Mata’u, Manumalo, ma se Tausamaaga o le Faaipoipoga
Elder Jeffrey R. Holland
Faasalalauga Faasatelite a le OAE—12 Setema, 2004
Faafetai atu i lo outou susu mai, tusa lava pe na outou silafia le failauga. O se tulaga faagaeetia lo’u i ai iinei i lenei po. Ae o fea na outou malaga uma mai ai? (Aua tou te tali mai! E le lava se taimi tou te tali mai ai!) Ma e ui lava foi e le mafai ona ou iloa uma atu outou, ae ou te iloa o loo i ai ni potopotoga matagofie mo le satelite, o loo tauaofia i le tele o isi nofoaga i le lalolagi atoa—80,000 o outou pe a. Matou te faafeiloai atu ia te outou uma, ma ou te faafetai atu i lo outou auai mai, ma le valaaulia o a’u ou te lauga.
E fia faanoi atu Sister Holland i le po nei. Semanu e matua fiafia tatou te mafuta, peitai o loo i ai o ia i Houston, Texas, i le po nei, e fesoasoani i se afafine fou faatoa fanau mai i le ma tama teine ma lona toalua. Outou na e tauaofia i Houston, a outou faliu lemu ma tagatagai i tua o le potu, o le a mafai ona outou vaaia ai se tinamatua faatinoiti aulelei o loo lafi i le laina pito i tua, ma faafoliga ai o se teineitiiti o le inisititiuti. Ou te iloa lelei lava e foliga talavou o ia, uso e, faamolemole aua tou te fai i ai mo se tafaoga faamasani. Ua faaipoipo o ia. Ou te talisapaia lana fesoasoani i o, e pei foi ona ia lagolago mai pe ana o i o’u tafatafa i le taimi nei. Ou te ta’uina atu ona alofaaga, ma e na o ni tiute lava faatina matua i taimi faapenei, e le mafai ai ona tatou mafuta. “Hermana Holland, te amo.”
Ua silafia e le toatele o outou, faatoa ma foi mai ma Sister Holland i se tofiga e lua tausaga sa i ai i Chile, pei foi o le toatele o outou i lenei po, sa matou nonofo faatasi ai ma talavou matutua ma tamaiti aoga o le inisititiuti i fale o siteki i le isi afa o le lalolagi, ma maua ai nei faasalalauga i se mea e mamao mai le laumua o le Ekalesia. Sa matou lagonaina foi le agaga o le Alii ma le alolofa o o tatou taitai. Sa faapitoa lo matou lagonaina o le faaaumea a le faitau afe i le lalolagi atoa o ē i le tupulaga lava e tasi, e tutusa le faatuatuaga, ma e mananao foi i le mea lava e tasi mo se lumanai fiafia atoatoa.
Ou te sau i lenei po ma lo’u mafaufau i a’u uo talavou i Chile, ae e faapena foi i isi a tatou uo i le lalolagi atoa—i Egelani ma Falani, o Korea ma Iapani, Ausetalia ma Nigeria ma Ukraine, e aofia ai foi ma le anoanoai o loo faapotopoto i Amerika i Matu. “Malo le soifua” ia te outou uma, pe o le a lava lau gagana, ma faamolemole ia e silafia ou te alofa ia te oe. E matua maoae le malosiaga o lo tatou faitau aofai. Ou te tatalo mo le agaga ma faamanuiaga a le Alii ina ia i o tatou luga uma, ma lo’u faanaunauga faamaoni o le a aoga mo outou taitoatasi se mea ou te tautala atu ai.
Mata’u
Ou te fia tautala atu i itu uma o le atuatuvale faifai pea i le lalolagi, ma nisi o luitau o loo tatou feagai i aiga faapea foi fafo atu. E moni sa i ai lava luitau i augatupulaga uma ma tisipenisione, ae o ananafi—le aso 11 o Setema—o le tolu ai lea o tausaga o se mea matautia ma le toetoe lava a le mafai ona mafaufauina, lea na luluina ai le lalolagi atoa. O le mea moni lava o le taunuuga o lena gaoioiga na aafia ai le tele o auala ua ola ai nei le lalolagi. Atonu o se aso faailogaina ananafi, o loo tumau ai pea le lagona fefe ma le popole i o tatou loto i le aso.
E mautinoa lava i soo se tulaga, o o tatou tuaoi, o tagatanuu o malo ia o loo matou momoliina atu i ai lenei faasalalauga i le afiafi nei, ua matuai le mautonu lava talu mai le aso 11 o Setema, ua faateleina le fefefe, ona o mea o tutupu i le lalolagi ma le faaaogaga fou o le upu “mata’u” lea ua salalau. E le i tele ni tausaga talu ai, o le upu lena sa toetoe lava e na o le faalauiloaina o ata tifaga e lē alumia ma tusi taufaafefe a Stephen King sa faaaogaina ai. O le taimi nei, ma le faanoanoa lava, ua le misi i a tatou nusipepa o aso taitasi ma ua masani ai i talanoaga lea ua oo lava i fanau laiti, e aofia ai fanau aoga i Rusia i le lua vaiaso talu ai, o e ua malamalama o le lalolagi o loo tatou ola ai e mafai ona matuai leaga, ma mataga lona aafiaga i tagata ua ta’ua o “tagata taufaamata’u.” Ma o loo i ai isi mea matautia o isi ituaiga, e faalenatura po o se isi tulaga, lea o loo faamatalaina i talafou ma faamanatu mai ai ia i tatou faapea o le olaga e mafai ona ma’ale’ale, ma o le olaga e mafai ona alia’e mai ai ni mea matautia e tutupu.
O Aso Amulī
O na tulaga, ou te iloa e toatele outou o loo mafaufau pe o le a le uiga o nei mea uma, e tusa ai ma le iuga o le lalolagi ma o outou olaga. E toatele ua tuufesili, “Pe o le itula lenei o le Afio Mai Faalua o le Faaola ma mea uma sa valoia e faatatau i lena taimi?” Ioe, i se taimi e le’i leva ona mavae le mea na tupu ia Setema 11, sa fesili mai ai se faifeautalai ia te au ma lona faamaoni atoatoa ma le faatuatua, “Elder Holland, pe o aso mulimuli ea nei?” Sa ou vaaia le naunautai i ona foliga, ma se popole i ona mata, ma sa ou manao e faamalosiau atu i ai. Sa ou mafaufau, atonu e mafai ona taufaamāmā i lona popole pe a fai sina tala malie. Sa ou fusi mai o ia ma fai atu, “Elder, atonu e le o a’u o se tagata e sili ona poto o loo ola, ae tusa lava, ou te iloa le igoa o le Ekalesia.” Ona ma talanoa ai lea e uiga i le avea ma Au Paia o “Aso e Gata Ai”. Sa ou faapea atu, “Ioe, Elder, ua tatou i ai i aso mulimuli, ae e leai lava se mea fou e uiga i lena mea. O le Afio Mai Faalua o le Faaola ua folafola mai, na amata i le Uluai Faaaliga a le Perofeta o Iosefa Samita i le 1820. O lea, ua tusa ma le 184 tausaga o le malamalama, ua vaaia ai le tatala mai o toe aso ma le Afio Mai Faalua. O lea e mafai ai ona tatou mautinoa ua tatou i ai nei i aso amulī—ua autausagā,” sa ou fai atu ai ma lululima faaleuo ma ia, ma tuu atu o ia e alu.
Sa ataata, e foliga ua maua si ona malamalama e toomaga i ai i lea mataupu ma alu loa. Ou te manatu ua leva ona mae’a ma manuia lana misiona, ma ua fiafia nei i lona aiga ma faagasolo ai lona olaga, atonu o loo nofo mai i se vaega o lenei aofia o loo tau saili se ava! (Ua tatau ai lava.)
Ou te fia vave fai atu, ua ou iloa le mea na fesili mai ai lenei taulealea. O le uiga moni o lana fesili: “Mata e uma la’u misiona? E ono tatau ona ou a’oga? E i ai so’u faamoemoe mo se faaipoipoga? Pe o i ai ea so’u lumanai? Pe o i ai ea se fiafia o i luma mo au?” Ma ou te fai atu ia te outou le mea na ou tautala ai i le tolu tausaga talu ai ia te ia. “Ioe, e mautinoana fesili uma.”
Ae tusa ai ma le taimi tonu o le Afio Mai Faalua lava ia, ou te le iloa pe o afea tonu e tupu ai. E le gata i lea, sa saunoa mai Peresitene Hinckley, na te le iloa le taimi o le a tupu ai, ona e leai lava se tasi na te iloaina pe o afea o le a tupu ai. Fai mai le Faaola, e oo lava i agelu i le lagi latou te le iloa.1
E ao ona tatou mataituina faailoga ma faitau le uiga o vaitau, ae e ao ona tatou ola faamaoni i le malosi tatou te mafaia, ma e ao ina tatou fetufaai atu le talalelei i tagata uma tatou te feiloai i ai ina ia maua e tagata uma faamanuiaga ma le puipuiga, ae e le mafai ma e le tatau ona tatou fefefe ma matata’u ona o lena mea [le Afio Faalua mai o Keriso] o loo faamalumalu mai. E le mafai ona tatou taofia le ola ai. E tatau ona tatou ola i ni olaga e sili atu ona lelei nai lo le mea sa tatou ola ai. O le mea moni, o le Tisipenisione lenei o le atoaga o Taimi.
Ua ou fai atu lenei mea ona o ni taimi talu ai nei—ou te matea ina ua mavae mea na tutupu i le aso 9 o Setema—sa ou faalogo ai i ni manatu taufaafefe ma le matautia e sau mai la outou tupulaga e faatatau i ni fesili e pei o fesili sa i le mafaufau o lena faifeautalai. Sa ou faalogo i nisi o outou o fai mai tou te le iloa pe i ai se faamoemoega o le alu i se misiona, po o le alu e a’oga, po o le fuafua mo se galuega pe afai o le a matuai le mautonu lava le lalolagi o loo tatou nonofo ai. Ua ou faalogo foi i faigauo mamae ua fai mai, “Ma te le iloa pe tatau ona ma faaipoipo i ni taimi le mautonu faapea.”
Ae o le lipoti sili lava ona leaga ua ou faalogo i ai o nisi ulugalii e le’i leva ona faaipoipo ua fesiligia pe tatau ona latou aumaia ni fanau i se lalolagi ua tumu i le taufaamata’u ua i faitotoa o mala o aso e gata ai. Ou te fia ta’u atu ia te outou o ituaiga uiga na e sili ona ou popole i ai nai lo lo’u popole i le Al-Qaeda.
E na o le lua lava ni mea ou te fia fai atu ai i soo se tasi o outou o loo le mautonu e uiga i le lumanai. Ou te ta’uina atu ma le alofa, ma e mai i lo’u loto.
Muamua, e le tatau le tatau lava ia i tatou i soo se tupulaga po o soo se tulaga, ona faatagaina le fefe ma le tama o le fefe (o Satani lava ia) e taitaieseina i tatou mai lo tatou faatuatua ma le ola faamaoni. E i ai pea lava ia fesili e uiga i le lumanai. O talavou uma lava po o ulugalii talavou uma i soo se vaitau sa savavali pea agai i luma i totonu o se olaga sa i ai pea le le mautonu—na amata mai ia Atamu ma Eva i na laasaga le mautonu e o ese mai ai ma le Faatoaga o Etena. Ae leai se afaina o lena mea. O le fuafuaga lava lena. O le a lelei lava. Tau lava o le faamaoni. O loo pule ai le Atua. Na te silafia lou igoa ma Na te silafia ou manaoga.
O le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso—o le uluai mataupu faavae lena o le talalelei. E ao lava ina tatou agai i luma, e pei ona ta’ua i le viiga e Peresitene K. Newell Dayley e faamanatu ai o tatou paionia ua mavae atu, “Faatuatua i tulaga aao uma.”1 Ae pei o na paionia, e ao pea ona outou agai i luma i laasaga o le faatuatua—o le tasi laasaga ma le isi ona sosoo ai lea ma le isi. O le auala lena e ausia ai ia galuega, e ausia ai sini, ma soloia ai pa vaeloto. I se gagana faalelagi, o le auala lena o loo foafoaina ai lalolagi ma o le auala foi lena o le a foafoaina ai lou lalolagi.
E faamoemoe le Atua ina ia matuai lava lou faatuatua ma lou naunautai, ia lava lou faalagolagoina o Ia, ina ia agai ai pea i luma, ia ola ai pea, ma olioli ai. O le mea moni lava, e le o faamoemoe o Ia e tau ina e feagai ma le lumanai (e pei e malosi ma maati). O loo faamoemoe o Ia ina ia e talia ma faafoliga le lumanai—ia fiafia ma olioli i ai ma fiafia i ou avanoa.
O loo faatalitali mai ma le naunautai le Atua mo le avanoa e tali atu ai i au tatalo ma faataunuu au miti, e pei ona Ia masani ai. Ae e le mafai ona Ia faia pe afai e te le tatalo ma e le mafai ona Ia faia pe afai e te le moemiti i ai. A faapuupuu, e le mafai ona Ia faia pe afai e te le talitonu.
I le faaaogaina o lo’u malamalama tele i tala a tamaiti, e mafai ai ona e filifilia po o le fea moa e te manao i ai. E mafai ona avea oe e pei o le Moa Laitiiti lea sa tamo’e ma taualaga “Ua pa’ū le lagi; ua pa’ū le lagi” pe avea foi oe e pei o le Tamai Matuamoa Mumu ma tauivi pea i luma i le olaga, e tusa lava pe i ai se tasi e fesoasoani atu ia te oe pe leai, ae po o ai foi e tutusa pe le tutusa o outou talitonuga.
Ua lava na tala mai le faatoaga! Ae a ni mau se lua, e faaautu uma lava ia i latou o e ola i taimi sili ona faigata.
O le mau muamua e mai le Vaega e 101 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Afai tou te manatua, o le faaaliga lenei na oo mai a o faapotopoto le Au Paia i Misuri ina ua mavae ia sauaga matautia. Na tutuliese i latou e tagata leaga mai o latou fale. O lagona leaga, e oo lava i le inosia, na taumulimuli atu ia i latou mai lea itumalo i lea itumalo a o latou sailia se sulufaiga. Na leiloloa uma ia fanua, o lafumanu, lavalava, o meaafale, faatoaga ma le tele o meatotino a nei Au Paia fefefe. Sa faalogoina i aso uma ia le faamata’u o le oti. Ou te manatu, o le vaitaimi sili lea ua iloa e le Ekalesia sa matuai faigata ma matautia—e mafai ona ou fai atu sa “tumu i taufaamata’u”. Mulimuli ane, o igoa e pei o le “Falegaosi o Hona” ma le “Falepuipui i Liperate” o le a i ai so latou tulaga i la tatou utuvagaga e faavavau. Ae e ui lava i na taimi taufaamata’u ae na fetalai atu lava le Alii i Lona nuu:
“O lea, ia faamafanafanaina ai o outou loto e uiga i Siona; aua e i o’u lima tagata uma lava; ia filemu ma ia iloa o a’u o le Atua.
“E ui lava ina faasalalauina ana fanau, e le aveeseina ai Siona mai lona nofoaga.
“O e loto mama o totoe, o le a toe foi mai, ma o mai i o latou tofi, o i latou ma a latou fanau faatasi ma pese o le olioli faavavau, e atiina ae mea le aina o Siona—
“E faia foi ia mea uma ina ia faataunuuina ai le ‘au perofeta.” (MFF 101:16—19).
O lea, a’u uo talavou e, ia faamafanafanaina o outou loto e uiga ia Siona. Ma ia manatua o le faauigaga sili ona loloto o Siona ua tuuina mai ia i tatou—o i latou o e “loto mama” (MFF 97:21). Afai o le a outou tausia outou loto ia mama, o le a usuina e outou ma a outou fanau ma fanau a a outou fanau ia pese o le olioli tumau a o outou atiina ae Siona—ma o le a le aveeseina lava outou mai lo outou nofoaga.
O le isi fuaiupu ou te faatatau i ai e mai le Faaola i Ona soo a o feagai o Ia ma Lona faasatauroga ma a o fefefe i latou, lē mautonu ma feagai ma sauaga. Oka ni taimi a faigata! I Lana fautuaga mulimuli lava ia i latou i le olaga nei, ma le silafiaina atoatoa o mea o loo i le lumanai mo Ia faapea foi i latou, na Ia fetalai atu ai: “Ua ou fai atu nei mea ia te outou, ina ia outou maua le manuia ia te au; e maua foi outou e le puapuaga i le lalolagi: a ia outou loto tetele, ua ou manumalo i le lalolagi” (Ioane 16:33).
O lea la, i se lalolagi o faigata—ma o le a tele pea lava—ia tatou manatua lo tatou faatuatua. Se’i o tatou toe manatunatu lava i isi folafolaga ma valoaga ua tuuina mai, valoaga uma lava e faamautinoa ai, ma ia tatou ola i ni olaga atoatoa, faatasi ma le lototoa ma le lototele nai lo se isi lava taimi o lo tatou talafaasolopito.
Na faatoilaloina e Keriso le lalolagi ma faia se ala sa’o mo i tatou i le vao lafulafua. Na Ia fetalai mai ia i tatou i o tatou aso: “Ina fusi ia o outou sulugatiti ma saunia. Faauta e o outou le malo, e le manumalo lava foi le fili” (MFF 38:9). O lea ia tatou saunia ai. Se’i o tatou pepese ia i na pese o le olioli faavavau.
Manumalo
E taitaiina tonu atu ai lava i tatou i le isi manatu lea ou te fia tautalagia e faatatau i aso o loo tatou ola ai. I taimi o le atuatuvale, e tele lava ina pei tatou te matele i le taulai atu (e pei ona sa faia e la’u uo faifeautalai talavou) i le vaega mulimuli “Aso e Gata Ai” o lena igoa.
Ae o le afiafi nei ou te tuuina atu ai se valaau ia te outou uma taitoatasi ina ia silasila totoa i le vaega ua ta’ua “Au Paia” o lena igoa. O le vaega lena o i le igoa o la tatou Ekalesia e tatau ona tatou matuai tepa taulai atu i ai. Mafaufau i faamanuiaga o loo tatou olioli ai. Mafaufau i le augatupulaga sili o loo tatou ola ai. Mafaufau i faamanuiaga o le tamaoaiga ma aoaoga, o le faasaienisi ma le faaleagaga ia ua tatou maua, ae leai se isi vaitaimi po o ni tagata i le talafaasolopito o le lalolagi na latou mauaina, ona mafaufau lea i le tiutetauave ua tatou maua ina ia ola agavaa ai i taimi uma o o tatou olaga.
O Lenei Tisipenisione Sili
Ua tatou o mai i le lalolagi i le tisipenisione silisili o le talalelei ua tuuina mai i tagata, ma e tatau foi ona tatou faia le mea silisili.
O se upusii sili lenei ona ou fiafia i ai mai le Perofeta o Iosefa Samita: “O le atiina ae o Siona o se galuega lea sa fiafia i ai le nuu o le Atua i tupulaga uma; o lea lava le mataupu sa sili ona fiafia i ai perofeta, o ositaulaga ma tupu; sa latou tulimatai atu ma le fiafia i le taimi o le a faataunuuina ai, lea e pei ona tatou i ai nei; ona o le musumusuga faalelagi sa latou fiafia ai e tusia pese ma faia valoaga e uiga i o tatou aso; . . . o i tatou o se nuu tausaafia sa [filifilia] e le Atua e aumaia i ai le mamalu o Aso e Gata Ai.”2
Ia matauina lenei saunoaga faamautu mai ia Uilifoti Uitilafi i le 1894. Atonu ou te le tau faamanatu atu ia te outou ia luitau maoae sa feagai ma Peresitene Uitilafi. O tausaga na i le itu i Sisifo o le Iunaite Setete, ou te matea, o vaega uma lava sa pei foi le fefefe i soo se itu e pei o vaega ia sa ou faamatalaina i Misuri: o le faaaunuua o perofeta, o aposetolo i falepuipui, o le fefe (i upu a Peresitene Uitilafi) ona ua faasagatau “uma atu le malo” i o tatou tagata, ma ua sauniuni e “siitaua mai” i le Ekalesia.3
Ae ui i lea na ia saunoa e ui lava i na faigata: “E i ai le Silisiliese ma lona nuu. O le a tatou maua faaaliga uma tatou te manaomia, pe afai tatou te faia o tatou tiute ma usitai i poloaiga a le Atua. . . . A o ou . . . ola ai, ou te manao e fai lo’u tiute. Ou te manao i le Au Paia o Aso e Gata Ai e fai o latou tiute. E tele ma silisiliese o latou tiutetauave. O loo matau mai i tatou e le silafaga a le Atua ma perofeta paia uma. O le tisipenisione sili lenei sa tautalagia ina ua faatoa faavae le lalolagi. Ua faapotopotoina faatasi i tatou . . . i le mana ma le poloaiga a le Atua. O loo tatou faia le galuega a le Atua. . . . Ia tatou faataunuu la tatou misiona.”4
O le vaega mulimuli, o le saunoaga lenei mai ia Peresitene Hinckley, lo tatou perofeta o aso nei o le o loo taitaiina nei i tatou i vaitaimi faigata o lo tatou olaga. I lona ta’ua i le Konafesi o Aperila na mavae atu nei o le autu lea na faamamafa mai e Peresitene Uitilafi, na ia saunoa mai ai ia i tatou uma:
“O i tatou i lenei augatupulaga, o taunuuga ia o mea uma sa muamua atu. E le lava le na ona iloa o oe o se tagata o lenei Ekalesia. Ua i o tatou luga se matafaioi paia. Ia tatou talia ma faataunuuina.
“E tatau ona tatou ola o ni soo moni o Keriso, ma ia alolofa i tagata uma, taui atu le leaga i le lelei, aoao atu ala o le Alii e ala i faataitaiga, ma faataunuuina le galuega tele ua Ia tuu mai mo i tatou.
“Ia tatou ola agavaa mo le meaalofa mamalu o le malamalama ma le poto ma le upumoni e faavavau lea ua oo mai ia te i tatou e ala mai i faigata uma o aso ua mavae. I se isi itu, mai ia i latou uma sa soifua i le lalolagi, ua aumaia i tatou i lenei vaitau tulaga ese ma le matagofie. Ia loto faafetai, ae o le sili o na mea uma ia faatuatua.”5
O se mea ou te maofa ai i na upusii e le’i faapea na taulai atu ai o tatou perofeta i tulaga taufaamata’u o taimi sa latou soifua ai, ma e le’i taulai atu foi i elemene taufaafefe o aso e gata ai lea o loo tatou ola uma ai, ae sa latou lagona e tatau ona latou saunoa atu i le avanoa ma faamanuiaga, ae o le mea silisili o le tiutetauave lea, e uumau ai ia faamanuiaga ua tuuina mai i lenei tisipenisione silisili o tisipenisione uma. Ou te fiafia tele i le vaega o le saunoaga mai le Perofeta o Iosefa Samita e faapea o perofeta, ositaulaga, ma tupu na muamua atu “sa latou tulimatai atu ma le fiafia i le taimi o le a faataunuuina ai o le vaitaimi, lea e pei ona tatou i ai nei; ona o le musumusuga faalelagi sa latou fiafia ai e tusia pese ma faia valoaga e uiga i o tatou aso.” O le a se mea sa sili ona latou fiafia i ai? E mafai ona ou faamautinoa atu latou te le’i taulai atu i taufaamata’u ma taufaafefe. O upu a Uso Uitilafi: ‘O loo matau mai i tatou e le silafaga a le Atua ma perofeta paia uma. O le tisipenisione sili lenei sa tautalagia ina ua faatoa faavae le lalolagi.”6 Se’i ou toe ta’u atu upu a Peresitene Hinckley: “I se isi itu, mai ia i latou uma sa soifua i le lalolagi, ua aumaia i tatou i lenei vaitau tulaga ese ma le matagofie. Ia loto faafetai, ae o le sili o na mea uma ia faatuatua.”
Ou te le iloa po o le a so outou lagona i na mea uma ae o soo se popolega lava e le talafeagai ai e uiga i taimi o loo tatou ola ai ou te aluese ai ma le faamaualalo ma le faagaeetia faaleagaga, ua lofituina i le avanoa na tuuina mai ia i tatou. O loo vaavaaia e le Atua Lana lalolagi, Lana Ekalesia, o Ana taitai ma o loo mautinoa lava Lona vaavaaia o oe. Se’i o tatou mautinoa ia o loo tatou “loto mama” ma o loo tatou faamaoni. O le a maeu le faamanuiaina o outou. O le a maeu le fiafia o lau fanau ma fanau a lau fanau.
Mafaufau i ai. E leai ni tagata na muamua atu i tupulaga uma o le talalelei—e aofia ai ma o tatou lava matua i le tele o tulaga—na taulalata mai i faamanuiaga ua tuuina mai ia i tatou.
Mafaufau i le fesoasoani ua tuuina mai ia i tatou ina ia avatu le malamalama o le talalelei i se lalolagi pogisa. Ua tusa nei ma le 55,000 a tatou faifeautalai—ua matuai manino lava le sili mamao atu o tatou taimi nai lo so o se isi lava taimi i le talafaasolopito o le lalolagi talu lona amataga. Ma o lena numera e toe vaaia foi i le tailua tausaga uma lava, e ala lea ia i latou o e o atu e suitulaga i e na muamua ia i latou. Ae o loo tatou manaomia lava nisi. Ua i ai nei se AAG i totonu o ni atunuu se 170. Ua silia ma le 100 gagana ua lolomiina ai a tatou tusitusiga paia.
I le silia ma le 6,000 tausaga ua mavae, sa i ai se malumalu se tasi i le lalolagi tuai (pe faalua pe faatolu foi ona toe fausia, ae o le malumalu lava e tasi i luga o le mauga lava e tasi: o le Mauga o Moria i Ierusalema) faapea ma le lua po o le tolu malumalu i totonu o le talafaasolopito o le Tusi a Mamona, ae o lea ua tatou ola nei i se taimi ua matua faateleina ai malumalu i se saoasaoa ua faigata ona tatou matauina. I ni nai minute lava talu ai, ua 119 ai o tatou malumalu o loo faaaogaina, ma ou te mautinoa, e tele isi o le a fofogaina mai ma fausia.
E faaopoopo atu i ai le vavega o le komepiuta lea ua fesoasoani ia i tatou e faapepaina ai a tatou talafaasolopito o aiga ma auiliili ai le faatinoga o sauniga faaola mo le togiolaina o o tatou aiga ua maliliu. Faaopoopo atu i ai auala o femalagaaiga faaonaponei lea ua mafai ai e le Au Peresitene Sili, o le Toasefululua, ma isi Au Pulega Aoao ona femalagaai i le lalolagi ma molimau atu i le Alii i le Au Paia uma i atunuu uma. E faaopoopo atu i ai i mea e le mafai ona matou malaga atu i ai, ae o lea ua mafai ona “auina” atu i ai le savali, e pei ona fai mai tusitusiga paia, i faasalalauga faasatelite, e pei foi ona tatou faaaogaina i le afiafi nei (tagai MFF 84:62).
A faaopoopo uma elemene o aoaoga, saienisi, tekinolosi, fesootaiga, ala o feoaiga, vailaau faafomai, meaai maloloina, ma faaaliga ia o loo siomia ai i tatou ma amata ai ona tatou iloa le uiga o le mea na fai mai ai le Agelu o Moronae ina ua faafia ona ia fai atu i le perofeta taulealea o Iosefa Samita, ma ta’ua ai le perofeta o le Feagaiga Tuai o Ioelu, e faapea o aso amuli o le a liligi ifo ai e le Atua Lona agaga i luga o “tagata uma” ma o le lalolagi uma, o tagata uma o le a faamanuiaina le lalolagi uma e ala i le malamalama e oo mai i vaega uma o soo se taumafaiga e avea o se vaega o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso (Ioelu 2:28; faaopoopo faatusilima; tagai foi i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:41).
Tatou te mafaufau i nei faamanuiaga uma ua tatou maua i lo tatou tisipenisione ona tatou taofi teisi lea ma faapea atu i lo tatou Tama o i le Lagi— “Ua Sili Lava Oe” ma “E Lelei Lava Oe.”
O le mea moni lava, e i ai so’u manatu e uiga i na uluai tisipenisione ma taitai sa i ai, o aiga, ma tagata sa soifua ai i lena taimi, lea na saunoa i ai le Perofeta o Iosefa, o Peresitene Uitilafi, ma Peresitene Hinckley. E masani ona ou manatunatu ia i latou ma tulaga faatafuna sa latou feagai. Sa latou feagai ma taimi sili ona faigata, ae o le tele lava, e le’i faamanuiaina o latou tisipenisione. Na iu ina ua oo mai le liliuese ma le pogisa i uluai tupulaga uma lava i le talafaasolopito. O le mea moni lava, o le autu atoa lava o le Toefuataiga o le talalelei i nei aso e gata ai ona e le’i mafai ona tumau pea i uluai taimi ma o lea na toe taumafai ai lava, i le tupulaga mulimuli lenei ma le faaeaina.
Ua tatou iloa luitau sa feagai ma fanau a Aperaamo, ma o loo latou feagai pea lava. Ua tatou iloa faafitauli o Mose ma le fanauga a Isaraelu o e na tuua ia Aikupito ae le’i matuai mafai ona tuueseina ia aafiaga leaga o Aikupito mai ia i latou. Na vaaia e le perofeta o Isaia le leiloloa o ituaiga e sefulu o Isaraelu i le itu i matu. O Ieremia, Esekielu, ma Tanielu o perofeta uma o le tafeaga. O Peteru, Iakopo, Ioane, ma Paulo o tagata autu ia o le Feagaiga Fou, na latou vaai uma i le oo mai o le liliuese i lo latou lalolagi ae le’i leva lava ona mavae atu le Faaola ma sa matuai mautinoa lava e i latou a o latou ola pea. Mafaufau i perofeta o le Tusi a Mamona, o se tisipenisione na faamutaina i se fesootaiga sili ona matuitui i le va o Mamona ma Moronae e uiga i le mala sa latou feagai faapea ma tagata sa la alolofa i ai, a ua pauu atu i le faapiopio, taufaamata’u, ma le faanunununu.
I se faaupuga faigofie, o le liliuese i soo se ituaiga o le taunuuga leaga lea o tisipenisione uma lava ua tatou iloaina mai le amataga. Ae o lo’u manatu lenei. O lo’u manatu e faapea, o na alii ma tamaitai maoae, o taitai i na tupulaga ua mavae atu, sa mafai ona agai pea i luma, sa molimau atu pea, sa taumafai pea i le mea sili latou te mafaia, e le’i faapea ona sa latou iloa o le a faamanuiaina i latou ae na latou iloa o le a faamanuiaina ai outou. Ou te talitonu sa latou lototetele ma e le’i tele se mea na latou faamoemoe mai o latou tulaga sa i ai, nai lo outou—o se faapotopotoga maoae o talavou matutua e pei o outou ua potopoto mai i le tai fiaselau o afe i le lalolagi atoa i se taumafaiga naunautai ina ia manumalo le talalelei ma manumalo.
Na saunoa mai Moronae i se tasi taimi ia i tatou o e o le a mauaina ana faamaumauga i aso amulī:
“Faauta, ua faaalia mai ia te au e le Atua mea tetele ma le ofoofogia e uiga i mea e tatau ona vave oo mai i le aso e oo mai ai nei mea ia te outou.
Faauta, ou te tautala atu ia te outou e peiseai ua tatou faatasi, ae leai. Faauta foi, ua faaalia mai outou ia te au e Iesu Keriso, ou te iloa foi a outou amio” (Mamona 8:34—35).
Ou te mafaufau i le tasi itu po o le isi foi, o perofeta uma lava ma uluai aposetolo sa latou silasila mamao i o tatou taimi—o se silasila na latou maua ai le lototetele i o latou vaitau e le’i matuai faamanuiaina. Sa silafia lelei e na uluai uso le anoanoai o ni mea e uiga ia te i tatou. O perofeta e pei o Mose, Nifae, ma le uso o Iareto sa latou vaai i aso e gata ai i ni faaaliga auiliili. O nisi o mea sa latou vaai i ai, sa le manaia, ae e mautinoa lava o na uluai tupulaga uma sa matuai faamalosiauina lava i le iloaina lea o le a i ai se tisipenisione mulimuli o le a lē faatoilaloina.
O o tatou vaitaimi, ae le o latou, o le vaitaimi lea na maua ai e i latou le olioli faalelagi ma mafua ai ona latou pepese ma valoia le manumalo. O lo tatou vaitaimi, i le talanoa faalauaitele i ai, lea sa tulimatai mai i ai ia perofeta mai le amataga o taimi, ma o na uluai usoga o loo i le isi itu o loo patipatia lo tatou faamanuiaina! I se tulaga moni lava e i ai o lo latou avanoa e mafaufau ai i lo latou faamanuiaina atoatoa, e faalagolago i lo tatou faatuatua ma lo tatou manumalo. Ou te fiafia i le manatu o le siitaua i aso mulimuli e fai ma sui o Alema ma Apinati, ma le mea na la ole atu ai, e fai ma sui o Peteru ma Paulo ma osigataulaga na la faia. Afai e le o mafai ona e sagisagi fiafia atu i lena ituaiga tofiga i le tala faatino o le talafaasolopito, e le mafai lava ona e sagisagi i ai!
O Se Tausamaaga o le Faaipoipoga
Se’i ou faaopoopoina atu se isi elemene i lenei vaaiga i le tisipenisione lea ou te manatu e otometi lava ona sosoo mai ai. Talu ai ona o i tatou o le tisipenisione mulimuli ma le silisili i tisipenisione uma, talu ai ona o mea uma lava o le a faaiuina ma faataunuuina i lo tatou vaitaimi, o lea ua i ai se tiutetauave patino ma le tupito lea ua i luga o i tatou o loo i totonu o le Ekalesia i le taimi nei, lea e le tutusa ma le taimi na i ai i luga o tagata o le Ekalesia i uluai taimi. E le pei o le Ekalesia i vaitaimi o Aperaamo po o Mose, Isaia po o Esekielu, po o vaitaimi foi o Iakopo ma Ioane, ua ia te i tatou se tiutetauave e saunia ai le Ekalesia a le Tamai Mamoe a le Atua e taliaina le Tamai Mamoe a le Atua—i lona tulaga, i le mamalu manumalo, i Lana matafaioi faaMeleniuma o le Alii o Alii ma le Tupu o Tupu. E leai se isi tisipenisione sa i ai lena tiute.
I le gagana a tusitusiga paia, o i tatou ia ua tofiaina i le talafaasolopito atoa e tatau ona saunia le faatoanofotane e faafeiloai le faatoafaiava ma ia agavaa mo se valaaulia i le tausamaaga o le faaipoipoga (tagai Mataio 25:1—12; 22:2—14; MFF 88:92, 96). I le tuufaatasiga—e tusa lava po o le taimi o loo tatou ola ai po o le taimi o a tatou fanau po o fanau a a tatou fanau po o afea lava—o loo ia i tatou lava le tiutetauave i le avea ai ma se Ekalesia ma ni tagata taitoatasi o lena Ekalesia, ina ia agavaa ai ia afio mai Keriso ia i tatou, ia agavaa Na te faafeiloaiina i tatou, ma Ia talia ma aveina i tatou, ma opo atu i tatou. O olaga tatou te tuuina atu ia te Ia i lena taimi paia e tatau ona agavaa mo Ia!
E Tatau Ona Mafai e Ia Ona Talia i Tatou
O le faataatia ese la o le fefe i le lumanai po o atugaluga e uiga i le telē o se malutaga mai pomu i tuafale, ua faatumulia a’u i le popole, faatasi ma se lagona lofituina i lo’u tiute e sauniuni lo’u olaga (ma le mamao e mafai ona ou fesoasoani ai e saunia olaga o tagata o le Ekalesia) mo lena aso ua leva ona valoia, mo le momoliina atu o lena pule, mo le taimi o le a tatou tuulima atu ai le Ekalesia ia te Ia o Le ona lenei Ekalesia.
Ua ou iloa le mea lenei: A afio mai Keriso, e ao i tagata o Lana Ekalesia ona pupula ma gaoioi e faapei ona tatau ai pe a fai tatou te mananao Na te taliaina. E tatau ona tatou faia Lana galuega ma ola ai i Ana aoaoga. E tatau ona faigofie ma vave ona Ia silafia i tatou o ni Ona soo moni. E pei ona saunoa Peresitene J. Reuben Clark i se tasi taimi, “E le tatau lava ona iloa gata lo tatou faatuatuaga.”8
Ioe, i lena itula sili mulimuli, afai tatou te faapea atu o i tatou o tagata talitonu, o lona uiga e matua tatau lava ona tatou faailoa atu. E iloa e le Leoleo Mamoe Ana mamoe, ma e tatau ona iloa i tatou i lena aso sili, o ona soo i amio faapea foi i upu.
E moni o le mea lena na saunoa ai Peresitene Hinckley: “E le lava [mo i tatou, o oe ma a’u, nei i o tatou taimi] le na ona lauiloa o se tagata o lenei Ekalesia . . . . E ao ona tatou ola o ni soo moni o . . . Keriso.”9
Ioe, o aso nei e gata ai ma e ao ina avea oe ma a’u ma Au Paia aupito sili o le Au Paia o Aso e Gata Ai e mafai ona i ai—faamamafa le upu Au Paia faamolemole.
O afea o le a tupu ai lenei mea? O afea e afio aloaia mai ai Keriso, i le manumalo, ma amatalia ai le Meleniuma? Ua uma ona ou fai atu ia te outou, ou te le iloa. O le mea lea ou te iloa o mea muamua na uluai tutupu o lena mea na amataina lea i le Togavao Paia i le 184 tausaga ua mavae. Ou te iloa lena mea o se taunuuga lea o lena Uluai Faaaliga ma mea na mulimuli mai ai, o loo tatou ola i se taimi o faamanuiaga taua, o faamanuiaga ua tuuina mai mo le faamoemoe e ola faamaoni ma mama atoatoa, ina ia oo i le taimi e taunuu mai ai le faatoafaiava, o mafai ona ia valaaulia ma le tonu i tatou i le tausamaaga o le faaipoipoga.
Pe o i ai se lumanai fiafia mo outou ma a outou fanau i nei aso e gata ai? Ioe! Ma le matua mautinoa lava o se lumanai matagofie. O tausamaaga uma lava o faaipoipoga, o ni sauniga fiafia. Mata e i ai ni taimi faigata e faataunuuina ai na lapataiga ma valoaga taufaamata’u? Ioe, e i ai. Ia nofo sauniuni. Mata e mafaia e i latou o e ua fausia i luga o le papa sili o Keriso ona tatalia ia matagi, o uaga, ma le matautia o asiosio? Ua outou iloa o le a latou mafaia. Ua tusia i le upu lelei. Ua tusia i Lana upu! O lena “papa ua outou fausia ai, . . . o se faavae mautinoa, o se faavae afai e fausia ai alii [ma tamaitai] o le a le mafai ona latou pauu” (tagai Helamana 5:12).
O’u uso e ma tuafafine talavou, ou te alofa ia te outou, ma ou te tuuina atu la’u molimau ia te outou e le gata o loo soifua le Atua ae e alofa foi o Ia ia te i tatou. E alofa o Ia ia te outou. O mea uma lava Na te faia e mo lo tatou lelei ma lo tatou puipuiga. O loo i ai le leaga ma le faanoanoa i le lalolagi ae le o i ai se leaga ma se faatama’i ia te Ia. O Ia o lo tatou Tama—o se tamā e mama atoatoa, ma o le a Ia malupuipuia i tatou mai le afā.
Ou te molimau atu e le gata o Iesu o le Keriso, le Alo Pele e Toatasi o le Atua, ae o loo soifua foi o Ia, e alofa o Ia ia te i tatou, ma o le malosi ma le aoga o Lana taulaga togiola, e mafai ai foi e i tatou ona ola e faavavau. Sa Ia faatoilaloina le oti ma seoli mo i tatou, na Ia faatoilaloina foi le fefe i le ala lava lea e tasi.
O le Ekalesia lenei ma le Malo o le Atua i le lalolagi. O Iosefa Samita o se perofeta ma o Gordon B. Hinckley foi o se perofeta. Ua uma ona toefuatai mai le upumoni. Ua faamanuiaina outou ma a’u ua tatou fananau mai a ua i ai lenei malamalama ma le puipuiga mo i tatou.
Ou te tuuina atu se faamanuiaga faaaposetolo i o outou luga taitoatasi ina ia outou ola ma le mautinoa, ia i ai le faamoemoe, faatuatua ma le faamaoni. Ou te faamanuia atu ia te outou ina ia outou manatu mamafa i lu’itau o le olaga, ae aua le fefefe pe lotovaivai ai. Ou te faamanuia atu ina ia outou lagonaina le olioli o le Au Paia o Aso e Gata Ai—ia aua lava ma le popole po o le lotovaivai. O le mea moni, na pau lava le popolega ou te manao ina ia outou mafaufau i ai o se mea e fitoitonu i le tagata: E mafai faapefea ona atoatoa atili lo tatou ola, ma faamaoni atili, ina ia mafai ai ona liligi mai faamanuiaga uma o lenei tisipenisione i o tatou luga ma luga o i latou ua tatou pa’i atu i o latou olaga.
“Aua le matata’u, le lafu mamoe itiiti e. . . .Ia faalagolago [ia Keriso] i manatunatuga uma; aua le masalosalo, aua le fefe. . . .E le’i ia te outou le malamalama i faamanuiaga e tele a le Tama . . . ua saunia mo outou. . . . Ia fiafia pea. . . . O le malo e o outou lava ma faamanuiaga o i ai e ō outou ia, o oa foi o le faavavau e ā outou ia” (MFF 6:34, 36; 78:17—18).
Ou te tuuina atu a’u faamanuiaga, o lo’u alofa, ma se molimau faaaposetolo ia te outou i le moni o nei mea i le suafa e puipuia ai o Iesu Keriso, amene.
Faamatalaga
1. “Faith in Every Footstep,” Ensign, Jan. 1997, 15.
2. History of the Church, 4:609—10.
3. Wilford Woodruff’s diary, Dec. 31, 1889, cited in James B. Allen and Glen M. Leonard, The Story of the Latter-day Saints, 2nd ed., rev. and encl. (1992), 420.
4. In James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965—75), 3:258; tagai foi Gordon B. Hinckley, in Conference Report, Apr. 2004, 84—85; po o le Ensign, Me 2004, 83.
5. In Conference Report, Apr. 2004, 85; po o le Ensign, Me 2004, 84.
6. In Conference Report, Apr. 2004, 85; faaopoopo le faatusilima.
7. Tagai “Ua Sili Oe,” Viiga, nu. 46; faaopoopo le faatusilima
8. Tagai The Chartered Course of the Church in Education, rev. ed. (1994), 3—7.
9. In Conference Report, Apr. 2004, 85; po o le Ensign, Me 2004, 84.