KO E TUÍ MO E NGAAHI FĀMILÍ
ʻEletā Russell M. Nelson
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú
6 Fēpueli, 2005
ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí
Siʻi ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ou fiefia ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he fakataha makehe ko ʻení. ʻOku ou kole fakamolemole atu he ʻikai lava mai ʻa Sisitā Nalesoní, ko e tupu mei ha kiʻi momoko pea ʻokú ne taletale ʻo ʻikai lava mai aí. ʻOku lōmekina au ʻe he fakatahaʻanga tokolahi ko ʻeni ʻo e kakai lalahi kei talavoú. ʻOku ʻi ai mo ha tokolahi kehe foki ʻoku nau fakataha mai ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi ʻAmelika Tokelau, ʻAmelika Lotoloto, ʻAmelika Tonga, ʻIulope, ʻĒsia, ʻAfilika, mo e ngaahi ʻotu motu ʻo e tahí. ʻOku ou lotua ke ʻiate kitautolu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Pea koeʻuhí ko hono liliu ʻo e fakataha ko ʻení ki ha lea kehekehe ʻe uofulu mā valú, ʻoku tau lotua ai foki mo e kau liliu leá.
ʻOku ou fakahoko atu ki he tokotaha kotoa pē ʻa e pōpoaki mo e ʻofa ʻo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, Palesiteni Sēmisi E. Faust, mo hoku ngaahi Tokoua ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku mau fakamālō atu koeʻuhí ko hoʻomou tuí, mateakí, mo hoʻomou holi ke tauhi ki he ʻEikí. ʻOku mau ʻofa ʻiate kimoutolu taki taha.
ʻOku ou kole atu ke kiʻi taʻofi siʻi hoʻomou hiki noutí, ka mou vakaiʻi lelei angé ʻa e tuʻunga hoʻomou moʻuí. ʻI he pōní, ʻoku mou kei talavou mo loto vēkeveke. Ko homou tokolahi ko ha fānau ako ʻoku ʻamanaki atu ki ha kahaʻu fisifisimuʻa. ʻOku ou loto ke mou kiʻi fakakaukau siʻi. ʻOku ou kole ke mou fakakaukau kiate kimoutolu, ʻo ʻikai ʻi homou tuʻunga he taimi ní, ka ki he tuʻunga te mou ʻi ai hili ha taʻu ʻe 50 mei heni. Mou fakakaukau loto kiate kimoutolu ʻi he taimi ko iá. Kuo fetongi tuʻunga ai homou ʻatamai mohu fakakaukaú mo homou kongaloto siʻisiʻí. Kuo mou mālōlō mei hoʻomou ngāué. ʻOku ʻikai ke mou toe ngāue—ʻikai ha toe taimi ngāue ke tauhi ki ai pe vahe ke maʻu mai. ʻOku tau fakakaukau tatau?
Ko ʻeku ngaahi fehuʻí leva ʻeni: Ko e hā ha meʻa ʻoku mou vakai ki ai ʻiate kimoutolu ʻi he taʻu ʻe 50 mei heni? Ko e hā ha meʻa ʻoku mou loto ke mou aʻusia ʻi he taʻu ʻe 50 mei heni? Ko e hā ʻa e meʻa te mou fiemaʻu lahi taha, ʻi he taʻu ʻe 50 mei heni?
ʻOku ou fakakaukau loto atu ki he anga hoʻomou fakakaukaú. Mahalo ʻe pehe ʻe hamou niʻihi, “ʻOku ou fie moʻui pē ʻi he taʻu ʻe 50 mei heni.” ʻOku ʻikai kovi e fakakaukau ia ko ʻení. ʻOku hoko ʻa e ngaahi fakatuʻutāmakí mo e mahakí ko e konga ʻo e moʻui fakamatelié, ko ia ʻe ʻi ai homou niʻihi ʻe ʻikai te mou moʻui ʻi ha taʻu ʻe 50 mei heni. Kā ʻe kei moʻui pē hamou tokolahi. Ko ia, mou palani ʻo fakatatau ki he meʻa ʻe hokó, kae ʻikai ki he meʻa ʻoku mou fakakaukau atu ʻe malava ke hokó. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku mou ʻamanaki te mou ongoongoa mo koloaʻia ʻi he kahaʻú. Pea ko e toko lahi ʻo kimoutolu ʻoku mou fie maʻu hamou fāmili.
Kapau naʻe ʻi heni ʻa Sisitā Nalesoni, naʻá ku fakaafeʻi ia ke haʻu ki hoku tafaʻakí. Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ʻoku ʻikai ha tangata taʻe kau ai ʻa e fefiné ʻi he ʻEikí.1 Mahalo naʻe mei tokoni ʻema tuʻu fakataha atú, ki hoʻomou palani mo aʻusia ʻa e meʻa ʻoku mou ʻamanaki ke mou aʻusiá. Ko e kaveinga ʻo ʻeku lea he efiafi ní ko e “Ko e Tuí mo e Ngaahi Fāmilí.” Naʻe ʻi ai pē ʻeku ʻuhinga ki hono fakamuʻomuʻa ʻo e tuí. Naʻe hoko maʻu pē ia ko e maama fakahinohino ki heʻema nofo malí: ke maʻu ʻa e tui ke fuofua kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuó ma ʻiloʻi ʻoku hanga ʻe he tui taʻeveiveiua ki he ʻEikí ʻo fakatupulekina ʻa e nofo-malí mo e ʻofá. ʻOku hanga ʻe he tui kiate Ia ʻo fakatupulaki ʻa e malava ko ia ha taha ʻo ʻofa, ʻo tatau pē ʻi hono lahí mo hono lolotó.
ʻI he taʻu ʻe 50 tupu kuo hilí, naʻá ma hoko ko ha ongo talavou taautaha hangē ko kimoutolu ʻi he taimi ní. Naʻe ʻai ʻa e tā ko ʻení ʻi he taimi ko iá. Naʻá ma fakatou ako ʻi he ʻunivēsití he taimi ko iá. Ko hoku taʻu ua ia ʻi he ʻunivēsití ko ha tokotaha ako fakafaitoʻo, pea ko hono ʻuluaki taʻu ia ʻi he akó ʻi ha sikolasipi. Naʻá ma feʻofaʻaki moʻoni. Mahalo te mou lava pē ʻo tala mei he taá. ʻE kau tangata, ʻikai naʻe tonu pē ʻa ʻeku ʻofa ʻiate iá, ʻikai ko ia?
ʻOku ou fakamālō atu ʻi hono fakaʻaliʻali mai ʻo e laʻitaá. ʻOku ʻikai ke ma kei fōtunga pehē he taimí ni. Ka ʻoku ou pehē ʻoku fakaʻofoʻofa ange ʻa Sisitā Nalesoni ia he taimí ni.
Kuo ʻosi ʻeku ngāue toketā fakafaitoʻó. Kuo lava ʻeku ngaahi tafa fakafaitoʻo kotoa pē. ʻOku pehē foki mo e ngaahi fatongia fakafaʻē faingataʻa ʻo Sisitā Nalesoni ki ha fānau ʻe toko hongofulú. Naʻe ngalo ke u fakahā ko ʻema ʻuluaki fānau ʻe toko hivá, ko e fānau fefine kotoa. Naʻe hangē homau ʻapí ha fale mohe ʻo e tamaiki fefiné, ʻo aʻu ki he taimi naʻe maʻu ai homa foha pē ʻe toko tahá. He toki meʻa fakaʻofa moʻoni ko e kiʻi tamasiʻí! ʻI he ʻuluaki taʻu ʻe ua ʻo ʻene moʻuí, naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi pe ko hai ʻene faʻē moʻoní.
Kuo matuʻotuʻa ange ʻa e moʻui ʻa Sisitā Nalesoni he taimí ni. ʻOku ʻikai te ne fuʻu femoʻuekina he taimí ni ʻi heʻene hoko ko ha kui fefine ki homa makapuná, pea ʻoku ʻi heni ha tokolahi ʻo kinautolu he efiafí ni. Kātaki ʻa e mēmipa kotoa ʻo homa fāmilí ʻo kiʻi tuʻu hake. ʻOku ou kole ki he tangata faitaá ke huluʻi kimoutolu koeʻuhí ke mamata mai foki mo e kakai kehé kiate kimoutolu. Kuo tāpuekina kimaua ʻaki ha makapuna ʻe toko 56, mo e makapuna ua ʻe toko 14. ʻOku ʻi heni ʻa homa mokopuna siʻisiʻi tahá, ʻa ia ʻoku uike ʻe ua. Mahalo ʻe toe lahi ange ʻa e fika ko iá. Naʻá ku fakakaukau ke fakaʻaliʻali atu ha tā ʻo e mēmipa kotoa ʻe toko 106 ʻo homa fāmilí. Peá u fakakaukau ai ki ha kui fefine naʻe heka atu ʻi ha vakapuna ʻo tangutu fakataha mo ha taha naʻe ʻikai ke na maheni. Naʻe fai ʻene talanoa fiefia ʻo kau ki hono fāmilí, peá ne pehē ange ai, “Naʻá ku fakaʻaliʻali atu koā ha tā ʻo hoku makapuná?” Naʻe tali ange ʻe he tokotaha naʻá na tangutú, “ʻIkai! Pea mālō pē!” Ko ia ʻe ʻikai ke u toe fakaʻaliʻali atu ha ngaahi tā kehe. Pea he ʻikai foki hano ʻaonga. ʻOku ʻikai fakaesino pē ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo homa fāmilí. Ka ʻoku fakalaumālie ia. ʻOku ʻikai tatau ha toko ua ʻi homa fāmilí. ʻOku nau taki taha moʻona pē hono fakaʻofoʻofa mo hono makehe.
Ko e hā nai ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha kia Sisitā Nalesoni mo au he taimi ní? Ko e husepāniti mo e uaifi kimaua kuó ma mali ki he moʻuí ni mo e taʻengatá. ʻOku fanauʻi mai ʻema fānaú ʻi he fuakavá pea kuo fakamaʻu kinautolu kiate kimaua ʻo taʻengata. ʻOku ʻomi ʻe he ʻilo ko iá ha fiefia lahi!
Naʻe ʻikai te ma ʻiloʻi ha ngaahi potu folofola lahi he taimi naʻá ma mali ai he temipalé. Ka naʻá ma ʻiloʻi ʻa e Mātiu 6:33: “Ka mou fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo ʻene māʻoniʻoní; pea ʻe fakalahi ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu.” Pea hangē ko ʻeku lau ki muʻá, naʻe hoko ia ko e maama fakahinohino ki he fili kotoa pē naʻá ma fai fakatahá. Naʻá ma toki ʻilo ʻi he ngaahi taʻu ki muí naʻe mālohi mo mahino ange ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ki he veesi ko iá: “ʻOua ʻe kumi ki he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení, kae fuofua feinga ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo fokotuʻu maʻu ʻene māʻoniʻoní, pea ʻe toki tānaki atu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu” (JST, Mātiu 6:38). Kuo tākiekina lelei kimaua ʻe he potu folofola ko iá! Kuo tākiekina lelei au ʻe he fefine loto tui ko ʻení, ʻa ia kuó ne tuʻu ʻi hoku tafaʻakí he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení. Kuo hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻinga tahá kiate au, koeʻuhí ko ia.
Kuo liliu lahi ʻa e taimí ʻi ha vaeua senitulí. ʻOku fokoutua fakalaumālie ʻa e māmaní. ʻOku fakaʻau ke mafola lahi ʻa e fokoutua ko iá. ʻOku lahi ange he ʻahó ni ʻa e ʻahiʻahi ke fai angahalá ʻi he taimi naʻá mau ʻi he toʻu ko ʻená. ʻOku mou haʻu ʻi ha taimi ʻoku tokanga taha pē ki he ngaahi taumuʻa ke maʻu ai ha koloá. ʻOku toko lahi ha niʻihi toko lahi ʻoku nau matuʻaki siokita. ʻOku toko lahi ha niʻihi ʻoku nau taukaveʻi ʻa e tokāteline hala ʻoku pehē ʻoku tuʻunga mahuʻinga tatau pē ʻa e ngaahi tōʻonga moʻui kotoa pē. ʻOku lahi ange hono fiemaʻu ʻe he kakaí ia ʻa e ngaahi totonú ʻi he ngaahi fatongiá. ʻOku hangē ʻoku nau tokanga ange ki he meʻa ʻoku totonu ke nau maʻú, ʻi he ʻilo te nau maʻú. ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻa e fua fatongia tamai leleí, ko ha ʻaʻahi fakauike mo tokoni fakapaʻanga pē. Ko hono fakanounoú, ʻoku tau fehangahangai mo ha liliu he ngaahi tuʻunga fakaeangamaʻá, ʻoku ʻikai ke tau faʻa lava ʻo fakakaukau ki ai.
Ko e faʻahinga ʻātakai ʻeni ʻoku hū mai ai ʻa kimoutolu kau taautaha kei talavou ʻo e Siasí ki he māmaní. ʻOku mou maʻu ha makatuʻunga mālohi ʻo e tuí. ʻOku mou hoko ko e kau faʻifaʻitakiʻanga lelei, ʻi he feohi fakakaumeʻá mo e nofo malí fakatouʻosi. ʻOku mou ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú mo e meʻa ʻoku halá! ʻOku mou tuʻu maʻu taʻeueʻia ʻi he moʻoní! ʻOku mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí. Pea te mou akoʻi ia ki hoʻomou fānaú mo e makapuná. ʻOku mou hoko ko e “ʻAmanaki Lelei ʻanga ʻo ʻIsilelí, ko e kau tau ʻo Saioné, mo e Fānau ʻo e ʻaho ʻo e talaʻofá.”2 ʻOku mou maʻu ha mālohi fakalaumālie lahi ange ʻi he mālohi naʻa mau maʻu ʻi he taimi naʻa mau ʻi homou toʻú aí. Pea ʻi hoʻomou laka atu ki he malaʻe tau ʻo e moʻuí, ʻoku lau fakataha ʻa kimoutolu “mo e kakai ʻoku kau ki he fuakava ʻa e ʻEikí, . . . kuo fakamovetevete ki he funga kātoa ʻo māmaní; kuo fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi”(1 Nīfai 14:14). ʻOku mau laukau ʻaki moʻoni ʻa kimoutolu!
Ko ia ʻi heʻeku vakai atu mo Sisitā Nalesoni ki he kuohilí, moʻoni ʻe lava ke ma pehē atu, ko e meʻa mahuʻinga taha kiate kimauá ko homa fāmilí mo ʻema kau ko ia ki he Siasí. ʻOkú ma fakamālō lahi koeʻuhí ko ʻema talangofua ki he akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke mali ʻi he temipalé, mo fakaafeʻi mai ha fānau ki homa fāmilí, pea tauhi ki he ʻEikí! Kapau naʻá ma fakamuʻomuʻa ʻema akó ʻi homa fāmilí, ʻe ʻikai tāpuekina kimaua ʻo hangē ko e taimi ní. Naʻe hoko ʻa e akó ko ha meʻa ne ma feinga fuoloa ai. Naʻe fuoloa ʻaupito ʻeku feinga ke u maʻu ha mataʻitohi toketā ʻe ua. Hili iá, naʻá ma faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi he ako ngāue ke hoko ko e mataotao he tafá. Naʻá ku toki lava ʻo fai ha tohi moʻua ki ha tafa naʻá ku fai ʻi he hili ha taʻu ʻe 12 pe lahi ange hili ʻeku ʻosi mei he ako fakafaitoʻó! Naʻe aʻu ki he taimi ko iá kuo toko nima ʻema fānaú. Ka naʻá ma lava pē ʻo kātaki mo feinga.
ʻOku ou tuku ha fakalāngilangi kia Sisitā Nalesoni, ʻa ia naʻe ʻikai teitei lāunga koeʻuhí naʻe siʻi ʻa e meʻa naʻá ne maʻú pea pau ai ke ne fakapotopotoʻi ia. ʻOku ou manatu ki ha efiafi ʻe taha ʻi he loto kolo ʻo Positoní. Naʻá ma ʻeva atu ʻi he Hala Boylston. Naʻá ma fou atu ʻi ha fale nāunau fale. Naʻe tuʻu ai ʻa Sisitā Nalesoni ʻo sio atu ki loto ʻi he matapā sioʻatá, peá ne fehuʻi mai, “ʻOkú ke pehē ʻe ʻi ai ha taimi te ta lava ai ʻo fakatau ha maama?”
ʻE kau tangata, ʻoku ou fokotuʻu atu ke mou kumi hamou hoa ʻoku sio lōloa ʻo hangē ko Sisitā Nalesoní. Pea kiate kimoutolu kau fafine, ʻoku ou fokotuʻu atu ke mou fakalotolahiʻi homou husepānití, ke ne feinga ke ne aʻusia ʻa e tuʻunga te ne lava ʻo aʻusiá, neongo ʻe fuoloa haʻane feinga ki ai.
Kuó ma aʻusia ʻa e ngaahi lavameʻá mo e ngaahi mamahí. Kuó ma fefaʻuhi mo e faingataʻaʻiá, mahamahakí, pea mo e maté ʻi heʻema fānaú. Ka he ʻikai lava ʻe he maté ʻo fakamāvaeʻi ha ngaahi fāmili kuo fakamaʻu ʻi he temipalé. ʻOku fakataimi pē ʻa e māvae ia ko iá. Kae fakafetaʻi koeʻuhí ko e palani lahi ʻo e fiefia ʻa e ʻEikí, ʻoku tau lava kotoa ai ʻo fehangahangai mo e kahaʻú ʻi he tui lahi mo e fakatuʻamelie moʻoni.
Kuó u ʻiloʻi mo Sisitā Nalesoni, ʻoku ʻikai ko ha foʻi faiva konga taha pē ʻa e moʻuí. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai ha moʻui ki muʻa ʻi he maama fakalaumālié. Pea ʻoku ʻi ai mo ha moʻui hili ʻa e maté. ʻOku hoko ʻa e moʻui ʻi he maama fakalaumālié mo e moʻui fakamatelié ko ha vahaʻataimi talateu pē ia ki heʻetau moʻui hili ʻa e maté. ʻOku hanga ʻe he ʻilo ki he ngaahi nāunau ʻe tolu ʻa ia kuo fakahā mai ki he kau palōfitá, ʻo fakaʻaliʻali mai ʻa e tuʻunga te tau lava ʻo aʻusia ʻi he moʻui hili ʻa e moʻui fakamatelié.3 ʻOku nāunauʻia ʻa e moʻui taʻengatá, pea ʻoku hoa pē ia mo ʻetau feinga ke tau maʻu iá.
ʻOku ʻi ai ha ngaahi makatuʻunga fakatokāteline ʻi he vahaʻataimi ʻo e moʻui fakalaumālié ʻokú ne fakamālohia ʻetau tuí. Naʻe fokotuʻu ʻi he taimi ko iá ʻa e ongoongolelei taʻengatá. Naʻe teuteu ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ki muʻa ʻi hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní.4 Naʻe kau ki ai ʻa e faingamālie nāunauʻia ko ia ʻo ha tofiʻa fakalangi moʻotautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.5
ʻOku hoko ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ko e uho ia ʻo e palani ko ia ʻo e fakamoʻuí. Naʻe tomuʻa fakanofo Ia ʻe Heʻene tamaí ʻi he ngaahi fakataha lahi ʻi he maama fakalaumālié, ke ne fai ʻa e fakalelei ki heʻetau ngaahi angahalá pea vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e mate fakasinó mo e mate fakalaumālié.6 Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē, “Ko au ia . . . naʻe teuteu talu mei he fokotuʻu ʻo māmaní ke huhuʻi hoku kakaí. . . . ʻE maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangata kotoa pē ʻa e māmá ʻiate au, pea ʻe maʻu ia ʻo taʻengata, ʻio, ko kinautolu ʻe tui ki hoku hingoá”(ʻEta 3:14). Naʻe toki tānaki mai ki ai ʻa Paula ki mui, ʻo pehē, ʻoku fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he “tuʻunga ʻo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka-tulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē” (ʻEfesō 2:20).
ʻOku toe mahuʻinga foki ki he palani ʻa e ʻOtuá ʻa e fāmilí. Ko hono moʻoní, ʻoku hoko ko ha taumuʻa ʻo e palaní ke hakeakiʻi ʻa e fāmilí. Naʻe fakatupu ʻa e māmaní, koeʻuhí ke lava ʻa kitautolu ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻo haʻu ki he māmaní ʻo maʻu ha sino fakamatelie. ʻOku tau ʻi hení ke ʻahiʻahiʻi mo siviʻi kitautolu.7 ʻOku tau ʻi hení ke tau “fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá, . . . pe fili ʻa e fakapōpulá mo e maté” (2 Nīfai 2:27). Pea ko e meʻa fakaʻofoʻofa tahá, ko hono fakangofua kitautolu ke tau ʻofa ʻi ha taha, pea tau mali, pea fakaafeʻi mai ha fānau ki hotau ngaahi fāmilí.
Naʻe ʻi ai ha ngaahi tāpuaki naʻe fakatatali ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Naʻe palani ʻa e ʻEikí ke fakahā mai ʻa e “ngaahi meʻa naʻe fufū talu mei he tupu ʻo māmaní” (Mātiu 13:35). Naʻe kau ʻi he ngaahi meʻa ko iá ʻa e ngaahi fakahā naʻe tohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná.8 Naʻe kau foki ai mo e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipale toputapú.9 Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “ He ʻoku ou loto ke fakahā ki hoku siasí ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia kuo fufuuʻi talu mei muʻa ʻi he teʻeki ai ke fokotuʻu ʻa māmaní, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau ki he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá” (T&F 124:41).
“[Ko e] ouau ʻo e papitaiso maʻá e pekiá, pea naʻe fokotuʻu ia ki ai talu mei muʻa ʻi he teʻeki ai ke fokotuʻu ʻa māmaní” (T&F 124:33). Ko ia naʻe fakaʻatā ai ʻa e fakamoʻuí kiate kinautolu “ʻe pekia taʻe ʻi ai ha ʻilo ki he ongoongoleleí” (T&F 128:5). Naʻe ʻosi teuteu pē ha fehokotakiʻanga mālohi ʻi he ngaahi toʻu tangatá, koeʻuhí ke fakatahaʻi kakato, mo haohaoa ʻa e ngaahi toʻu tangatá, ngaahi kií, ngaahi mālohí, mo e ngaahi nāunaú.10 ʻOku mahuʻinga lahi hono fakafehokotaki ko ʻeni ʻo e ngaahi toʻu tangatá, koeʻuhí ʻe ʻikai aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e māmaní mo e ngaahi taumuʻa ʻo e Siasí, kapau ʻe ʻikai fakamaʻu ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he ngaahi temipale toputapú.11
Naʻe kamata pē mei he moʻui ʻi he maama fakalaumālié ʻa e teuteu ki heʻetau moʻui fakamatelié. Naʻa tau hoko kotoa pē ko e fānau fakalaumālie naʻa tau nofo fakataha mo ʻetau mātuʻa fakalangí, ki muʻa ʻi hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní. Naʻa tau ʻi ai mo kinautolu naʻe ngali ʻeiki mo lahi.12 Naʻe ʻosi fakataumuʻa pē ke hoko ʻa ʻĒpalahame,13 Selemaia,14 Siosefa Sāmita, 15 mo ha niʻihi kehe,16 ko ha kau palōfita ʻa e ʻOtuá, pea ʻe hoko hanau niʻihi ko ha kau mate fakamāʻata ʻi Heʻene ngāue toputapú.17 Ko e founga ko ia ʻo hono foaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻe “tukufakaholo mai ia mei he ngaahi tamaí, ʻo fai mai mei he kamataʻanga ʻo e lau taimí, . . . ʻio . . . ki muʻa ange ʻi he ʻai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo māmaní” (ʻEpalahame 1:3).
Naʻe akoʻi mai ʻe he ʻEikí, “ko e meʻa ke maʻu ai ʻa e tuʻunga māʻolunga taha [ʻo e nāunau fakasilesitialé], kuo pau ke kau ʻa e tangatá ʻi he angá ni ʻo e lakanga taulaʻeikí [ko e ʻuhinga ki he fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí];
“Pea kapau ʻe ʻikai te ne fai ia, ʻe ʻikai te ne lava ke maʻu ia” (T&F 131:2–3).
Naʻe foaki ki he houʻeiki fafiné ha meʻa-foaki makehe. Naʻe tuku kiate kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau “fakatokolahi mo fakakakai ʻa māmani, . . . pea ke fakahoko ʻa e talaʻofa ʻa ia naʻe fai ʻe heʻeku Tamaí ʻi he teʻeki ai ke ʻai ʻa e tuʻunga ʻo māmaní, . . . pea ki honau hakeakiʻi ʻi he ngaahi maama taʻengatá, koeʻuhí ke nau fāʻeleʻi ʻa e ngaahi laumālie ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá; . . . he ʻoku hoko atu ai pē ʻi he meʻá ni ʻa e ngāue ʻa ʻeku Tamaí koeʻuhi ke fakanāunauʻi ia” (T&F 132:63). Fakakaukau ki hono fakaʻeiʻeiki ʻo e fekau ko iá. Ko e taimi ko ia ʻoku fanauʻi ai mo tauhi ʻe ha faʻē ha tama ʻi he founga ʻoku tāú, ʻoku ʻikai ngata ʻi heʻene tokoni ki hono fakahoko ʻo e taumuʻa ʻo hono fakatupu ʻo e māmaní,18 ka ʻokú ne toe fakalāngilangiʻi ai foki mo e ʻOtuá!
Naʻe fili kitautolu ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻo e fuakavá ke tau tauhi ki he Fakamoʻuí. Naʻe ako ʻaki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “fili ʻa kitautolu ʻiate ia ʻi he teʻeki ai fakatupu ʻa māmaní” (ʻEfesō 1:4).19 Naʻe kau ki he tomuʻa fakanofo ko iá hono fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tuʻunga ʻa ia te tau lava ai ʻo maʻu ʻEne ngaahi tāpuakí. Naʻe pau ai ke foaki mai ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ʻi he talangofua ki he ngaahi fono ʻa ia ʻoku makatuʻunga ai ʻa ʻEne ngaahi tāpuakí.20
Ko e taha ʻo e ngaahi tuʻunga ko iá mo e fiemaʻu ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻo māmaní.21 Naʻe fakaʻatā ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻe Sētane.22 Kuó ne fakafepakiʻi maʻu pē ʻa e ngāue toputapu ʻa e Fakamoʻuí, pea ʻe kei hokohoko atu pē ia. Kuó ne fakafepakiʻi ʻa e Palōfita mo e ngaahi folofola ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Pea kuo fili ʻa Sētane ʻi hotau ʻahó ni ke ne tauʻi hangatonu ʻa e uho ʻo e palani ʻa e ʻOtuá, ʻa ai ko e fāmilí. ʻOku tau vakai ʻi he feituʻu kotoa pē ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo e ngaahi ʻohofi ko iá. ʻOku tokosiʻi ange ʻa e tokolahi ʻo e kakai lalahi ʻoku malí,23 pea ʻoku pehē foki mo e tokolahi ʻo e fānau ʻoku fāʻeleʻi maí.24 ʻOku hiki hake foki mo e taʻu motuʻa ʻo e kakai ʻoku malí,25 pehē ki he tokolahi ʻo e kakai ʻoku nonofo fakamalí.26 Ko e meʻa ʻoku takiakiʻi hala mo fakatupu ʻauha ʻa e anga taʻemaʻá mo e ponokalafí.27
ʻI hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he fokoutua fakalaumālie ko iá, ʻoku fie maʻu leva ke te maʻu ha tui moʻoni ki he ʻEikí mo ʻEne ongoongolelei, kae lava ke te matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻoho mai ʻa e filí. ʻOku ou kole kiate kimoutolu ke mou liʻaki ʻa e anga fakataʻelotu kotoa pē, ʻo tatau pē ʻa e fakatuʻasino mo e fakalaumālié.28 Mou piki maʻu ki he vaʻa ukamea ʻo e ongoongoleleí!
ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, naʻe hoko ʻa e ongoongoleleí ki muʻa ʻi hono fakatupu ʻo e māmaní, ko e uho ia ʻo e palani taʻengata ʻa e ʻOtuá. Ko ha ongoongolelei taʻengata ia—kuo fakafoki mai ʻi hono kakató.29 Koeʻuhí ko e fakavaʻe ko iá, ʻe ʻikai lava ʻo ueʻi ʻa e Siasí ni mei hono tuʻungá,30 pea ʻe pehē pē ʻo aʻu ki he Nofo Tuʻí.31 ʻOku hoko ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ko ha makatuʻunga pau ʻe lava ʻo langa ai ʻetau tui fakafoʻituituí. ʻOku ʻi ai hotau niʻihi ʻoku vaivai; pea mālohi ʻa e niʻihi. ʻE lava ke tau tuʻu fakaveiveiua ʻo “hangē ia ko e peau ʻo e tahí ʻoku fakateka mo felīlīaki ʻe he matangí” (Sēmisi 1:6), pe te tau lava ʻo fokotuʻu maʻu ʻa kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi haʻi ukamea fakalaumālie, ʻo fokotuʻu pea tuʻu maʻu ʻi he ngaahi moʻoni taʻengata ʻo e ongoongoleleí.32
ʻE ʻikai taʻofi ʻe he tui ko iá ʻa e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí, ka ʻe tokoni ia ʻi he taimi ʻoku fehalaaki ai ha ngaahi meʻá. ʻOku hoko mai ha ngaahi meʻa ʻoku kovi ki he kakai leleí. ʻOku hoko ʻa e ngaahi fakatuʻutāmakí. ʻE ʻi ai ha kakai mali ʻe niʻihi ʻe ʻikai tāpuekina kinautolu ʻaki ha fānau. Pea ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻe ʻikai mali ʻi he moʻuí ni, pe ko e niʻihi te nau mali mo ha taha ʻoku ʻikai te ne tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tuʻunga ko ʻení. Te Ne foaki mai ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻokú ne maʻú ki Heʻene fānau ʻoku tui faivelengá—ʻi Heʻene founga mo e taimi pē ʻAʻaná.33 Mou moʻui māʻoniʻoni, faʻa kātaki, pea tauhi maʻu ha ʻilo ʻoku taʻengatá, pea ʻe maluʻi kimoutolu.34
Te mou fakatokangaʻi ʻi he ʻalu ʻa e ngaahi taʻú, ʻoku akoʻi ʻe he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻe hokó. ʻOku ʻikai te mau akoʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe malava ke hokó. ʻOku tuku pē ʻa e meʻa ia ko iá ki he tauʻatāina ke fili ʻa e kakaí mo e pau ke nau fakamatala ki heʻenau ngaahi ngāué. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku tau nofo ʻi ha māmani ʻoku ʻikai haohaoa. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻoku “fakaʻau ke motuʻa ʻa māmani ʻi he fai angahalá” (T&F 18:6). Kuo pau ke totonu, angatonu, mo ʻaloʻofa ʻEne ngaahi fakamāú.
Naʻe meaʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuo hilí ʻa e holomui fakalaumālie ko ʻení, ko ia naʻa nau faʻu ai ha fanongonongo ke fai ki he māmaní ʻo kau ki he fāmilí. ʻOku toe mahuʻinga ange ia ʻi he ʻahó ni. ʻOku tau fanongonongo atu ai: “ko e mali ʻi ha vā ʻo ha tangata mo ha fefine naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá, pea ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú.
“Koe kakai kotoa pē–ʻa e tangatá mo e fefiné—naʻe fakatupu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Ko e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ko e ʻofefine ia ʻo e ha mātuʻa fakalangi pea ʻi heʻene peheé, ʻoku maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ha natula fakalangi pea mo ha ikuʻanga pau. . .
“ʻOku fekauʻaki ʻa e fuofua fekau naʻe tuku ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtama mo ʻIví pea mo e meʻa te na malava ʻi hona tuʻunga fakamātuʻa ko e husepāniti mo e uaifí. ʻOku mau fakahā ai heni ʻoku kei tuʻu maʻu pē ʻa e fekau ko ia ʻa e ʻOtuá ki heʻene fānaú ke nau fanafanau mo fakatokolahi ʻa e māmaní. ʻOku mau toe fakahā foki heni kuo ʻosi tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ke toki ngāueʻaki ʻaki pē ʻa e ngaahi mālohi toputapu ʻo e fakatupú ʻe ha tangata mo ha fefine, kuó na ʻosi mali fakalao ko ha husepāniti mo e uaifi.
“ʻOku mau fakahā heni ko e founga ko ia ʻoku fakatupu ai ʻa e moʻui fakamatelié, ko ha tuʻutuʻuni fakalangi ia. ʻOku mau fakamoʻoni atu ki hono haohaoa ʻo e moʻuí pea mo hono mahuʻinga ʻi he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá.”
Ko ia ʻe hoku ngaahi kaumeʻa ʻofeina, mou tokanga muʻa ki he fakatokanga ko ʻení: “Ko e niʻihi fakafoʻituitui ko ia ʻoku nau maumauʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e angamaʻá, . . . pe ʻoku ʻikai ke nau fakahoko honau ngaahi fatongia fakafāmilí, te nau tuʻu ʻi ha ʻaho ʻo fai ha fakamatala ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ko e tahá, ʻoku mau toe fakatokanga atu ʻe hanga ʻe he movetevete ʻo e fāmilí ʻo ʻomi ki he kakaí fakatāutaha, tukui koló, mo e ngaahi puleʻangá ʻa e ngaahi fakamamahi naʻe kikiteʻi ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo onopōní” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Sune 1996, 10)
ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kapau te mou tokanga ki he fanongonongo ko iá, ʻe tāpuekina kimoutolu. ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.35 Te tau lava ʻo fakatupulaki ʻetau tuí mo hotau ngaahi fāmilí ʻi Haʻane tokoni mai. Te tau lava ʻo fakafeʻungaʻi kitautolu ke maʻu ʻa e talaʻofa ko ʻeni mei he ʻEikí: “Kapau ʻe fakamaʻu ʻe ha tangata mo ha fefine ʻi heʻeku leá, . . . pea ʻi he fuakava foʻou mo taʻengatá, pea ʻoku fakamaʻu ia kiate kinaua ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e talaʻofá, . . . [te na] maʻu ʻa e ngaahi nofoʻanga fakatuʻi mo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi fonua mo e ngaahi mālohi [mo e] ngaahi pule” (T&F 132:19).
ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻe ʻomi ʻe hoʻomou tuí mo homou ngaahi fāmilí ha fiefia lahi kiate kimoutolu, ʻi he moʻuí ni mo e maama kahaʻú. ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Kuo toe fakafoki mai Hono Siasí. ʻOku tataki ʻa kitautolu ʻe Haʻane palōfita, ʻa ia ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. ʻOku ou tuku ʻeku ʻofá mo e tāpuakí kiate kimoutolu siʻi kau talavou taautaha ʻofeina ʻo e Siasí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
Ngaahi Fakamatalá
1. Vakai, 1 Kolinitō 11:11.
2. Vakai, ʻE Kāinga Kuo Haó, Ngaahi Himí, fika 161.
3. Vakai, 1 Kolinitō 15:40–41; T&F 76:50–113; 88:17–32; JST 1 Kolinitō 15:40.
4. 1 Nīfai 10:18; Mōsaia 15:19; ʻAlamā 12:25, 30; 18:39; 22:13–14; 42:26; T&F 76:12–13.
5. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he kakai ʻo e Maama Motuʻá ʻo pehē, “Haʻu ʻa kimoutolu kuo monūʻia ʻi heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teuteu moʻomoutolu talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní” (Mātiu 25:34).51 Naʻe akoʻi foki mo e kakai ʻo ʻAmelika ʻi he kuoinga muʻá ko kinautolu “kuo nau tui ki he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí . . . te nau maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻe teuteu moʻonautolu talu ʻa e fokotuʻu ʻo māmaní” (2 Nīfai 9:18; vakai foki, ʻEta 4:19).
6. Vakai, Sione 17:5, 24; 1 Pita 1:19–20; Mōsaia 4:6–7; 18:13; 3 Nīfai 26:3–5; T&F 93:7–9; Mōsese 5:57; Liliu ʻa Siosefa Sāmita, Sēnesi 5:43; 14:30–31.
7. Vakai, ʻĒpalahame 3:24–25.
8. 2 Nīfai 27:10.
9. Vakai,T&F 124:40–41.
10. T&F 128:18.
11. Vakai, T&F 138:47–48; vakai foki ki he T&F 2:1–3; 110:14–16; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 2:39.
12. Vakai, ʻAlamā 13:3, 5, 7; T&F 132:28; 138:55–56; ʻĒpalahame 3:22–23.
13. Vakai, ʻĒpalahame 3:23.
14. Vakai, Selemaia 1:4–5.
15. Vakai, 2 Nīfai 3:5–15; T&F 127:2; 138:53–55.
16. Vakai, T&F 138:53.
17. Vakai, Luke 11:49–51.
18. Vakai, T&F 49:16–17.
19. Vakai foki ki he ʻEfesō 1:5. Naʻe akonaki ʻa Paula, kuo hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “ʻo fakamoʻui ʻo ne ui ʻa kitautolu ʻi he uiuiʻi māʻoniʻoni . . . ka ʻoku fakatatau mo ʻene tuʻutuʻuní, mo e ʻaloʻofa ʻa ia naʻe foaki kiate kitautolu ʻia Kalaisi Sīsū ʻi he heʻeki ai tuʻu ʻa māmaní” (2 Tīmote 1:9; vakai foki ki he T&F 38:1–4; ʻĒpalahame 3:22–26). ʻOku mahuʻinga ke tau fakatokangaʻi, ʻoku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ko ha fakahā “ki he toenga ʻo e Fale ʻo ʻIsilelí ʻa e ngaahi meʻa lahi kuo fai ʻe he ʻEikí maʻa ʻenau ngaahi tamaí; koeʻuhí ke nau ʻilo ʻa e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí” (Tohi ʻa Molomoná, peesi talamuʻakí).
20. Vakai, T&F 130:20–21; 132:5, 11–12.
21. Vakai, 2 Nīfai 2:11–13.
22. Vakai ki he Liliu ʻa Siosefa Samitá, Fakahā 12:6–8.
23. Vakai, David Popenoe and Barbara Defoe Whitehead, The State of Our Unions: The Social Health of Marriage in America, 2004 (Rutgers University: The National Marriage Project, June 2004) 16–18. (http://marriage.rutgers.edu/).
24. Vakai, David Popenoe and Whitehead, The State of Our Unions, 21–23.
25. Jason Fields, “America’s Families and Living Arrangements: 2003,” U.S. Census Bureau, Nov. 2004, 12–13 (www.census.gov/prod/2004pubs/p20-553.pdf).
26. Vakai, Popenoe and Whitehead, The State of Our Unions: 20–21.
27. B. J. Sigesmund, “XXX-ceptable,” Newsweek Web Exclusive, July 2, 2003.(www.keepmedia.com/pubs/Newsweek/2003/07/02/309790). Ko ha pisinisi lahi ʻa e ponokalafí ʻi he ʻIunaiteti Siteití, pea ʻoku aʻu ki he $10 pilioná ʻa e paʻanga ʻoku maʻu mei ai he taʻu (vakai www.internetfilterreview.com/internet-pornography-statistics.html).
28. Vakai, Molonai 10:32; Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 16:26.
29. Vakai, Ngāue 3:20–21.
30. Vakai, Taniela 2:28, 31–44; T&F 65:2–6; 124:45.
31. Vakai, Bruce R. McConkie, The Millennial Messiah (1982), 672.
32. Vakai, ʻEfesō 3:17–19; Kolose 2:6–7; vakai foki ki he Hilamani 5:12. Manatu, ʻoku langa ʻe he tangata potó ʻa hono falé ʻi he funga maka, kae ʻikai ʻi he ʻoneʻone holó (vakai ki he Mātiu 7:24–27).
33. Vakai, T&F 130:20–21.
34. ʻOku ʻikai totonu ke fakangatangata ʻa e ʻilo ʻa ha taha ki he ngaahi meʻa pē ʻo e taimí ni ka e aʻu atu foki ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá. Naʻe akonaki ʻa Paula ʻo pehē, “Kapau ʻoku ngata ki he moʻuí ni ʻetau ʻamanaki lelei kia Kalaisí, ko e malaʻia lahi taha pē ʻa kitautolu ʻi he kakai kotoa pē” (1 Kolinitō 15:19).
35. Vakai, 1 Nīfai 11:16–17.