ʻEletā Richard G. Scott, “Ke Maʻu e Nongá mo e Fiefia”
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 12 Sepitema 2010 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí
Ne u teuteu ha pōpoaki ʻi he faʻa lotu ke ne ‘oatu ha nonga mo ha fiefia ʻi ha māmani faingataʻa. ʻOku ʻou ʻilo ko e ngaahi moʻoniʻi meʻa aí, te ne ʻoatu e talí he kuó u fakamoʻoniʻi mo hoku uaifi ko Sēniné ʻa honau mahuʻinga ki heʻema moʻuí.
ʻOku ou fokotuʻu atu ke ke hiki ha ngaahi fakakaukau te ke maʻu ke ʻaonga moʻoni ʻetau fakatahá. Ko ha ngaahi akonaki fakatāutaha ʻeni mei he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko ho tataki.
ʻOku Fakamālohia ʻe he Ngaahi Ouau ʻo e Temipalé ʻa e Fāmilí mo e ʻApí
Ko e fāmilí mo e ʻapí ʻa e poutuliki ʻokú na poupouʻi e palani ʻa e Tamai Hēvaní ki he fiefiá. Ko hona mahuʻingá ʻoku taʻe hano tatau ʻi he feinga taʻetuku ʻa Sētane ke veuki e fāmilí pea fakasiʻia e mahuʻinga ʻo e ngaahi ouau temipale ʻokú ne haʻi e fāmilí ki he taʻengatá. ʻOkú ne fai ʻeni ʻi hono fakaʻaiʻai e angaʻuli fakasekisualé pea ʻuliʻi e feohi toputapu ʻoku fakahaaʻi ai e feʻofaʻaki ʻa ha husepāniti mo e uaifi ʻo fāʻeleʻi ha fānau.
ʻI he taʻu ʻe nimangofulu mā fitu kuo hilí, ʻi he ʻaho 16 ʻo Siulai 1953 ne u tūʻulutui ai mo hoku ʻofaʻanga ko Sēniné ko ha ongo meʻa kei talavou ʻi ha ʻōlita he Temipale Manitaí. Naʻe hanga ʻe Palesiteni Lui R. ʻEnitasoni ʻo fakahoko ʻema malí ʻi hono mafai faisilá ke ma hoko ko ha husepāniti mo e uaifi ki taimi mo ʻitāniti. ʻOku ʻikai haku mālohi ke fakamatalaʻi e nonga mo e melino ʻoku maʻu ʻi hono fakapapauʻi mai kapau ʻe hokohoko atu ʻeku moʻui tāú pea ʻe lava ke u fakataha mo hoku ʻofaʻanga ko Sēniné pea mo ʻema fānau talangofuá ʻo taʻengata makatuʻunga he ouau toputapu ne fakahoko ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha Fale ʻo e ʻEikí.
Kuo fakamaʻu kiate kimaua ʻema fānau ʻe toko fitú ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé. Kuo ʻosi mālōlō foki hoku uaifi ʻofaʻanga ko Sēniné pea mo ha toko ua ʻo ʻema fānaú. ʻOku nau ʻomi ha ʻuhinga mālohi ki he toenga ʻo e fāmilí ke moʻui taau kae lava ke mau maʻu fakataha e ngaahi tāpuaki taʻengata ne talaʻofa mai ʻi he temipalé.
ʻOku toki mahuʻingamālie ange ʻa e sila he temipalé ʻi he fuoloa atu ʻa e moʻuí pea toki fakatokangaʻi e fakaʻofoʻofa e faikehekehe ho ʻulungāangá mei ho hoá mo e fānaú. Te mou lava ʻo fevahevaheʻaki hoʻomou ʻofá pea houngaʻia he tāpuaki ʻo e nofo fakatahá. Te mou lava ʻo toe vāofi ange pea maʻu ha fiemālie lahi ange ʻi he moʻuí ni.
ʻI he taimi ne feitamaʻi ai ʻema tama fika tolú, ne puke lahi ʻema tama fika uá pea naʻe huki pē ʻe Sēnine kae fai hono fakaʻatá. Naʻe lahi e ngaahi fakaʻatá pea ko hono ʻolá, ne ʻikai toe lava ʻa Sēnine ke fanau pea ne mālōlō e pēpē ʻi hono manavá. ʻOkú ma kei maʻu pē kinaua. Naʻe fanauʻi kinaua ʻi he fuakavá. Ko e tāpuaki ia e ngaahi ouau ʻo e temipalé. Neongo ko e moʻui matelié ni ne kehekehe hono fuoloá, ka ko kinautolu kuo silaʻi kiate kimaua ʻaki e lakanga fakataulaʻeiki toputapú ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipale māʻoniʻoní te ma maʻu kinautolu ʻo taʻengata.
ʻOku ou ʻilo te u maʻu e faingamālie ke toe fakataha mo e uaifi fakaʻofoʻofa ko iá, ʻa ia ʻoku ou ʻofa ki ai ʻaki hoku lotó kotoa, pea mo e fānau ʻoku nau ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí koeʻuhí ko e faingamālie ne maʻu ʻi he ngaahi ouau taʻengata ne fakahoko ʻi he Temipale Manitaí. Ko ha tāpuaki ia ke toe maʻu ʻi māmani e mafai ʻo e faisilá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he moʻuí ni ka ki he taʻengatá foki. ʻOku hounga kiate au hono toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí, ʻo kau ai e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ke tau fiefia ai he māmaní pea toe moʻui ʻo fiefia taʻengata hili e maté.
Ko e meʻa mahuʻinga kuó u manatuʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ko e lava ke toe lahi ange ʻeku ʻofa ʻi hoku uaifí he ʻaho kotoa. ʻOku ou ʻilo ko ʻeku sila mo hoku uaifí ʻoku teʻeki maʻu ia ʻo taʻengata. Kuó ma moʻui ʻaki e ngaahi fekaú. Kuó ma maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ngaahi ouau he temipalé. Kuó ma fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi fekau ko iá, ka ʻokú ma ʻilo kuo pau ke ma taau ʻi he maté kae toki lava ke silaʻi e ngaahi ouau ko iá ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá.
Ko e silaʻi ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá ʻa e founga ʻoku fakapapauʻi ai ʻe he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha taha taʻe taau e ngaahi tāpuaki ko iá. ʻE lava ke kākaaʻi kitautolu ʻe ha taha ʻi haʻane fakangalingali ʻoku māʻoniʻoni, ka he ʻikai lava ke kākaaʻi e Laumālie Māʻoniʻoní.
Ko ha Fealēleaʻaki mo ha Ongomeʻa Kei Talavou ne Toki Mali
Ne u kole kia Lepeka mo Peni Mālou, ko ha ongomeʻa naʻá na toki mali, ke tokoni mai ʻi heʻeku feinga ke teuteuʻi koe ki he mali taʻengatá.
ʻEletā Sikoti: Peni Mālou, ko ha tangata mohu tāpuekina koe. Ne anga fēfē hoʻo kaihaʻasi e loto ʻo ha ʻāngelo?
Peni Mālou: Ko e moʻoni. ʻOkú ne hoihoifua.
Lepeka Mālou: ʻIkai, ko au ne u kaihaʻasi hono lotó.
ʻEletā Sikoti: ʻOku ʻikai ke talavou pē, ka ʻokú ne toe poto.
Peni: ʻOku moʻoni ia.
ʻEletā Sikoti: ʻOku ou ʻilo te ke fakatokangaʻi ko ha tāpuaki ia ki hoʻo moʻuí ʻi he hokohoko atu hoʻomo palani ki he kahaʻú. ʻOku ou fie fai atu ha ngaahi fehuʻi. Lepeka, kuo hanga nai ʻe hoʻo sila kia Pení ʻo ʻomi e fiefia naʻá ke fakaʻamuá?
Lepeka: ʻIo, kuó ne ʻomi e fiefia kotoa pea toe lahi ange ai koeʻuhí kuó ma ʻosi sila pea te ma lava ke fai fakataha e meʻa kotoa pē. Ko ha meʻa ia ne ʻikai mahino kiate au kimuʻa pea silaʻi kimauá. Ka ʻoku hoko ko ha tāpuaki ʻa e malava ke ma fakahoko mo foua fakataha ʻa e meʻa kotoa pē. Ko ha tāpuaki fakaofo ke ʻiloʻi ʻe tatau ai pē pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko ka te ma fakataha ʻo taʻengata.
ʻEletā Sikoti: ʻOkú ne fakahaaʻi fēfē atu ʻene houngaʻia ʻiate koé?
Lepeka: ʻOku lelei hono fai ʻe Peni e fanga kiʻi meʻa īkí pea kiate au ko hono fakahaaʻi ia ʻo e houngaʻiá he ʻoku ʻikai ke ne fai pē ha ngāue lahi ʻe taha, ka ʻokú ne toutou fai e fanga kiʻi meʻa ʻīkí ke fakahaaʻi ʻene houngaʻia ʻiate aú.
ʻEletā Sikoti: Ko e hā e meʻa ʻa Lepeka ʻoku fai ke ke fiefia aí?
Peni: ʻOku ou fiefia he meʻa kotoa ʻokú ne faí.
ʻEletā Sikoti: Kakai tangata, manatuʻi e lea ko iá he taimi te ke hoko ai ko ha husepānití! ʻOku tōtō atu ia. ʻOkú mo fai fakataha nai e ngaahi fili mahuʻingá? ʻOku anga fēfē hoʻomo fai iá?
Peni: ʻIo ʻokú ma fai ia. Talu ʻema silá mo e lahi e ngaahi faingamālie ke talanoa mo aleaʻi homa kahaʻú. ʻOku ʻi ai pē e taimi ʻoku ʻikai ke ma tui tatau, pea ko e meʻa lelei ia kiate kimaua he ʻokú ma ʻiloʻi te ma lava ke falala ki he Tamai Hevaní pea ko e falala ko iá ʻokú ma tui tatau ai.
ʻEletā Sikoti: Ko ia, ka ʻi ai ha faikehekehe ʻi hoʻomo fakakaukaú, te mo ngāue fakataha leva ki ai ʻaki haʻamo lotu ki he Tamai Hēvaní.
Lepeka: Moʻoni ʻaupito.
ʻEletā Sikoti: Ko e taha ia ha sīpinga fakaʻofoʻofa ki he moʻuí. ʻOku anga fēfē hoʻomo fakahokohoko e meʻa mahuʻinga taha ʻi hoʻomo nofo-malí?
Lepeka: Ko e taha e meʻa kuo hoko ko ha tāpuaki kiate kimauá, ko e talu ʻema maheni mo e tatau pē ʻa e meʻa ʻokú ma mahuʻingaʻia aí. Kuo tokoni lahi ʻeni ki heʻema nofo-malí he ʻokú ma ngāue ki he ngaahi taumuʻa tatau. Kuó ma fakapapauʻi ko e meʻa mahuʻinga tahá ʻa e ʻEikí pea mo e ongoongoleleí—pea ʻoku tokoni ia ki heʻema nofo-malí—pea hoko ai kimaua, ʻema mātuʻá mo e kāingá pea mo e fāmili kuó ma faʻú. ʻE toki tonu leva ʻa e meʻa kotoa ʻi hono ʻai e fakahokohokó ke tonú.
ʻEletā Sikoti: He ʻikai ke mo fehālaaki ʻi he taimi ʻokú mo lotua ai ke ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí pea kole kiate Ia ke tokoni ke fakahoko ia. Hangē ko ha sīpinga lelei ia ki ha moʻui fiefia, fakatupulaki mo nēkeneká. Mālō. Kuo ʻi ai nai ha taimi kuó mo fetaʻemahinoʻaki ʻi hoʻomo nofo-malí?
Peni: ʻIo, ne hoko ia. Kae hangē ko ʻeku lau kimuʻá, kuó ma maʻu ai ha faingamālie ke ako mo tupulaki fakataha.
Lepeka: ʻOku ou pehē kuo pau ke ʻi ai e fetaʻemahinoʻaki he nofo-malí ko e kehekehe homa puipuituʻá mo e fakakaukaú. Ka ʻoku ou tui ko e founga ke fakaleleiʻi ʻakí ko e meʻa mahuʻingá ia. Pea hangē ko e lau ʻa Peni kimuʻá, ʻoku tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ne ma fetaʻemahinoʻaki aí, ʻokú ma tui tatau ke tekaki ia ki he ʻEikí. Ko e founga ia ʻokú ma fakaleleiʻi ʻaki ʻema fetaʻemahinoʻakí.
Peni: Ka ʻoku ʻikai te u ʻilo pe ko e hā ha meʻa ʻe fai ai ha fetaʻemahinoʻaki mo Lepeka.
ʻEletā Sikoti: ʻOku ou tui te ne hoko ko ha fakafofonga falealea. ʻOkú mo ako folofola fakataha nai?
Peni: ʻIo. Pea ko ha taimi makehe ʻa e pongipongi pe pō kotoa pē ʻokú ma maʻu e faingamālie ko ia ke feohi aí. Ko e taha e meʻa ʻokú ma feinga ke fai hili ʻema ako fakatāutahá, ko ʻema fakakaukauʻi ha ngaahi fehuʻi—mahalo ko ha meʻa ne ʻikai mahino. ʻI heʻema fakataha mai ko ha hoá, ʻokú ma aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko iá. Te ne ʻomi leva ʻene fakakaukaú he kuo tāpuekina ia ʻaki ha fāmili lelei kuo nau akoʻi lahi ia he ongoongoleleí. Pea naʻe tokoni hoku fāmilí mo ʻeku ngāue fakafaifekaú ke u ʻilo lahi ki he ongoongoleleí kae pehē foki ki he ʻilo fakaʻaho ʻoku fie maʻu ʻe he taha kotoa.
ʻEletā Sikoti: Kuo tāpuekina kimoua ʻaki e poupou ʻa ha mātuʻa ʻofa mo tui ki he meʻa ʻokú mo faí. Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia ʻi he moʻuí.
ʻI he taimi ne u ako folofola ai mo hoku uaifí, ʻe lau ia, pea hoko au, peá ma fakamatalaʻi. ʻOku ʻikai ke ma faʻa lau fakataha e ngaahi potu folofolá. ʻOkú mo pehē ʻoku ʻaonga e foungá ni pe ʻoku toe ʻi ai haʻamo founga?
Lepeka: ʻOkú ma ako fakatāutaha pē ʻa e folofolá. Taimi ʻe niʻihi te ma fakataha, hangē ko e lau ʻa Pení, te ma fai ha ngaahi fehuʻi, pea ʻoku faʻa lahi ange ʻeku fehuʻí ʻia Peni ka ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ma fakakaukau ki he meʻa ʻoku hoko ʻi heʻema moʻuí mo e fili ʻokú ma faí pe ngaahi faingataʻa ʻokú ma fehangahangai mo iá pea tukutaha leva ʻema ako fakatāutahá ʻi he ngaahi meʻa ko iá ke lava ʻo maʻu ʻa e tali ki heʻema ngaahi fehuʻí ʻi he folofolá.
ʻEletā Sikoti: ʻOku ʻi ai nai haʻo faleʻi ki he kakai taautaha pe mali ʻoku fanongo maí, ki he founga ne ke maʻu ai e fiefiá ʻi hoʻomo nofo-malí?
Peni: Ko e meʻa fakafiefia tahá ko e maʻu ha taimi fakatāutaha ke feohi ai mo Lepeká—pea kiʻi fakatatali atu e ngāué pe ko e akó kae maʻu ha taimi ke ma feohi ʻo talanoa, ʻo lava ke ma fetuʻutaki pea hoko atu ʻema feʻofaʻakí.
ʻEletā Sikoti: ʻOku ʻi ai nai ha pō ʻokú mo tuku mavahe ke mo teiti mo ʻeva ai?
Lepeka: ʻIo, ko e pō Falaité. ʻOku ngāue ia he MTC he pō Tokonakí, mahalo ʻoku ʻai e kakai malí ke ngāue he fakaʻosinga ʻo e uiké kae lava e kau tāutahá ʻo teiti mo honau kaumeʻá. Ko homa pō teití e Falaité.
ʻEletā Sikoti: Pau pē ʻoku fakafiefia. Ko e hā ha meʻa ʻokú mo fai he pō ʻokú mo teiti aí?
Peni: ʻOkú ma saiʻia he sio faivá, pea ko e taha ia e meʻa ʻokú ma saiʻia aí—ke tangutu ʻo fiefia he faivá—he ʻokú ne toʻo atu e ngaahi meʻa ne ma hohaʻa pe lotomoʻua ki aí pea ko e taimi ia ke ma feohi ai.
ʻEletā Sikoti: ʻOku lelei ia ki he mātuʻa malí, ka ʻoku ou tui ʻoku ʻikai sai ia ki ha ongo meʻa ʻokú na kei feinga ke maheni. Kapau ko ha talavou koe ʻokú ke feinga ke maheni mo ha finemui, ʻofa mai, ʻoua naʻá ke ʻave ia ki he faivá. Kapau ʻokú ke mali mo ha fefine lelei, ʻoku mahino pē kiate au ʻa e ʻuhinga ʻokú ke fai ai iá.
Lepeka: ʻOku ou tui ki ai.
ʻEletā Sikoti: Fai ha ngaahi meʻa ʻoku fakafiefia. Fakakaukauʻi ha meʻa ʻe fakalata ai e efiafí. Kae ʻoua ʻe fai e meʻa ne u faí. ʻI ha pō ʻe taha ʻi heʻeku kei ʻeva ki hoku uaifí, ne u fakalakaʻi ha kā polisi ʻi he kauhala hala. Ne ʻave kimaua ki ʻapi polisi. Te ke lava pē ʻo fakakaukau ki haʻo feinga ke maʻu e loto ʻo ha finemui kae iku ki ʻapi polisi?
Lepeka: ʻOku fakafiefia ange ia he faivá!
ʻEletā Sikoti: Ko e moʻoni pē hoʻo Lepeká ʻau. Naʻá ne liliu e meʻa kotoa pē ke lelei mo fakafiefia maʻu pē. ʻOkú mo palani ke ʻi ai hamo fāmilí?
Lepeka: ʻIo. Ko e meʻa pau ia. Ko ha meʻa ia ʻokú ma fakakaukau maʻu pē ki ai he ʻokú ma ʻiloʻi ko ha fekau ia mei he Tamai Hēvaní. Naʻá ma tupu ʻi ha fāmili lelei ʻo mahino kiate kimaua e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ia ʻi he ongoongoleleí pea ʻokú ma loto ke ma maʻu ia.
ʻEletā Sikoti: Kuó mo fakakaukau pe ʻe toko fiha hoʻomo fānaú pe ʻokú mo tuku pē ki he ʻEikí?
Peni: Kuo ʻi ai pē fika ia ʻo e fānau ʻokú ne fie maʻú. Te u tuku pē ʻe au ki he ʻEikí.
Lepeka: Te ma tuku pē ki he ʻEikí.
ʻEletā Sikoti: ʻOku ou fakamālō atu hoʻomo angalelei ke fai ʻeni he pōní. Ko ha meʻa fakafiefia ia. ʻI heʻeku ʻi heni mo kimouá, ʻoku koloaʻia ai ʻeku moʻuí. ʻOkú ke ʻiloʻi Peni ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻi he kei siʻi ai e ʻāngeló ni pea mālōlō hoku uaifí, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ke fakafiefiaʻi hoku lotó. Naʻá ne telefoni ange peá u fanongo ki he lea ne fiefia ai hoku lotó, “Mālō e lelei ʻEletā Sikoti, ko au Lepeka.” Talu mei ai mo e hoko ko ha tāpuaki mahuʻinga ke maheni mo koe pea mamata atu ʻokú mo fuʻu fiefia ʻaupito he nofo-malí.
Peni: ʻOkú ma fiefia ʻaupito.
ʻEletā Sikoti: ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻokú mo toe fie lea ki ai? ʻOku fanongo mai ʻa māmani kiate kimoua. ʻOku toe ʻi ai ha fokotuʻu ʻokú mo fie fai mai?
Lepeka: ʻOku ou tui ko e meʻa ʻe taha ʻoku lelei hono fakahoko ʻe Pení pea ʻoku hounga ia kiate au ʻi heʻema nofo-malí, hangē ko ia ne u ʻosi fakamatalaʻí, ko ʻene fai e fanga kiʻi meʻa īkí. Fai e fanga kiʻi meʻa iiki ʻoku tokoni ke tupulaki hoʻomo feohí. Pea ko e fakalaumālié—ke lau hoʻo folofolá he ʻaho kotoa pea lotu fakataha mo fakafoʻituitui he ʻaho kotoa pea ʻalu ki he temipalé ʻo fai e fanga kiʻi ngāue īkí. ʻOku ou ʻilo ʻoku tāpuekina lahi kimaua ʻe he ngāue fakafaifekau ʻa Pení he ʻokú ne hanga ʻo fakahoko e ngaahi tōʻonga ne anga ki ai ʻi he ngāue fakafaifekaú pea fakaʻaongaʻi ia heʻema nofomalí ʻo toe lelei ange.
ʻEletā Sikoti: Mālō.
Peni: Ko ʻeku faleʻí pē ke lea ʻo pehē “ ʻOku ou ʻofa ʻiate koe” he ʻaho kotoa pē pea ko ha meʻa ia ʻoku ou fai heʻema nofo-malí pea ʻoku tāpuekina kimaua pea ʻoua ʻe lea ʻaki pē e ngutú—kae loto ʻaki foki.
ʻEletā Sikoti: Fakamālō lahi atu kiate kimoua.
Tokanga Taha ki Hono Langaki ʻo e Ngaahi Vā Fetuʻutaki Fakafāmilí
Ne ʻi ai ha taimi ne u ako ai ha lēsoni mahuʻinga mei hoku uaifí. Ne u faʻa folau heʻeku ngāué. Ne meimei uike ʻe ua ʻeku folaú peá u toki foki ki ʻapi ʻi ha pongipongi Tokonaki. Ne toe ha houa ʻe fā peá u toe ʻalu ki ha fakataha. Ne u fakatokangaʻi kuo maumau ʻema mīsini foó pea ʻoku fō nusinusi pē hoku uaifí. Ne u kiʻi poto foki he ʻenisiniá pea kamata ke u ngaahi e mīsiní.
Ne haʻu ʻa Sēnine ʻo ʻeke mai, “Lisi, ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí?”
Ne u talaange, “Ko ʻeku ngaahi e mīsini foó ke ʻoua naʻá ke toe fō nusinusi.”
Naʻá ne talamai, “Tuku ia. ʻAlu koe ʻo vaʻinga mo e fānaú.”
Ne u talaange, “ Te u lava ʻo vaʻing amo kinautolu ʻi ha faʻahinga taimi pē, ka ʻoku ou loto ke tokoni atu.”
Naʻá ne pehē mai, “Lisiate, ʻalu muʻa ʻo vaʻinga mo e fānaú.”
ʻI he taimi ʻoku ongo mālohi mai ai hono leʻó ne pau ke u fakaʻapaʻapaʻi ia pea talangofua ki ai.
Ne u maʻu ha taimi fakafiefia mo ʻema fānaú. Ne mau taufetuli holo pea teka holo he ngaahi lauʻiʻakaú. Ne u toki ʻalu leva ki heʻeku fakatahá. Ne mei ngalo e meʻá ni ia ka ne taʻeʻoua e lēsoni naʻá ne fie maʻu ke u akó.
ʻI he pongipongi hokó, ʻi he 4:00 pongipongí nai, ne fakaʻāki au ʻe ha ongo kiʻi nima ne takaiʻi hoku kiá, pea ʻuma mai ki hoku kouʻahé pea toe fafana mai ʻa e lea he ʻikai toe ngalo ʻiate au, “Teti, ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. Ko koe hoku kaungāmeʻa lelei tahá.”
ʻOku hoko nai ha meʻa pehē kiate koe mo hoʻo fānaú? Kapau ʻoku ʻikai, ʻoku ʻikai te ke maʻu ʻa e fiefia fakalangi ʻo e moʻuí. Kapau ʻoku teʻeki te ke mali, te ke lava ʻo fili he taimí ni ka ʻi ai ha ʻaho te ke hoko ai ko ha mātuʻá, ʻe mahuʻinga taha e fiefia hoʻo fānaú kiate koe.
ʻOku Fakafeʻungaʻi Kitautolu ʻe he Talangofuá ke Maʻu e Tataki ʻa e ʻEikí
ʻI hoʻo moʻui ʻaki e ngaahi fekau ʻa Sīsū Kalaisí, te ke feʻunga ke tataki koe ʻe he ʻEikí. Ko ia ai, he ʻikai leva ke ke kau he ngaahi meʻa hala ʻokú ne ʻātakaiʻi koé. Te ke lava ʻo ʻilo hao hoa taʻengata ʻa ia te mo maʻu ha moʻui fakangalongataʻa ʻi hoʻomo fakatou fakahaaʻi ʻa e tui ki he Fakamoʻuí pea mo Hono mālohí pea moʻui taau ʻi he taimi ʻokú mo kei kaumeʻa aí.
Neongo pe ʻoku masivesiva pe fakataimi pē ʻa e ʻapi te ke nofo aí ngaohi ia ke maʻa ko ha ʻātakai māʻoniʻoni ke nofoʻia ʻe he Laumālié. Tauhi ia ke hoko ko ha feituʻu nonga mo melino ʻo hao mei he keé mo e fekeʻikeʻí. ʻOku fai atu e faleʻí ni kiate kinautolu kuo malí pea mo kinautolu kau tāutahá. Kapau te ke kamata he taimí ni ke ngaohi ha ʻapi ke nofoʻia ʻe he Laumālié, ʻe pehē pē ʻi hano maʻu hao fāmili.
Kau talavou, ʻoua naʻa maumauʻi homou taimí he ngaahi meʻa taʻeʻaongá. Ngāue fakafaifekau. Pea toki fai leva e meʻa mahuʻinga tahá ko hano kumi hao hoa taʻengata ʻoku tāú. Hoko atu e moʻuí pea ngāueʻi ia. ʻOua ʻe nofonoa he vahaʻataimi ko ʻeni ʻo e moʻuí. ʻOku fuʻu fuonounou. ʻI he taimi te ke fuʻu tokanga ai ki ha finemui, ʻai ke ne ʻilo ʻokú ke makehe ke toe fie ʻilo lahi ange kiate koe. ʻAve ia ki ha ngaahi feituʻu ʻoku leleí. ʻAi ke ke mohu founga. ʻOku lelei ke mo sio faiva he hili ʻa e malí, ka ʻoku ngalivale ke fai ia ʻoku teʻeki ai ke mo mali. ʻAi ke mo maheni. Kapau te ke fie maʻu ha uaifi lelei, kuo pau ke ke matamatalelei ki ai.
Kapau kuo maʻu ha taha, mo fakatupulaki fakataha ha ongo ʻoku māʻoniʻoní. Te mo lava ke ʻai ha taimi fai kaumeʻa mo ha nofo-mali fakaʻofoʻofa pea maʻu ha fiefia ʻi hoʻomo nofo ʻi he ngaahi fakangatangata kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí.
ʻE fēfē ha fakaʻehiʻehi ha ongo meʻa ʻokú na feʻofaʻaki mei he fakangatangata te na tō ai ki he ʻahiʻahí? Tau fakaʻuhingaʻi e ʻofá: Ke ʻofa māʻoniʻoni ki ha taha, ʻoku ʻuhinga ia ke maluʻi, hiki hake, tauhi ke haohaoa mo taʻe hano mele, feilaulauʻi kita ki he lelei ʻa e tokotaha kehé. Ko e ʻofá ko hono taʻofi e feohi fakaesino ʻoku toputapú ke toki fai pē ʻi he haʻi toputapu ʻo e nofo-malí. ʻI hono fakahoko totonu ia ʻi he malí, ʻe vāofi ange ai e husepānití mo e uaifí pea fakamālohia kinaua ʻi hona ngaahi fatongia ko e mātuʻá. Ko e ola ʻo e ngāue toputapú ni ko e maʻu ha sino fakamatelie maʻá e fānau fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní ne tuku mai ki ha tamai mo ha faʻē. ʻI he ʻātakai toputapu ko iá ʻoku fakaʻofoʻofa pea ʻuhingamālie e feohi mahuʻingá ni. ʻI hoʻo manatuʻi e ngaahi moʻoniʻi meʻá ni te ke loto ke tauhi hoʻo faikaumeʻá ke maʻa mo haohaoa.
Ko ha Faleʻi Kiate Kinautolu kuo Malí
ʻI he taimi ní, ʻoku ou fie lea atu kiate koe kuo maʻu ho hoa taʻengatá. ʻOku ou fakaafeʻi ʻa kimoutolu teʻeki malí ke fakafanongo lelei koeʻuhí ko e taimi te ke mali aí te ke fai ia ki hoʻo lelei tahá.
ʻOku pehē ʻe he fanongonongo ki he fāmilí, ʻoku totonu ke hoko e husepānití mo e uaifí ko ha hoa ngāue tuʻunga tatau. (vakai “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Ensign, Nov. 1995, 102). ʻOku tokolahi ha ngaahi mātuʻa ʻoku nau fakahoko ʻeni pea kau lelei kiate kinautolu pea ko ha tāpuaki ki heʻenau fānaú. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai fai pehē. ʻOku ou poupouʻi e niʻihi ʻoku ʻikai fie hoko ko ha hoa ngāue tuʻunga tatau mo honau malí ke talangofua ki he faleʻi mei he ʻEikí. ʻOku fakalata e hoa ngāue tuʻunga tataú he taimi ʻoku fakatou fekumi ai e hoa malí ke ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí ʻi hono fai ha fili mahuʻinga maʻa naua mo hona fāmilí ʻo hangē ko e meʻa ne talamai ʻe Peni mo Lepeká.
Kapau kuó ke mali, ʻokú ke anganofo fakaʻatamai mo fakaesino ki ho malí? ʻOkú ke mateakiʻi hoʻo ngaahi fuakava ʻo e malí ʻo ʻikai ke ke talanoa ʻaki ha meʻa he ʻikai te ke loto ke fanongo ki ai ho hoá? ʻOkú ke ʻofa mo poupouʻi nai ho hoá mo e fānaú?
Ngaahi tokoua, ʻokú ke tokoni nai ki ho uaifí ʻo fai ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue fakaʻapí? ʻOkú ke tataki nai e ngaahi ʻekitivitī fakafāmilí, hangē ko e ako folofolá, lotu fakafāmilí, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, pe ʻoku fakakakato ia ʻe ho uaifí ko e lahi hoʻo taʻetokanga ʻi ʻapí? ʻOkú ke faʻa tala nai ki ho uaifí ʻokú ke ʻofa moʻoni ai?
Fakahā e houngaʻia ʻi he meʻa ʻoku fai maʻau ʻe ho malí. Fakahā maʻu pē ʻa e ʻofa mo e houngaʻia ko iá. ʻE toe fakalataange, leleiange pea toe ʻuhingamālie ange e moʻuí. ʻOku tokolahi ha kakai fefine ʻoku ʻikai ke nau fanongo ki hano fakahīkihikiʻi pe fakamālōʻiaʻi e ngaahi lelei kuo nau faí. ʻOku fakamamahi ia. ʻI hoʻo hoko ko ha husepānití, ko e taimi pē ʻokú ke ongoʻi ʻoku fie maʻu ai ʻe ho uaifí ha fakalotolahí, puke mai ia pea fakahā ange ʻokú ke ʻofa lahi ʻiate ia. Fakatauange pē te tau angaʻofa pea fakahoungaʻi e hoa makehe kuó ne tāpuekina ʻetau moʻuí.
ʻI hoʻo hoko ko ha husepānití, tokanga ki he ngaahi meʻa te ke fai ʻi he feituʻu kakaí ki ho malí ʻa ia ʻoku ʻikai faʻa fakatokangaʻí. ʻI heʻeku lulululu mo e kāingalotú he tuku ʻa ha fakataha, ʻoku ou faʻa fakatokangaʻi ʻoku ʻi muʻa e tangatá ia ʻi hono uaifí. ʻOku ʻikai ke taau ia—pea ko hono moʻoní ʻoku fuʻu ngalivale ia. ʻOkú ne tukuhifo ai ia. Ko hano fakaava e matapā ʻo e kaá pe ha loki ki he fefiné ʻokú ne fakahaaʻi ai e lahi e fakaʻapaʻapa ʻokú ke loto ke ne maʻú.
ʻI hoʻomo hoko ko ha husepāniti mo ha uaifí, ngāue fakataha ke mo felangaʻaki hake ʻi homo ngaahi mālohingá. Mo fefanongoʻaki pea fetokoniʻaki. Kuó u mamata ki ha kakai tangata kuo ʻikai ke nau tali e faleʻi mei ha uaifí kuó ne feinga ʻi ha taimi lahi ke maʻu ha taimi tonu ke fakahā ki he husepānití ha meʻa ke liliu. ʻOua te ke fai peheé.
Te u ʻoatu ha fakatātā ke mahino ʻeku ʻuhingá: ʻI he kamata mai ʻema nofo-malí ne maʻu ʻe Sēnine e taimi totonu ke talamai ai ha meʻa naʻá ne fakatokangaʻi talu ʻema feʻiloakí. Naʻá ne pehē mai, “Lisi, ʻi hoʻo talanoa mo e kakaí, sio ki honau matá. Te ke sio holo koe ki he ʻató, holisí mo e falikí kae ʻikai sio ki honau matá.” Ne liliu ʻe he faleʻi ko iá ʻeku moʻuí. Ne ʻofa hoku hoá ʻiate au ʻo ne talamai e meʻa naʻe fie maʻu ke u ʻiló.
Ne u ako mei hoku uaifí ʻa e mahuʻinga ʻo e fakafetongi kiʻi tohí. ʻI he kamata ʻema nofo-malí ne u fakaava hake ʻeku folofolá ke fai ha akonaki ʻo u fakatokangaʻi ha kiʻi tohi ʻofa mo fakalotolahi ʻi he ngaahi peesi ʻeku folofolá. Ne ongo mālohi e niʻihi ʻo e meʻa ne tohí pea faingataʻa ke u toe lea. Ko e ngaahi tohi mahuʻingá ni mei ha uaifi ʻofa ne hoko pea ʻoku kei hoko ko ha mataʻikoloa taʻe hano tatau ʻo e fakafiemālié.
Ne u kamata ke fai e meʻa tatau ki ai, ʻo ʻikai fakatokangaʻi ʻene mahuʻinga ki aí. ʻI he taimi ne mālōlō aí, ne u ʻilo ʻi heʻene ngaahi meʻa fakafoʻituituí ʻene houngaʻia ʻi he fanga kiʻi pōpoaki ne ma fevahevaheʻakí. Ne ʻikai ngata ʻi heʻene tauhi e ngaahi tohí ka naʻá ne toe maluʻi kinautolu ʻaki ha milemila ʻo hangē ha koloa mahuʻingá. Naʻe ʻi ai pē ʻa e kiʻi tohi ne ʻikai ke tuku fakataha mo e toengá. ʻOku kei tuku pē ia ʻi mui he sioʻata ʻemau uasi ʻi peitó. ʻOku pehē, “Sēnine, kuo taimi ke talaatu ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.” ʻOku tuku ia ke ne fakamanatu mai ʻa e ʻofefine makehe ko ia ʻo e Tamai Hēvaní.
ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo ʻene puké ne u kumi ha ngaahi folofola ʻe tokoni kiate iá. Ne u paaki ha ngaahi tatau ʻo tuku holo ʻi ʻapi. Ne u maʻu kotoa kinautolu kuo ʻosi tuku malu ʻo hangē ʻoku nau fuʻu mahuʻingá. ʻOku ou fai mo e meʻa tatau ki he ngaahi tohi mahuʻinga naʻá ne ʻomí.
ʻI heʻeku fakakaukau atu ki heʻema moʻuí, ʻoku ou ʻiloʻi ne faitāpuekina kimaua. Naʻe teʻeki ai pē fai ha kē ʻi ʻapi, pe ha lea taʻeʻofa ʻi homa vaá. ʻOku ou ʻilo ne maʻu e tāpuaki ko iá koeʻuhí ko ia. Ne hoko ia ko ʻene loto fie foakí, vahevahé, pea ʻikai siokita. ʻI he konga kimui ʻema moʻuí ne u feinga ke faʻifaʻitaki ki heʻene sīpingá. ʻOku ou fokotuʻu atu ke mou fai e meʻa tatau ʻi hoʻomou hoko ko ha husepāniti mo e uaifí ʻi homou ʻapí pea ki he kau tāutahá, ko e taimi te mou mali aí pea fai e meʻa tatau mo ho hoá.
ʻOku ʻOmi ʻe he ʻOfa Haohaoá ʻa e Fiefiá
Te u lea ki ha meʻa toputapu. ʻI hono fakatupu kitautolú, ne tuku ʻe he Tamai Hēvaní ki hotau sinó ʻa e malava ko ia ke ueʻi ha ngaahi ongo fakaeloto mālohi. ʻE hanga ʻe he ngaahi ongo ko iá, ʻi he fuakava ʻo e malí, ʻi hono fakaʻaongaʻi he founga totonu ʻoku taau ki he ʻEikí pea mo e ongo meʻa malí, ʻo fakaava e ngaahi matapā ke ʻomi ai ha fānau ki he māmaní. Ko e feohi toputapu ko ia ʻo e ʻofá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e fuakava e malí. ʻOku totonu ke fakaʻaongaʻi e ongo fakaeloto ko ʻení ʻi he nofo-malí ke fakatahaʻi e ongo meʻa malí pea vāofi ange ʻi he feohi fakaʻofoʻofa mo totonu ko ʻení ʻi he vā ʻo ha husepānití mo ha uaifí. Kau tangata, ʻoku ʻi ai e taimi ʻi heʻene moʻuí ʻe fie maʻu ke ke mapuleʻi e ongo ko iá. Pea ʻi ai e taimi ʻe fie maʻu ke fakahā kakato ia. Fakaʻapaʻapaʻi e meʻa ʻokú ne ongoʻí. Tuku ke tataki koe ʻe he ʻEikí he founga ke fakatupulaki ai hoʻo nofo-malí.
ʻOku ʻi ai ha kakai tangata, pea meʻapango ʻoku ʻi ai mo ha kau fafine, ʻoku nau fakaʻaongaʻi e ngaahi ongo ko iá ʻi tuʻa he fuakava ʻo e malí. ʻOku ʻi ai ha fuʻu faikehekehe lahi ʻi he ʻofá mo e holi koví. ʻOku maʻu e fiefiá mei he ʻofa haohaoá pea fakatupu e fefalalaʻakí. Ko e fakavaʻe ia ki he fiefia taʻengatá. ʻE fakaʻauha ʻe he holi koví ʻa e meʻa ʻoku fakaʻofoʻofa mo fakatupulakí. ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha ngaahi meʻa fakapulipuli pe ngaahi ʻekitivitī fufū ʻoku ʻikai feʻilongaki ki ai e ongomeʻa malí. ʻOku ʻomi ʻe he sīpinga ko ia ʻo e moʻuí ha maluʻi fakalaumālie mālohí. ʻI hoʻo folaú, ʻave ha tā ho uaifí. Tuku ia ʻi muʻa ʻiate koe, ke ne toutou fakamanatu ʻoku ʻofa mo falala atu. He ʻikai leva ke ʻahiʻahiʻi mo fakaʻuliʻi ho ʻatamaí pe maumauʻi hoʻo ngaahi fuakavá.
ʻOku taʻe hano tatau e ʻofa haohaoá pea ko ha mālohi lahi ia ki he leleí. Ko e ʻofa māʻoniʻoní ʻa e fakavaʻe ki ha nofo-mali ola lelei. Ko e tupuʻanga ia ʻo ha fānau ʻoku tupulaki mo fiemālie. Ko hai te ne lava ke fua e mālohi ʻo e ivi tākiekina māʻoniʻoni ʻo e ʻofa ʻa ha faʻē? Ko e hā ha fua ʻe tupu mei he tenga ʻo e moʻoni naʻá ke tō ko ha faʻē ʻi he loto tokanga pea tauhi ʻi he ʻofa he kelekele moʻui ʻo e loto falala mo e ʻatamai ʻa hoʻo tamá? ʻI hoʻo hoko ko ha faʻeé kuo foaki kiate koe ha ongo fakalangi ke tokoni ke ke ʻilo e ngaahi talēniti mo e meʻa ʻe malava ʻe hoʻo tamá. ʻI hoʻo ngāue fakataha mo ho husepānití, te mo lava ke tauhi pea fakamālohia ʻo fakatupulaki e ʻulungāanga ko iá.
Ngaahi tokoua, ʻi hoʻo hoko ko ha husepānití, tala ki ho uaifí ʻokú ke ʻofa ai. ʻE fiefia lahi ai. ʻOku pehē ʻe ha kau tangata ʻi heʻeku lea ʻaki ʻení, “ ʻOkú ne ʻosi ʻilo pē ia.” ʻOku fie maʻu ke ke tala ki ai. ʻOku fie maʻu ʻe he fefiné ʻa e fakapapauʻi ko iá. ʻOkú ne tupulaki, fiefia mo tāpuekina ai. ʻOua naʻá ke taʻofi hono fakahaaʻi e ongo fakanatula ʻo e ʻofá. ʻE toe lelei ange kapau te ke puke mai ʻo fakahā ange. ʻI hoʻo hoko ko ha fohá, tala ki hoʻo faʻeé ʻokú ke ʻofa ai. ʻE fiefia lahi ai.
Fakamālō ki he Tamai Hēvaní ko Hono ngaahi ʻofefine fakaʻofoʻofá. Tokoniʻi kinautolu ʻi he lahi taha te tau lavá. Fakalotolahiʻi e fefine kotoa ʻokú ne fehuʻia hono mahuʻingá ke lotu ki he Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAló ke maʻu ha fakapapau fakalangi ki hono mahuʻinga fakafoʻituituí. ʻOku ou fakamoʻoni, ʻi he fekumi ʻa e fefine takitaha ke maʻu e fakapapau ko iá ʻi he tui mo e talangofua, ʻe ʻomi ia ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakafou he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e fakahinohino ia te ne ʻoange ʻa e fiemālié, nongá mo ha fiefia ʻi hano fakahoko ʻene ngāue fakalangi mo toputapu ʻi hono tuʻunga fakafefine kuo tuku maí.
Ngaahi Tāpuaki ʻo e Nofo-Malí
ʻOku fakalata e nofo-malí. ʻOku ou fakaʻofaʻia ʻiate koe ʻoku teʻeki ai ke fai e fili pe maʻu e faingamālie ko iá. Te mo lava ke feʻilongaki lelei. ʻE ʻalu pē ʻa e taimí, mo e kamata ke mo fakakaukau tatau, maʻu e ngaahi ongo mo e ueʻi tatau. ʻOku ʻi ai e ngaahi taimi te mo fiefia ai, taimi ʻo e ʻahiʻahi mo e faingataʻaʻia, ka ʻe tataki kimoua ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi aʻusia te mo tupulaki fakataha aí. Ne u manatuʻi ha taimi ne ʻi ai ha kiʻi tamasiʻi ne puke lahi. Naʻe ʻi ha falemahaki pea mālōlō ai. ʻI heʻeku foki mo Sēnine mei aí, ne ma afe he veʻehalá. Ne u puke mai ia, peá ma tangi, ka ne ma ʻiloi te ma toe feʻiloaki pē mo ia he tafaʻaki ʻe tahá koeʻuhí ko e ngaahi fuakava ne mau fai he temipalé pea naʻe hoko ia ko ha fakafiemālie.
Naʻe hanga ʻe he angaʻofa ʻa Sēniné ʻo akoʻi au ʻi ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi. Ne u kei anga fakatamaiki ka naʻá ne anga fakamatuʻotuʻa, mapuleʻi pea toe fakalaumālie foki.
ʻOku fakafiefia ke mali. ʻI ha pō ʻe taha ne ʻā hake ʻema kiʻi tamasiʻi ne palopalema hono mafú. Ne ma fanongo ki ai. ʻOku angamaheni ʻaki pē ʻe hoku uaifí ke tuʻu hake ʻo tokangaʻi e pēpeé heʻene tangí. Ka ne u talaange, “Tuku ke u tokangaʻi ia.”
Koeʻuhí ko ʻene puké, ko e taimi pē ʻoku tangi aí, ʻe vave e tā hono mafú. ʻE lua pea viku ai e tupenu ʻo e mohengá. Ne u ʻilo kuo hoko ia. Ne u puke mai ia ʻo feingaʻi ke holo e tā hono mafú pea ʻai ke tuku ʻene tangí ʻi heʻeku feinga ke fetongi hono valá mo e tupenu ʻo e mohengá. Ne u fua ia kae ʻoua kuó ne mohe. Naʻe ʻikai te u ʻilo he taimi ko ʻení, ʻe mālōlō ia ʻi ha ngaahi māhina siʻi. Te u manatuʻi maʻu pē ʻeku fuofua iá.
ʻOku ʻi ai e ngaahi mātuʻa ʻoku ʻikai ke nau maʻu e fānau ʻoku nau fakaʻamuá ko e tupu mei ha ngaahi palopalema fakaesino. ʻOku ou hoko ko ha fakamoʻoni ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo tataki e ngaahi mātuʻá ni ki ha ngaahi laumālie ke ʻoatu ki honau ʻapí ʻo ohi. Hili hono silaʻi e fānau ko iá he temipalé ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku nau tatau pē mo ha fānau ne fanauʻi ʻi he fuakavá ki he mātuʻa ko iá.
ʻOku hanga ʻe he nofo-malí ʻo ʻai ke ke ʻiloʻi lelei ko hai koe. ʻOkú ne ʻomi ʻa e ʻātakai totonu ke ikunaʻi ha faʻahinga fakaʻamu siokita pe falala pē ki hoto potó. ʻOku ou tui ko e taha e ʻuhinga ʻoku faleʻi ai ke mali ʻi hoʻo kei talavoú ke ʻoua naʻá ke fakatupulaki ha faʻahinga anga ʻe faingataʻa hano liliu.
Ko ha Fakaʻapaʻapa ki Hoku Uaifi, Sēniné
Oku ou fakamālō ne ʻai ʻe he Tamai Hēvaní e kakai fefiné ke nau ongoʻingofua ange, lahi ange ʻenau ʻofá, lahi ange ʻenau kātakí pea potupotu tatau leva. ʻOku mahino ʻaupito ki he kakai fefiné ʻa e faikehekehe ʻo e meʻa ʻoku halá mo ia ʻoku totonú, ʻoku ʻikai pehē e tokolahi ʻo kitautolu kakai tangatá. Ne teʻeki ai ke ma kē, he ko ha uaifi angaʻofa naʻá ne ʻai ke potupotu tatau e meʻa kotoa.
Neongo e puke hoku ʻofaʻanga ko Sēniné ʻi ha mahaki ʻe mate aí, naʻá ne fiefia he moʻuí. Ne mahino ki ai e palani ʻo e fiefiá, maʻu e ngaahi ouau ʻo e temipalé pea fai hono lelei tahá ke taau mo e ngaahi tāpuaki ne talaʻofá. Naʻe hiki ʻi heʻene tohinoá: “Ko ha ʻaho fakaʻofoʻofa ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú. Ne u ʻomi e meilí peá u tangutu he heké. Ne u fiefia pea nonga he māfana ʻo e laʻaá, namu lelei ʻo natulá mo e ʻuluʻakaú. Ne u fiefia ʻi heʻeku ʻilo ʻoku ou moʻui ʻi ha māmani fakaʻofoʻofa. …ʻOku lahi e lelei kuo fai ʻe he ʻEikí maʻakú. ʻOku ou fakamālō kiate Ia ko ʻeku kei moʻuí pea fiefia. ʻOku ou fiefia peá u fakaʻamu ke u kaila mo tauʻolunga he fale fakaʻofoʻofá ni he ulo mai e laʻaá he ngaahi matapā sioʻatá. ʻOku ou fiefia ke kei moʻui.”
Kuó u ʻilo ki hono ʻofaʻi ha ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní, ne ʻofa pea moʻui mateaki he fakaʻofoʻofa mo e angatonu ʻo e tuʻunga fakafefiné. ʻOku ou ʻofa moʻoni ʻi hoku uaifi ko Sēniné. Naʻá ne moʻui fiefia pea ko e lahi ʻo e fiefia ko iá ne maʻu he tokoni ki he niʻihi kehé. Neongo ʻene puke lahí, naʻá ne kole ki he Tamai Hēvaní ʻi heʻene lotu pongipongí ke tataki ia ki ha taha te ne lava ʻo tokoniʻi. Ne faʻa tali e lotu fakamātoato ko iá. Ne maʻamaʻa ai e kavenga ʻa e tokolahi pea nau fiefia. Naʻe tāpuekina ia ko ʻene hoko ko ha meʻangāue ne tataki ʻe he ʻEikí.
Fakamolemoleʻi au ʻi heʻeku lea ʻo kau ki hoku uaifi ʻofeina ko Sēniné. Ka ʻokú ma hoko ko ha fāmili taʻengata. Neongo kuó ne pekia, ka ʻoku kei hoko atu pē e tupulaki mo e fakautuutu ʻa e feʻofaʻakí mo e houngaʻiá. ʻOku ou ʻiloʻi ko e taimi te u toe mamata ai kiate ia he tafaʻaki ʻe tahá te ma ʻilo ʻoku toe lahi ange ʻema feʻofaʻakí. ʻOku toe lahi ange ʻema houngaʻiá he taimi ko ʻeni kuó fakamavaheʻi ai kimaua ʻe maté. Kuó ma toe vāofi ange ʻi he ʻofa ʻa e ʻEikí.
ʻOku Tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne Ngaahi Talaʻofá
ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku ongoʻi tuēnoa mo ʻikai fakahoungaʻi pea ʻikai ke mou ʻilo pe ʻe anga fēfē hano maʻu e tāpuaki ʻo e nofo-malí mo maʻu ha fānaú pe ko hamou fāmili. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻEikí pea ʻokú Ne tauhi e ngaahi talaʻofa naʻá Ne ueʻi ke lea ʻaki e Heʻene kau palōfitá. Ko ha taimi lōloa ʻa e ʻitānití. Tui ki he ngaahi talaʻofa ko iá pea moʻui taau ke maʻu kinautolu pea ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene taimi pē ʻAʻana ke fakahoko ia ʻi hoʻo moʻuí. Ko e moʻoni te ke lava ke maʻu e talaʻofa kotoa ʻoku taau ke ke maʻú. ʻOku ou lotua ke ke maʻu ia he moʻuí ni.
Te u fakaʻosi ʻaki hano vahevahe atu ha tefitoʻi moʻoni taʻengata te ne fakapapauʻi atu ha moʻui ʻoku mahu mo koloaʻia ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke mali pe ʻikai. Kuó u ʻilo e founga lelei taha ki he moʻuí ko e fekumi ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí ʻi he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOkú Ne ʻafioʻi e meʻa ʻoku lelei taha kiate koé. Te Ne tokoniʻi ke ke ʻiloʻi Hono finangalo kiate koé ʻi hoʻo tui mo talangofua kiate Iá. Fakatauange ʻe ueʻi, tataki mo tāpuekina lahi koe ʻe he ʻEikí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
© 2010 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he lea faka-Pilitāniá: 10/09. Fakangofua ke liliú: 10/09. Liliu ʻo e To Have Peace and Happiness. Tongan. PD50021030 900
^ Back to top