“Ko e Ngaahi Meʻá ʻo Hangē ko Honau Angamoʻoní,” May 2009
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 3 Mē, 2009 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahō
Kāinga, ʻoku ou ʻofa ʻiate kimoutolu peá u fiefia ke tau kau fakataha heni. ʻOku ou talitali makehe kimoutolu ko homou taʻu fakaʻosi ʻeni ʻi he seminelí pea ko e fuofua taimi ʻeni ke mou kau mai ai ki he fakamafola ʻa e CES. ʻOku ou poupouʻi kimoutolu ‘i he hoko atu hoʻomou akó ke fakaʻaongaʻi kakato homou ngaahi faingamālie ke ako mo tupulaki fakalaumālie ʻaki haʻamou lesisita mo kau ki he ngaahi kalasi ʻinisititiutí. ʻE lava foki ke mou kau mai ki he ngaahi faeasaiti ʻa e CES he kahaʻú pea ʻe fakamālohia mo faitāpuekina ai kimoutolu.
ʻI heʻeku hanganaki mai mo teuteu ki he faingamālié ni ke tau ako fakataha aí, ʻoku toe mahino ange kiate au ʻa e ngaahi ongo mālohi ne maʻu ʻe Sēkope ko e tehina ʻo Nīfaí. Naʻá ne pehē, “ ʻI he ʻaho ní ʻoku ou mafasia lahi ange ʻi he holi mo e hohaʻa koeʻuhí ko e lelei ʻa homou laumālié” (Sēkope 2:3). Kuo fakafonu ʻa hoku laumālié ʻe he pōpoaki ʻoku ou fie vahevahe atu he ʻaho ní “ ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí” (T&F 121:45). ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou tokanga fakamātoato ki ha kaveinga mamafa ʻoku fakatou ʻaonga ki he taimí ni mo e taʻengatá. ʻOku ou lotua ke ʻiate kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo Ne akoʻi takitaha kitautolu lolotonga ʻetau fakataha ko ʻení.
Kuo fuoloa pē ʻene tō mamafa kiate au hono fakaʻuhingaʻi faingofua mo mahino ʻo e moʻoní ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “ ʻOku folofola ʻaki ʻe he Laumālié ʻa e moʻoní pea ʻoku ʻikai loi. Ko ia, ʻokú ne folofola ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau angamoʻoní, pea ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau angamoʻoni ʻe ʻi aí; ko ia, ʻoku fakahā mahinongofua ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kitautolu, koeʻuhi ke fakamoʻui ʻa hotau laumālié” (Sēkope 4:13; vakai foki, T&F 93:24).
Te tau tokanga taha he efiafí ni ki he ʻuluaki konga mahuʻinga ʻo e moʻoní ʻoku tala mai ʻi he vēsí ni: “ko e ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau angamoʻoní.” Te tau ʻuluaki vakai ki ha ngaahi ʻelemēniti mahuʻinga lahi ʻo e palani ʻo e fiefia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ko e makatuʻunga fakatokāteline ia ki hono ʻiloʻi mo e mahino ʻo e ngaahi meʻá ʻi honau angamoʻoní. Te tau fakakaukauʻi leva e ngaahi founga ʻoku ʻohofi ʻaki kitautolu ʻe he filí ke tohoaki’i atu ‘aki mo taʻofi ʻa hotau tuʻunga ke ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻi honau angamoʻoní. Pea fakaʻosi te tau talanoaʻi homou fatongiá ko e toʻu tangata kei tupu haké. ʻE fie maʻu ke mou talangofua, fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi fuakava toputapú, pea vakai maʻu pē ki he ngaahi meʻá ʻi honau angamoʻoní ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻa ia ʻoku fakautuutu ai e puputuʻú mo e faiangahalá.
Ko Hotau Ikuʻanga Fakalangí
ʻOku fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní,” ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālie ʻo e ʻOtuá, naʻa tau “tali ʻEne palani ʻe tuʻunga ai ha lava ʻa ʻEne fānaú ʻo maʻu ha sino fakamatelie pea maʻu mo ha taukei ʻi he māmaní ke fakalakalaka atu ki he haohaoá pea toki ʻiloʻi fakapapau [hotau] ikuʻanga fakalangí ko e kau ʻea hoko ki he moʻui taʻengatá” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Ensign, Nov. 1995, 102; pe Liahona, ʻOkatopa 2004, 49). Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange hono mahuʻinga ke maʻu ha sino fakamatelié ʻi he fakalakalaka ke ʻausia hotau ikuʻanga fakalangí.
Naʻe mahino hono akonaki ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e mahuʻinga ʻo hotau sino fakamatelié:
“Naʻa tau omi ki he māmaní ke maʻu ha sino pea ke ʻoatu ia ʻi ha tuʻunga haohaoa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Ko e tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo e fiefiá ʻoku kau ai hano maʻu ha sinó. ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tēvoló ha sino, pea ko hono tauteá ia. ʻOkú ne fiefia ʻi he taimi ʻoku lava ke ne maʻu ai ha sino ʻo ha tangata, pea ʻi he taimi naʻe kapusi ai ia ki tuʻa ʻe he Fakamoʻuí naʻá ne kole ke hū ki he fanga puaká, ʻo fakahaaʻi ai ʻene fiemālie ange ke maʻu ha sino ʻo ha puaka mei he ʻikai maʻu ha sinó. Ko e kakai kotoa pē ʻoku nau maʻu ha sino ʻoku nau maʻu ha mālohi kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha sinó. ʻOku ʻikai ha mālohi ʻo e tēvoló kiate kitautolu tuku kehe ʻo ka tau toki fakangofua ia; ko e momeniti ʻetau fakafepaki ki ha meʻa ʻoku haʻu mei he ʻOtuá, ʻoku maʻu leva ʻe he tēvoló ʻa e mālohi kiate kitautolu.”1
ʻOku tupu mei hotau sino fakamatelié ʻa e malava ke aʻusia ha ngaahi meʻa kehekehe lahi ne ʻikai lava he tuʻunga ne tau ʻi ai he maama fakalaumālié. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē, “ ʻOku fakatahaʻi hotau laumālié mo hotau sinó ʻi ha founga ʻe lava ke hoko ai hotau sinó ko ha meʻangāue ʻa hotau ʻatamaí mo e fakavaʻe ʻo hotau ʻulungāangá.”2 Ko ia ʻoku tupulaki ʻetau fetuʻutaki mo e kakai kehé, ʻa ʻetau malava ke ʻiloʻi pea ngāue fakatatau mo e moʻoní, mo ʻetau malava ke talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻo Sīsū Kalaisí koeʻuhi ko hotau sino fakamatelié. ʻI he loki ako ʻo e moʻui fakamatelié, ʻoku tau aʻusia ai e manavaʻofá, ʻofá, angaleleí, fiefiá, lotomamahí, siva ʻo e ʻamanakí, mamahiʻiá, mo e ngaahi fakangatangata fakaesinó ʻi ha founga ʻoku teuteuʻi ai kitautolu ki he nofo taʻengatá. ʻA ia ko e pehē, ʻoku ʻi ai ha ngaahi lēsoni kuo pau ke tau ako mo e ngaahi aʻusia kuo pau ke tau foua hangē ko ia kuo fakamatalaʻi ʻe he folofolá, “ ʻo fakatatau ki he kakanó” (vakai 1 Nīfai 19:6; ʻAlamā 7:12–13).
Naʻe pehē ʻe Paula: Kuo akonaki ʻaki maʻu pē ʻe he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ʻa e mahuʻinga fakamatelie mo taʻengata hotau sinó.
“ ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá?
“Kapau ʻe maumauʻi ʻe ha taha ʻa e fale tapu ʻo e ʻOtuá, ʻe maumauʻi ia ʻe he ʻOtuá; he ko e fale tapu ʻo e ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoni, pea ko e fale tapu ko iá ʻa kimoutolu” (1 Kolinitō 3:16–17).
Pea kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi he kuongá ni “ko e laumālié mo e sinó ko e moʻoniʻi laumālie ia ʻo e tangatá” (T&F 88:15). Ko ha foʻi moʻoni ia maʻu ai pē ko e sinó mo e laumālié ʻa e faʻunga ʻokú ne tala moʻoni ʻa kitautolu mo e meʻa ʻoku tau faí. ʻI he taimi ʻoku ʻikai fakamavahevaheʻi ai ʻa e sinó mo e laumālié, ʻe lava ke tau maʻu ai hono kakato ʻo e fiefiá; ʻi heʻena mavahevahé, ʻe ʻikai lava ke tau maʻu hono kakato ʻo e fiefiá (vakai, T&F 93:33–34).
ʻOku fakataumuʻa e palani ʻa e Tamaí ke ʻoange ha fakahinohino ki Heʻene fānaú, ke tokoniʻi kinautolu ke nau fiefia, pea ke nau foki lelei ange kiate Ia mo ha sino toetuʻu mo hakeakiʻi. ʻOku feinga ʻa Lusifā ke fakapuputuʻuʻi mo fakamamahiʻi ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá pea ke taʻofi ʻenau fakalakalaka taʻengatá. Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻa e tamai ʻa e ngaahi loí ke tau loto mamahi kotoa pē “ ʻo hangē pē ko iá” (2 Nīfai 2:27), pea ʻokú ne ngāue ke fakakeheʻi e ngaahi konga ʻo e palani ʻa e Tamaí ʻokú ne fehiʻa taha aí.
ʻOku ʻikai ha sino ʻo Sētane, pea kuo ngata ʻene fakalakalaka taʻengatá. ʻOku hangē pē hono taʻofi ʻo e fakalakalaka taʻengata ʻa e filí ʻi he ʻikai ke ʻi ai hano sinó mo hono taʻofi ʻo e tafe ʻa ha vaitafe ʻaki ha fuʻu ʻā piliki kuo langa ai. Tupu mei he angatuʻu ʻa Lusifaá, kuó ne taʻofi meiate ia e ngaahi tāpuaki fakatuʻasino mo e ngaahi aʻusia ʻe lava ke maʻu ʻi ha sino ʻo e kakano mo e hui. ʻE ʻikai te ne lava ʻo ako e ngaahi lēsoni ko ia ʻe lava ʻe ha laumālie kuo faʻofale ʻi ha sinó ʻo ako. He ʻikai te ne lava ke mali pe fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo hono fakatupu ha moʻui mo maʻu ha moʻui fakafāmilí. ʻE ʻikai te ne lava ʻo aʻusia ʻa e toetuʻu moʻoni mo fakakātoa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní. ʻOku fakaʻaliʻali mai ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga fakafolofola ʻo e foʻi lea ko e malaʻiá ʻi he ʻikai ko ia ke ne lava ʻo tupulaki pea hoko ʻo hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní.
Koeʻuhí ko e uho ʻaki ʻa e sino fakakakanó ʻe he palani ʻo e fiefia ʻa e Tamaí mo ʻetau tupulaki fakalaumālié, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau ofo ʻi he feinga ʻa Lusifā ke taʻofi ʻetau fakalakalaká ʻaki hono fakataueleʻi kitautolu ke ngāue hala ʻaki hotau sinó. Ko e taha ʻo e ngaahi talanoa heliaki ʻo e taʻengatá ko hono fakaafeʻi mo fakataueleʻi kitautolu ʻe he filí, ʻa ia ʻoku mamahi ko e ʻikai hano sinó, ke tau mamahi fakataha mo ia ʻaki ʻetau ngāue hala ʻaki hotau sinó. ʻOku hoko ʻa e meʻangāue tofu pē ko ia ʻoku ʻikai te ne maʻú pea ʻikai ke ne lava ʻo ngāue ʻakí ko e ʻuluaki meʻa ia ʻokú ne feinga ke takiakiʻi atu ʻaki kitautolu ki he ʻauha fakatuʻasino mo fakalaumālié.
Ko e Ngaahi ʻOhofi ʻa e Filí
ʻOku feinga e filí ke takiakiʻi kitautolu ke tau fakatou ngāue hala ʻaki hotau sino fakamatelié mo fakasiʻia e mahuʻinga hotau sinó. ʻOku mahuʻinga ke tau ʻiloʻi pea fakafepakiʻi e ongo founga ko ʻeni ʻoku ʻohofi ʻaki kitautolú.
ʻOku fiefia ʻa Sētane ʻi he taimi ʻoku ngāue hala ʻaki ai ʻe ha taha ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní honau sinó ʻi hono maumauʻi e fono ʻo e angamaʻá, fakaʻaongaʻi e faitoʻo kona tapú mo e ngaahi meʻa huhuʻa te ne maʻunimā kinautolú, fakameleʻi mo fulihi honau sinó, pe ʻotua ʻaki ʻa e fōtunga taʻemoʻoni fakatuʻasinó, pe ko honau sinó pe sino ʻo ha niʻihi kehe. Kiate kimoutolu ʻoku maʻu ʻa e ʻilo mo e mahino ki he palani ʻo e fakamoʻuí, ngāue hala ʻaki hotau sinó ko ha faʻahinga angatuʻu ia (vakai, Mōsaia 2:36–37; T&F 64:34–35) pea mo hano fakaʻikaiʻi hotau tuʻunga moʻoni ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá.
ʻE kāinga, he ʻikai lava ke u fakahā atu kotoa e ngaahi founga te mou ala ngāue hala ʻaki ai homou sinó, “he ʻoku lahi ha ngaahi hala mo ha ngaahi founga kehekehe, ʻilo ʻoku pehē fau honau lahí ʻoku ʻikai te u faʻa lau ia” (Mōsaia 4:29). ʻOku mou ʻiloʻi e meʻa ʻoku totonú mo ia ʻoku halá, pea ʻoku ʻamoutolu ʻa e fatongia fakafoʻituitui ke ako ʻiate kimoutolu pē “ ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 88:118) ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke mou faí mo ia ʻoku ʻikai totonú pea mo e ngaahi ʻuhinga fakatokāteline ʻoku ʻuhinga ai ke fai pē ʻikai totonu ke fai e ngaahi meʻa ko ia. ʻOku ou fakamoʻoni atu ko hoʻomou maʻu ko ia ʻa e holi ke ʻiloʻi ʻení, pea “ ʻi hoʻomou faitotonu maʻu pē, mo hoʻomou ngaahi fakakaukaú, mo hoʻomou ngaahi leá, mo hoʻomou ngaahi ngāué, pea tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo tui maʻu pē ki he ngaahi meʻa kuo mou fanongo ai ʻo kau ki he hāʻele mai ʻa hotau ʻEikí, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo hoʻomou moʻuí” (Mōsaia 4:30), ʻe fakamāmaʻi mo maluʻi fakalaumālie ʻa kimoutolu. Pea te mou maʻu ʻa e mālohi ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kākaá pea fakafepakiʻi e ngaahi ʻohofia ʻa e filí ʻi heʻene feinga ko ia ke fakataueleʻi kimoutolu ke ngāue hala ʻaki homou sino fakamatelié.
ʻOku faifeinga foki ʻa Sētane ke fakataueleʻi e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ke nau fakasiʻia ʻa e mahuʻinga ʻo honau sino fakamatelié. ʻOku fakahoko e ʻohofi ko ʻení ʻi he founga mātuʻaki olopoto ʻa e tēvoló. ʻOku ou fie ʻoatu ha ngaahi sīpinga ʻo e founga ʻe lava ke fakafiemālieʻi mo kākaaʻi fakaoloolo ai kitautolu ʻe he filí ki he fiemālie fakakakanó (vakai, 2 Nīfai 28:21) mo fakaʻaiʻai kitautolu ke maumauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia mo ako he māmaní ʻo fakatupunga ai haʻatau kalanga fiefia ai (vakai, Siope 38:7) ʻi he maama fakalaumālié.
Hangē ko ʻení, ʻoku lava ke tau fiefia kotoa pē ʻi ha ngaahi ʻekitivitī ʻoku fakatupulaki mo fakafiefia. Ka ʻoku tau tuku hifo e mahuʻinga hotau sinó mo maumauʻi ʻetau lelei fakatuʻasinó ʻaki ʻetau fekumi ʻo fuʻu tōtuʻa ki ha ngaahi meʻa ʻe maʻu ai e fiefia lahi ʻi ha taimi “vave”. Te tau kumi ʻuhinga ʻo pehē ʻoku ʻikai hano kovi ʻo e ngaahi fekumi ki he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku ngali taʻefakatuʻutāmakí. Neongo ia ʻoku tau fakasiʻisiʻi moʻoni e mahuʻinga ʻo hotau sinó ʻi heʻetau fokotuʻu ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e meʻangāue naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ke tau aʻusia ai e ngaahi meʻa ʻi he moʻui fakamatelié—koeʻuhí pē ke maʻu ai ha fiefia, ke tau ongoʻi leleiʻia ai, pe tali kitautolu.
ʻOku fakamamahi ʻa e taʻetokanga ʻa ha kau talavou mo ha kau finemui ʻi he Siasí ʻi he ʻahó ni ki he “ngaahi meʻá ʻi honau angamoʻoní” pea tuku e ngaahi vā fetuʻutaki ʻoku taʻengatá ka nau tokanga ki he ngaahi meʻa fakaʻilekitulōnika mo e nāunau fakatekinolosia ʻoku ʻikai tolonga honau mahuʻingá. ʻOku mamahi hoku loto ʻi he hoko ha ngaahi faingataʻa ki he nofo mali ʻa ha ongomeʻa—kuo silaʻi kinaua ʻi he Fale ʻo e ʻEikí ki he nofo taimí mo hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá ʻaki ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní—tupu mei he maʻunimā kinaua ʻe he tōtuʻa ʻo e vaʻinga vitioó pe fakafeohi ʻi he ʻinitanetí. ʻE maumauʻi ʻe ha talavou pe finemui ha ngaahi houa lahi, fakatoloi pe taʻe aʻusia ha lavameʻa fakangāue pe fakaʻatamai, pea iku ki he feilaulauʻi ʻo e ngaahi vā fetuʻutaki mamae mo e kakaí tupu mei he ngaahi vaʻinga vitiō pe ʻinitaneti ʻokú ne uesia e ʻatamaí mo e laumālié. Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ia, ʻoku ou fai kiate kinautolu ha fekau … : ʻOua naʻá ke maumauʻi ho taimí ʻi he nofo noá, pea ʻoua foki te ke tanu ʻa ho talēnití koeʻuhí ke ʻoua ʻe ʻiloʻi ia” (T&F 60:13).
Mahalo te ke fehuʻi loto hifo pē kiate koe, “Ka naʻe kamata hoʻo lea he ʻaho ní ʻe Misa Petinā ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo ha sino fakamatelie ʻi heʻetau fakalakalaka taʻengatá. Ko hoʻo fokotuʻu maí koā ʻe lava ʻe he vaʻinga vitioó mo e ngaahi fetuʻutaki fakakomipiuta kehekehe ʻi he mītiá ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hotau sino fakamatelié?” Ko e meʻa tofu pē ia ʻoku ou fakahā atú. Tuku ke u fakamatalaʻi atu.
ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e tekinolosiá ke ne ʻomi ha tatau ʻo e meʻa moʻoní, ke ne fakalahi ki he meʻa moʻoní, pea faʻu ʻa e meʻa ʻoku meimei hangē pē ko e meʻa moʻoní. Hangē ko ʻení, ʻe lava pē ke fakaʻaongaʻi ʻe ha toketā fakafaitoʻo ha polokalama fakakomipiuta ke maʻu mei ai ha ʻilo mahuʻinga kau ki hano fakahoko ha tafa fakafaitoʻo faingataʻa---ʻo ʻikai hoko ai ha faingataʻa ki ha taha ʻoku puke. ʻE lava pē ke toutou ako ʻe ha pailate ʻi ha mīsini ako puna ʻa e ngaahi founga hono fakatō ha vakapuná ʻo lava ke fakahaofi ai ha ngaahi moʻui. Pea lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau tangata langa falé mo e kau ʻenisiniá ha ngaahi founga fakatekinolosia foʻou ke fakatātā ʻaki ha ngaahi sīpinga mo ha ngaahi founga langa ʻe siʻisiʻi ange ai e mole ʻa e moʻuí mo e maumau ʻo e ngaahi falé tupu mei he mofuiké mo e ngaahi fakatamaki fakanatula kehé.
ʻI he ngaahi sīpinga takitaha ko ʻení, ʻoku tokoni lahi ʻa e faitatau ʻi he fakatātā pe sīpingá ki he ola lelei ʻo e meʻa ʻoku aʻusiá. ʻOku fakahā ʻe he foʻi lea ko e faitataú ʻa e tuʻunga tatau ʻo e meʻa ʻoku moʻoní mo hono fakafofongaʻi pē ʻo e moʻoní. ʻE ʻaonga ʻa e faitatau ko ʻení kapau ʻoku lelei ʻaupito pea lelei mo hono ngaahi taumuʻá— hangē ko ʻení, ko hono ʻomi ʻo e taukei ʻo fakahaofi ai ha ngaahi moʻui pe fakalakalaka ai e tuʻunga ʻo e moʻuí.
Ko e ʻata ʻoku hā atu ʻi laló ko hano ʻoatu fakakomipiuta ʻo e fakatātā ʻo ha loki sila ʻi he Temipale Niupooti Pīsí ʻi Kalefōnia.
ʻOku fakaʻaongaʻi e ʻata ko ʻení mo ha ngaahi ʻata tatau pē ko e konga ʻo e founga palani mo e sīpinga ʻo e temipale foʻou takitaha ʻoku langá. ʻOku fakaʻaliʻali ai ʻa e tupenu, nāunau, ngaahi tuʻuʻanga meʻa, ʻuhila, meʻafua, mo ʻene hōhoatataú ke hā e fōtunga mo e ongo ʻo e meʻa takitaha ʻi he taimi ʻe ʻosi aí. Ko hono moʻoní ʻoku tā fakaʻāuliliki ʻa e temipalé kotoa mo hono ngaahi ʻelemēnití kimuʻa pē ia ʻoku teʻeki ai kamata e langá.
Ko e fakatātā ko ʻení ko ha tā totonu pē ia ʻo e loki sila ʻi he Temipale Niupooti Piisi Kalefōniá.
Kātaki ka mou fakatokangaʻi ʻa e faitatau hono fakatātaaʻi ʻo e meʻa moʻoní (fakatātā ʻuluakí) mo e loki moʻoni kuo kakató ʻi he faitā ko ʻení.
Ko e ʻata hoko ko ʻení ko ha faitaaʻi fakakomipiuta ia ʻo ha loki hūʻanga ʻi he Temipale Koupeniheikeni Tenimaʻaké.
ʻOku hā ʻi he tā hokó ʻa e loki totonu ʻi he Temipale Koupeniheikeni Tenimaʻaké.
ʻI he ngaahi sīpinga takitaha ko ʻení, ʻoku fakaʻaongaʻi ai ha ʻata faitatau ʻaupito ke fakahoko ʻaki ha taumuʻa mātuʻaki mahuʻinga—ko e sīpinga mo hono langa ʻo ha temipale toputapu mo fakaʻofoʻofa. Neongo ia, ʻe tupu ha maumau mo ha fakatuʻutāmaki fakalaumālie mei ha fakatātā pe sīpinga tatau kapau ʻoku fuʻu lelei ʻaupito ʻa e faitataú pea kovi hono ngaahi taumuʻá—hangē ko hano ʻahiʻahiʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fepaki mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pe ko hano fakataueleʻi kitautolu ke tau fakakaukau pe fai ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke tau mei fakakaukau ki ai pe fai “koeʻuhi ko ha vaʻinga pē ia tokua.”
ʻOku ou ʻoatu he ʻahó ni ha fakatokanga fakaeʻaposetolo fekauʻaki mo e ngaahi faʻahinga nāunau fakaʻilekitulōnika ʻoku nau fakafeʻātungiaʻi, fakafulutāmakiaʻi, lomēkina ʻo haʻisia mo uesia ai hotau laumālié. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi meʻa foʻou ʻoku ou hohaʻa ki aí; ʻoku ʻuhinga tatau pē ki he ngaahi faʻahinga mītiā kehe hangē ko e televīsoné, heleʻuhilá, mo e mūsiká. Ka ʻoku toe mālohi mo fakalielia ange ʻeni ʻi ha māmani ʻo e ngaahi meʻa fakaʻilekitulōniká. ʻOku ou kolenga atu ke mou tokanga telia hono fakaongonoa hoʻomou ngaahi ongó mo fakaʻauha homou laumālié ʻe he ngaahi tekinolosia fakaʻilekitulōnika ʻoku fakaʻaongaʻi ke maʻu ai ha ngaahi meʻa ʻoku fuʻu faitatau ʻo ne fakaʻaiʻai hono tuku hifo e tuʻunga moʻuí mo e ngaahi taumuʻa ʻa e tēvoló.
Kapau he ʻikai lava ʻe he filí ʻo fakataueleʻi kitautolu ke ngāue hala ʻaki hotau sinó, ko e taha leva ʻo ʻene ngaahi founga mālohi tahá ko hono kākaaʻi kitautolu ko e ngaahi laumālie kuo fakakofu ʻaki ʻa e sinó ke tau mavahe fakaesino māmālie mei he ngaahi meʻá ʻi honau angamoʻoní. Ko hono moʻoní, ʻokú ne poupouʻi kitautolu ke tau fakakaukau mo ngāue ʻo hangē pē naʻa tau ʻi hotau tuʻunga taʻemaʻu ha sino ʻi he maama fakalaumālié. Ka tau fakangofua ia, te ne lava ʻo fakaʻaongaʻi, ʻi heʻene kākaá, ha ngaahi tafaʻaki ʻo e tekinolosia fakaeonopōní ke fakahoko ʻene ngaahi taumuʻá. Kātaki ka mou tokanga ʻi hoʻomou fuʻu femoʻuekina mo nofo ʻi he ngaahi feʻaveʻaki pōpoaki kehekehe feʻaveʻaki fekau fakanounou, ngaahi meʻa fakaongo telinga, fetuʻutaki fakasōsiale ʻi he ʻInitanetí pea mo e tōʻonga ʻe maʻunimā ai ʻi he ngāue fakamītia mo e ʻinitanetí ʻo ʻikai ai ke mou fakatokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo homou sinó pea ʻikai ke mou fakahoko e fetuʻutaki tonu pē mo ha tokotahá ʻa ia ʻoku lahi hono ngaahi leleí. Vakai telia ʻa e ngaahi fakaʻaliʻali fakatekinolosia mo e ngaahi fakamatala ʻoku fakafou mai ʻi he komipiutá ʻi he ngaahi founga fetuʻutaki kehekehe ʻa ia te ne lava ke fetongi ʻa hono aʻusia tonu mo fakahoko ʻo e fetuʻutaki kakato ʻoku malava pē ke fai ʻe he sinó.
Fakafanongo fakalelei ki he lea ko ʻeni ʻokú ne fakamatalaʻi ha fetuʻutaki ʻa ha fefine mo ha tangata ko e faʻu pē ʻe he tekinolosiá. Pea fakatokangaʻi hono fakasiʻisiʻi ʻe he founga fakafetuʻutakí ʻa hono mahuʻinga ʻo e sino fakamatelié. “Ko ia ne hoko ʻa PFSilaita (ko e hingoa ia ʻo e tangata ʻi he ʻata ʻo ʻene komipiutá) ko ʻeku moʻuí ʻi he ʻaho kotoa pē. Ne ʻikai ke u toe tokanga ki ha meʻa. Ne ʻikai ke u toe pehē ʻoku ʻi ai haku sino. ʻIkai haku kili, ha laʻiʻulu, ha hui. Ko e kotoa ʻo e holi ʻa hoku lotó naʻe tukutaha pē ia ki he meʻa ne u mamata mo fanongo ki aí. Naʻe ʻikai haʻaku tokanga ki he ngaahi meʻa ʻi tuá, ʻikai ha moʻui fakasōsialé, ki he ʻeá. Ngata pē ʻi he komipiutá mo ʻeku telefoní, hoku seá, pea mahalo mo ha ipu vai.”3
ʻI hono fakafehoanakí, ʻoku fie maʻu ke tau tokanga ki he naʻinaʻi ʻa Paulá: “Ke mou taki taha ʻilo ke tauhi hono ipu ʻi he anga fakamāʻoniʻoni, mo e fakaʻapaʻapa” (1 Tesalonaika 4:4).
Toe fakakaukau angé ki he sīpinga ne u lau ki ai ʻi muʻa ki ha ongomeʻa kei talavou ne na toki malí ni pē ʻi he Fale ʻo e ʻEikí. ʻE fakamoleki ʻe ha hoa ʻoku ʻikai matuʻotuʻa pe taki halaʻi ha fuʻu taimi lahi ʻi he vaʻinga vitioó, ʻi he talanoa he ʻinitanetí, pe ha ngaahi founga kehe pē ʻo puleʻi ai ʻe he nāunau fakaʻilekitulōniká e ngaahi meʻá ʻi honau angamoʻoní. ʻI he kamataʻangá he ʻikai ngali fakatuʻutāmaki hono fakaʻaongaʻi ʻo e taimí, ʻaki e kumi ʻuhinga ko ha ngaahi miniti siʻi pē ʻoku fie maʻu ke fakamālōlō ki ai mei he taimi femoʻuekina ʻo e ʻahó. Ka ʻoku mole ai ha ngaahi faingamālie mahuʻinga ke fakatupulaki mo fakaleleiʻi e ngaahi poto fakatāutahá, ki he kakata mo tangi fakatahá, mo hono faʻufaʻu ha haʻi fakaʻofoʻofa mo tuʻuloa ʻo e feohi fafale fakaelotó. ʻI heʻene fakaʻau ke lahi hono ngāueʻaki e fakafiefia ʻoku ngali fainoa peé, ʻe lava ke hoko ia ko ha faʻahinga meʻa fakapōpula ʻoku fakatupu ʻauha.
ʻE lava ke feilaulauʻi ʻa e ongoʻi māfana ʻo ha fāʻofua mai hato hoa taʻengata pe sio ki he fakamoʻomoʻoni hono fakahā ʻo e ʻofá ʻi he mata ʻo ha tokotaha kehe—ʻo fakahoko kotoa e ngaahi meʻá ni ʻo hangē ko honau angamoʻoní ʻi he meʻangāue ʻa ia ko hotau sinó—ke maʻu ha fiefia tatau mo ia ʻa ia ʻoku ʻikai tolonga hono mahuʻingá. Kapau he ʻikai ke ta tokanga, he ʻikai ke ta kei “lava ʻo ongoʻi” (1 Nīfai 17:45), ʻo tatau mo Leimana mo Lemiuela he kuonga fuoloá.
Tuku ke u ʻoatu mo ha toe sīpinga ʻo e mavahe māmālie fakaesino mei he ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau angamoʻoní. ʻI he kuongá ni ʻe lava pē ke hū ha taha ia ki ha māmani hangē pē ko ʻení, ʻi ha “Moʻui Hono Ua,” pea ʻai pē pe ʻoku moʻoni hoʻo maʻu e ngaahi tefitoʻi ʻulungāanga ʻoku ʻiloʻi ai iá. ʻE lava pē ke fakatupu ʻe ha taha ia ha meʻa ke fakafofongaʻi ia, pe hano tatau fakaʻilekitulōnika ʻoku faitatau tofu pē mo hono fōtungá mo e ʻulungāangá. Pe ko hano faʻu ʻe ha taha hano tatau loi ʻoku ʻikai ʻaupito haʻane fekauʻaki ʻi ha founga mo e ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau angamoʻoní. Neongo e faitatau fēfē ʻa e tokotaha foʻoú mo e tokotaha totonú, ʻoku ʻikai maʻu ʻa e ʻulungāanga ʻo e ngaahi meʻá ʻo hangē ko honau angamoʻoní. Ki muʻa ange ne u fakamatalaʻi ʻa e faitatau ʻo e meʻa moʻoni mo ha fakafofonga pē. Te u fakamamafaʻi he taimí ni ʻa hono mahuʻinga ʻo e faitatau fakatāutahá—ʻa e fetuʻutaki ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata moʻoni mo ha tangata ko e faʻu fakaʻilekitulōnika pē. Kātaki ka mou fakatokangaʻi ange ʻa e ʻikai ha faitatau fakatāutaha ʻi he fakamatala ko ʻeni naʻe ʻomi ʻi he Wall Street Journal:
Ko Liki Hokesitulatí ko ha “tangata sino lahi [taʻu 53] ʻoku nonoʻo kimui hono ʻulu hinā loloá, veliveli matolu, pea kiʻi kava ʻi ʻolunga hono ngutú. … [fakamoleki ʻe Liki] e houa ʻe ono ʻi he pō pea houa ʻe 14 hokohoko pē ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké, ʻo ʻiloa fakaʻilekitūlonika leva ia ai ko Tati Holanipiiki, fute ʻe ono ʻinisi ʻe hiva hono māʻolungá … mo kaukaua. ʻOku hangē pē hono fōtungá ko [Likí] kae kei talavou ange.”
“[ʻOkú ne] tangutu ʻi heʻene komipiutá pea fusi e puipuí, ʻo talanoa ʻi he ʻinitanetí mo ha fefine lōloa, sino siʻi mo laʻiʻulu kulokula. … Lolotonga iá ʻoku sio televīsone pē hono uaifi ko Suú ʻi he loki talanoá.
“Kuo teʻeki ai ke ne fetaulaki mo e fefiné tuku kehe pē ʻi he komipiutá he Moʻui Hono Ua, ko ha polokalama fakakomipiuta ki ha feituʻu fakafiefia ʻi he fakakaukaú kuo fokotuʻutuʻu fakaʻilekitulōnika lelei. … Kuo teʻeki te na talanoa telefoni tuʻo taha. Ka kuo hangē ʻeni ʻena fetuʻutakí ko ha meʻa moʻoní. ʻOku ʻi ai ʻena ongo kulī, ʻokú na totongi mōkesi fakataha pē, na ō ʻo fakatau ʻi falekoloa [ʻi hona māmani fakaʻilekitulōniká pē] mo heka paiki. … Ne mālohi pehē fau ʻena feohí ne kole ai ʻa Misa Hokesitulati he māhina ʻe tolu kuo hilí kia Sēneti Sipilamani, ko e fefine Kānata taʻu 38 ʻokú ne puleʻi ʻa e fefine laʻiʻulu kulokulá, ke ne hoko ko hono uaifi fakaʻilekitulōnika.
“ ʻOku ʻikai oliʻia ai hono uaifi fakalaó. ‘Oku pehē ʻe Sū Hokesitulati, … ʻa ia ko e māhina ʻeni ʻe fitu ʻena mali mo Misa Hokesitulatí. ʻ ʻOku fakatupu maumau moʻoni ʻeni.”4
ʻE kāinga, kātaki kae ʻai muʻa ke mahino ʻeni kiate kimoutolu. ʻOku ʻikai ko ʻeku talaatú ʻoku kovi kotoa e ngaahi meʻa fakatekinolosiá; ʻikai. Pe te u pehē ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi founga lahi mo lelei ʻokú ne ʻomí ke tau ako ke fetuʻutaki mo hikiʻi hake ai pea fakafiefiaʻi e moʻuí pea langa mo fakamālohia e Siasí; ʻoku totonu ke tau fai ia. Ka ʻoku ou hiki hake ha leʻo ʻo e fakatokanga ke ʻoua naʻa tau tuku ke fakamoleki noa mo maumauʻi e ngaahi fetuʻutaki moʻoní ʻe he ngaahi meʻa naʻe faʻufaʻú. “Fakatatau ki ha savea ʻo ha kau vaʻinga e ngaahi keimi ʻinitaneti ʻe toko 30,000 naʻe fai ʻe ha … tokotaha ne toki maʻú ni hono Ph. D mei he ʻUnivēsiti Sitenifooti, naʻe pehē ʻe he meimei 40% ʻo e kakai tangata mo e 53% ʻo e “kakai fefine ʻoku nau vaʻinga keimi ʻi he ʻinitanetí naʻe tatau pē pe toe lelei ange honau ngaahi kaungāmeʻa fakaʻilekitulōniká ʻi honau ngaahi kaungāmeʻa moʻoní. Ne laka hake he vahe fā ʻe taha ʻo kinautolú ni [ne nau tali he saveá ʻo pehē] ko e meʻa ne nau fiefia taha ai he uike kuo hilí naʻe hoko ia ʻi he komipiutá.”5
Hono ʻikai mahuʻinga, hono ʻikai tolonga, pea hono ʻikai taimi tonu hono fakaʻuhingaʻi ʻo e moʻoní ʻe he ʻEikí— “ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau angamoʻoní.” Ne fehuʻi ʻe he Palōfita ko ʻAlamaá, “Pea ko ia, ʻikai ko e moʻoní ʻeni?” (ʻAlamā 32:35). Ko ʻene lau ʻeni ki hono ʻiloʻi ʻa e māmá mo e leleí ʻo lava pē ke te ʻahiʻahiʻi ia. Ko e moʻoni, “ko kinautolu ʻoku nofo ʻi he ʻao [ʻo e Tamaí] … [ʻoku nau mamata ʻo hangē ko hono ʻiloʻi ʻa kinautolu, kuo nau maʻu mei hono fonú pea mei heʻene angaleleí” (T&F 76:94).
ʻE kāinga ʻofeina, mou tokanga! ʻOku mātuʻaki fakatuʻutāmaki ʻaupito ʻa e hōloa ʻo e anganofo fakatāutahá tupu mei he fetuʻutaki ʻoku fai ʻi he komipiutá pea ʻoku nau fakataumuʻa ke fakakeheʻi, liliu ke kovi, mo fakatupu ʻa e faikoví, pea ʻoku tuʻu fakatuʻutāmaki ʻaupito ia ki he tuʻunga fakalaumālié. ʻOku ou kōlenga atu ke mou afe he taimí ni pē ʻo ʻoua ʻe toe foki ki he ngaahi feituʻu mo e ngaahi ʻekitivitī peheé (vakai, 2 Tīmote 3:5).
ʻOku ou fie lea he taimí ni kau ki ha founga ʻe taha ʻo e ngaahi ʻohofia ʻa e filí. ʻOku faʻa ʻomi ʻe Sētane ha meʻa ke fakapuliki ʻaki ia. Kuo feinga maʻu pē ʻa Lusifā ke fai ʻene ngāué ʻi he liló (vakai, Mōsese 5:30). Manatuʻi, neongo ʻoku ʻikai taʻeʻiloʻi ʻa e hē mei he moʻoní he ʻoku hoko ia ʻi he ʻinitanetí pe ʻi ha faiʻanga faʻufaʻu fakatatau ʻi ha potu fetuʻutaki fakaʻilekitulōnika. Naʻa mo e ngaahi fetuʻutaki fakaʻilekitulōniká, ʻoku hoko maʻu pē ʻa e ngaahi fakakaukau, lea, mo e ngāue ʻoku ʻulí ko e anga taʻemaʻa. Ko e ngaahi ngāue kākā ʻoku pehē ʻoku puli peé, hangē ko e hiki taʻefakalao ʻo e ngaahi hiva mei he ʻInitanetí pe hiki ha ʻū CD pe DVD ʻo tufaki ki he kaungāmeʻá mo e fāmilí, ko e kākā ia. Te tau lipooti kotoa pē ki he ʻOtuá, pea ʻe iku ki Haʻane fakamāuʻi kitautolu ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi ngāué mo e ngaahi holi ʻa hotau lotó (vakai, ʻAlamā 41:3). “He ko e ngaahi mahalo ʻi he loto [ʻo ha tangata], ko ia ai pē ia” (Lea Fakatātā 23:7).
ʻOku ʻafioʻi lelei kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻa e meʻa moʻoni ʻoku tau fakakaukauʻakí, ʻa e meʻa moʻoni ʻoku tau faí, mo e tuʻunga moʻoni ʻoku tau aʻusiá. Kuó Ne fakatokanga mai “ ʻe huhuhuhuʻi ʻa e kau angatuʻú ʻaki ʻa e mamahi lahi; he ʻe lea ʻaki ʻenau ngaahi hiá ʻi he tumutumu ʻo e ngaahi falé, pea ʻe fakahā ʻa ʻenau ngaahi ngāue fufuú” (T&F 1:3).
Kuó u fai ha lea fakatokanga fekauʻaki mo ha niʻihi siʻi pē ʻo e ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻi hotau māmani fakatekinolosia ko ʻeni kuo vave e ngaahi liliu ʻoku hoko aí. Te u toe fakaongo atu: ʻoku ʻikai pehē ia ʻoku lelei pe kovi ʻa e tekinolosiá mo e vave ʻo e liliú; ko e tukupā moʻoní ke maʻu ha mahino ki ai fakatouʻosi ʻi heʻene fekauʻaki mo e palani taʻengata ʻo e fiefiá. ʻE fakaʻaiʻai kimoutolu ʻe Lusifā ke ngāue hala ʻaki mo fakasiʻisiʻi e mahuʻinga homou sino fakamatelié. Te ne feinga ke fetongi ʻaki hono toutou fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻa fakaʻilekitulōniká ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá pea fakalotoʻi kitautolu ke tau tui ko ha ngaahi meʻa fakamatelie pē kitautolu ke ngāue ki ai kae ʻikai ko ha ngaahi laumālie taʻengata kuo tāpuakiʻi ʻaki ʻa e tauʻatāina ke ngāue maʻatautolú. ʻOkú ne fakataueleʻi e ngaahi laumālie kuo maʻu ha sinó ke tukuange e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi meʻa ʻoku ako mei aí “ ʻo fakatatau ki he kakanó” ʻa ia ʻoku lava ʻo fakahoko ʻi he palani ʻo e fiefia ʻa e Tamaí mo e Fakalelei ʻa Hono ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú.
ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke ako fakamātoato ange ʻa e tokāteline ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí ke mou fiefia mo malu ai—pea ke mou fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi moʻoni ko ia kuo tau lau ki aí. Te u ʻoatu ha ongo fehuʻi ke mou fakakaukau ki ai ʻi hoʻomou fakalaulauloto fakatāutaha mo ako ʻi he faʻa lotú:
-
1. ʻOku fakaafeʻi mai nai pe ʻoku taʻofi ʻe he fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tekinolosia mo e mītia kehekehé ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí?
-
2. ʻOku fakalahi nai pe ʻoku fakangatangata ʻe he taimi ʻokú ke fakamoleki ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tekinolosia mo e mītia kehekehé ʻa hoʻo malava ko ia ke moʻui, ʻofa, pea tokoni ʻi he ngaahi founga ʻaongá?
Te mou maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi tali, ueʻi, mo e fakahinohino ʻe feʻunga mo homou ngaahi tūkunga mo e fie maʻu fakafoʻituituí. ʻOku ou toe ʻoatu mo fakapapauʻi atu e akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefá: “ ʻOku maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻoku ʻi ai honau sinó ʻa e mālohi kiate kinautolu ʻoku ʻikai ha sinó. ʻOku ʻikai ha mālohi ʻo e tēvoló kiate kitautolu tuku kehe ʻo ka tau toki fakangofua ia.”6
ʻE maluʻi kimoutolu ʻe he ngaahi moʻoni taʻengata ko ʻeni kau ki hono mahuʻinga ʻo hotau sinó mei hono kākaaʻi mo e ngaahi ʻohofia ʻa e filí. Ko e taha ʻo ʻeku ngaahi fakaʻamu lahi tahá kiate kimoutolú ke toe tupulaki ange hoʻomou fakamoʻoni mo e fakahoungaʻi ʻo e Toetuʻú— naʻa mo hoʻomou toetuʻu mo ha sino fakasilesitiale kuo hakeakiʻí “koeʻuhi ko hoʻomou tui ki he [ʻEiki ko Sīsū Kalaisí] ʻo fakatatau mo e talaʻofá” (Molonai 7:41).
Ko e Toʻu Tangata Kei Tupu Haké
ʻOku ou fie lea atu ʻo fakatefito pe ko hai moʻoni kimoutolu. Ko e toʻu tangata kei tupu hake moʻoni kimoutolu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻi ʻOkatopa ʻo e 1997 ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí–ʻAitahoó ke lea ʻi he fakatahaʻanga fakalaumālie. Ne ma talanoa ki ha ngaahi kaveinga kehekehe ʻo e ongoongoleleí mo e toʻu tupu ʻo e Siasí lolotonga e ʻaho ʻe taha ʻo ʻene ʻi aí. ʻOku ou manatuʻi ha lea ʻa ʻEletā Mekisuele naʻe ongo ʻaupito kiate au. Naʻá ne pehē, “ ʻOku lahi ange ʻa e malava ʻe he toʻu tupu ʻo e toʻu tangata ko ʻení ke talangofuá ʻi ha toe toʻu tangata kimuʻa.”
Naʻá ne talamai leva naʻe makatuʻunga ʻene leá ʻi he foʻi moʻoni ko ʻeni naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni: “Kuo tuku fakatatali ʻe he ʻOtuá ki he kuongá ni ha ngaahi laumālie lototoʻa mo vilitaki ke fehangahangai mo māmani mo e ngaahi mālohi kotoa ʻo e tēvoló, ʻa ia ʻoku tau lava mo taʻelava ʻo sio ki aí, ke fakamafola ʻa e Ongoongoleleí pea tauhi maʻu ʻa e moʻoní mo fokotuʻu pea langa hake ʻa e Saione ʻo hotau ʻOtuá ʻi he taʻemanavahē ki hono ngaahi nunuʻá. Kuó ne tuku mai e ngaahi laumālié ni ʻi he toʻu tangatá ni ke ʻai e tuʻunga ʻo Saioné ke ʻoua naʻa toe lavaʻi mo fakatupu ha hako māʻoniʻoni ʻe muʻomuʻa taha hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e ʻOtuá pea fakaʻapaʻapaʻi Ia mo talangofua kiate Ia ʻi he tūkunga kotoa pē.”7
ʻOku fakamamafaʻi maʻu pē ʻe he ngaahi mātuʻá mo e kau taki ʻo e Siasí naʻe tuku fakatatali ʻa e kau talavou mo e finemui ʻo e toʻu tangatá ni ki he kuonga ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní pea ko e niʻihi kinautolu ʻo e fānau lototoʻa taha ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku moʻoni e ngaahi fakamatala ko iá. Ka kuó u faʻa fifili naʻa kuo fuʻu lahi e fanongo ʻa e toʻu tupú ki he fakamatalá ni ʻo ongo motuʻa ia kiate kinautolu— pe ʻikai te nau fakatokangaʻi hono mahuʻingá mo e ngaahi ouau mamafá. ʻOku tau ʻiloʻi ia “ko ia ʻoku foaki ki ai ʻa e meʻa lahí ʻoku ʻekeʻi ʻa e meʻa lahi meiate ia” (T&F 82:3). Pea ʻoku tokoni ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Kēnoni mo ʻEletā Mekisuelé ke mahino kakato ange ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu meiate kitautolu he ʻaho ní. ʻOku fie maʻu ke ta lototoʻa pea “talangofua kiate Ia ʻi he tūkunga kotoa pē.” Ko ia, ko e talangofuá ʻa e tefitoʻi mahafu tau kuo pau ke fakafalala ki ai ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ʻi he feingatau ko ia ʻi he vahaʻa ʻo e leleí mo e koví ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.
ʻOku tau fiefia kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí ke “ke hiki hake ʻa e tuʻunga moʻuí” maʻá e kau talavou mo e finemui ʻo e ʻaho ní. ʻOku tau tali lelei mo fakamālō ʻi he fakahinohino fakalaumālie ko ʻení ʻi heʻetau ʻiloʻi pe ko hai kitautolu mo e ʻuhinga ʻoku tau ʻi he māmaní aí. Pea ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi ʻoku feinga maʻu pē ʻa Lusifā ke “tuku hifo e tuʻunga moʻuí” ʻaki hono feingaʻi kitautolu ke tau ngāue hala ʻaki mo fakasiʻisiʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hotau sinó.
Kuo toutou fakatokanga mai ʻa e Fakamoʻuí ke tau vakai telia e kākā ʻa e Filí:
“Pea naʻe tali ʻe Sīsū, ʻo folofola ange kiate kinautolu: Vakai, telia naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu ʻe ha tangata; …
“Koeʻuhí ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ʻe tuʻu hake foki ʻa e kau Kalaisi loi, mo e kau palōfita loi, pea te nau fakahā ʻa e ngaahi fakaʻilonga lalahi mo e ngaahi meʻa fakaofo, pea ko ia, kapau ʻe lava, te nau kākaaʻi ʻa e kakai filí, ʻio, ʻa ia ko e kakai kuo fili ʻo fakatatau ki he fuakavá. …
“Pea ko ia ia te ne meʻa mahuʻinga ʻaki ʻa ʻeku leá, ʻe ʻikai ke kākaaʻi ia” (Siosefa Sāmita—Mātiu 1:5, 22, 37).
ʻOku fakaava ʻe he talangofuá ʻa e matapā ke maʻu maʻu pē ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻi he ngaahi meʻafoaki fakalaumālié mo e ngaahi meʻa ʻoku tupu mei he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku lava ai ke tau fakaʻehiʻehi mei hano kākaaʻi kitautolú—pea ke tau vakai ai, ongoʻi, ʻiloʻi, mahino, pea manatuʻi e ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau angamoʻoní. Kuo fakakoloaʻi ʻaki kitaua ha ivi lahi ke ta talangofua koeʻuhí ko e ngaahi ʻuhinga ko ʻení. Naʻe pehē ʻe Molonai:
“Tokanga ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí, pea kole ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsuú koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kotoa pē te mou masiva aí. ʻOua ʻe taʻetui, kae tui pē, pea kamata ʻo hangē ko e fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻá, pea haʻu ki he ʻEikí ʻaki homou lotó kotoa, pea ngāueʻi homou fakamoʻui ʻomoutolú ʻi he manavahē mo e tetetete ʻi hono ʻaó.
“Fai fakapotopoto ʻi he ngaahi ʻaho ʻo homou ʻahiʻahiʻí; toʻo meiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa taʻemaʻa kotoa pē; ʻoua naʻa kole, ke mou fakaʻosi ia ʻi hoʻomou ngaahi holí, kae kole ʻi he tui ʻoku ʻikai fakaʻaloʻalongaua, ke ʻoua naʻa mou fakavaivai ki he ʻahiʻahí, ka ke mou tauhi ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí” (Molomona 9:27–28).
ʻI heʻetau fai ki he faleʻi fakalaumālie ko iá, ʻe lava pea ʻe tāpuakiʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi pea fakafepakiʻi e ngaahi ʻohofia ʻa e filí—ʻi he ʻahó ni pea ʻi he ngaahi ʻaho ʻoku hanga maí. ʻE lava pea te tau fakahoko hotau ngaahi fatongia kuo tomuʻa fakanofo kitautolu ki aí mo tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi māmani kotoa.
ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko ʻetau Tamai Hēvaní Ia. Ko Ia naʻá Ne faʻu ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Huhuʻi, ne fakavolu, maumauʻi, pea kafo hono sinó ko kitautolu ʻi Heʻene fakahoko ʻa e feilaulau fakaleleí. Kuó Ne toetuʻu; ʻOkú Ne moʻui; pea ko e ʻulu Ia ʻo Hono Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Te tau aʻusia moʻoni kae ʻikai ko ha meʻa taʻemoʻoni hano “takatakaiʻi [kitautolu] ʻo taʻengata ʻe he ongo toʻukupu ʻo ʻene ʻofá” (2 Nīfai 1:15).
ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava pea ʻe tāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e lototoʻa mo e loto vilitaki ke fehangahangai mo e māmaní mo e ngaahi mālohi kotoa pē ʻo e tokotaha angakoví. ʻE ikuna ʻa e anga māʻoniʻoní. He ʻikai lava ʻe ha nima ʻuli ke taʻofi ʻa e laka kimuʻa ʻa e ngāué ni. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni ʻo hangē ko honau angamoʻoní pea hangē ko ia ʻi he kahaʻú ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
© 2009 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he lea Faka-Pilitāniá: 10/08. Fakangofua ke liliú: 10/08. Liliu ʻo e Things as They Really Are. Tongan. PD50013503 900
Notes
1. Lea naʻe fai ʻe William Clayton, ʻi he fakamatala ha malanga naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ʻi Nāvū, ʻIlinoisi; ʻi he L. John Nuttall, “Extracts from William Clayton’s Private Book,” 7–8, Journals of L. John Nuttall, 1857–1904, L. Tom Perry Special Collections, Brigham Young University, Provo, Utah; tatau ʻi he Church History Library; spelling and capitalization standardized; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 242, 245.
2. Boyd K. Packer, The Instrument of Your Mind and the Foundation of Your Character (Faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí maʻá e kakai lalahi kei talavou, Feb. 2, 2003), 2.
3. Meghan Daum, “Virtual Love,” The New Yorker, Aug. 25 mo Sept. 1, 1997, 82; pe Meghan Daum, My Misspent Youth (2001), 19.
6. Lea naʻe fai ʻe William Clayton; ʻi he L. John Nuttall, “Extracts from William Clayton’s Private Book,” 8.



