The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home

“Manavaheé, Ikuná, mo e Kātoanga Taʻané”

Fakamafola Fakasatelaite ʻa e CES—12 ʻo Sepitema, 2004
ʻEletā Jeffrey R. Holland

ʻEletā Jeffrey R. HollandʻOku ou fakamālō atu hoʻomou meʻa maí neongo pe naʻa mou ʻosi meaʻi e tokotaha ʻe leá pe ʻikai. ʻOku ou fiefia ke ʻi heni mo kimoutolu he pooni. Ko e fē nai ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku mou meʻa mai mei aí? (ʻOua naʻa tali mai he ʻoku ʻikai lahi e taimí). Pea neongo ʻoku ʻikai ke u lava ʻo mamata atu kiate kimoutolu kotoa, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e fuʻu toko 80,000 fakaofo nai ʻoku mou fakataha mai ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe lahi ʻi māmani ʻo mamata mai ʻi he satelaité. ʻOku mau talitali fiefia kimoutolu kotoa mo fakamālō atu koeʻuhí ko hoʻomou ʻi hení, mo hoʻomou fakaafeʻi au ke u lea atú.

ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi he ʻikai ke lava mai ʻa Sisitā Hōlani he efiafi ní. Naʻe mei fiefia ʻaupito ke ʻi heni mo kitautolu, ka ʻokú ne ʻi Hiusitoni, ʻi Tekisisi he efiafí ni, ʻo tokoni ki homa mokopuna fefine foʻou ne fāʻeleʻi mai ki homa ʻofefiné mo e foha ʻi he fonó. Kapau ʻe tafoki ʻa kimoutolu ʻi Hiusitoní ʻo sio ki he sea mui ʻi he fale lotú, te mou mamata ai ki ha kui-fefine siʻisiʻi fakaʻofoʻofa ʻoku toitoi mai ai ʻo hangē pē ha taha ʻo e fānau ako ʻinisititiutí. ʻOku ou ʻiloʻi lelei ʻene fofonga kei siʻí, ka ʻe kau tangata kuo ʻosi mali ia. ʻOku hounga kiate au ʻa ʻene tokoni ʻoku fai ʻi aí, ʻo hangē pē ko haʻane mei ʻi heni ʻi hoku tafaʻakí ʻi he efiafí ni. ʻOku ou fie fakahā atu hono ʻofá, he ko ha fatongia pehē pē ʻo e ngaahi kui fefiné ʻi he taimi peheé, ʻoku taʻofi ai haʻane ʻi heni mo kitautolú. ʻE Sisitā Hōlani, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.

Kuo ʻiloʻi foki ʻe hamou tokolahi, naʻá ku toki foki mai mo Sisitā Hōlani mei haʻama ngāue taʻu ʻe ua ʻi Silei, ʻa ia naʻá ma fai ai ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he tokolahi ʻo kimoutolu he efiafi ní, naʻá ma nofo fakataha mo e kakai lalahi kei talavoú mo e kau ako ʻinisititiuti he ngaahi senitā fakasiteiki ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e kolopé, ʻo fanongo ki he ngaahi fakamafola pehení mei ha feituʻu mamaʻo mei he hetikuota ʻo e Siasí. Ne mau ongoʻi foki e laumālie ʻo e ʻEikí mo e ʻofa hotau kau takí. Naʻá ma ongoʻi makehe foki he feohi mo e lau afe ʻi he māmaní ʻa ia ʻoku mou toʻu tatau, pea maʻu ʻa e tui tatau, pea fie maʻu mo e ngaahi meʻa tatau ke tau maʻu ai ha kahaʻu ʻoku kakato mo fiefiá.

ʻOku ou haʻu pē mo fakakaukau he efiafi ní ki hoku ngaahi kaumeʻa kei talavou ʻi Sileí, ka ʻoku ou maʻu ʻa e tokanga tatau ki hotau ngaahi kaumeʻa kehe—ʻi ʻIngilani mo Falanisē, Kōlea mo Siapani, mo ʻAositelēlia mo Naisīlia mo ʻIukuleini, pehē ki he fuʻu tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku fakataha mai ʻi ʻAmelika Noaté. “Mālō e lelei” pe ha lea fakafonua pē ʻoku mou leaʻakí, pea mou ʻiloʻi muʻa ʻoku ou ʻofa ʻiate kimoutolu. ʻOku maʻu ha ivi lahi ʻi heʻetau tokolahí. ʻOku ou lotua ʻa e Laumālié mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ke ʻiate kitautolu, peá u fakaʻamu moʻoni ke u lea ki ha meʻa ʻe mahuʻinga kiate kimoutolu.

Manavaheé

ʻOku ou fie lea he efiafí ni ʻo kau ki he loto-tailiili ʻi he māmaní mo e ngaahi palōpalema ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi hotau fonuá mo e ngaahi fonua mulí. Neongo ne ʻi ai maʻu pē ʻa e ngaahi palōpalema ʻi he kuonga kotoa pē, ka ʻi he konga ki mui ní, ʻi he ʻaneafí—Sepitema ʻaho 11—ko e ʻosi ia ʻa e taʻu ʻe tolu mei ha meʻa fakalilifu ne taʻeʻamanekina ʻene hokó, ʻa ia naʻe uesia ai ʻa e māmaní kotoa. ʻIo, kuo useia ʻe he meʻa ko iá ʻa e moʻui ʻa e tokolahi ʻi ha ngaahi founga kuo fakamālohiʻi ke liliu ai ʻa e tōʻonga moʻui ʻa e māmaní. Pea koeʻuhi ko e hoko ʻaneafi ʻa hono fakamanatu ʻo e meʻa ko iá, mahalo ʻoku kei ʻi homou lotó ai he ʻahó ni ʻa e manavaheé mo e loto-hohaʻá.

Neongo iá, talu mei he ʻaho 11 ʻo Sepitema 2001—mo e hangē ʻoku toutou moʻua ʻa hotau ngaahi kaungāʻapí, mo e kakai ʻo e ngahi puleʻanga ʻoku fai atu ki ai ʻa e fakamafola fakasatelaite ʻo e efiafi ní, ʻi he loto-manavahē lahi angé, pea nau hohaʻa ʻi he ngahi meʻa fakavahaʻa puleʻanga ʻoku hokó pea mo e mafola foʻou hono ngāueʻaki ʻo e foʻi lea ko e “ilifiá.” Naʻe fakaʻaongaʻi ia ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ki he tuʻuaki ʻo e ngaahi faiva ʻoku ʻikai sai mo e ngaahi talanoa faʻu ʻa Sitīveni Kingí. Ka ko e meʻapango pē kuo hoko ia he taimí ni ko e lea maheni ʻoku fakaʻaongaʻi fakaʻaho ʻi heʻetau ngaahi nusipepá, pea ngāue maheni ʻaki ia ʻi he ngaahi talanoá, pea aʻu ki hono ʻiloʻi ʻe he fānau īkí, ʻa ia kuo kau ai ʻa e longaʻi fānau akoʻ i Lūsiá, ʻoku lava ke uesia ʻa e māmani ʻoku tau moʻui aí ʻe he anga fakamamahi mo e lilingi toto ʻa ha kakai ʻoku tau ui ko e “kau tau toitoi.” Pea ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e ngaahi faʻahinga kehe, ʻa ia ʻoku fakanatula pe ha founga kehe pē, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi mai ʻi he ngaahi ongoongó, pea ʻoku fakamanatu mai ai kiate kitautolu ʻoku pelepelengesi ʻaupito ʻa e moʻuí, pea ʻoku lava ke hoko ha ngaahi meʻa fakamamahi ʻi he moʻuí.

Ko e Ngaahi ʻAho Fakaʻosí

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hamou tokolahi ʻoku fifili homou lotó pe ko e hā haʻane fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo e māmaní pea mo ʻetau moʻui aí. Kuo fehuʻi ʻe ha tokolahi, “Ko e houa nai ʻeni ʻo e Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e Fakamoʻuí mo hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite kotoa pē ʻoku kau ki aí?” Naʻe fehuʻi loto maʻa mo loto tui mai ʻe ha faifekau kiate au, hili pē ha kiʻi taimi siʻi mei he ʻaho 11 ʻo Sepitemá, ʻo ne pehē, “ʻE ʻEletā Hōlani, ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí nai ʻeni?” Naʻá ku mamata ki heʻene fofonga fakamātoató mo e manavahē ʻi hono matá, peá u loto ke u fakafiemālieʻi ia. Naʻá ku pehē, ʻe fakafiemālieʻi hono loto-hohaʻá kapau te u puke mai ia mo kiʻi tukuhua ange ki ai. Naʻá ku puke mai ia mo pehē ange ki ai, “ʻE ʻEletā, mahalo ʻoku ʻikai ko e tangata poto taha au he māmaní, ka ʻoku aʻu kiate au ʻa ʻeku ʻiloʻi ʻa e hingoa ʻo e Siasí.” Naʻá ma talanoa leva ʻo kau ki heʻete hoko ko ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he “Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Naʻá ku pehē ange, “ʻE ʻEletā, ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa foʻou ia. Naʻe kamata ʻa e talaʻofa fekauʻaki mo e Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1820. Ko e taʻu ʻeni ʻe 184 ʻo ʻetau nofo ʻo sio ki hono fakahoko ʻo e Hāʻele ʻAnga Uá mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻIo, ʻoku lava ke u ʻiloʻi fakapapau ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí—ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻaupito,” hili ia peá u lulululu fiefia leva mo ia.

Naʻá ne malimali, pea ngali fiemālie ʻi heʻene fakakaukau ki aí, pea ʻalu leva. ʻOku ou tui kuo fuoloa ha ʻosi lelei ʻene ngāue fakafaifekaú pea kuo foki fiefia ki ʻapi pea hoko atu ʻene moʻuí, pea mahalo ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻokú ne kau mai ai ki he fakatahá ni, pe ʻi ha feituʻu ʻo kumi hano mali (ʻOfa pē ko ia!)

ʻOku ou fie fakahā atu ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e fehuʻi ʻa e talavou ko ʻení. Ko e meʻa ʻeni naʻá ne ʻuhinga ki aí: “ʻE ʻosi nai ʻeku ngāue fakafaifekaú? ʻOku ʻi ai hano ʻaonga ke u toe ʻalu ʻo ako? ʻOku ʻi ai nai faingamālie ke u mali? ʻOku ʻi ai nai haku kahaʻu? ʻOku ʻi ai nai ha fiefia ʻi he kahaʻú maʻaku?” Te u toe fai atu kiate kimoutolu ʻeku lea naʻe fai ange kiate ia ʻi he taʻu ʻe tolu kuo hilí. “Ko e ʻio — ki he ngaahi fehuʻi kotoa ko iá.”

Ka ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi ʻa e taimi ʻe hoko ai ʻa e taimi totonu ʻe mamata kotoa ai ʻa e kakaí ki he Hāʻele ʻAnga Uá, mo e ngaahi meʻa fakaofo ʻe hoko aí. Ko e tahá, naʻe pehē foki ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi pe ʻe hoko ia ʻafē, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa e taimi ʻe hoko aí. Kuo folofola mai foki ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku aʻu ki he kau ʻāngelo ʻi he langí ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ia (vakai, Mātiu 24:36).

ʻOku totonu ke tau nofo ʻo vakavakai ki he ngaahi fakaʻilongá pea ʻiloʻi mo hono ʻuhinga ʻo e ngaahi faʻahitaʻú, pea tau moʻui ʻi he tui faivelenga kotoa pē, pea tau fakahā ʻa e ongoongoleleí ki he kakai kotoa pē ʻoku tau fetaulaki mo iá, koeʻuhí ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e ngaahi tāpuaki mo e maluʻí. Ka ʻe ʻikai lava pea kuo pau ke ʻoua naʻa tau tuku ke taʻofi ʻetau moʻuí ʻe he manavahē ko e taʻe mahino e taimi ʻe hoko ai e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻE ʻikai lava ke taʻofi ʻetau moʻuí. Ka kuo pau ke tau ngaohi ke kakato ange ʻetau moʻuí ʻi ha toe taimi ʻi muʻa. Ko e kuonga foki ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

ʻOku ou leaʻaki ʻení koeʻuhí ko ʻeku fanongo ki muí ni mai—hili ʻa e ʻaho 11 ʻo Sepitemá—ki ha ngaahi lea ne fai he loto-manavahē mo e loto-hohaʻa ne fai ʻe ha niʻihi ʻo homou toʻumeʻá ʻo kau ki he ngaahi fehuʻi naʻe ʻi he fakakaukau ʻa e faifekaú. Kuó u fanongo ki hamou niʻihi ʻoku pehē, ʻoku mou fifili pe ʻoku ʻi ai koā hano ʻaonga ke te ʻalu ʻo ngaue fakafaifekau pe toe ako pe palani ki haʻate ngāue maʻuʻanga moʻui, kapau ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani taʻepau. Kuó u fanongo foki ki ha niʻihi ʻoku nau feʻofaʻaki ʻoku nau pehē, “ʻOku ʻikai ke mau ʻiloʻi pe ʻoku totonu ke mau mali ʻi ha kuonga taʻepau pehē.”

Pea ko e meʻa fakamamahi tahá ko ʻeku fanongo ʻi he ngaahi lipooti fekauʻaki mo ha kakai toki mali foʻou ʻe niʻihi ʻoku nau fehuʻia pe ʻoku totonu nai ke nau ʻomi ha fānau ki ha māmani fonu fakamamahi ʻa ia ʻoku ʻamanaki tō mai ki ai ʻa e ngaahi fakaʻauha ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku lahi ange ʻeku hohaʻa ki he faʻahinga fakakaukau peheé, ʻi heʻeku hohaʻa ki he ʻAla-Kaitá.

ʻOku ʻi ai ha meʻa pē ʻe ua ʻoku ou fie lea ai kiate kimoutolu ʻoku mou hohaʻa koeʻuhi ko e kahaʻú. ʻOku ou leaʻaki ia ʻi he lotoʻofa ʻaki hoku lotó kotoa.

ʻUluakí, kuo pau ke ʻoua ʻaupito naʻa ʻi ai ha faʻahinga kuonga pe meʻa ʻe hoko, te tau tuku ai ʻa e manavaheé mo e tamai ʻo e ilifiá (ʻa ia ko Sētane) ke ne tohoakiʻi atu ʻa kitautolu mei heʻetau tuí mo ʻetau moʻui faivelengá. Kuo ʻi ai maʻu pē ha ngaahi fehuʻi ia fekauʻaki mo e kahaʻú. Naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e toʻu tupu pe kakai mali kei talavou ʻi he kuonga kotoa pē, kuo nau laka atu ʻi he tui ki ha faʻahinga moʻui naʻe taʻe mahino maʻu pē—pea naʻe kamata ia meia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi heʻena ʻuluaki ʻalu atu mo e ilifia mei he Ngoue ʻo ʻĪtení. Ka ʻoku sai pē ia. Ko e palaní ʻeni. ʻE lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Mou tui faivelenga pē. ʻOku pule ʻa e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻafioʻi homou hingoá pea ʻokú Ne ʻafioʻi hoʻomou ngaahi fiemaʻú.

Tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—he ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ongoongoleleí. Kuo pau ke tau laka atu ki muʻa, ʻo hangē ko e fakalea ʻa K. Niueli Teilí ʻi he himi ke fakamanatu ʻaki hotau kau paionia ʻo e kuohilí, “Tui ʻi he Laka Kotoa pē.”1 Kae hangē ko e kau paionia ko iá, kuo pau ke mou laka atu maʻu pē ki muʻa ʻi he tuí—ʻi he foʻi laka ki he foʻi laka ʻo fai pehē ai pē. Ko e founga ia ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi ngāué, pea aʻusia ai mo e ngaahi taumuʻá, pea ikunaʻi ʻaki mo e ngaahi ngataʻanga fonuá. Pea ʻi hono ngāueʻaki ʻo e lea ʻoku fakalangí, ko e anga ia ʻo hono fakatupu ʻo e ngaahi māmaní, pea ko e founga ia ʻe fakatupu ai homou māmaní.

ʻOku ʻamanaki mai e ʻOtuá ke mou maʻu ha tui mo ha loto fakapapau feʻunga, pea mo ha falala feʻunga kiate Ia, ke ke hoko atu ʻi he moʻuí mo hoʻomou fiefiá. He ʻokú Ne finangalo ke ʻoua naʻa mou fehangahangai pē mo e kahaʻú (pea ʻoku ngali fakamamahi pe fakalotosiʻi ia). Ka ʻokú Ne finangalo ke mou tali lelei pea fokotuʻu ʻa e meʻa ke hoko ʻi he kahaʻú—pea mou ʻofa mo fiefia ai, pea fiefia foki ʻi hotau ngaahi faingamālié.

ʻOku talitali mai ʻa e ʻOtuá ki ha faingamālie ke Ne tali atu hoʻomou ngaahi lotú pea fakahoko hoʻomou ngaahi fakaʻamú, ʻo hangē ko e meʻa kuó Ne fai mau pē. Ka he ʻikai ke Ne lava ʻo fai ia, ʻo kapau ʻoku ʻikai ke mo lotu, pea ʻe ʻikai ke ne lava ʻo kapau ʻoku ʻikai ke mou fakaʻamu ki ai. Ko hono fakanounoú, he ʻikai te Ne lava ʻo fai ia, ʻo kapau ʻoku ʻikai ke mou tui.

Te u ngāueʻaki ʻeku ʻilo lahi ki he ngaahi talanoa fananga ki he fānaú he taimi mohé, pea ʻoku ou pehē ke mou fili ʻi he faʻahinga moa ʻoku mou fie tatau mo iá. Te mou hangē ko Kiʻi Moa Siʻisiʻí, ʻa ia naʻe tō ʻa e ʻuha ki hono ʻulú pea lele takai mo kaila, “Kuo tō hifo ʻa e langí, kuo tō hifo ʻa e langí,” pe te mou hangē ko e Kiʻi Motuaʻimoa Kulokulá, ʻo laka atu ki muʻa ʻi heʻene ngaahi ngāue fakatupulekina ʻi he moʻuí, neongo pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻe tokoni mai kiate ia pe ʻikai, pe ha taha ʻe tui mai kiate ia.

Kuo feʻunga ʻa e talanoa ki he fanga manu ʻo e fāmá. Tau fakakaukau ki ha potu folofola ʻe ua, ʻa ia ʻoku fakataumuʻa kiate kinautolu ʻoku moʻui ʻi he ngaahi taimi faingataʻá?

Ko e ʻuluakí ʻoku maʻu mei he Vahe 101 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Kapau ʻoku mou manatuʻi naʻe fai mai ʻa e fakahā ko ʻeni ʻi he taimi naʻe faingataʻaʻia mo fakatangaʻi ai ʻa e Kāingalotú naʻa nau ʻi Mīsulí. Naʻe tuli kinautolu ʻe he kau fakatangá mei honau ngaahi ʻapí. Naʻe muimui ʻiate kinautolu ʻa e fakafilí mo e taaufehiʻá mei he vahefonua ki he vahefonua naʻa nau kumi hūfanga ki aí. Naʻe mole mei he Kāingalotu nofo tailiili ko ʻení ʻa ʻenau fanga monumanú, valá, nāunau falé, ngaahi ngoué mo e ngaahi koloa fakafoʻituitui lahi. Naʻe ongona ʻi he ʻaho kotoa pē ʻa e fakamanamanaʻi ke tāmateʻi kinautolú. ʻOku ou tui ko e taimi fakamamahi mo faingataʻa pea fakatuʻutāmaki taha ʻeni—ʻa ia te u pehē ko e “taimi fakamanavahē” taha ʻeni kuo aʻusia ʻe he Siasí. Naʻe kau ki mui mai ʻa e ngaahi hingoa hangē ko e “Hauni Mila” mo e “Fale Fakapōpula Lipetií” ʻi heʻetau lea fakaʻahó ʻo taʻengata.

Neongo iá, naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki Hono kakaí ʻi he taimi fakamanavahē ko iá ʻo pehē:

“Ko ia, tuku ke fiemālie ʻa homou lotó ʻo kau ki Saione; he ʻoku ʻi hoku nimá ʻa e kakano kotoa pē; fakalongolongo, pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá au.

“ ʻE ʻikai ke hiki ʻa Saione mei hono tuʻuʻangá, neongo kuo fakamoveteveteʻi ʻa ʻene fānaú.

“Ko kinautolu ʻoku toé, pea ʻoku nau loto-maʻá, te nau foki mai, ʻo haʻu ki honau ngaahi tofiʻá, ʻa kinautolu mo ʻenau fānaú, ʻaki ʻa e ngaahi hiva ʻo e fiefia taʻengata, pea ke langa hake ʻa e ngaahi potu lala ʻo Saioné—

“Pea ʻe hoko ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻoni ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá.” (T&F 101:16–19).

Ko ia, ʻe hoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, tuku ke fiemālie ʻa homou lotó kau ki Saione. Pea mou manatuʻi, ko e fakaʻuhinga mahuʻinga taha kuo fai mai kiate kitautolu ʻo kau ki Saioné; ko kinautolu ʻoku “loto maʻá” (T&F 97:21) Kapau te mou tauhi homou lotó ke maʻa, te mou hivaʻaki mo hoʻomou fānaú mo e makapuná ʻa e ngaahi hiva ʻo e fiefia taʻengatá ʻi hoʻomou langa hake ʻa Saioné—pea ʻe ʻikai hiki ʻa kimoutolu mei homou nofoʻangá.

Ko e veesi ʻe taha ʻoku ou ʻuhinga ki aí, ʻoku maʻu ia mei he folofola ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻi he ʻamanaki ke kalusefai Iá, pea ʻi heʻenau manavahē, pea fehangahangai mo e moveteveté mo e fakatangá. Ko ha taimi ia ʻo e faingataʻa! Naʻá Ne folofola ai ʻi Heʻene akonaki fakaʻosi kiate kinautolu fakakātoa ʻi he moʻui fakamatelié, pea mo ʻEne ʻafioʻi kakato ʻa e meʻa ʻoku hanga mai mei muʻa kiate Ia mo kinautolú. Naʻá Ne pehē:

“Kuó u tala ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e fiemālie ʻiate au. Te mou maʻu ʻa e mamahi ʻi māmani; ka mou loto-toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani” (Sione 16:33)

Ko ia ʻi heʻetau ʻi he māmani ʻo e faingataʻá— ʻa ia ʻe lahi maʻu pē ia, tau manatuʻi muʻa ʻetau tuí. Tau manatu muʻa ki he ngaahi talaʻofa mo e ngaahi kikite kehe ʻa ia kuo fai maí, ʻa e ngaahi talaʻofa ko ia ʻoku fakafiemālié, pea tau moʻui ke kakato ange, ʻi he loto-toʻa ʻoku lahi ange ʻi ha toe taimi ʻi hotau hisitōliá.

Kuo ikunaʻi ʻe Kalaisi ʻa e māmaní pea kuó ne tofa mai ha hala hangatonu kiate kitautolu ʻi he toafá. Kuó Ne folofola mai kiate kitautolu ʻi hotau kuongá ni, “Nonoʻo homou kongalotó pea mou teuteu. Vakai ʻoku ʻomoutolu ʻa e puleʻangá, pea ʻe ʻikai ke ikuna ʻe he filí” (T&F 38:9) Ko ia, tau teuteuʻi kitautolu. Tau hiva fiefia ʻi he ngaahi hiva ʻo e fiefia taʻengata ko iá.

Ikuná

ʻOku ʻomi ai au ki he foʻi fakakaukau ʻe taha ʻoku ou fie lea ki ai ʻo kau ki he ʻaho ko ʻeni ʻokú ta moʻui aí. ʻOku tau faʻa fakahehema ʻi he ngaahi taimi ʻo e loto-hohaʻá ke tau meimei tokanga taha pē (ʻo hangē ko hoku kaumeʻa faifekaú) ki he konga ʻo hotau hingoá ko e “ʻAho Kimui Ní.”

Ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻi he efiafí ni ke mou tokanga lahi ange ki he konga ʻo e hingoa ko iá, ʻa ia ko e “Kau Māʻoniʻoní.” Ko e konga ia ʻo ʻetau moʻui ʻi he Siasí ʻa ia ʻoku totonu ke tau tokanga lahi ki aí. Fakakaukau angé ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻú. Fakakaukau angé ki he kuonga fakaofo ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí. Fakakaukau angé ki he ngaahi tāpuaki fakaʻekonōmika mo fakaako, fakasaienisi mo fakalaumālie ʻoku tau maʻu, ka kuo ʻikai maʻu ʻe ha kuonga pe ha kakai kehe ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní, pea mou toki fakakaukau leva ki hotau fatongia ke tau moʻui ke taau mo e taimi ko ʻeni ʻo hotau kuongá.

Ko e Kuonga Fakakōsipeli Maʻongoʻonga Ko ʻení

Kuo tau haʻu ki he tuʻunga ʻo e moʻui fakamatelié ʻi he kuonga mahuʻinga taha ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia kuo tuku mai ki he faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻoku fiemaʻu ke fakaʻaongaʻi lelei ia.

Ko e lea ʻeni ʻoku ou manako ai naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Kuo hoko hono langa hake ʻo Saioné ko ha ngāue ia naʻe mahuʻingaʻia ai ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga kotoa pē; pea hoko ia ko e kaveinga naʻe nofo ʻa e kau palōfitá, kau taulaʻeiki mo e ngaahi tuʻí ʻo fakalaulauloto fiefia ki ai; pea nau nofo ʻo ʻamanaki fiefia mai ki he ʻaho ʻoku tau moʻui aí; pea fakalotoa ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻamanaki fiefia fakalangi, pea kuo nau hiva mo tohi mo kikite ʻo kau ki hotau ʻahó. . . . Ko e kakai ʻofeina kitautolu [kuo fili ʻe he] ʻOtuá ke ʻomi ʻa e nāunau ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní.2

Mou vakai ki he lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Uilifooti Utalafi ʻi he 1894. Mahalo ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke u toe fakamanatu atu kiate kimoutolu ʻa e ngaahi faingataʻa lahi naʻe fehangahangai mo Palesiteni Utalafí. Pea ʻoku ou tui naʻe fakamanavahē tatau pē ʻa e ngaahi taʻu ko ʻeni ʻi he Hihifó, ʻo hangē ko e ngaahi meʻa naʻá ku fakamatala ki ai ʻi Mīsulí, ʻa e toitoi ʻa e kau palōfitá, tuku pilīsone ʻa e kau ʻaposetoló, (pea hangē ko e fakamatala ʻa Palesiteni Utalafí), mo e tailiili naʻa kuo tafoki ʻa e puleʻangá kotoa ʻo fehiʻa ki hotau kakaí, pea teuteu ke tauʻi ʻa e Siasí.3

Neongo iá, naʻe pehē ʻe Palesiteni Utalafi ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi faingataʻa ko iá: “ʻOku kau ʻa e ʻOtua Māfimafí mo e kakaí ni. Te tau maʻu ʻa e ngaahi fakahā kotoa pē te tau fie maʻú, ʻo kapau te tau fai hotau fatongiá [mo] talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. . . . Ko ia ʻi he lolotonga ʻeku . . . kei moʻuí, ʻoku ou fie fai hoku fatongiá. ʻOku ou loto ke fai ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa honau fatongiá. . . . ʻOku lahi mo mafatukituki honau fatongiá. ʻOku ʻafio mai kiate kitautolu e fofonga ʻo e ʻOtuá pea sio mai mo e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē. Ko e kuonga ʻeni ne lau ki ai talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní. ʻOku tau fakataha mai . . . ʻi he mālohi mo e fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau fai ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. . . . Tau fakahoko muʻa hotau misioná.”4

Ko hono fakaʻosí, tuku muʻa ke u vahevahe atu ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Hingikelī, ʻa ia ko hotau palōfita ʻo e onopōní ʻa ia ʻokú ne lolotonga tataki ʻa kitautolu ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ʻo e houa ko ʻeni ʻoku tau ʻi aí. Naʻá ne meʻa mai kiate kitautolu ʻi he konifelenisi ʻo ʻEpeleli he taʻu kuo ʻosí ʻo kau ki he kaveinga ko ia naʻe lea ki ai ʻa Palesiteni Utalafí, ʻo pehē:

“Ko kitautolu he toʻu tangata ko ʻení, ko e ola aofangatuku kitautolu ʻo kinautolu kotoa pē kuo nau muʻomuʻa ʻiate kitautolú. ʻOku ʻikai feʻunga hano ʻiloʻi pē ʻoku tau mēmipa ʻi he Siasi ko ʻení. Kuo tuku kiate kitautolu ha tufakanga toputapu. Tau tali muʻa pea tau feinga ke fakahoko ia.

“Kuo pau ke tau moʻui ʻo taau mo e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí, pea maʻu ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ki he kakai kotoa pē, pea fetongi ʻa e koví ʻaki ʻa e lelei, pea akoʻi ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ngaahi hala ʻo e ʻEikí, mo fakahoko ʻa e ngāue mahuʻinga kuó ne fokotuʻu mai ke tau faí.

“ʻOfa ke tau moʻui taau mo feʻunga mo e fakakoloa nāunauʻia ʻo e maama mo e ʻilo mo e moʻoni taʻengata, ʻa ia kuo tau maʻu tuʻunga ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e kuohilí. Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga, neongo kotoa ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e kuohilí, pea mo e niʻihi kuo ʻaʻeva he māmaní, kuo tuku mai ai ʻa kitautolu ʻi he kuonga makehe mo fakaofo ko ʻení. Tau [fakahoungaʻi muʻa] ia, kae meʻatēpuú ke tau faivelenga foki.”5

ʻOku mahuʻinga kiate au ʻa e ʻikai fakamamafaʻi ʻe he kau palōfitá ʻi heʻenau ngaahi lea ko ʻení ʻe tolu ʻa e ngaahi meʻa fakamanavahē ʻo e ngaahi taimi ʻoku tau moʻui aí pe ko e ngaahi ʻelemēniti fakailifia ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻoku tau moʻui aí, ka naʻa nau ongoʻi ke nau lea ʻo kau ki he faingamālie mo e tāpuaki, mo e meʻa mahuʻinga tahá, ʻa hotau fatongia, ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi faingamālie kuo ʻomi moʻotautolu ʻi he kuonga mahuʻinga taha ko ʻení. ʻOku ou manako ʻi he konga ko ia ʻo e lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻá ne pehē naʻe nofo ʻa e kau palōfita, kau taulaʻeiki, mo e ngaahi tuʻi ʻi he kuonga muʻá ʻo “fakalaulauloto fiefia mai; pea nau nofo ʻo ʻamanaki fiefia mai ki he ʻaho ʻoku tau moʻui aí; pea fakalotoa ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻamanaki fiefia fakalangi, pea kuo nau hiva mo tohi mo kikite ʻo kau ki hotau ʻahó.” Ko e hā ʻa e meʻa naʻa nau fiefia ki aí? ʻOku ou fie fakahā atu pē, naʻe ʻikai te nau tokanga ki he ngaahi meʻa fakamanavahē mo fakamamahí. Naʻe pehē ʻe Uilifooti Utalafi: “ʻOku ʻafio mai ʻa e fofonga ʻo e ʻOtuá pea sio mai e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē. Ko e kuonga ʻeni ne lau ki ai talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní.”6 Tuku ke u toe lau atu e lea ʻa Palesiteni Hingikelií: “Naʻe ʻi ai ha ʻuhinga, neongo kotoa ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e kuohilí pea mo e niʻihi kuo ʻaʻeva he māmaní, kuo tuku mai ai ʻa kitautolu ʻi he kuonga makehe mo fakaofo ko ʻení. Tau [fakahoungaʻi muʻa] ia, kae meʻatēpuú, ke tau faivelenga foki.

ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ko e hā hoʻomou ongoʻí, ka ʻoku ʻikai haʻaku toe loto-hohaʻa ki he kuonga ʻoku tau moʻui aí, pea ʻoku fakavaivaiʻi hoku lotó pea ʻoku fiefia hoku laumālié, pea ngaohi ke u ʻamanaki fiefia atu ke tali ʻa e faingamālie kuo foaki mai kiate kitautolú. ʻOku ʻafio mai ʻa e ʻOtuá ki Hono māmaní, mo Hono Siasí, mo ʻEne kau takimuʻá, pea ko e moʻoni ʻokú Ne ʻafio mai kiate kimoutolu foki. Tau fakapapauʻi muʻa ʻoku tau “loto maʻa” pea tau faivelenga. ʻE tāpuekina lahi ʻaupito ʻa kimoutolu. ʻE monūʻia lahi foki mo hoʻomou fānaú mo e makapuná.

Mou fakakaukau ki ai. ʻOku teʻeki ke ʻi ai ha kakai ʻi he ngaahi kuonga ʻo e ongoongoleleí—pea kau foki ai mo ʻetau mātuʻá ʻi he ngaahi meʻa lahi—kuo nau maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻo hangē ko e ngaahi tāpuaki kuo foaki mai kiate kitautolú.

Mou fakakaukau ki he tokoni kuo tuku mai kiate kitautolu ke ʻave ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ki ha māmani fakapoʻuli. ʻOku tau maʻu ha kau faifekau nai ʻe toko 55,000, pea ʻoku tokolahi ange hotau ʻahó ʻi ha toe kuonga ʻo e hisitōlia ʻo e māmaní talu mei hono kamataʻangá. Pea ʻoku maʻu ʻa e tokolahi pē ko iá ʻi he taʻu ʻe ua kotoa pē, ʻi he haʻu ʻa e niʻihi ko ia ke fetongi ʻa kinautolu kuo tukuangé. Ka ʻoku toko lahi ange ʻetau fie maʻú. ʻOku ʻi ai hotau kāingalotu Siasi ʻi he fonua ʻe 170 nai. ʻOku tau pulusi ʻetau ngaahi folofolá ʻi ha lea ʻe teau tupu.

Kuo ʻosi atu ha taʻu ʻe 6,000 nai, pea naʻe taha pē ʻa e temipale ʻi he maama motuʻá (pea ne tuʻo ua pe tuʻo tolu hono toe langa foʻou, ka ko e temipale tatau pē naʻe tuʻu ʻi he moʻunga tatau, ʻa ia ko e Moʻunga Molia ʻi Selūsalemá) mo ha temipale ʻe ua pe tolu ʻi he hisitōlia ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku tau moʻui he taimí ni ʻi ha kuonga ʻoku ʻikai faʻa lava ʻo lau ʻa e tupulaki vave ʻa e ngaahi temipalé. ʻI he ngaahi miniti siʻi kuo hilí, ne ʻi ai hotau ngaahi temipale ʻe 119 ʻoku lolotonga ngāue, pea ʻoku ou tui, ʻe fakahā hano langa ʻo ha ngaahi temipale lahi ange.

Tānaki mai ki ai ʻa e mana ʻo e komipiutá ʻa ia ʻoku tokoni ki heʻetau tauhi hotau ngaahi hisitōlia fakafāmilí, mo hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau fakamoʻuí ki hono huhuʻi ʻo hotau kau pekiá. Tānaki mai ki ai mo e founga fefonongaʻaki fakaonopōní, ʻa ia ʻoku lava ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, mo e Toko Hongofulu Mā Uá, mo e Kau Taki Māʻolunga kehé ke nau folau takai holo ʻi he kolopé ʻo nau fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he ʻEikí ki hono kotoa ʻo e Kau Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi fonua kotoa pē. Tānaki atu ki ai ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai ke mau lava ʻo ʻalu ki ai he taimi ní, ka te mau lava ʻo “ʻoatu” ʻemau pōpoakí ki ai he taimí ni, ʻo hangē ko e lau ʻa e folofolá, ʻi he ngaahi fakamafola fakasatelaite, ʻo hangē ko ʻetau fakamafola ʻi he efiafi ní (vakai, T&F 84:62).

Pea koeʻuhi ko e ngaahi ʻelemēniti kotoa ʻo e fetuʻutakí, feʻaluʻakí, saienisí, tekinolosiá, meʻa fakafaitoʻó, meʻakai fakatupu iví, akó mo e maʻu fakahā ʻoku tau tofanga aí, pea kamata leva ke toki mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa naʻe ʻuhinga ki ai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ʻi heʻene toutou fakamanatu mai ki he palōfita kei talavou ko Siosefa Sāmitá, peá ne lau mei he palōfita ko Sioeli ʻo e Fuakava Motuʻá, ʻe huaʻi hifo ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻa Hono Laumālié ki he “kakai kotoa pē” pea ʻe tāpuekina ʻa e māmaní kotoa, ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻaki ʻa e maama ʻi he ngaahi fekumi kotoa pē, pea hoko ko e konga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí (Sioeli 2:28; toki fakamamafaʻi; vakai foki ki he Siosefa Sāmita 2:41).

ʻOku tau fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki kotoa pē kuo tau maʻu ʻi hotau kuongá, pea tau kiʻi tuʻu hifo mo pehē ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní - “ʻE ʻOtua ko e Tapuhā7 pea “ʻOku Angalelei ʻa e ʻAfioná.”

ʻIo, ʻoku ʻi ai haʻaku fakakaukau ki he ngaahi kuonga mo e kau taki, ngaahi fāmili mo e kakai ʻi he kuonga muʻá, ʻa ia naʻe lea ki ai ʻa e Palōfita ko Siosefá, mo Palesiteni Utalafi, mo Palesiteni Hingikelií. Kuo lahi haʻaku faʻa fakakaukau kiate kinautolu mo e ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmaki naʻa nau fehangahangai mo iá. Naʻa nau fehangahangai mo ha ngaahi kuonga faingataʻa ʻaupito, pea naʻe ʻikai ola lelei ʻenau ngāué ʻi hano konga lahi. Naʻe faifai pea hoko mai ʻa e hē mei he moʻoní mo e fakapoʻulí ki he kuonga kotoa ki muʻa ʻo e hisitōliá. ʻIo, ko hono taumuʻa kotoa ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, koeʻuhí naʻe ʻikai lava ʻo moʻui ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻá, ko ia naʻe pau ke toe fakafoki fakaʻosi mai ia ʻi he kuonga ko ʻeni ʻe ikuna aí.

ʻOku tau ʻilo ki he faingataʻa naʻe fehangahangai pea ʻoku kei fehangahangai mo e hako ʻo ʻĒpalahamé. ʻOku tau ʻilo ki he palōpalema ʻa Mōsese mo ha kakai ʻIsileli ʻa ia naʻa nau ʻalu atu mei ʻIsipite, ka naʻe ʻikai te nau lava ʻo tukuange ʻaupito meiate kinautolu ʻa ʻIsipité. Ko ʻĪsaia ʻa e palōfita naʻe mamata ki he mole ʻa e faʻahinga ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí ki he tokelaú. Ko e kau palōfita naʻe nofo pōpula ʻa Selemaia, ʻIsikeli mo Taniela. Naʻe mamata ʻa Pita, Sēmisi, Sione mo Paula, ko e kau tangata ʻiloa ʻo e Fuakava Foʻoú, ki he hoko ʻa e hē mei he moʻoní ʻi he māmaní ki muʻa ʻi he hāʻele hake ʻa e Fakamoʻuí, pea naʻe hoko moʻoni ia lolotonga ʻenau kei moʻuí. Fakakaukau ki he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ko ha kuonga naʻe ngata ʻi he fetuʻutaki fakamamahi ʻa Molomona mo Molonai ʻo kau ki he faingataʻa naʻá na fehangahangai mo iá, mo e tō atu ʻa e kakai naʻá na ʻofa aí ki he moveuveú, fakamamahí, mo e ʻauhá.

Ko hono fakakātoá, ʻoku hoko ʻa e hē mei he moʻoní mo e fakaʻauha ʻi ha faʻahinga fakafōtunga pē, ko e ikuʻanga aofangatuku ia ʻo e ngaahi kuonga kotoa pē kuo tau fononga mai aí. Ka ko ʻeku fakakaukaú ʻeni. ʻOku ou pehē, naʻe lava ʻe he kau tangata mo e kau fefine, mo e kau takimuʻa ʻiloa ʻi he kuonga ʻo e kuohilí, ʻo hokohoko atu ʻenau ngāué, mo fakamoʻoni, mo fai honau tūkuingatá, ʻo ʻikai tuʻunga ʻi haʻanau ʻiloʻi te nau ikuna, ka naʻa nau ʻiloʻi te mou ikuna kimoutolu. ʻOku ou tui naʻa nau maʻu ha loto-toʻa mo ha ʻamanaki lelei ʻo ʻikai koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga naʻa nau ʻi aí, ka koeʻuhi ko kimoutolu, ʻa ia ko ha kāingalotu fakaofo ʻo e kakai lalahi kei talavou hangē ko kimoutolu ʻoku fakataha mai hamou lau kilu ʻi he māmaní ʻi he efiafi ní, pea kuo mou fakapapau te mou feinga ke tolonga pea ikuna ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe toe lea mai ʻa Molonai kiate kitautolu, ʻa ia te tau maʻu ʻene lekōtí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí:

“Vakai, kuo fakahā kiate au ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi mo fakaofo ʻoku kau ki he meʻa kuo pau ke vave ʻene hokó, ʻi he ʻaho ʻo ka hā mai ai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻiate kimoutolú.

“Vakai, ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻo hangē kuo mou ʻi hení, ka ʻoku ʻikai. Kae vakai, kuo fakahā ʻa kimoutolu kiate au ʻe Sīsū Kalaisi, pea ʻoku ou ʻiloʻi hoʻomou ngaahi ngāué” (Molomona 8:34–35).

ʻOku ou ʻiloʻi naʻe lava ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo kotoa ʻi muʻá ʻo mamata mai ki hotau taimí, ʻa ia ko ha ʻilo naʻa nau maʻu ai ha loto-toʻa ʻi honau kuonga naʻe ʻikai fuʻu ola lelei ai ʻenau ngāué. Naʻe ʻilo lahi ʻa e kau tangata ko iá kiate kitautolu. Naʻe lava ʻe he kau palōfita hangē ko Mōsesé, Nīfaí, mo e tokoua ʻo Sēletí ʻo sio fakaʻāuliliki mai ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻe ʻikai fakafiefia ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi naʻa nau sio mai ki aí, ka naʻe fakalotolahiʻi ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻi muʻá ʻi heʻenau ʻiloʻi, ʻe ʻi ai ha kuonga ʻe taha kuo pau ke ikuna.

Ko hotau kuongá, kae ʻikai ko honau kuongá, ʻa e ʻaho naʻá ne ngaohi kinautolu ke nau maʻu ha “ʻamanaki fakalangi fiefia” pea tupu ai ʻenau hiva mo kikiteʻi ʻetau ikuná. Ko hono fakakātoá, ko hotau ʻahó ʻa e ʻaho naʻe nofo ʻa e kau palōfitá ʻo sio mai ki ai mei he kamataʻanga ʻo taimí, pea ʻoku ʻi he maama fakalaumālié ʻa e kau tangata ko ia mei muʻá, ʻo nau poupouʻi mo fakalotolahiʻi kitautolu. ʻOku makatuʻunga honau faingamālie ke nau lau ʻoku nau ikuna mo kinautolú, ʻi heʻetau faivelengá mo ʻetau ikuná. ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku fakakaukau ʻoku ou ʻalu atu ke tauʻi ʻa e filí ʻo fakafofongaʻi ʻa ʻAlamā mo ʻApinetai, mo e meʻa naʻa nau taukaveʻí, pea fakafofongaʻi mo Pita mo Paula, mo e ngaahi feilaulau naʻa nau faí. Kapau ʻoku ʻikai te mou fiefia ai, pea ʻe ʻikai pē te mou fiefia kimoutolu ia!

Ko e Kātoanga Taʻané

ʻOku ou fie tānaki atu ha ʻelemēniti ʻe taha ki heʻetau vakai ki he kuonga ko ʻeni ʻoku ou pehē ʻoku hoko maí. Ko ia, koeʻuhi ko hotau kuongá ʻa e kuonga fakaʻosi mo mahuʻinga taha ʻi he kuonga kotoa pē, pea koeʻuhi ʻe fakatahaʻi pea fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hotau kuongá, ʻoku ʻi ai leva ha fatongia mavahe ʻoku hili mai kiate kitautolu ʻi he Siasí he taimí ni, ʻa ia naʻe ʻikai tuku ia ʻi he founga tatau ki he uma ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha taimi ki muʻa ange.

Naʻe ʻikai hangē ia ko e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒpalahamé pe Mōsesé, ʻĪsaia pe ʻIsikeli, pe ko e ngaahi ʻaho ʻo Sēmisi mo Sione ʻo e Fuakava Foʻoú, ka ʻoku ʻi ai hotau fatongia ke teuteuʻi ʻa e Siasi ʻo e Lami ʻo e ʻOtuá ke tali ʻa e Lami ʻa e ʻOtuá, ʻi heʻene hāʻele tonu mai, ʻi he nāunauʻia mo e ikuna, ʻi Hono tuʻunga ko e ʻEiki ʻo e Ngaahi ʻEiki mo e Tuʻi ʻo e Ngaahi Tuʻi ʻi he Nofotuʻí. Kuo ʻikai maʻu ʻa e fatongia ko iá ʻe ha toe kuonga kehe.

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he folofolá, ko kitautolu ʻa e kakai kuo tuʻutuʻuni ʻi he hisitōliá kotoa ke tau teuteu ʻa e fefine taʻané ki he hāʻele mai ʻa e Tangata taʻané pea tau feʻunga ke fakaafeʻi kitautolu ki he kātoanga taʻané (vakai, Mātiu 25:1–12; 22:2–14; T&F 88:92, 96). Ko hono fakakātoá - neongo pe ʻe hoko ia ʻi hotau taimí pe ko e taimi ʻo ʻetau fānaú pe makapuná pe ko ha taimi pē - ka ʻoku ʻi ai hotau fatongia ʻi heʻetau hoko ko e Siasí mo e kau mēmipa fakafoʻituitui ʻo e Siasi ko iá, ke tau feʻunga mo taau ke tau tali ʻa Kalaisi ke hāʻele mai kiate kitautolu, pea tau feʻunga ke Ne talitali mo maʻu, pea fāʻofua mai kiate kitautolu. Kuo pau ke feʻunga mo taau mo Ia ʻa e moʻui te tau momoi atu kiate Ia ʻi he houa toputapu ko iá!

Kuo Pau ke Tau Fakahōifua Kiate Ia

Ko ia, tau tuku ʻa e manavahē ki he kahaʻú pe ko e hohaʻa ki hano lahi ʻo ha kiʻi fale maluʻi ʻi hoto ʻapí, he ʻoku ou ofo lahi, pea mafatukituki hoku fatongia ke teuteuʻi ʻeku moʻuí (mo ha meʻa te u ala fai ke tokoni ki hono teuteuʻi ʻo e moʻui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí) ki he ʻaho ko ia kuo fuoloa hono kikiteʻi maí, ʻa ia ʻe fakafoki ai ʻa e mafaí, mo e taimi ʻa ia te tau toe momoi fakafoki atu ai ʻa e Siasí kiate Ia, ʻa ia ʻoku ʻAʻana e Siasí.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa ko ʻení: ʻI he taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa Kalaisí, kuo pau ke ngāue pea fofonga ʻa e kau mēmipá ʻo taau mo e kāingalotu ʻo Hono Siasí, koeʻuhi ke Ne tali ʻa kinautolu. Kuo pau ke tau fai ʻEne ngāué pea moʻuiʻaki ʻEne ngaahi akonakí. Kuo pau ke Ne ʻafioʻi vave mo faingofua ʻa kitautolu ko ʻEne kau ākonga moʻoni. Pea hangē ko e lea naʻe fai ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí, “kuo pau ke ʻoua naʻa faingataʻa hono ongoʻi ʻetau tuí.”8

ʻIo, kapau te tau pehē ʻi he houa mahuʻinga fakaʻosi ko iá, ko e kakai tui ʻa kitautolu, pea ʻoku totonu leva ke tau fakahā ʻa e tui ko iá. ʻOku ʻiloʻi ʻe he Tauhi-sipí ʻa ʻEne fanga sipí, pea kuo pau ke ʻiloʻi ʻa kitautolu ʻi he ʻaho lahi ko iá, ko Hono kau muimui ʻa kitautolu ʻi he ngāue mo e lea.

Ko e ʻuhinga ia naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Hingkelī: “ʻOku ʻikai feʻunga [kiate kitaua, ʻi hotau kuongá ni] ke ʻiloʻi pē ko e kau mēmipa kitautolu ʻo e Siasi ko ʻení. . . . Kuo pau ke tau moʻui ʻo taau mo e kau muimui moʻoni ʻo . . . Kalaisi.”9

ʻIo, ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou ʻofeina, ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻeni, pea ʻoku taau mo kitaua ke ta hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi he lelei taha te ta lava ʻo aʻusiá. Kātaki ʻo fakamamafaʻi ange ʻa e foʻi lea Kau Māʻoniʻoní.

ʻE hoko nai ʻeni ʻafē? ʻE hāʻele ikuna mai nai ʻa Kalaisi ʻafē, pea kamata ʻa e Nofotuʻí? Kuó u ʻosi fakahā atu, ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi. Ka ko e meʻa ʻeni ʻoku ou ʻiloʻí, naʻe kamata ia ʻi he taʻu ʻe 184 kuo hilí. ʻOku ou ʻilo ia tuʻunga ʻi he meʻa naʻe hoko ʻi he ʻUluaki Mata Mea-hā-maí mo e meʻa naʻe hoko hili iá, ʻoku tau moʻui ʻi he taimi ʻoku taʻe hano tatau hono ngaahi tāpuakí, ʻa ia ko e ngaahi tāpuaki kuo foaki mai kiate kitautolu koeʻuhí ke tau moʻui faivelenga mo haohaoa, koeʻuhi ka hāʻele mai ʻa e tangata taʻané, ʻe feʻunga haʻane fakaafeʻi kitautolu ki he kātoanga ʻo e taʻané.

ʻOku ʻi ai nai ha kahaʻu fakafiefia kiate kimoutolu mo homou hakó ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení? ʻIo! Ko ha kahaʻu ʻoku fakaʻofoʻofa. Ko e taimi fakafiefia ʻa e kātoanga mali kotoa pē. ʻE ʻi ai nai ha ngaahi taimi faingataʻa ʻi he taimi ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi kikite fakamanavahē ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí? ʻIo, kuo pau ke ʻi ai. Kuo ʻi ai maʻu pē ia. Ka ke mou mateuteu pē. ʻE lava nai ʻe kinautolu kuo nau langa ʻi he maka ʻo Kalaisí, ʻo lavaʻi ʻa e ngaahi matangí, mo e ʻuha maká, mo e ngaahi ngahau ʻi he ʻahiohió? ʻOku mou ʻiloʻi te nau lava. ʻOku mou maʻu ia ʻi he folofola leleí. ʻOku mo maʻu ia ʻi Heʻene folofolá! Ko e “maka ko ia kuo [mou] langa aí, . . . ko e tuʻunga mālohi, ʻa ia ko e tuʻunga ʻe ʻikai lava ke hinga ai ʻa e kakai ʻo ka pau te nau langa ai” (vakai, Hilamani 5:12).

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou ʻofa ʻiate kimoutolu pea ʻoku ou tuku ʻeku fakamoʻoní kiate kimoutolu, ʻo ʻikai ko ʻeku fakamoʻoniʻi pē ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku ou fakamoʻoniʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu. ʻOkú Ne fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe lelei pea maluʻi ai ʻa kimoutolu. ʻOku ʻi he māmaní ʻa e koví mo e mamahí, ka ʻoku ʻikai te Ne fai ha meʻa ʻoku kovi pe fakatuʻutāmaki kiate kimoutolu. Ko ʻetau Tamaí ia, pea ko ha tamai haohaoa ia, pea te Ne fakamalumalu ʻa kitautolu mei he afaá.

ʻOku ʻikai ko ʻeku fakamoʻoniʻi pē ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Tokotaha Māʻoniʻoni mo e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtuá, ka ʻokú Ne moʻui, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea te tau moʻui foki ʻo taʻengata, tuʻunga ʻi he mālohi mo e mahuʻinga ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí. Naʻá Ne ikunaʻi ʻa e maté mo heli maʻatautolu, pea naʻá Ne ikunaʻi ʻa e manavaheé ʻi he founga tatau.

Ko e Siasi mo e puleʻanga ʻeni ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. Ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita, pea ko ha palōfita foki mo Kōtoni B. Hingikelī. Kuo fakafoki mai ʻa e moʻoní. ʻOkú ta monūʻia moʻoni ke fanauʻi mai kitaua ʻi he taimi ʻoku tau lava ʻo maʻu ai ʻa e ʻilo mo e maluʻi ko ʻení.

ʻOku ou tuku ha tāpuaki fakaʻaposetolo kiate kimoutolu kotoa ʻoku fanongo mai ki hoku leʻó, ke mou moʻui ʻi he loto-falala, loto ʻamanaki lelei, tui mo e mateaki. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou fai fakamātoato ʻi hoʻomou fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, kae ʻoua naʻa mou manavahē pe loto-foʻi koeʻuhi ko ia. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke mou ongoʻi ʻa e fiefia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kae ʻikai ko e loto-hohaʻa pe fakatuʻotuʻa tamaki. Ko e meʻa pē ʻe taha ʻoku ou loto ke mou hohaʻa ki aí, ʻa ia ko ha meʻa fakafoʻituitui pē: Te tau lava fēfē nai ʻo moʻui ke kakato, mo faivelenga lahi ange, ke lava ʻo lilingi mai ai kiate kitautolu mo kinautolu ʻoku tau tokoniʻi mo akoʻi ʻenau moʻuí, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e kuonga mahuʻinga ko ʻení?

“ʻOua ʻe manavahē, ʻe tākanga tokosiʻi; fai lelei . . . . Sio pē kia [Kalaisi] ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē. . . . Kuo teʻeki ai ke mahino kiate kimoutolu ʻa hono lahi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he Tamaí. . . . pea kuo teuteu moʻomoutolú. . . Ka ke mou fiefia lahi. . . . ʻOku ʻomoutolu ʻa e puleʻangá, pea ʻoku ʻomoutolu ʻa hono ngaahi tāpuakí, pea ʻoku ʻamoutolu ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga ʻo e nofo taʻengatá” (T&F 6:34, 36; 78:17–18).

ʻOku ou tuku ʻeku tāpuakí, mo ʻeku ʻofá pea mo ʻeku fakamoʻoni fakaʻaposetolo ki hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni, ʻi he huafa maluʻi toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Fakamatala

1. “Tuʻi ʻi he Laka Kotoa,” Tūhulu, Sānuali 1997, 15.

2. History of the Church, 4:609–10.

3. Tohinoa ʻa Wilform Woodruff, Dec. 31, 1889, hā ʻi he James B. Allen mo e Glen M. Leonard, The Story of the Latter-day Saints, 2nd ed. rev. and enl. (1992), 20.

4. ʻI he James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 3:258; vakai foki, Gordon B. Hinckley, ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 84–85 pe Liahona, Mē 2004, 83.

5. ʻI he Conference Report, Apr. 2004, 85 pe Liahona Mē 2004, 81.

6. Toe fakamamafaʻi

7. Vakai, ʻE ʻOtua ko e Tapuhā,” Ngaahi Himí, fika 38, toe fakamamafaʻi.

8. Vakai ki he, The Charted Course of the Church in Education, rev. ed. (1994), 3–7.

9. ʻI he Conference Report, Apr. 2004, 85; pe Liahona, Mē 2004, 81.

 
© 2009 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy