The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast Archives CES Fireside

Faatuatua ma aiga

Elder Russell M. Nelson
O Le Korama a Aposetolo e Toasefululua
Faeasaite a le OAE mo Tupulaga Talavou Matutua
6 Fepuari, 2005
Brigham Young University

Elder Russell M. NelsonUso e ma tuafafine, ua ou matua fiafia lava tatou te mafuta i lenei sauniga faapitoa. E faamalie atu, ua faama’ima’i ma faataletale Sister Nelson ua le mafai ai ona auai mai i lenei afiafi. Ae ua faagaeetia lava au i lenei potopotoga toatele o talavou matutua. E toatele foi nisi o loo faapotopoto i Amerika i Matu, Amerika Tutotonu, Amerika i Saute, Europa, Asia, Aferika faapea motu o le moana. Tatou tatalo mo le Agaga o le Alii ina ia tatou mafuta. Talu ai ona o loo faaliliuina nei taualumaga i gagana e 28, tatou tatalo foi mo le tatou au faamatalaupu.

Mo talavou matutua uma taitoatasi, ou te tuuina atu se faatalofa ma alofaaga mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley, o Peresitene Thomas S. Monson, Peresitene James E. Faust, ma o’u Uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Matou te faafetai atu i lo outou faatuatua, o lo outou faamaoni, ma lo outou naunautai e auauna atu i le Alii. Matou te alolofa ia te outou taitoatasi.

Ou te manao ia tuu nei a outou mea na e tusitusi, mo na o sina minute, ae ia matua suesue ifo le tagata ia te ia lava. O le po nei ua ia te oe le naunautai ma e te talavou foi. O le toatele o outou o tamaiti aoga, ua i ai ni naunautaiga sili mo le lumanai. O lea la, ou te manao ia e mafaufau. Ou te manao ia e mafaufau e uiga ia te oe lava, ia lē o le tulaga na e te i ai nei, ae o le tulaga e te ono oo i ai, pe a 50 ou tausaga—mai le taimi nei. I ou lava mafaufauga, vaai i lou tagata o le a e i ai i le taimi lena. Ua fesuia’i tulaga o outou mafaufau lautetele faapena foi o outou puimanava lauiti. Ua e faamavae i lau galuega. Ua uma ou aso e te faigaluega ai—ua le toe sainia sou itula faigaluega pe toe maua foi se siaki o se totogi. O tou malamalama mai?

Ia, o a’u fesili nei: O le a se mea o e iloa atu ia te oe lava ia, i le isi 50 tausaga mai le taimi nei? O le a le ituaiga o tagata e te manao ia avea ai oe, i le isi 50 tausaga mai le taimi nei? Ae silisili i lo mea uma, o le a tonu lava le mea e te manao ai, i le isi 50 tausaga mai le taimi nei?

Pei lava o mafai ona ou lagona atu o outou mafaufauga. Atonu o faapea nisi, “Na o lo’u fia ola lava, i le isi 50 tausaga mai le taimi nei.” E le o se manatu leaga lena. O faalavelave faafuasei ma ma’i, o se vaega o le olaga nei, o lona uiga o le a leai nisi o outou, i le isi 50 tausaga mai le taimi nei. Ae o le toatele lava o outou o le a i ai. O le mea lea, fuafua mo le tulafono, ae le o le tuusaunoaga. O nisi o outou ua vaai atu i le lauiloa po o le tamaoaiga i le lumanai. Ma o le toatele lava o outou e mananao i ni aiga.

Pe ana i ai Sister Nelson iinei, semanu ua ou valaaulia e sau e tu i o’u tafatafa. E pei ona outou silafia, e leai se tane pe a le o i ai se fafine i le Alii.1 Atonu o le tatou mafutaga lenei o le a mafai ai ona fesoasoani i au fuafuaga, ma le ausiaina o le mea ua e manao e te oo i ai. O le ulutala o la’u savali i le po nei sa fofogaina atu o le “Faatuatua ma Aiga.” Sa ou faamuamuaina lava ma lo’u loto i ai le faatuatua. O le taiala lava lena o lo ma’ua olaga faaulugalii i taimi uma: ia i ai le faatuatua e saili muamua ai le malo o le Atua. Sa ma aoaoina o le faatuatua e le maluelue i le Alii, e faatamaoaigaina ai le alofa faaulugalii. O le faatuatua ia te Ia e faateleina ai le mana o le tagata e alofa ai, e le gata ina tele ae faapena foi ona maualuga.

E silia ma le 50 tausaga talu ai, sa ma talavou ai foi, e faapei o outou i le taimi nei. O le ata lea na pu’eina i lena taimi. Sa ma aooga uma i le iunivesite. Sa ou tausaga lua i le aoga faafoma’i; ae sa tausaga muamua o ia i sana sikolasipi. Ua amata ona alofa faavalea le tasi i le isi. Ou te masalo ua mafai ona outou lagonaina lena mea i le ata. Uso, e le mafai ona outou faitioina a’u i lo’u alofa faavalea ia te ia, a ea?

Faafetai mo le faaalia o le ata. O le mea moni e le o ma foliga na i le taimi nei. Ae ia te a’u lava ia, ua sili atu ona lalelei Sister Nelson!

Ua mae’a la’u galuega o se fomai o vailaau. Ua uma a’u mau ta’otoga faafomai tipitipi. E faapena foi ia Sister Nelson, sa matua tele naua ona tiutetauave faigata o se tina o se fanau e toasefulu. Ua galo ia te a’u ona ta’u atu o le ma fanau muamua uma e toaiva, o teine. O le matou fale sa pei o se nofotumau a teine, seia oo ina ua faatoa taunuu mai le ma tama tama e toatasi lava. Talofa e i si tama! Sa na le iloaina po o ai moni lava lona tina mo nai tausaga muamua o lona olaga.

O lenei ua afu le soifua o Sister Nelson. Sa ia tauaveina se matafaioi faigata a se tinamatua o fanau a le ma fanau, ma o le toatele o i latou o loo mafuta mai i lenei afiafi. Faamolemole lava tagata uma o lo matou aiga se’i tulai mai mo sina minute? Ou te manao i le pu’eata e pu’e outou ina ia mafai ona vaai atu isi ia te outou. Ua faamanuiaina i ma’ua i fanau e 56 a le ma fanau, ma a latou fanau e 14. Ua i ai foi le isi pepe fou faatoa fanau a le ma fanau—faatoa lua vaiaso le matua. E ono faateleina na fuainumera.

Sa ou mafaufau e faaali atu ata taitasi e 106 o le matou aiga. Ona ou manatua lea o le tinamatua sa malaga i se vaalele ma sa nofo i tafatafa o se tagata ese. O lona talanoa sagisagi atu e uiga i lona aiga na mafua ai ona fesili atu, “Pe na ou faaali atu ia te oe se ata o fanau a la’u fanau?” Sa tali atu le tagata sa i ona tafatafa, “Leai! Ae faafetai lava!” O le mea lea, o le a ou le toe faaalia atu nisi ata. E leai se mea o i ai. O le matagofie o lo matou aiga, e sili atu nai lo le itu i le tino. E faaleagaga. E leai ni tagata se toalua e tutusa. E tulaga ese tagata taitoatasi ma e faapitoa foi.

O le a le mea e sili ona taua ia i ma’ua ma Sister Nelson i le taimi nei? O i ma’ua o se tane ma se ava, ua faaipoipoina mo le olaga nei ma le faavavau atoa. Ua fananau mai le ma fanau i le feagaiga ma ua faamau mai ia te i ma’ua e faavavau. Oka se fiafia e aumaia e lena malamalama!

Ina ua ma faaipoipo i le malumalu, e le tele ni mau sa ma iloaina. Peitai, sa ma iloaina le Mataio e 6:33: “A ia outou muai saili le malo o le Atua, ma lana amiotonu; ona faaopoopoina atu lea o ia mea uma ia te outou.” E pei ona ta’ua muamua, na avea lena ma taiala o a ma’ua faaiuga sa ma faia faatasi. I ni nai tausaga mulimuli ane, sa ma aoaoina ai le Faaliliuga a Iosefa Samita o lena fuaiupu, sa sili atu ona malosi ma manino: “Aua le sailia mea o lenei lalolagi ae ia outou mua’i saili e fausia le malo o le Atua, ma faatuina lana amiotonu, ona faaopoopoina atu ai lea o ia mea uma ia te outou” (FIS, Mataio 6:38). Sa taitaiina lelei i ma’ua e lena mau! Sa musuia lelei a’u e lenei tamaitai o le faatuatua, ma o nei tausaga uma sa tu ai o ia i o’u tafatafa. O faamanuiaga e sili ona taua ia te a’u, na oo mai ona o ia.

Ua suia taimi i le afa senituri. Ua gasegase faaleagaga le lalolagi. Ua televave tele lena ma’i ma ua atili ai ona salalau. Ua sili atu ona ogaoga faaosoosoga e fai le agasala i le taimi nei, nai lo le mea sa matou i ai a o pei o outou. Ua outou ulufale mai i se aganuu e faatauaina ai le faaaogaina o oloa ma ua tutumu i sini o oa faalelalolagi. E anoanoa’i i latou ua tapuai i le tapua’iga o le manatu faapito. Ua leotetele le puipuia o aoaoga faavae taufaasese fai mai e tutusa lava le taua o sitaili uma o le olaga. Ua mananao tagata ia tele atu a latou aia tatau nai lo tiutetauave. E foliga ua sili atu lo latou popole i mea latou te maua nai lo le malamalama. O le tulaga faatamā faatuatuaina ua faauigaina i se asiasiga faalevaiaso ma le lagolagoina i mea tau tupe. I se faaupuga faigofie, ua tatou feagai ma se liliuga o tulaga lelei faatauaina ua faavevesi ai le mafaufau.

I lenei siosiomaga ua fāi ifo ai le faaleagaga, ua ulufale mai i ai outou na o talavou matutua o le Ekalesia i lea laasaga. Ua i ai so outou faavae mausali o le faatuatua. O outou o ni faaa’oa’oga lelei, e le gata i le taimi o feoa’i faamasani ae faapea foi pe a faaipoipo. Ua outou iloa le mea e sa’o ma le mea e sese! Tausisi i le upumoni! Ua e iloa aoaoga a le Alii. Ma o le a e aoaoina atu na mea i lau lava fanau ma a latou fanau. O oe o le “Faamoemoega o Isaraelu, o le Autau a Siona, o Fanau o le aso folafolaina.”2 E tele atu lo outou malosi faaleagaga nai lo i matou i na aso. A o outou agai atu i le malae o le taua, e faitauina faatasi outou ma “tagata o le feagaiga a le Atua, . . . na faasalalauina . . . i le fogaeleele uma; . . . ua fai auupega i le amiotonu atoa ma le mana o le Atua i le mamalu tele” (1 Nifae 14:14). Matou te matua mitamita tele ia te outou!

A ma toe tepa i tua ma Sister Nelson, e mafai ona ma fai atu ma le faamaoni lava, o lo matou aiga ma lo matou i ai i le Ekalesia o mea aupito taua ia ia te i ma’ua. E maeu lo ma loto faafetai ona sa ma gaua’i atu i le fautuaga a taitai o le Ekalesia ina ia faaipoipo i le malumalu, ia aumaia fanau i lo ma’ua aiga, ma auauna atu i le Alii! Pe ana faapea ma te tuu a maaoaoga e faamuamua i lo ma’ua aiga, semanu e le faamanuiaina i ma’ua i le taimi nei. O a’oa’oga, o se faagasologa umi lea mo i ma’ua. O le sailia ia maua ni faailoga se lua faafoma’i, na umi sa taimi sa ou faaaluina ai. Ona ma tauivi ai lea mo le isi anoanoai o tausaga seia faamaonia atoatoa e avea ma fomai tipitipi. E lei faia ni a’u pili o la’u tautua faafomai tipitipi sei vagana ai ina ua ou i’u mai le aoga faafoma’i i le silia ma le 12 tausaga! O le taimi lena ua toalima le ma fanau. Ae peitai, sa ma gafataulimaina lava.

Ou te faamalo ia Sister Nelson, sa lei muimui lava aua e itiiti tele si mea sa fai ai lana faasoa. Ou te manatua se tasi po i le taulaga i Boston. Sa ma savalivali ai i le Magaala o Boylston. O iina sa ma pasia ai se faleoloa o meaafale. Sa faapapa’i e Sister Nelson lona isu i le faamalama ma fesili mai, “Mata e te manatu e i ai se taimi e mafai ai ona faatau se ta moli?”

Uso e, ou te fautua atu e vaai sau soa e vaai mamao e pei o Sister Nelson. I tuafafine taitasi, ou te fautua atu ia e uuna’ia lou toalua ina ia avea ma le mea sili na te mafaia, tusa lava pe umi se taimi e faaalu ai [ina ia maua].

Ua ma tofo i faamanuiaga ma faanoanoaga o le olaga. Ua ma taulimaina tulaga lē fiafia, o faama’i, ma le oti i le ma fanau. Peitai e le mafai e le oti ona vavaeeseina aiga ua faamauina i le malumalu. O lena vaitaimi o le tete’aga, ua na o sina taimi e le tumau. Faafetai i le ata sili a le Alii o le fiafia, e mafai ona tatou feagai ma le lumanai i le faatuatua tele ma le faamoemoe mo mea sili.

Ua ma aoaoina ma Sister Nelson o le olaga e le o se tala e tasi sona vaaiga. E i ai moni lava le mua’i olaga. Ma e i ai moni foi le olaga pe a mavae le oti. O taimi o le mua’i olaga ma le olaga nei, o ni folamua ia i lo tatou olaga pe a mavae le oti. O le malamalama i laasaga e tolu o le mamalu, e pei ona faaalia mai i perofeta, tatou te maua ai sina tepa i le mea e mafai ona tatou oo i ai pe a mavae lenei olaga.3 E mamalu le ola e faavavau ma e matua aoga ai lava taumafaiga o loo fai ina ia maua ai.

O le vaitaimi o le mua’i olaga e i ai elemene taua o aoaoga faavae e faamalosi ai lo tatou faatuatua. O le taimi foi lena o le mua’i olaga, sa faatulagaina ai le talalelei e faavavau. A o lei faavaeina le lalolagi, sa saunia le ata o le faaolataga.4 Sa aofia ai le tulaga mamalu o se tofi paia mo i tatou i le malo o le Atua.5

I le totonugalemu o lena ata o le faaolataga o loo i ai le Togiola a Iesu Keriso. I fonotaga i le muai olaga, sa mua’i faauuina ai o Ia e Lona Tama e togiola mo a tatou agasala, ma motusia ai noataga o le oti faaletino ma le faaleagaga.6 Sa tautino mai e Iesu, “O a’u . . . na saunia talu le faavaeina o le lalolagi e togiolaina lo’u nuu. . . . O a’u e maua ai e tagata uma le malamalama, e faavavau foi lea, o i latou lava o e faatuatua i lo’u igoa.” (Eteru 3:14). I se taimi mulimuli ane, sa faaopoopo mai foi Paulo e faapea o le Ekalesia o loo “ua atiina ae i luga o le faavae o le au aposetolo, atoa ma le au perofeta, o le maa tulimanu o Iesu Keriso lava lea” (Efeso 2:20).

E matua taua foi i le fuafuaga a le Atua le aiga. O le mea moni, o se faamoemoega o le fuafuaga o le faaeaina lea o le aiga. Sa foafoaina le lalolagi ina ia mafai ai e i tatou o fanau agaga i le mua’i olaga a lo tatou Tama i le Lagi, ona o mai i le lalolagi ma maua ai ni tino faitino. Ua tatou i ai iinei ina ia tofotofoina ma suesueina ai i tatou.7 Ua tatou i ai iinei e “filifili le saolotoga ma le ola e faavavau, . . . pe filifili le faatoilaloina ma le oti” (2 Nifae 2:27). Ae o le mea aupito sili i lo mea uma, ua faatagaina ai i tatou e alofa faavalea le tasi i le isi, e faaipoipo, ma aumaia fanau i o tatou aiga.

Sa tatau ona faapolopolo ni faamanuiaga faapitoa mo aso e gata ai. Sa fuafua e le Alii e faaalia mai “mea na lilo talu ona faavaeina le lalolagi” (Mataio 13:35). O na mea e aofia ai faaaliga e pei ona tusia i le Tusi a Mamona.8 E aofia ai foi sauniga ma feagaiga o le malumalu paia.9 Na fetalai le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita, “Ou te loto ina ia faaali atu i la’u ekalesia mea ua natia pea a o le’i faavaeina le lalolagi, o mea tau le augatupulaga o le atoatoaga o aso” (MFF 124:41).

“O le sauniga o le papatisoga mo e ua oti . . . sa faatuina [foi] a o lei faavaeina le lalolagi” (MFF 124:33). O le mea lea, sa tatau ai ona i ai le faaolataga mo i latou “o e ua oti e aunoa ma le malamalama i le talalelei” (MFF 128:5). Sa saunia se sooga malosi i le va o augatupulaga, ina ia i ai se sootaga atoa, mae’ae’a lelei, ma le tonu a’ia’i o tisipenisione, o ki, mana ma mamalu.10 O lenei sosooina faatasi o augatupulaga e matua taua tele aua o le a le taulau faamoemoega o le lalolagi ma faamoemoega o le Ekalesia pe afai e le faamauina aiga i malumalu paia.11

O le sauniuniga mo lo tatou olaga faaletino na amata lava i le mua’i olaga. A o lei faavaeina le lalolagi, sa i ai i tatou uma taitoatasi o ni fanau agaga faatasi ma o tatou matua faalelagi. Sa tatou i ai ma i latou e ta’uta’ua ma maoa’e.12 O Aperaamo,13 Ieremia,14 Iosefa Samita,15 ma isi16 sa fuafua e avea ma perofeta a le Atua, o nisi o le a avea ma maturo ona o Lana galuega paia.17 O le faiga o le faaeeina o le perisitua e “faasolo mai lava mai augatama mai le amataga o taimi, . . . po o . . . le taimi a o lei faavaeina le lalolagi” (Aperaamo 1:3).

Ua aoao mai e le Faaola, ina ia mafai ona maua le tulaga aupito maualuga [o le mamalu selesitila], e tatau i se tagata ona ulu i lenei faatulagaga o le peristua [o lona uiga o le feagaiga fou faavavau o le faaipoipoga];

“Ma afai foi na te le faia faapea na te le mafai ona maua.” (MFF 131:2—3.)

Sa tuuina mai i tuafafine se meaalofa faapitoa. Sa saunia i latou, e tusa ai ma le fetalaiga a le Alii, “e faatoateleina ma faauluolaina le lalolagi, . . . ma faataunuuina ai le folafolaga na tuuina atu e lo’u Tama a o lei faavaeina le lalolagi, . . . mo lo latou faaeaga i le lalolagi faavavau, ina ia latou fanaua mai agaga o tagata; . . . aua o le mea lava lea e faia ai pea le galuega a lo’u Tama, ina ia faamamaluina ai o ia” (MFF 132:63). Manatu i le mamalu o lena poloaiga. A fanauina ma le agavaa e se tina se tamaitiiti ma tausia, e le gata ina fesoasoani o ia i le lalolagi ia faataunuuina le i’uga o lona foafoaga,18 ae ua ia faamamaluina foi le Atua!

O i tatou, o ni fanau o le feagaiga, sa filifilia e auauna atu i le Faaola. Sa aoao mai e le Aposetolo o Paulo “ua filifilia i tatou [e le Alii] a o lei faavaeina le lalolagi” (Efeso 1:4).19 O se vaega o lena mua’i faauuina, sa faatuina ai e le Atua ni tuutuuga e faatagaina ai i tatou ia maua Ana faamanuiaga. O na faamanuiaga e tatau ona faaee mai pe a usiusitai i tulafono e autu i ai Ana faamanuiaga.20

O se tasi o na tuutuuga e faatatau i le moomia o lo tatou faatoilaloina o tofotofoga faalelalolagi.21 A o lei faavaeina le lalolagi, sa faataga ona oo mai le tetee mai ia Satani.22 Sa faasagatau lava o ia e le aunoa i le galuega paia a le Faaola, ma o le a fai ai pea lava. Sa ia tetee i le Perofeta ma tusitusiga paia o le Toefuataiga. Ma i lo tatou nei foi taimi, ua filifili foi Satani e fanatonu le taua [war] i le fatu o le fuafuaga a le Atua, o le aiga lea. Ua siomia i tatou i faailoga o ana osofa’iga. Ua faaitiitia le numera o tagata ua lava le matutua ua faaipoipo,23 e faapena foi i le fananau mai.24 O tausaga o le matua e faaipoipo ai ulugalii ua faateleina,25 e faapena foi ulugalii e le faaipoipo.26 O le ola le mama ma ponokarafi ua taatele ma ua matua avea ma faafanoga.27

O le siomia o i tatou i lena faama’i faaleagaga, e matua manaomia ai lava le faatuatua moni i le Alii i Lana talalelei e tetee atu ai i osofa’iga mai le fili. Ou te uunaia outou ina ia faafitia outou lava mai mea uma e lē mama, e le gata i le faaletino ae faapea foi i le faaleagaga.28 Ia pipiimau i le ai u’amea o le talalelei!

Uso e ma tuafafine, a o lei i ai le lalolagi, sa totonugalemu le talalelei i le fuafuaga e faavavau a le Atua. O se talalelei e faavavau—lea ua toefuatai mai i lona atoatoaga.29 Faatasi ai ma lena faavae, o le a le aveesea lava lenei Ekalesia mai lona nofoaga,30 e oo lava i le Meleniuma.31 O le talalelei a Iesu Keriso o le faavae mautu lea e mafai ona tatou fausia ai o tatou faatuatua taitoatasi. E vaivai nisi o i tatou; o nisi e malolosi. E mafai ona tatou fetōa’i “e faapei o peau o le sami e sousou ma felafoaiina e le matagi” (Iakopo 1:6), po o lo tatou taulaina foi o i tatou lava i maea u’amea faaleagaga, ua maua’a ma taofiofi mamau i upumoni e faavavau o le talalelei.32

O lena faatuatua o le a le taofia ai faafitauli o le olaga, ae o le a fesoasoani pe a tula’i mai ni faaletonu. E tutupu mea leaga i tagata lelei. E tutupu faalavelave faafuase’i. O nisi ulugalii faaipoipo atonu e le faamanuiaina i ni fanau. O nisi atonu e le faaipoipo i lenei olaga, pe atonu foi latou te faaipoipo atu i se tagata na te le tausia poloaiga a le Atua. Ua silafia e le Alii nei tulaga uma. O le a ia tuuina mai lava faamanuiaga uma o loo Ia teuina mo Ana fanau faatuatua—i Lana lava ala ma Lona lava taimi.33 Ia e amiotonu, ia onosa’i, ia tausisia sau vaaiga i le faavavau, ma o le a puipuia lava oe.34

I le gasologa o tausaga, tou te matauina ai e aoao atu e aposetolo ma perofeta ia tulafono. Matou te le aoaoina atu ni tuusaunoaga i tulafono. O tuusaunoaga ua tuu atu lava i le saolotoga o le tagata lava ia ma lana faamasinoga. Ua silafia e le Alii o loo tatou ola i se lalolagi e le atoatoa. Ua Ia silafia ua “āfu le lalolagi i le amioleaga” (MFF 18:6). O le a tonu Ana faamasinoga, e faamaoni, ma tumu i le alofa.

I le sefulu tausaga talu ai, ina ua silafia lenei faaitiitia o le faaleagaga e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa latou saunia ai se folafolaga i le lalolagi e uiga i le aiga. Ua sili atu foi lona taua i le taimi nei. Matou te tautino atu ma le faamaoni: “O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e le Atua, ma o le aiga o le totonugalemu lea o fuafuaga a Le Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau.

“O tagata soifua uma—tane ma le fafine—ua foafoaina i le faatusa o le Atua. O i latou taitoatasi o se atalii po o se afafine faaleagaga faapelepele a ni matua faalelagi, ma, o lea ua tofu ai i latou taitoatasi ma se natura ma se taunuuga paia. O le tulaga tane po o le fafine [o le tagata] o se vaega taua lea o le muai olaga, olaga faitino, ma lona faamoemoe e faavavau. . . .

“O le uluai poloaiga na tuuina e le Atua ia Atamu ma Eva, e faatatau i lo la agavaa mo tulaga faamatua, o se tane ma se ava. Matou te tautino atu o le poloaiga a le Atua i Lana fanau ia fanafanau ma uluuluola ai le lalolagi, ua faamalosia ma faatumauina. Matou te toe tautino atu foi ua poloai mai le Atua, o mana paia o le foafoaina o fanau, ua na o le va lava o le alii ma le tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono, o se tane ma le ava, e tatau ona faaaogaina ai.

“Matou te tautino atu o le ala ua foafoaina ai le ola faitino, ua faatuina i le finagalo paia. Matou te faamaonia le paia o le ola ma lona taua i le fuafuaga e faavavau a le Atua.”

O lea a’u uo pele, ia manatua lenei lapataiga: “O tagata taitoatasi e solia feagaiga o le ola mama, . . . pe faatalale i le faataunuuina o tiutetauave faaleaiga, o le a i ai se aso e tutu atu ai e tali atu i luma o le Atua. E le gata i lea, matou te lapata’i atu foi, o le faamalepeina o le aiga o le a aumai ai i tagata taitoatasi, alaalafaga, ma malo, le faafanoga ia na uluai ta’u mai e perofeta anamua ma aso nei.” (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign, Nov. 1995, 102.)

Afai tou te gaua’i atu i lena folafolaga, uso e ma tuafafine, o le a faamanuiaina outou. O loo soifua le Atua ma e alofa ia i tatou.35 Faatasi ai ma Lana fesoasoani, e mafai ona sii i luga lo tatou faatuatua ma aiga. E mafai ona tatou agavaa mo lenei folafolaga mai le Alii: “Afai e faaipoipo le tane i lana ava i la’u upu, . . . ma i le feagaiga fou e faavavau, ma faamaufaailogaina ai i la’ua e le Agaga Paia o le folafolaga, . . . o le a [la’ua] mautofi foi i nofoalii, o malo, o itumalo sili, . . ., o mana [ma] pulega” (MFF 132:19).

Ou te molimau atu o lo outou faatuatua ma o outou aiga o le a outou maua ai le olioli sili, i le olaga nei ma le olaga a sau. O lo o soifua le Atua. O Iesu o le Keriso. Ua uma ona toefuata’i mai Lana Ekalesia. O loo ta’ita’ia i tatou e Lana perofeta, o Peresitene Gordon B. Hinckley. I o outou luga taitoatasi talavou matutua pelē, ou te tuuina atu i ai o’u alofaaga ma faamanuiaga, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

FAAMATALAGA

1. Tagai 1 Korinito 11:11.

2. Tagai “Hope of Israel,” Hymns, no. 259.

3. Tagai 1 Korinito 15:40–41; MFF 76:50–113; 88:17–32; JST, 1 Korinito 15:40.

4. Tagai 1 Nifae 10:18; Mosaea 15:19; Alema 12:25, 30; 18:39; 22:13–14; 42:26; MFF 76:12–13.

5. Na fetalai le Alii i tagata o le Lalolagi Tuai, “O mai ia, o outou ua faamanuiaina e lo’u Tama, ia fai mo outou tofi le malo ua saunia mo outou a o lei faavaeina le lalolagi” (Mataio 25:34). Sa aoaoina foi tagata o Amerika Anamua “o i latou o e ua talitonu i Le Paia o Isaraelu . . . e fai mo latou tofi le malo o le Atua, ua saunia mo i latou talu le faavaeina o le lalolagi” (2 Nifae 9:18; Tagai foi Eteru 4:19).

6. Tagai Ioane 17:5, 24; 1 Peteru 1:19–20; Mosaea 4:6–7; 18:13; 3 Nifae 26:3–5; MFF 93:7–9; Mose 5:57; JST, Kenese 5:43; 14:30–31.

7. Tagai Aperaamo 3:24–25.

8. Tagai 2 Nifae 27:10.

9. Tagai MFF 124:40–41.

10. Tagai MFF 128:18.

11. Tagai MFF 138:47–48; Tagai foi MFF 2:1–3; 110:14–16; Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:39.

12. Tagai Alema 13:3, 5, 7; MFF 132:28; 138:55–56; Aperaamo 3:22–23.

13. Tagai Aperaamo 3:23.

14. Tagai Ieremia 1:4–5.

15. Tagai 2 Nifae 3:5–15; MFF 127:2; 138:53–55.

16. Tagai MFF 138:53.

17. Tagai Luka 11:49–51.

18. Tagai MFF 49:16–17.

19. Tagai foi Efeso 1:5. Sa aoao mai foi Paulo o le Atua “na faaola mai ia i tatou, ma valaau mai i le valaau paia, … e tusa ma lona lava finagalo ma lona alofa tunoa na foaiina mai ia i tatou ia Keriso Iesu talu mai le vavau” (2 Timoteo 1:9; Tagai foi MFF 38:1–4; Aperaamo 3:22–26). E taua foi le silafia, ua i ai le Tusi a Mamona ina “ia faaalia ai i e na totoe o le Aiga o Isaraelu, mea silisili na faia e le Alii mo o latou tama; ma ia latou iloa ai feagaiga a le Alii” (itulau faaulutala o le Tusi a Mamona).

20. Tagai MFF 130:20–21; 132:5, 11–12.

21. Tagai 2 Nifae 2:11–13.

22. Tagai FIS, Faaaliga 12:6–8.

23. Tagai David Popenoe and Barbara Dafoe Whitehead, The State of Our Unions: The Social Health of Marriage in America, 2004 (Rutgers University: The National Marriage Project, June 2004), 16–18 (http://marriage.rutgers.edu/).

24. Tagai Popenoe and Whitehead, The State of Our Unions, 21–23.

25. Jason Fields, “America’s Families and Living Arrangements: 2003,” U.S. Census Bureau, Nov. 2004, 12–13 (www.census.gov/prod/2004pubs/p20-553.pdf).

26. Tagai Popenoe and Whitehead, The State of Our Unions, 20–21.

27. B. J. Sigesmund, “XXX-ceptable,” Newsweek Web Exclusive, July 2, 2003 (www.keepmedia.com/pubs/Newsweek/2003/07/02/309790). O ponokarafi po o tusi ma ata mataga o se pisinisi tele lea i le Iunaite Setete, e faitau $12 piliona tupe i le tausaga (Tagai www.internetfilterreview.com/internet-pornography-statistics.html).

28. Tagai Moronae 10:32; JST, Mataio 16:26.

29. Tagai Galuega 3:20–21.

30. Tagai Tanielu 2:28, 31–44; MFF 65:2–6; 124:45.

31. Tagai Bruce R. McConkie, The Millennial Messiah (1982), 672.

32. Tagai Efeso 3:17–19; Kolose 2:6–7; Helamana 5:12. Manatua o le tagata poto e fausia lona fale i luga o le papa ae le o le oneone (Tagai Mataio 7:24–27).

33. Tagai MFF 130:20–21.

34. O tuaoi o le vaaiga a se tagata, e tatau ona faavavau. Sa aoao mai Paulo, “Afai e gata i lenei olaga mea tatou te faamoemoe i ai ia Keriso, ua sili lo tatou malaia i tagata uma lava” (1 Korinito 15:19).

35. Tagai 1 Nifae 11:16–17.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy