Ko e Mālohi mo e Maluʻi ʻOku ʻOmi ʻe he Ngaahi Fasi ʻOku Tāú
ʻEletā Russell M. Nelson
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavou • 4 Mē, 2008 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi
ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, ʻoku ou fiefia mo hoku uaifí, ʻa Uenitī, ke kau fakataha mo kimoutolu. ʻOku ʻoatu ʻa e fakafamolá ni mei he Senitā Melioti ʻi BYU ʻi ʻIutā ki ha haʻofanga tokolahi ʻi māmani kātoa. Fakamālō atu kiate kimoutolu takitaha ʻi hoʻomou kau fakataha maí.
ʻOku tau talitali makehe ʻa kinautolu kuo nau mei ʻosi mei he akoʻanga māʻolungá pea ko ʻenau fuofua kau mai ʻeni ki ha faeasaiti ʻa e CES. ʻI hoʻomou lesisita ʻi he ngaahi akoʻanga māʻolunga angé mo hoko atu hoʻomou akó, ʻoku ou ʻamanaki pē te mou kau atu ki he ngaahi kalasi ʻinisititiutí koeʻuhí ke mou lava ʻo maʻu ai ʻa e maʻuʻanga tokoni fakalaumālie ko ʻení ke potupotutatau ai hoʻomou ako fakaʻatamaí. Te mou maʻu ai foki mo ha ngaahi faingamālie ke kau ki ha ngaahi faeasaiti ʻa e CES ʻo hangē ko ʻení. Fakaʻaongaʻi e ngaahi faingamālie ko iá. Te nau fakamāmaʻi mo fakalotolahiʻi kimoutolu.
Ko e tefito ʻo ʻeku pōpoaki ki he efiafi ní, Ko e Mālohi mo e Maluʻi ʻOku ʻOmi ʻe he Ngaahi Fasi ʻOku Tāú. ʻOku kaunga tonu e tefitó ni ki he kakai lalahi kei talavoú. Hangē ko ia ʻoku mou ʻiloʻí, ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻo homou toʻú kuo nau hoko ko ha kau faʻu tohi, kau punake mo ha niʻihi kuo taukei moʻoni ʻi he ngaahi fasi ʻoku tāú.
Mālohí
Naʻa tau ongoʻi e mālohi ʻo e hiva ʻoku tāú ʻi heʻetau hivaʻi e ngaahi lea ko ʻení ʻi heʻetau fua himi he pōní:
Haʻu, ʻe fānau ʻa e ʻEikí,
Tau hiva fakataha.
Tau hiva fiefia
Ki hotau ʻEikí ʻa ia kuo vave ʻa ʻEne pulé1
ʻOku tau ʻohake hotau leʻó ʻi he fakafetaʻi mo lotu mālohi ʻi he hivá.
ʻOku ʻomi ʻe he himi hangē ko ʻení ha sīpinga ʻo e lotú, ʻa ia ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. Kuo akonekina kitautolu ʻe Heʻene palōfitá ke tau “fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻaki ʻa e hiva, mo e ngaahi fasi, . . . mo e lotu ʻo e fakamālō mo e fakafetaʻi” (T&F 136:28).
ʻOku ou fie fakahā ʻeku houngaʻia moʻoni ki he kuaea ʻa e ʻInisititiuti Fakalotu ʻi ʻOkitení. Fakamālō atu Misa Lisi, Misa Saimone mo e kuaeá ʻi he hiva fakaʻofoʻofa kuo mou faí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakalāngilangiʻi e ʻEikí, ka ne ongo moʻoni ia ki hotau lotó.
Ne ongo moʻoni ki hoku lotó hono hivaʻi ʻe he kuaea ʻa e “When I Survey the Wondrous Cross.” Ne fakatefito hono pōpoakí ʻi he Fakelelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe faʻu ʻeni ʻe he tangata punake Pilitānia ko ʻAisake Uate (Isaac Watts) pea ʻoku taau pē ke toe fakaongo atu:
ʻI heʻeku vakai atu ki he kolosi fakaofo fau
Ne pekia ai e Pilinisi ʻo e Nāunaú,
Lau e monū ne u maʻu ka ne mole meiate aú,
ʻO u fehiʻa ai ki he loto fielahi ne u maʻú.
Taʻofi ʻEiki! ke ʻoua naʻá ku pōlepole ai,
Kae ngata pē ʻi he pekia ʻa Kalaisi ko hoku ʻOtuá:
ʻA e kotoa e ngaahi meʻa muna ne u manako taha aí,
ʻOku ou feilaulauʻi kinautolu ki Hono taʻataʻá. . . .
Kapau ne ʻaʻaku kotoa e ngaahi meʻa ʻo natulá,
Ko ha kihiʻi momoʻi meʻaʻofa siʻi pē ia;
Ka ʻi ha ʻofa ne fakaofo, mo faka-ʻOtua,
ʻOku holi ki ai ʻa hoku laumālié, ʻa ʻeku moʻuí, ʻa hoku kotoá.2
Ko e moʻoni, naʻe lahi e ngaahi meʻa naʻe lava ʻe ʻAisake Uate ʻi heʻene moʻuí. Lolotonga ʻene moʻuí, naʻá ne faʻu ha ngaahi himi ʻe 600 nai. Ko e ongo taʻu ne lahi taha ai ʻene ngaahi faʻú ko e vahaʻataimi ko ia naʻá ne ʻosi ai mei he akó ʻi hono taʻu 20 mo ʻene hoko ko ha faiako ʻi hono taʻu 22. Ne lahi ʻaupito e ngaahi himi naʻá ne faʻu lolotonga ʻe ʻene kei talavou ko ʻení. ʻOku kau he ngaahi himi ʻoku ʻi heʻetau ngaahi himí ne faʻu ʻe ʻAisake Uate ʻa e “Fiefia ki Māmaní,” “ ʻE ʻOtua Ko Homau Tuʻí,” mo e “He Died! The Great Redeemer Died.”
Talu pē mei he kei siʻi ʻa ʻAisake Uate mo ʻene talēnitiʻaki e faʻu māú. “Lolotonga ʻenau lotu fakafāmili ʻe taha kuo kamata ia ke kata. Ne fehuʻi ange ʻe heʻene tamaí hono ʻuhinga ʻene katá. Naʻe talaange [ʻe ʻAisake] naʻá ne fanongo ki ha meʻa pea ʻāʻā hake ia ʻo sio atu ki he tuliki ʻe taha ʻoku kaka hake ai ha kiʻi kumā ʻi ha maea pea fakakaukau hake pē he taimi ko iá,
“Ne ʻikai ha sitepu maʻá e kiʻi kumaá
ne kaka ai ia ʻi ha maea ke fai ʻene lotú.
Naʻe pehē ʻe heʻene tamaí ko e anga taʻeʻapasia ʻeni, ko ia naʻe kamata ke ne tauteaʻi ʻa ʻAisake pea lolotonga ʻene kinisi iá, ne kaila hake ʻa ʻAisake,
Tamai, ʻe tamai, angaʻofa kiate au,
pea he ʻikai pē te u toe faʻu ha maau.”3
ʻOku ou toe fie lau ki ha foʻi hiva ʻe taha ʻi heʻetau tohi himí. Naʻe fuofua faʻu e fakalea ʻo e “ ʻE ʻOtua Ko e Tapuhaá” ʻe ha faifekau kei talavou ʻi Suēteni. Ko hono hingoá ko Kā Kusitafu Popeeki (Carl Gustav Bobeg) pea naʻá ne taʻu 25 pē. ʻI ha tuku e lotú ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne lue ai ʻi he matāfanga fakatonga-hahake ʻo Suetení lolotonga ia ha ʻuha lahi mo ʻuhila. Naʻe ueʻi ai ia ke ne hiki e ngaahi lea ko iá, pea naʻe toki liliu ia ki mui ʻe Situati K. Haine (Stewart K. Hine) ki he lea faka-Pilitāniá:
[ʻE ʻEiki ko hoku ʻOtua, ʻi heʻeku ofo mo fifili ʻeku fakakaukaú
Pea fakalau e ngaahi ngāue kotoa ʻa ho toʻukupú,
ʻEku vakai ki he ngaahi fetuʻú, fanongo ki he maná ʻene ʻuʻulú,
Fakahā Ho mālohí ʻe he ʻunivēsí kotoa;
Pea hiva ʻa hoku laumālié ki he ʻafioná, hoku Fakamoʻui mo hoku ʻOtua;
Ko e tapuhā! Ko e tapuhā!]4
Ne u ʻi ha konifelenisi ʻe taha ʻa e kau faifekaú pea haʻu ai ha faifekau kuó ne loto māfana ʻi he loʻimataʻia ʻo fehuʻi mai, “Ko e hā ne tuku ai ke mamahi pehē fau e Fakamoʻuí?” Ne u toʻo mai ʻetau tohi himí, huke hake ki he foʻi hiva ko ʻení, pea tali ʻene fehuʻí ʻaki e veesi ko ʻení:
[Ne u fakakaukau ki he ʻikai taʻofi ʻe he ʻOtuá ʻa hono ʻAló,
Ka Ne tuku ia ke pekiá, ne ʻikai faʻa mahino,
ʻEne tali fiefia ʻa e kolosí ke fua ʻeku kavengá,
ʻO tafe Hono taʻataʻá pea pekia ke toʻo atu ʻeku hiá.]5
Ne lahi e mamahi ʻa Sīsuú ko ʻEne ʻofa ʻiate kitauá. Toki pōpoaki fakaʻofoʻofa ē! ʻOku mālohi lahi ʻa e ngaahi fasi ʻoku tāú. ʻOkú ne maʻu ʻa e mālohi ke ngaohi kitautolu ke tau loto fakatōkilalo, faʻa lotu pea loto houngaʻia.
Kuo akonakiʻaki ʻe he kau palōfita ʻi he ngaahi toʻu tangata kotoa pē ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi fasi ʻoku tāú ʻi heʻetau lotú. ʻE ala ʻaonga ke tau toʻo mai ha ngaahi potufolofola ke fakatātā ʻaki ʻeni.
ʻOku ueʻi kitautolu ʻe ha potufolofola mei he Fuakava Motuʻa ke tau “Kalanga ʻi he fiefia ki [he ʻEikí], ʻa māmani kotoa pē: kalanga ʻi he leʻo lahi, mo e fiefia, pea hiva fakamālō” (Saame 98:4). ʻOku ʻuhinga e ngaahi foʻi lea ko iá ʻi he lea faka-Hepeluú ke pā mavava ʻi he hiva pea kalanga ʻi he fiefia. Fakafehoanaki e laumālie ʻo e loto māfana ko iá mo e ngaahi taimi ʻoku tau sio ai ki ha niʻihi ʻoku nau hiva taʻeongoʻi e himí he lotú pea ʻikai ke nau maʻu e laumālie ʻo e fiefiá.
ʻOku ʻomi ʻe ha potufolofola he Fuakava Foʻoú ha faleʻi kiate kitaua ke ta maʻu ʻi hota lotó ha ngaahi fasi ʻoku leleí:
“ ʻO fealēleaʻaki ʻa kimoutolu ʻi he ngaahi sāmé, mo e himí, mo e hiva fakalaumālié, ʻo hiva ke ai ʻa e mālie ʻi homou lotó ki he ʻEikí;
“ ʻO ʻoatu ʻa e fakafetaʻi maʻu ai pē ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ki he ʻOtua ko e Tamaí ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (ʻEfesō 5:19–20).
ʻOku toe pehē ʻe ha veesi ʻe taha he Fuakava Foʻoú, “Ke nofoʻia ʻo lahi ʻaupito ʻa kimoutolu ʻe he folofola ʻa Kalaisí . . . ; pea mou feakonakiʻaki mo fetokoniʻaki ʻi he ngaahi sāmé, mo e lea mālie, mo e ngaahi hiva fakalaumālie, ʻo hiva mo e ʻofa ʻi homou lotó ki he ʻEikí” (Kolose 3:16).
ʻOku tau ʻilo foki mei he Fuakava Foʻoú naʻe fakaʻosiʻaki ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau ʻAposetoló ha himi ki muʻa pea nau ʻalu atu ki he Moʻunga ʻŌlivé (vakai, Mātiu 26:30). ʻOku kei hokohoko mai pē ʻa e tukufakaholo ko ia ʻi hotau kuongá ni. ʻI he taimi kotoa pē ʻoku fakataha ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he temipalé, ʻoku mau kamataʻaki ha himi. ʻOkú ne fokotuʻu ʻe ia ha ongo fakalaumālie ki he ngaahi meʻa te mau lau ki aí.
ʻOku akoʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē, ʻoku tupu ʻa e fie hiva fakafetaʻi ʻa ha taha ki he ʻEikí mei heʻene ului kakato kiate Iá. Naʻe fai ʻe ʻAlamā ʻa e fehuʻi mālohi ko ʻení: “ ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe hoku kāinga, kapau kuo mou ongoʻi ha liliu ʻi homou lotó, pea kapau kuo mou fie hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí, ʻoku ou fie fehuʻi atu, pe ʻoku mou lava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?” (ʻAlamā 5:26).
Naʻe lea ʻa ʻAlamā ki mui: “Fakafetaʻi pē ki he huafa ʻo hotau ʻOtua; tau hiva ki hono fakalāngilangiʻí, ʻio, tau ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki hono huafa toputapú, he ʻokú ne fai ʻa e ngāue māʻoniʻoni ʻo taʻengata” (ʻAlamā 26:8).
Ko e ului kakató ʻa e kī ke tau aʻusia ai e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau lau e folofola ko ʻeni mei he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he hiva ʻo e lotó; ʻio, ko e hiva ʻa e kau māʻoniʻoní ko e lotu ia kiate au, pea ʻe tali ia ʻaki ʻa e tāpuaki ki honau ʻulú” (T&F 25:12).
ʻI he talateu ki heʻetau tohi ʻo e ngaahi himí, ʻoku ʻi ai e lea ko ʻeni mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí:
“ ʻOku hoko ʻa e ngaahi hiva fakalaumālié ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ngaahi fakatahaʻanga hotau Siasí. ʻOku fakaafea mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻe he ngaahi himí, mo fakatupu ʻa e loto ʻoku ʻapasiá, pea fakatahaʻi kitautolu ko e kāingalotú, pea maʻu ai ha founga ke ʻoatu ai haʻatau fakafetaʻi ki he ʻEikí.
“ ʻOku malangaʻi e niʻihi ʻo e ngaahi malanga maʻongoʻonga tahá ʻi hono hivaʻi ʻo e ngaahi himí. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he ngaahi himí ke tau fakatomala pea fai ha ngaahi ngāue lelei, langaki hake ʻa e fakamoʻoní mo e tuí, fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ongosiá, fakanonga ʻa e loto-mamahí, pea ueʻi foki kitautolu ke tau kātaki ki he ngataʻangá.
“ ʻOku mau ʻamanaki ke mamata ki ha tupulekina lahi ʻa e hivaʻi ʻo e ngaahi himí ʻi hotau ngaahi kāingalotú. ʻOku mau poupou lahi atu ki he kāingalotu kotoa pē, ʻo tatau pē pe ʻokú ke poto he hivá pe ʻikai, ke mou kau fakataha mo kimautolu ʻi he hivaʻi ʻo e ngaahi himí. ʻOku mau ʻamanaki ʻe ngāueʻaki ʻe he kau takimuʻá, kau faiakó, mo e kāingalotú, ʻa e tohi himí ʻi heʻenau kumi ki he ngaahi kaveinga malanga ko ia ʻoku fakamahinoʻi lelei mo fakalea fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi himí. . . .
“ . . . ʻOku totonu ke fakafonu ʻe he kāingalotú honau ngaahi ʻapí ʻaki ʻa e ngaahi leʻo ʻo e mūsika ʻoku feʻunga mo tāú. . . .
“ ʻOku toe lava foki ʻe he ngaahi himí ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa e filí. ʻOku mau poupou atu ke mou ako maʻuloto ʻa e ngaahi himi ko ia ʻoku mou manako taha aí, pea mou ako ki he ngaahi potufolofola ʻoku fekauʻaki mo iá.”6
ʻOku maʻu foki ʻe he ngaahi fasi ʻoku tāú ʻa e mālohi ke fakalotoá. ʻOku tau ako e lēsoni ko ʻení mei he ngaahi meʻa naʻe tohi ʻe Sione Siakí. Naʻe fāʻeleʻi ia ʻi ʻIngilani ʻi he 1827, ko ha foha ʻo ha ongomātuʻa Uēsiliana. Naʻe fekumi ʻa Sione ʻi heʻene kei talavoú ki he lotu moʻoní. Naʻá ne ako lahi mo e kau faifekau ʻa e Siasí pea naʻá ne kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hono taʻu 18.
Ko ha tangata loto-fefeka ʻa e tangataʻeiki ʻa Sioné pea naʻá ne lotomamahi ʻi heʻene fanongo he ongoongo ko ʻení, ʻo ne tohi ki ai: ʻKo hoku lotó . . . ke ke maʻulotu ʻi he Falelotu ʻo e Uēsilianá. ʻOku ʻikai ke nau [ko e Kau Māmongá] akoʻi koe . . . [ke ke] fakaʻapaʻapa mo talangofua ki hoʻo mātuʻá. ʻOku ou . . . ʻamanaki pē ʻe liliu hoʻo fakakaukau ke kau ki ha faʻahinga kautaha peheé . . . Ko e foʻi fananga pē ia.’
“Ko e tali ʻa Sione ki ai ʻi he ʻaho 14 ʻo Māʻasi, 1847, ʻa ia ko hono taʻu uofulú ia, naʻe kau ai e ngaahi lea ko ʻení: ʻ ʻAlā Siʻeku Tamai: ʻOku ou . . . lotua ʻe mahino kiate au ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá peá u ʻoatu ʻeku ngaahi fakakaukaú kiate koe. . . . Kuo fakaʻā ʻa hoku matá talu ʻeku [kau ki he Siasí], pea kuo lava ʻeni ke mahino kiate au ʻa e moʻoní. ʻOku lava ke u fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoni . . . ʻo e ngaahi tokāteline . . . ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.’ ”7
Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, ʻa ia ko e taʻu 23 ia ʻo Sioné, naʻá ne faʻu e ngaahi lea ki he himi ko ʻeni ʻoku tau ʻiloʻi mo manako aí:
[Ko e hā ʻa e moʻoní? Ko e makakoloa mahuʻinga taha ia
ʻI he ngaahi koloa kotoa ʻo e māmaní,
Pea ʻe taʻe hano tatau hono mahuʻinga ʻo e moʻoní
He taimi ʻe lau ai ko e veve mo e meʻa noa pē
ʻA e koloa mahuʻinga taha ʻa e tuʻi loto pōlepolé.
ʻIo, ko e hā ʻa e moʻoní? ʻKo e fakapale lelei taha ia
ʻE faʻa kakapa ki ai ʻa e tangatá pe ngaahi ʻOtuá.
Fekumi ki he loloto tahá he ʻe maʻu ai,
Pe fekumi ki he fakatuputupulangí;
ʻKo ha taumuʻa ʻo e fakaʻamu fakaʻeiʻeiki tahá.
ʻE tō ʻa e sēpitá mei he nima ʻo e ʻeikí
ʻI he taimi ʻo ʻene fakamaau totonu fefeká.
Ka ʻe tolonga e pou ʻo e moʻoní ki he ngataʻangá,
Pea matuʻuaki ʻe hono ʻā maluʻi fefeká ʻa hono ʻohofí,
Mo e tō e ʻamanaki ʻa e tokotaha fakamālohí.
Ko ia, ko e hā ʻa e moʻoní? ʻKo e fakaʻosí ia mo e ʻuluakí,
He kuo ngata ʻa e taimí.
Neongo ʻe mavahe atu ʻa langi pea holo e ngaahi tuʻuga ʻo e māmaní,
ʻE kei tuʻu pē ʻa e moʻoní, ʻi he kotoa ʻo e moʻuí,
ʻO taʻengata, taʻeliua, pea ʻikai hano ngataʻanga.8
Naʻe tuʻu mālohi ʻa Sione ʻi heʻene tui ki he moʻoní. Naʻá ne tauhi totonu mo moʻoni ki ai, pea naʻe iku ʻo ne hoko ko ha tokoni ki he tokotaha faihisitōlia ʻa e Siasí mei he 1889 ʻo aʻu ki heʻene mālōlō ʻi he ʻaho 1 ʻo Sune, 1900.
ʻOku maʻu ʻe he hivá ha mālohi fakaʻofoʻofa ke ne fakatupulaki ʻa e uouangatahá mo e ofá ʻi he fāmilí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ka ʻe lava foki ke hokohoko atu ʻene tākiekina e fānaú ki he leleí ʻi he taimi kuo nau tupu hake ai ʻo lalahí. Ko ʻeku meʻaʻofa ki hoku fāmilí he Kilisimasi kuo ʻosí, ko ʻeku teuteuʻi ha foʻi CD kuó u hiki ai ha ngaahi fasi te nau manatu ki ai. Ne u tangutu hifo he pianó ʻo tā mo hiki ha ngaahi hiva kehekehe kuó u hivaʻaki pe tā ke fanongo ai ʻeku fānaú ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí. Naʻa nau saiʻia ai. Naʻe talamai ʻe ha niʻihi ʻo hoku makapuná ko e foʻi CD “tōtō atu moʻoni.”
Ne u kole ki hoku ngaahi ʻofefine ne ʻataʻataá ke nau hiva atu he pooni ke fakatātāʻi ʻaki ʻa e ngaahi lelei tuʻuloa ʻo hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi fasi tāú ʻi ʻapí. Naʻa nau manako he hiva fakataha talu pē mei heʻenau kei iiki.
Kātaki hoku ngaahi ʻofefiné te u fakafeʻiloaki kimoutolú. Mahalo pē ʻe lava ke mou taʻataʻalo takitaha ki he haʻofangá heʻeku ui homou hingoá: Masa Uokamani, Uenitī Mekisifila, Kolōlia ʻIlioni, Pelenitā Maile, Silivia Uepisitā, Suli Uitiuea, Lōlie Māʻasi, Losalie Lingiuti mo Masolie Helasiteni.
Naʻe fie haʻu mo e uaifi ʻo homa foha, ʻa Pilitinī, ka te tau fakaʻatā ia. Naʻe fāʻeleʻi ʻene kiʻi pēpē he ʻaho ʻe 11 kuo ʻosí. ʻOku ʻikai ke ʻi heni mo e leʻo ʻo e toko ua, ko homa ʻofefine ko ʻEmelī kuo mālōloó, mo ʻene faʻē angalelei ko Taniselá. Mahalo pē ʻokú na hanga hifo mei hono matapā sioʻata ʻi hēvaní. ʻOkú ma saiʻia foki mo homa foha ko Lāsolo ke hiva fakataha mo kinautolu, ka he ʻikai te ma hiva he pooni.
ʻE kau fakataha mai homa ngaahi ʻofefiné mo ha toko ua ʻo ʻenau fānau fefiné: ko Keiti ʻIlioni ʻOueni ʻi he pianó mo Lesieli Maile ʻi he fulutā, ʻi hono fakatātāaʻi ʻa hono lelei ʻo e ngaahi fasi ʻoku tāú ʻi ha laui toʻu tangata lahi. Te nau hivaʻi mo tā atu ʻa e “Sīsū, ko Hoku Maluʻí.” Hili ʻenau hivá te u hoko atu ʻa ʻeku pōpoakí.
[ko e hiva e ngaahi ʻofefine mo e makapuna ʻo ʻEletā Nalesoní ʻa e “Sīsū, Ko Hoku Maluʻí.”]
Ngaahi ʻofefine mo e makapuna, mālō ʻaupito. ʻOkú ma ʻofa lahi mo Uenitī ʻiate kimoutolu, pea pehē ki homou husepānití mo homou fāmilí.
Ko homou tokolahi te mou ʻi ha tuʻunga ke ʻi ai homou kaunga lahi ki he ngaahi fasi ʻe filifili ki heʻetau ngaahi houalotu ʻi he Siasí ʻi he kahaʻú. ʻE ʻaonga kiate kimoutolu ha ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi. Manatu, ʻoku ʻi ai e mālohi ʻo e ngaahi fasí ke fafangaʻi fakalaumālie kitautolu.9 ʻOku maʻu ʻe he ngaahi fasí ʻa e mālohi ke fakamoʻui.10 ʻOku maʻu ʻe he ngaahi fasí ʻa e mālohi ke tokoni ʻi he lotú; ʻokú ne ʻai ke tau fakakaukau ki hono mahuʻinga ʻo e Fakaleleí mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, fakataha mo hono ngaahi tefitoʻi moʻoni ki he fakamoʻuí pea mo e ngaahi ouau ki he hākeakiʻí. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fasí ha mālohi kiate kitautolu ke tau fakahaaʻi ʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau ne tau ʻosi lotua mo fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoni toputapú.
ʻOku maʻu ʻe he ngaahi fasí ʻa e mālohi ke ne ikunaʻi ʻa e ngaahi faikehekehe ʻi he lea faka-fonuá. ʻI he meʻa kuó u aʻusia ko e niʻihi ʻo e ngaahi hiva fakamāfana taha ki he lotó kuó u fanongo hono hivaʻi ʻe he kāingalotú naʻe fakahoko ia ʻi ha ngaahi lea fakafonua ʻoku ʻikai mahino kiate au. Ka neongo iá naʻe ongo mālohi ia ki hoku laumālié.
ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e ngaahi hiva ʻi heʻetau ngaahi houalotu ʻa e Siasí ko hano hivaʻi pē ka ko e lotu. Ko e ngaahi hiva ko ia kuo filifili ʻi he faʻa lotu pea hivaʻi fakaleleí, ʻoku tāu mo feʻunga ia ki heʻetau ngaahi houalotú ʻi he taimi pea ʻo kapau ʻe ongoʻi ʻe he kāingalotú ha laumālie ʻo e lotú mo e fakahaá. ʻOku totonu ke poupou ʻa e ngaahi hiva ʻi he lotú ki he ʻEikí mo ʻEne ngāué kae ʻikai ko ʻene tohoakiʻi pē ʻa e tokangá ʻi heʻene ongo mālié.
Maluʻi
ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he ʻi ai e mālohi ʻo e ngaahi fasi ʻoku tāú, ka ʻoku lava foki ke ne ʻomi ha maluʻi. Kuo lauitaʻu lahi e akonakiʻaki ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka e fakakaukau ko ʻení. Naʻá ne faʻa fakaʻaongaʻi e lea naʻe fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí he ngaahi taʻu lahi kuo hilí: “ ʻE lava pē ke fakaʻaongaʻi e ngaahi fasí ke hākeakiʻi pe ueʻi fakalaumālie ha taha pe ke ne ʻoatu ha pōpoaki ke holoki ai e moʻuí mo fakaʻauha. Ko ia ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu kāingalotú ke tau fakaʻaongaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ʻa e ngaahi fasi ʻoku tau fakaʻaongaʻí.”11
ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko e fē pē ha feituʻu ʻoku tau ʻi ai, ʻoku totonu ke tau filifili fakalelei ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau mamata mo fanongo ki aí. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku ʻikai ke mou fakangofua ʻa e ponokalafí ʻi homou ngaahi ʻapí, ka ʻoku mou fakangofua pē ke mou fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fasi te nau lava ʻo fakahoko ʻa e maumau tatau.
ʻOku tokolahi e toʻu tupu ʻoku nau fanongo ki he ngaahi fasi ʻe lava ke fakamatalaʻi ko ha fasi longoaʻa mo vave, pea ʻalu pē taimí mo ʻene longoaʻa mo toe vave angé. ʻOku fakataumuʻa ia ke ne fakahohaʻasi kitautolu kae ʻikai ko e fakanonga; ke tau taʻemanonga kae ʻikai ke tau fiemālie. Mou tokanga telia ʻa e faʻahinga fasi peheé.
Hangē ko ia ʻoku mou ʻiló, ʻe lava pē ʻe he toutou fanongo ki he ngaahi fasi leʻolahí ke ne maumauʻi ʻa e fanongó. Ko e meʻa tatau pē, kapau ʻe tōtuʻa hoʻomou fanongo ki he ngaahi fasi leʻolahí, ʻe hoko ai mo haʻamou tuli fakalaumālie. He ʻikai ke mou kei ongoʻi ʻa e kihiʻi leʻo siʻí. ʻOku pehē ʻe ha potufolofola ʻe taha, “Kuo [folofola kiate kimoua ʻa] e ʻEiki ko homo ʻOtuá . . . ʻi he kihiʻi leʻo siʻi, ka naʻe ʻikai te mo lava ʻo ongoʻi, ʻo ʻikai ai te mo ongoʻi ʻa ʻene ngaahi lea” (1 Nīfai 17:45).
ʻOua naʻa mou tuku hifo ʻa kimoutolu ʻi he ngaahi fasi taʻefeʻunga mo taʻeʻapasia ʻoku ʻikai taau mo kimoutolú. Tāmateʻi e veve ko iá mei hoʻomou ngaahi fakakaukaú mo hoʻomou ngaahi tepí. Maluʻi hoʻomou tuʻunga moʻui fakatāutahá! Filifili fakalelei! Mou fakapotopoto!
ʻOua naʻa mou tuku ke hū atu ki hoʻomou moʻuí ʻa e ngaahi fasi taʻe taau mo taʻefeʻungá. He ʻoku ʻikai taʻefakatuʻutāmaki ʻeni. Te ne lava ke fakavaivaiʻi ho ivi maluʻí pea fakangofua ke hū atu ki ho ʻatamaí ha ngaahi fakakaukau taʻefeʻunga ʻo ne fakatupu haʻo fai ha ngaahi meʻa ʻoku taʻetaau. Kātaki ʻo manatuʻi ange:
“Ko e meʻa ʻoku ʻikai fakamāmaʻí ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ia, pea ko e fakapoʻulí ia.
“Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia” (T&F 50:23–24).
Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeina, fakamolemole ka mou fakafonu homou ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi fakatātā mo e ngaahi ongo ʻoku taau mo feʻungá. Tanumaki hoʻo ngaahi foaki mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Maluʻi ia he ko e meʻafoaki mahuʻinga taʻe hano tatau. Fakafanongo fakalelei ki heʻene fetuʻutaki leʻosiʻi ʻoku fai atú. Te mou mālohi fakalaumālie ange ʻo kapau te mou fai ia. ʻOku mou ʻiloʻi ʻa e lea fakatātā ko ia ʻoku pehē, “He ko e ngaahi mahalo ʻi he loto [ʻo ha tangatá], ko ia ai pē ia” (Lea Fakatātā 23:7). Ka ʻi hoʻo mapuleʻi hoʻomou ngaahi fakakaukaú, te mou mapuleʻi ʻa e meʻa te mou faí. Ko e moʻoni, ʻe lava ke ʻomi ʻe he ngaahi fasi ʻoku tāú ha mālohi mo e maluʻi ki homou laumālié.
Ko ʻetau himi tuku ki heʻetau faeasaití he pōní, ʻe hivaʻi ai ʻe he kuaea ʻa e ʻInisititiuti Fakalotu ʻa e Siasí ʻi ʻOkitení ʻa e “Our Prayer To Thee.”12 Ne u faʻu e ngaahi lea ki he foʻi hiva ko iá ko ha ongo ne u maʻu ʻi heʻeku lotu ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Mou kātaki ʻo tali ʻa e lotú ni ko ha konga pē ia ʻo ʻeku fakamoʻoni ko ʻetau Tamaí ʻa e ʻOtuá, pea ko ʻEne fānau ʻa kitautolu. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea ko e ʻUlu ia ki he Siasi ko ʻení ʻoku uiʻaki Hono huafa māʻoniʻoní. Ko Siosefa Sāmita ʻa e Palōfita ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení. Ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní ʻi he taimi ní. ʻOku pehē ʻeku fakamoʻoni mo fakahā hoku ʻofa mo e tāpuaki maʻamoutolu takitaha, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
- 1. “Haʻu ʻe Fānau ʻa e ʻEikí,” Ngaahi Himi, fika 24.
- 2. B. B. McKinney, ed., The Broadman Hymnal (1940), no. 191.
- 3. “Isaac Watts, hymn-writer,” http://elvis.rowan.edu/~kilroy/JEK/11/25c.html.
- 4. ʻE ʻOtua ko e Tapuhā,” Ngaahi Himí, fika 38; vakai footnote on the authorʻs original words in the hymnal.
- 5. Ngaahi Himi, fika 38.
- 6. Ngaahi Himí, vii–ix.
- 7. Russell M. Nelson, The Power within Us (1988), 90–91; vakai, Stella Jaques Bell, Life History and Writings of John Jaques, 19–21.
- 8. “Ko e Faitotonu ʻo Faka-ʻOtua?”Ngaahi Himí, fika 169.
- 9. Vakai, Jay E. Jensen, ʻi he Conference Report, Apr. 2007, 9–11: pe Ensign, May 2007, 11–13.
- 10. Vakai, “The Healing Power of Hymns,” Ensign, Apr. 2008, 66–69.
- 11. Priesthood Bulletin, Aug. 1973; quoted in Boyd K. Packer, ʻi he Conference Report, Oct. 1973, 21; pe Ensign, Jan. 1974, 25.
- 12. ʻI he Conference Report, Apr. 2003, 7; pe Ensign, May 2003, 9; ʻoku maʻu fakataha pe ʻa e fasí mo e leá ʻi loto ʻi he takafi ʻi muí, Ensign, May 2003
ʻOku Mau Hū atu ki he ʻAfioná
ʻOku mau hū atu ʻe Tamai Hēvani,
Mo e loto houngaʻia mo e ʻofa.
Fakamālō atu koeʻuhi ko e faʻifaʻitakiʻanga
ʻA Ho ʻAlo ʻofaʻanga mo ʻEne Fakaleleí.
Naʻá Ne foaki Ia ko e huhuʻí,
Ka e lava ke tau nofo fakataha!
ʻOku mau fiefia pea nēkeneka;
Toe fakafoʻou ʻemau tuí mo e ʻamanaki ʻi he ʻAfioná.
ʻOku mau hū atu ʻe Tamai Hēvani,
Mo ha loto fakamālō mo ʻapasia.
Koeʻuhí ko homau Fakamoʻui ʻaloʻofá,
Naʻá Ne huhuʻi kitautolu mei he maté mo e angahalá;
Pea foaki mai ʻEne moʻoní ke fakamaama
Hotau halá pea tokoni ke muimui ʻiate Iá,
Ke ʻofa, tokoni, hiki hake mo faitokoniá
ʻA kinautolu kotoa pē ʻe talangofuá.
ʻOku mau hū atu ʻe Tamai Hēvani,
Mo e loto houngaʻia mo e mateaki līʻoa
He ʻofa mo e fakaʻofoʻofá
Pea fakataha mo e nāunauʻiá.
ʻOku mau lotua ha ʻaloʻofa mo ha fakamolemole
Mo ha ʻamanaki ke ʻiloʻi Ho finangaló e,
ʻOku mau fakaʻamua mo kolea ʻi he angamalū,
ʻA Hoʻo falalá ke ʻiate kimautolú.
© 2008 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ke liliú: 5/07. 04520 900