, ʻa ia te ne akoʻi koe ʻi he ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá” (T&F 36:2).
ʻOku tau ako he tohi ʻa ʻAlamaá ki he founga hono ʻiloʻi ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku pehē ai:
“Kuo nau fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi folofolá, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.
“Ka ʻoku ʻikai ko ia pē; ka kuo nau faʻa lotu, mo ʻaukai lahi” (ʻAlamā 17:2–3).
Ne nau ō atu leva ʻo faiako. Ko ha kau tangata anga-maheni pē ʻeni ne fakaofo ʻenau lototoʻá koeʻuhí ko e Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻenau holi ke ʻiloʻi e folofola ʻa e ʻOtuá.
Naʻe pehē ʻe ʻĀmoni, “Pea ʻoku ʻafio ʻiate au ha tufakanga ʻo e Laumālie ko iá, ʻa ia ʻoku ʻomi kiate au ha poto kae ʻumaʻā foki ha mālohi ʻo fakatatau ki heʻeku tuí mo e ngaahi holi ʻa ia ʻoku tuʻunga ʻi he ʻOtuá” (ʻAlamā 18:35).
Naʻe ongoʻi ʻe he tamai ʻa Lamōnaí ʻa e Laumālié ʻo fakafou he ngaahi akonaki ʻa ʻĒloné, ʻi heʻene pehē, “Te u tukuange ʻa e meʻa kotoa pē ʻa ia ʻoku ou maʻú, ʻio, te u liʻaki hoku puleʻangá, koeʻuhí ke u lava ʻo maʻu ʻa e fuʻu fiefia lahi ko ʻení” (ʻAlamā 22:15).
Naʻe fakatou ongoʻi ʻe Lamōnai mo e tamai ʻa Lamōnaí ʻa e Laumālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono akoʻi kiate kinaua e palani ʻo e fakamoʻuí. ʻOku fakafonu e kau faifekau ʻo e ʻaho ní ʻe he Laumālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo nau akoʻi ʻa e pōpoaki tatau pē ʻi he funga ʻo e māmaní. Kiate kimoutolu kuo ʻosi ngāue fakafaifekaú: ʻOkú ke manatuʻi nai hoʻo ongoʻi e ivi ʻo e Laumālié ʻi he taimi naʻá ke tuʻu ai ke fakamoʻoniʻi ʻa hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?
Naʻe pehē ange ʻe ha faifekau ʻi he hala ki malaʻevakapuná, ʻʻOku ou manavasiʻi ke foki ki ʻapi. Fēfē kapau he ʻikai te u ongoʻi mālohi peheni e Laumālié hili ʻeku ngāue fakafaifekaú?”
Ne u tala ange ki ai, “Ko hoʻo fakaafeʻi pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo moʻuí peá ke moʻui taau ke maʻu iá, te ne ʻiate koe maʻu pē.”
2. Feinga ke ʻIloʻi ʻa e Moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná
Fehuʻi fika 2: ʻE Anga fēfē nai haʻaku feinga ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná?
ʻI ha fakataha lotu ʻi BYU--ʻAitahō ʻi Sune ʻo e 2004, naʻe lea ai ʻa ʻEletā Keleitoni M. Kulisiteniseni, ko ha palōfesa ʻo e ʻApiako Pisinisi ko Hāvatí, ki ha fili naʻá ne fai ke ne ako ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Hili ʻene ʻosi mei BYU, naʻá ne maʻu ha sikolasipi ki he ʻUnivēsiti ʻOkesifooti ʻi ʻIngilani. Ko e taimi ia naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku teʻeki ke ne fakapapauʻi pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe aʻu mai ki he taimi ko iá kuo tuʻo fitu ʻene lau ʻo ʻosi e Tohi ʻa Molomoná, pea ko ʻene ʻosi kotoa pē ʻene lau e tohí, naʻá ne tūʻulutui ʻo lotu ʻo kole ki he ʻOtuá ke fakahā ange pe ʻoku moʻoni ka naʻe ʻikai pē maʻu mai ha tali ia. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻi heʻene fakakaukau ko ia pe ko e hā kuo teʻeki ai ke ne maʻu ha talí, he ko e taimi kotoa pē kuó ne lau ai, heʻene lau tuʻo fitu ki muʻá, naʻá ne fai ia ko hano fekauʻi ʻe ha taha, ʻa ia ko ʻene mātuʻá pe ko ha faiako ʻi BYU pe palesiteni fakamisioná pe ko ha faiako semineli, pea naʻá ne fakataumuʻa pē ke ʻosiki hono lau e tohí. Ka naʻá ne fuʻu fie maʻu he taimí ni ke ʻiloʻi ʻiate ia pē pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Ne aʻu mai ki he taimi ko iá ʻi heʻene moʻuí, naʻe poupouʻi pē ia ʻe heʻene tui ki ha ngaahi tokāteline lahi ʻo e Siasí mo ʻene falala ki heʻene mātuʻá he naʻá na ʻiloʻi naʻe moʻoni ia pea naʻá ne falala foki kiate kinaua. Ka ʻi heʻene aʻu ki Oxford, ko e fuofua taimi ia heʻene moʻuí naʻá ne fie ʻiloʻi moʻoni ai pe ʻoku moʻoni ia”.
ʻOku kau ʻa ʻOkesifooti he ngaahi ʻunivēsiti motuʻa taha ʻi māmaní. Naʻá ne nofo ʻi ha fale naʻe langa ʻi he 1410---naʻe hā matamatalelei ka naʻe taʻefeʻunga ke nofoʻi. Naʻe ʻi ai ha kiʻi loki siʻisiʻi naʻe fakaavangi e holisi maká kae fokotuʻu ai ha hita. Naʻá ne fakapapauʻi te ne lau e Tohi ʻa Molomoná he efiafi kotoa pē mei he 11:00 ki he 12:00 ke ne ʻiloʻi pe naʻe moʻoni. Naʻá ne fifili pe naʻe fie maʻu koā ke ne fakamoleki ha taimi lahi pehē ki ai, he naʻe fuʻu femoʻuekina ʻene polokalama fakaakó, ʻi heʻene ako ki he ʻekonōmiká, pea naʻe feinga ke ne lavaʻi pē ʻa e polokalamá ʻi ha taʻu ʻe ua, neongo naʻe faʻa ʻosiki ia ʻe ha tokolahi hili ha taʻu ʻe tolu, pea naʻe teʻeki ke ne ʻilo pe te ne lava koā ʻo fakamoleki ha houa ʻe taha he ʻaho ke fai ʻeni. Ka naʻá ne fai ia. Naʻá ne kamata he taimi 11:00 ʻaki ʻene tūʻulutui ʻo lotu he veʻe sea ne tuʻu he veʻe hitá ʻo ne lotu leʻolahi. Naʻá ne fakahā ki he ʻOtuá ʻene fie maʻu vivili ke neʻiloʻi pe naʻe moʻoni e tohí pea kapau te Ne fakahaaʻi mai ʻoku moʻoni, te ne tukupā leva ke foaki e toenga ʻo ʻene moʻuí ke langa Hono puleʻangá. Naʻá ne fakahā foki ki he ʻEikí ʻa e fie maʻu ke ne ʻiloʻi fakapapau kapau naʻe ʻikai moʻoni e tohí ka ne tukutaha ʻene moʻuí he feinga ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní. Hili iá naʻá ne tangutu leva he seá ʻo lau e ʻuluaki peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻi heʻene aʻu ki he konga ki lalo ʻo e pēsí, naʻá ne tatali ai ka ne fehuʻi loto pē, ‘Naʻe lava nai ke tohi ʻeni ʻe ha tokotaha loi naʻe feinga ke ne kākaaʻi e kakaí, pe naʻe tohi moʻoni ia ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá? Pea ko e hā nai ʻene ʻuhinga kiate au heʻeku moʻuí?’ Naʻá ne tuku ki lalo e tohí ka ne tūʻulutui ʻo toe lotu leʻo lahi ki he ʻOtuá, ‘Kātaki ka ke talamai pe ʻoku moʻoni e tohí ni.’ Hili iá, naʻá ne toe heka ki he seá ʻo toʻo hake e tohí ʻo lau ha peesi ʻe taha, pea ʻi heʻene aʻu ki he konga ki lalo ʻo e pēsí, naʻá ne toe fai pē meʻa tatau. Naʻá ne fai peheni he houa ʻe taha ʻo e pō kotoa pē, ʻi he loki momoko ko ia ʻi he Kolisi ʻOkesifooti ʻa e Kuiní.
“ʻI heʻene aʻu ki he ngaahi vahe ʻi he fakaʻosinga ʻo e 2 Nīfaí, fakafokifā ʻi ha pō ʻe taha he ʻosi ʻene lotú peá ne heka he seá ʻo fakaava hake e tohí, naʻe nofoʻia e lokí ʻe ha faʻahinga laumālie fakaʻofoʻofa, māfana mo ʻofa ʻo ne ʻākilotoa ia mo nofoʻia hono laumālié ʻi ha ongoʻi ʻofa naʻe ʻikai ʻamanaki ia te ne lava ʻo ongoʻi. Pea kamata leva ke ne tangi pea naʻe ʻikai tuku ʻene tangí he ko e taimi naʻe vakai atu ai ki he fakalea ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe lava ke ne sio atu ki he moʻoni e ngaahi lea naʻe ʻikai ke ne ʻamanaki te ne lava ʻo aʻusia ki muʻá. Naʻe lava ke ne mamata ki he ngaahi nāunau ʻo e taʻengatá pea lava ke ne mamata ki he meʻa kuo teuteu mai ʻe he ʻOtuá maʻana ko e taha ʻo Hono ngaahi fohá. Naʻe ʻikai fie tuku ʻene tangí. Naʻe nofoʻia ia ʻe he laumālie ko iá ʻi he houa kakato ʻe tahá pea ʻi he efiafi kotoa pē ʻi heʻene lotu pea tangutu mo e Tohi ʻa Molomoná he veʻe hita ʻi hono lokí, naʻe toe foki mai e laumālie tatau pē pea naʻe liliu ai hono lotó mo ʻene moʻuí ʻo taʻengata.”
ʻOkú ne pehē he taimí ni ʻokú ne vakai atu ki he fepakipaki hono taimí mo ne “fifili pe naʻá [ne] mei lava nai ʻo mavahe ʻi ha houa ʻe taha mei heʻene ako ʻekonōmiká ka ne feinga ke ʻiloʻi pe naʻe moʻoni e Tohi ʻa Molomoná.” Naʻá ne pehē “neongo kotoa e ngaahi feinga ako [kuó ne] faí, ko e foʻi ʻilo ʻaonga mo mahuʻinga taha ia kuó [ne] maʻú.”
ʻOkú ne manako ke toe foki he taimí ni ki ʻOkesifooti. ʻOkú ne pehē ko e konga tokolahi e kakai aí, ko e fānau ako pe kau folau ʻeveʻeva ko e omi ke mamata he ʻunivēsiti fakaʻofoʻofá. Ka ʻokú ne fie foki ki aí he ko ha feituʻu toputapu ia pea ʻoku lava ke ne vakai ki he matapā sioʻata ʻo e loki naʻá ne nofo aí mo ne fakakaukau, “Ko e feituʻu ē naʻá ku ʻilo ai ko e Kalaisí ʻa Sīsū pea ko Ia hoku Huhuʻi moʻuí pea ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia naʻá ne toe fakafoki mai e Siasi moʻoní.”
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kulisiteniseni ki he fānau ako ko ia ʻi BYU–ʻAitahoó, “Mahalo kuo omi hamou niʻihi ki heni ki Lekisipeeki kuo mou ʻosi ʻiloʻi ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻOtuá. Ka ko kimoutolu ko ia ʻoku kei fakafalala pē ki he fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou vaheʻi ha houa ʻe taha he ʻaho kotoa pē ke mou feinga ai ke ʻiloʻi ʻiate kimoutolu pē pe ʻoku moʻoni ʻeni, he te ne liliu ho lotó ʻo hangē ko ia kuo hoko kiate aú.”3
ʻOku tau lau he Sione 5:39 ʻo pehē, “Kumi lahi ʻi he ngaahi [folofolá] koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú.”
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pulusi C. Heifeni, “Te tau lava ʻo maʻu e moʻui taʻengatá ʻo kapau te tau fie maʻu ia, ka ʻe toki lava pē ia ʻo kapauhe ʻikai ha toe meʻa kehe te tau fie maʻu lahi ange ai.” 4
Ko e feinga ko ia ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní, ʻoku haʻu fakataha ia mo e ngāué. Pea ko e lahi ange ʻetau ngāué, ko e lahi ange ia ʻo e palé. Naʻe pehē ʻe Molonai, “Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ní, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4).
3. Feinga ke ʻIloʻi e Palani ʻa e Tamai Hēvaní
Fehuʻi fika 3: ʻE anga fēfē haʻakufeinga ke ʻiloʻi ʻa e palani fakatāutaha ʻa e Tamai Hēvaní maʻakú?
ʻOku tau takitaha fai kotoa pē ha ngaahi fili ʻi heʻetau foki atu ki he Tamai Hēvaní. Ko e palani ʻo e fiefiá ʻa ʻEne palani maʻatautolú. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “Ko e fiefiá ʻa e taumuʻa mo e ʻuhinga ʻo ʻetau moʻuí” .”5 ʻOku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau ongoʻi fiefia. ʻOku tau takitaha tofa pē hotau halá. ʻOku tau kehekehe. ʻOku kehekehe hotau ʻulungāangá, ngaahi talēnití mo e tōʻonga fakatuʻasino mo fakaelotó. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ko e foaki mai ʻe he ʻOtuá. Ka ko e konga lahi ʻoku maʻu ia mei he mapuleʻi kita fakafoʻituituí. ʻE lava ke hanga ʻe heʻetau ngaahi fakaʻamú ʻo ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí.
Ko ha kiʻi sīpinga ʻeni. Naʻe ʻi ai ha kiʻi taʻahine kalasi ua naʻe ʻikai lava ke ne manatuʻi fuoloa ha meʻa naʻe mamata ki ai. Naʻe pehē ʻe he mataotao fakaʻatamai ʻo e akó, “Koeʻuhí ko e ʻikai ke ne lava ʻo manatuʻi mo maʻuloto ha meʻá, te ne muimuitaha maʻu pē he kalasí.” Naʻe fili e ongomātuʻá ke ʻoua naʻá ne tala ki he kiʻi taʻahiné ʻa e fokoutua ʻokú ne tofanga aí. ʻI he feinga pē ʻa e kiʻi taʻahiné ke lelei ʻene akó, naʻe pau ke ne ako mālohi ai ke ne aʻusia ʻa e meʻa ne faingofua pē ia ke lavaʻi ʻe ha niʻihi kehe. Naʻe ʻākilotoa ia ʻe ha kaungāmeʻa lelei ne sai ʻenau akó. Naʻe tokoni ia ki heʻene feingá. Naʻe toe lōloa ange ke ne ako ʻa e liungá ʻi heʻene kalasi tolú pea mo e ngaahi kolomuʻa ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi heʻene kalasi nimá. Naʻá ne lēsisita ke kau atu ki he kalasi AP pea hokohoko atu ʻene fakalakalaká. Naʻe hā mei he ngaahi houa naʻe ako aí ʻa ʻene moʻui mateakí. ʻOkú ne hoko he taimí ni ko ha neesi ʻi he tafaʻaki ki he mafú. Pea ko ha neesi lelei foki ia! Naʻe ʻi ai ʻene palani mo ʻene Tamai Hēvaní.
Ko e talanoa ʻeni ʻe taha. Fakafuofua ki he taʻu ʻe taha kuohilí, ne u ʻaʻahi ai ki ha kalasi ʻo e Kau Finemuí. Naʻe kole mai e faiakó ke mau tohiʻi ange ʻa e meʻa ʻe hongofulu ne mau mahuʻingaʻia taha aí. Ne u kamata tohi leva. Te u tala atu, ko ʻeku ʻuluaki fakakaukaú ʻeni “Fika 1: fakamaʻa e faʻoʻanga penivahevahe he loki kaí.” ʻI he kakato eʻmau lisí, naʻe kole mai homau taki ʻi he Kau Finemuí ke mau vahevahe ange meʻa ne mau tohí. Naʻe tangutu ʻi hoku tafaʻakí ʻa ʻEpi, ne toki hoko hono taʻu 12. Ko e lisi ʻeni ʻa ʻEpí:
-
1. Ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá.
-
2. Hoko ko ha taha teuteu fale.
-
3. Ngāue fakafaifekau ki ʻInitia.
-
4. Mali ʻi he temipalé mo ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau.
-
5. ʻI ai ha fānau ʻe toko nima mo ha ʻapi.
-
6. ʻAve ʻeku fānaú ke ō ʻo ngāue fakafaifekau mo ako he ʻunivēsití.
-
7. Hoko ko ha kui fefine “angalelei”.
-
8. ʻOfa valeʻi e makapuná.
-
9. Ako lahi ange ki he ongoongoleleí pea fiefia ʻi he moʻuí.
-
10. Toe foki ʻo nofo mo e Tamai Hēvaní.
ʻOkú ke tui ki ai? ʻOku ou pehē, “Mālō ʻEpi, hono akoʻi au ke ʻi ai haʻaku vīsone ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolu fakatāutahá.” ʻOkú ke faʻu ha palani pea moʻui ʻaki ia ki he lelei taha te ke lavá. ʻE ʻi ai ha ngaahi tohoaki. ʻE lava ke holofa e hala fakakavakavá, peá ke fetaulaki mo ha ngaahi tūkiaʻanga, pe te ke hē mei he halá, ka ʻe lava pē ke ke toe foki ki he halá.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Thomas S. Monson, “Kapau te ke fai ha meʻa ʻoku ʻikai tuha mo hoʻo palaní, te ke mei lava maʻu pē ke fakatonutonu ia, tafoki mei ai peá ke ako ai.” 6 Mahalo te ke fakakaukau he ʻikai lava ke ke toe foki. Ka ʻoku malimali mai e filí ʻi hoʻo fakakaukau peheé. Tuku ke u fakapapauʻi atu, ʻoku ʻi ai e hala ke ke foki ai. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Te u mafao atu ʻa hoku nimá kiate kinautolu ʻi he ʻaho ki he ʻaho” (2 Nīfai 28:32). Naʻá Ne pehē, “Ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú---ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ʻOku ou saiʻia ke fakakaukau atu ʻoku ngāue mālohi ange ʻa e ʻOtuá ia ʻiate kitautolu ke tau toe foki kotoa ange kiate Ia.
Uluakí, ʻokú Ne ʻamanaki mai te tau ʻilo hotau tuʻunga ʻi Heʻene palaní pea fai e meʻa kotoa pē ke tau moʻui ʻaki ia, ʻo tau talangofua ki he ngaahi fekaú mo tuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní. Kapau ko e tumutumu ʻetau taumuʻá ke aʻusia e hakeakiʻí, ʻe hanga leva ʻe heʻetau palani ke aʻusia iá ʻo tataki e fili kotoa pē te tau fai. ʻOku ʻikai ke tau tuēnoa. ʻOkú Ne ʻofeina mo ʻafioʻi fakatāutaha kitautolu. ʻOkú Ne kau ʻi he momoʻi meʻa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí pea ʻoku tau faʻa ongoʻi hono poupouʻi kitautolu ʻe Hono toʻu kupú ʻi heʻetau ʻaʻeva ʻi he halá.
4. Feinga ke ʻIloʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló
Fehuʻi fika 4: ʻE anga fēfē haʻakufeinga ke ʻiloʻi ʻa e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá?
Ko e taumuʻa ʻetau moʻuí ke ʻiloʻi ʻa e Tamaí mo Hono ʻAló.
Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene lotu ki he Tamaí ʻo pehē, “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú” (Sione 17:3).
Ko Leimana mo Lēmiuelá, naʻe “ ʻikai te na ʻiloʻi ʻa e ngaahi fengāueʻaki ʻa e tangatá mo e ʻOtuá ko ia naʻá ne fakatupu ʻa kinauá” (1 Nīfai 2:12). Naʻe pehē ʻe C. S. Lewis, “He ʻikai ke ke ʻiloʻi e ʻOtuá lolotonga ʻokú ke hīkisiá.”7 ʻOku fakaʻamu e filí ke ʻoua naʻa tau ʻiloʻi e ʻOtuá. ʻOkú ne fakaʻamu foki ke tau ongonoa fakalaumālie, puputuʻu pea ʻātakaiʻi kitautolu ʻe he longoaʻá, ngaahi tohoakí mo ha meʻa pē te ne taʻofi e ngaahi momeniti fakalongolongo ko ia ʻoku tau fekumi fakatāutaha ai ki he ʻEikí. ʻOku kau foki he meʻangāue ʻa Sētané ʻa e fuʻu tōtuʻa ʻetau fai ʻo ha faʻahinga meʻá. Ko kitautolu pē te tau lava ʻo vaheʻi ha taimi feʻunga ke tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻEikí.
ʻI he taimi ʻoku tau loto fakatōkilalo, fakavaivai pe angamalū aí, ʻoku tau ofi ange leva kiate Ia. Naʻe pehē ʻe Falanisesi Uepisitā, naʻe ʻaʻeva he hala maomaonganoa ʻo Uaiōmingí fakataha mo e kaungā fononga toho-sāliote ʻa Mātiní ʻi he 1856, ʻi heʻene taukapoʻi e kulupú, “Ne hao mai e tokotaha kotoa pē ʻo kimautolu mo e ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá he kuo mau maheni lelei mo Ia lolotonga homau ngaahi faingataʻá.”8
ʻOku tau ʻiloʻi e Fakamoʻuí he taimi ʻoku tau fakaʻatā ai Ia ke hū mai ki heʻetau moʻuí. ʻOku tau loto vēkeveke ange ai ke faʻa fakamolemole mo fiengāue. ʻI hono fakaava ko ia hotau lotó mo fakavaivaí, ʻoku tau hoko ange ai ʻo tatau mo Ia. Ko e taimi ia ʻoku tau ʻiloʻi ai ta ne tau feohi pē mo Ia he taimi kotoa pē. ʻOku tau nonga. ʻOku ʻikai kei hoko hotau ngaahi ʻahiʻahí ko ha fakakavenga, ka ko ha tāpuaki he kuo nau tofa mai e hala ke tau aʻu ai kiate Iá.
Naʻe pehē ʻe Paula, “ʻOku tau vikiviki ʻi he ngaahi mamahí foki ʻi heʻetau ʻilo ʻoku tupu mei he mamahí ʻa e faʻa kātakí;
“Pea mei he faʻa kātakí ʻa e ʻiló; pea mei he ʻiló ʻa e ʻamanaki leleí:
“Pea ʻoku ʻikai fakamā ʻe he ʻamanaki leleí; he koeʻuhí kuo lilingi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki hotau lotó ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia kuo foaki kiate kitautolu” (Loma 5:3–5).
Naʻe ui ʻe C. S. Lui ʻa kinautolu kuo nau ʻilo ʻa Kalaisí ko ha “kau tangata foʻou.” Naʻá ne pehē, “ʻOku tokolahi fau e kau tangata foʻou ʻi heni mo e funga ʻo e māmaní. … ʻOku tau faʻa fetaulaki mo kinautolu. ʻOku kehe honau fofongá mo honau leʻó meiate kitautolu, he ʻoku mālohi, ʻikai hohaʻa, fiefia mo longomoʻui ange kinautolu. ʻOku nau kamata he feituʻu ʻoku tau foʻi aí. …. ʻOku ʻikai ke nau tohoakiʻi kiate kinautolu e tokangá. ʻOkú ke fakakaukau leva ʻokú ke angalelei kiate kinautolu ka ko kinautolu ʻoku angalelei kiate koé. ʻOku nau ʻofa kiate koe ʻo mahulu hake ia he kakai kehé, ka ʻoku siʻi ange ʻenau fie maʻu koé. …Hangē ʻoku lahi maʻu pē honau taimí: ka ʻokú ke fifili pe ko e maʻu ia mei fē. …
“… Oku ʻuhinga e hoko ko ha tangata foʻoú, ke tau tukuange atu ‘ ʻa kitautolu’ he lolotonga ní. Kuo pau ke tau tukuange kitautolu ka tau hoko kia Kalaisi, kuo pau ke tau ʻalu. Ko Hono finangaló ke tau hangē ko Iá pea kuo pau ke tau fakakaukau tatau mo Ia” 9
Ko e Founga ʻo e Feinga ke ʻIloʻi pē ʻe Kitautolu
Ko ha founga fakaʻofoʻofa moʻoni hono ʻiloʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ke ʻiloʻi ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ke ʻiloʻi e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú pea mo ʻiloʻi e Tamaí mo Hono ʻAló.
ʻOku ʻi ai ha sīpinga heni ʻoku faitatau ai ʻa e holi ke ʻiloʻí. ʻOku mou mamata nai ki ai?
Naʻe fakamahinoʻi mai ʻe Nīfai e sīpingá ʻi heʻene pehē, “ʻOku ʻikai te mou manatuʻi koā ʻa e ngaahi meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he ʻEikí? ---Kapau he ʻikai te mou fakafefeka homou lotó pea mou kole kiate au ʻi he tui, ʻo ʻamanaki te mou maʻu, ʻi hoʻomou tauhi faivelenga ʻeku ngaahi fekaú, ko e moʻoni ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu.” (1 Nīfai 15:11).
ʻOku mou vakai nai ki he foungá?
Ne fakahā mai ʻe Nīfai ʻoku kau he foungá ʻa e:
-
• Maʻu ʻo ha loto fakatōkilaló.
-
• Kole ʻi he tuí; fakaafeʻi e tokoni ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he lotú.
-
• Ngāue faivelenga ke tauhi e ngaahi fekaú mo fai e finangalo ʻo e ʻEikí.
-
• ʻIloʻi e toʻukupu ʻo e ʻEikí. Ko e founga ia te ke ʻilo aí. Ke ʻiloʻi Hono toʻukupú, ko hono fakapapauʻi ia ʻo ʻEne ʻofá. Ko e lahi ange hoʻo ʻiloʻi Hono toʻukupú ʻi hoʻo moʻuí, ko e lahi ange ia ʻEne kau atu ki aí. Ko e founga ʻokú ke ʻiloʻi ʻaki e Fakamoʻui ne ke ʻilo ki muʻá.
Naʻe tupulaki e tui ʻa e kakai ʻi he ngaahi vai ʻo Molomoná ʻo fakafou he lotú. Ne nau faivelenga ʻo ngāue mo ako ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté. Ne nau ako ke faimālohi mo tokoni ʻaki ʻenau tokoni fakalaumālie mo fakatuʻasino. Naʻe fekumi e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻi he folofolá pea nau faʻa lotu mo faʻa ʻaukai. Ne nau feilaulau ke nau ʻiloʻi ia.
Ne u mālieʻia ʻi he lotu leʻo lahi ʻa ʻEletā Kulisitenisení mo ʻene palōmesi ki he ʻEikí kapau te Ne fakahaaʻi ange ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, te ne fakatapui e toenga ʻo ʻene moʻuí ki hono langa ʻo e puleʻangá. Naʻe faivelenga pea naʻá ne ʻiloʻi ʻo fakafou heʻene feilaulau he pō kotoa peé.
Naʻe faʻu ʻe ʻEpi ha palani pea ʻokú ne moʻui faivelenga ʻaki ia. ʻE hanga ʻe heʻene taumuʻa ke toe foki ki heʻene Tamai Hēvaní ʻo tataki ʻa ʻene ngaahi fili fakaʻahó. ʻOkú ne ʻiloʻi e palani ʻa e ʻEikí maʻaná.
Ko e meʻa fakatāutaha pē ʻetau feinga ke ʻiloʻi iá. Pea mahalo ʻe tuʻo lahi ʻetau “feinga ke ʻiloʻi” ia heʻetau moʻuí. Ko e founga ia ʻoku tau manatuʻi ai e meʻa ne tau ʻilo ki muʻá. ʻIloʻi ʻeni: ʻokú ke ʻiloʻi Ia, pea kapau te ke tālafili ha taimi pe ʻokú Ne ʻafioʻi nai koe, fehuʻi ange. ʻOku kamata e foʻi hiva Palaimeli ko e “Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻí”10 ʻo pehē, “Tamai Hēvani, ʻokú ke ʻi ai koā? ʻOkú ke ongoʻi mo tali nai e lotu ʻa e kiʻi tamasiʻi kotoa pē? ʻOku ou fakamoʻoni atu, ʻIo! ʻOkú Ne fai ia! ʻE lava ke akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo ka taú ka kole. Tūʻulutui ʻo lotu pea ʻeke leʻolahi ange, “Ko ho foha pe ʻofefine koā au? ʻOkú ke ʻofa nai ʻiate au?” Peá ke fakafanonogo leva. ʻOku ʻi ai ha meʻa fakatupu loto fakatōkilalo ʻi he fehuʻí. Ko e kolé, ko hano ngāueʻi ia ʻo e tuí.
Ne kole ʻa Siosefa Sāmitá ko ha talavou taʻu 14 ke ne ʻiloʻi ʻi he tuí, ʻi ha vaoʻakau tapu ʻi ha feituʻu fakaʻofoʻofa ʻi Niu ʻIoke ʻi he kolo ko Palemailá. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku mamata … ki ha Tangata ʻe toko ua, pea naʻá na folofola moʻoni mai kiate au. … Kuó u mamata ki ha meʻa-hā-mai; naʻá ku ʻiloʻi ia, peá u ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia” (Siosefa Sāmita ---Hisitōlia 1:25). “Pea ko ʻeni hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui tahá ʻeni, ʻa ia ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui!” (T&F 76:22).
ʻI he fonualotó ʻi Selusalemá, ʻi he fakaʻosinga ʻo e Sāpaté pea kamata ke mafoa mai e ata ʻo e ʻaho ʻuluaki ʻo e uiké, naʻe fakafeʻiloaki mai kia Mele Makitaline mo Mele ʻe tahá ha ongo ʻāngelo ʻi ha feituʻu fakaʻofoʻofa he ngoueʻangá. Naʻe pehē ʻe he ongo ʻāngeló:
“ʻOua naʻá mo manavahē, he ʻoku ou ʻilo ʻokú mo kumi ʻa Sīsū ʻa ia naʻe tutuki ki he ʻakaú.
“ʻOku ʻikai ʻi heni ia: he kuo toetuʻu” (vakai, Mātiu 28:1–6, futinouti 2a, 3a, and 5a; mei he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá).
ʻI heʻetau feinga ko ia ke ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú, ʻa ia ko Sīsū Kalaisí, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí ʻa ʻEne fakafiemālieʻi e mamahi kotoa pē. ʻOkú Ne ʻomi ha nonga mo ha fiemālie ki heʻetau hohaʻa kotoa pē. ʻE lava ke Ne fua ʻetau ngaahi kavengá mo ne ʻomi ha nonga ki heʻetau ongoʻi taʻefeʻungá mo ʻetau holi kotoa pē ke fai ha liliú.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni, “He ʻikai ha meʻa te ne fakaʻohovaleʻi kitautolu ka ko ʻetau fakalaka atu ko ia ʻi he veilí ki he tafaʻaki ʻe tahá ʻo toki ʻiloʻi ai ʻoku tau ʻiloʻi lelei ʻetau Tamaí pea mo Hono fofongá” 11 ʻOku tau ʻiloʻi Ia!
Ko hoku ngaahi vai ʻeni ʻo Molomoná, ʻa e ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻo ʻIutaá. ʻOku fakaʻofoʻofa e ʻapiakó ni kiate au, he ko e feituʻu ʻeni ne kamata ke u ʻiloʻi ai ʻa hoku Huhuʻí. ʻOku ou laukau ke u tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo ʻeku Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú Na moʻui. ʻOku mou mahuʻinga fakatāutaha kiate Kinaua. Naʻa mou ʻiloʻi lelei Kinaua ki muʻa pea mou omi ki he māmaní. Piki maʻu ʻi hoʻomou ʻaʻeva he halá. ʻOku tatali mai ʻa e Tamai Hēvaní ke Ne fāʻofua kiate kimoutolu. ʻOku ou ʻofa atu. ʻOku ou lotua kimoutolu ko ʻEne fānau. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
© 2011 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē Fakangofua he lea faka-Pilitāniá: 2/11. Fakangofua ke liliú: 2/11.Liliu ʻo e Coming to Know. Tongan. PD50031652 900
Notes
3. Clayton M. Christensen, “Decisions for Which I’ve Been Grateful” (Brigham Young University–Idaho devotional, June 8, 2004), http://www.byui.edu/Presentations/Transcripts/Devotionals/2004_06_08_Christensen.htm.
4. Bruce C. Hafen, ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 101;pe Ensign, May 2004, 98; italics in original.
6. Thomas S. Monson, “Joy in the Journey,” in Awake, Arise, and Come unto Christ: Talks from the 2008 BYU Women’s Conference (2009), 3.
8. Francis Webster, quoted in Gordon B. Hinckley, ʻi he Conference Report, Oct. 1991, 77; pe Ensign, Nov. 1991, 54.