The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast Archives CES Fireside

KO E TĀPUAKI ʻO E NGĀUÉ

ʻEletā David E. Sorensen
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú
Faeasaiti ʻa e CES Maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú
6 Māʻasi 2005
ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí

ʻEletā David E. SorensenʻOku ou fie fakahaaʻi ʻeku houngaʻia ki he kau taki lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē pea mo honau ngaahi uaifí, ʻa ia ʻoku tau ʻi heni fakataha he efiafi ní. ʻOku ou fakamālō makehe ko e ʻi heni ʻa ʻEletā mo Sisitā Sēsili O. Samuelasoní. Naʻe hoko ko ha tāpuaki lahi ke u ngāue fakataha mo ʻEletā Samuelasoni ʻi he Potungāue Temipalé ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Te u lava ke fakapapauʻi atu ki he fānau ako ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí pea pehē ki he kau ngāue aí, ʻoku nau monūʻia lahi ʻi hono tataki kinautolu ʻe Palesiteni mo Sisitā Samuelasoní.

ʻI he pōní, ʻi heʻeku fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa ʻoku ou fie lea ai kiate kimoutolu, ʻa e kakai kei talavou ʻo e Siasí, naʻe hā mai kiate au ko e toko lahi ko e fānau ako. Ko hono moʻoní, ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou ʻofeina, ʻoku tau hoko kotoa pē ko e fānau ako ʻo e ongoongoleleí, ʻikai ko ia?

Naʻe ʻi ai ha tangata naʻá ne ngāue ki he Potungāue Tauhi-paʻanga ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Ko ʻene ngāué ko hono fakatotoloʻi e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e paʻanga loí (counterfeit). Naʻe fuʻu mataotao ʻaupito ʻi heʻene ngāué koeʻuhí naʻá ne lava pē ia ʻo vakai fakavavevave ki ha laʻi paʻanga peá ne ʻiloʻi ai pē pe ko ha paʻanga moʻoni pe loi ia. Naʻe fai ai hano fakaʻekeʻeke ʻe he ngaahi kautaha faiongoongoó ʻi ha efiafi ʻe taha koeʻuhí ko e toki ʻosi pē ia ʻene fakatotoloʻi ʻo ha kautaha paaki paʻanga loi, pea naʻe fai ai kiate ia ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻe ha taha ʻo e kau faiongoongó: “Mahalo kuó ke fakamoleki ha taimi lahi ʻi hono siofi e paʻanga loí, ʻo ke lava ke ʻiloʻingofua ai kinautolu.”

Naʻe anga peheni ʻene talí, “ʻIkai, ʻoku ʻikai ke u siofi ʻa e paʻanga loí. ʻOku ou fakamoleki hoku taimí ke siofi ʻa e paʻanga moʻoní; he ʻoku ʻiloʻingofua leva ai ʻa e ngaahi melé.”

ʻE hoku ngaahi tokoua mo tuofāfine, ʻoku pehē tofu pē ʻa e ongoongoleleí. ʻOku tau ʻi hení ke akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau toe vakaiʻi ʻa e meʻa ʻoku loí, he ʻoku tau maʻu ʻa e moʻoní. ʻI hoʻo ako ko ia ʻo fekauʻaki mo e Siasi moʻoní, peá ke fakangofua ʻa e Laumālié ke ngāue ʻiate koé, te ke maʻu ai e ngaahi talí peá ke ʻiloʻi mo e founga ke matatali ʻaki e ngaahi tūkunga kehekehe te ke fehangahangai mo iá. Naʻe vahevahe mai kiate au ʻe ha faifekau kei talavou ʻa e fakakaukau ko ʻeni fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia kuó u fakamoʻoniʻi ʻoku moʻoni ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení: Manatuʻi ʻoku ʻikai ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku siviʻí—ka ko kitautolu.

ʻOku ou fie lea kiate kitautolu he efiafí ni ʻo fekauʻaki mo e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga taha ʻo e ongoongoleleí. Ko ʻeku ʻuhingá ki he tokāteline ʻo e ngāué. ʻOku ou fakatauange ʻe tokoni ha meʻa te u leaʻaki, ke tākiekina kimoutolu ʻi he ngāue ʻoku mou lolotonga faí, pe te mou fai ʻi he kahaʻú.

Ko kimoutolu kuo ʻosi mei he ako māʻolungá pe kolisí, pe ʻoku mou lolotonga ngāué, mahalo te mou fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi peheni ʻi hoʻomou kumi ngāué: “Ko e hā hoku taimi ngāué? Ko e hā haku ngaahi faingamālie ʻe maʻu ʻi heʻeku ngāué? Ko e fē ʻa e ngaahi ʻaho mālōlō ʻe ʻikai ke u ngāue aí? ʻE ʻi ai nai haku taimi ke u feohi ai mo hoku ngaahi kaumeʻá pe fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou manako aí?” Ka ʻe malava ke hanga ʻe he ngaahi fehuʻi pehení, ʻi he taimi ʻoku mou tokanga ai ki homou taimi ʻataá kae ʻikai ki homou ngaahi houa ngāué, ʻo taʻofi haʻamou sio ki ha faingamālie ʻoku lahi angé.

Ko e Ngāue ʻa e ʻOtuá

Ko e ngāué ko ha tefitoʻi moʻoni taʻengata ia. Ko hai ha taha ʻoku mou ʻilo ʻokú ne maʻu e koloa kotoa ʻo e māmaní pe lahi ange ai, ka ʻoku kei ngāue pē? Ko ʻetau Tamai Hēvaní! Ko ha tangata faʻa ngāue ia. Kuo fakaʻaliʻali mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi Heʻena ngaahi tā-sīpingá mo e ngaahi akonakí, ʻoku mahuʻinga ʻa e ngāué ʻi langi mo māmani. Naʻe ngāue ʻa Sihova ke fakatupu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní. Naʻá Ne fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi vaí ki ha feituʻu ʻe taha, pea tuku ke ʻasi mai ʻa e kelekele mōmoá. Naʻá Ne fakatupu ʻa e laʻaá, māhiná, mo e ngaahi fetuʻú. Naʻá Ne fakatupu ʻa e meʻa moʻui kotoa pē ʻi he tahí mo e fonuá. Hili iá, naʻe tuku mai leva ʻe he Tamaí ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he māmaní ke na tokangaʻi ia mo pule ki he fanga manú kotoa. (Vakai, Sēnesi 1:1–18.)

Ka naʻe ʻikai ngata ʻEna ngāué ʻi he Fakatupú. ʻOku tau lau ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá, “He vakai, ko ʻeku ngāué ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá,” (Mōsese 1:39; toki tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí)—ʻOku kau foki ai ʻa e tangata, fefine, mo e fānau kotoa pē. Naʻe fili ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke hoko ko e mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻa kotoa naʻá Ne ngāue ki aí, ʻa ʻEne ngāue ki he lelei ʻa hotau laumālie taʻengatá—ʻa homou laumālié mo hoku laumālié.

Naʻe pehē ʻe Sīsū, “ʻOku kei ngāué ni ʻa ʻeku Tamaí, pea ʻoku ou ngāue foki” (Sione 5:17). Naʻá Ne toe pehē, “ʻOku totonu ke u fai ʻa e ngaahi ngāue ʻo ia naʻá ne fekau aú” (Sione 9:4).

Ko e Ngāué ko ha Tāpuaki

ʻOku ʻi ai foki mo ha ngāue ke ta fakahoko. ʻE ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻe Sētane ke tau tui ʻoku ʻikai mahuʻinga ʻetau ngāué, pe ʻoku ʻikai pē fiemaʻu ke tau ngāue kitautolu ia. ʻOkú ne fakatou hala ai. ʻOku fiemaʻu ke tau ngāue. ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke tokonaki maʻa ʻetau ngaahi fiemaʻú pea mo hotau fāmilí. Naʻe hoko maʻu pē ko e founga ʻa e ʻEikí, ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá talu mei he taimi naʻe mavahe atu ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mei he Ngoue ko ʻĪtení. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻĀtama, “Te ke kai ʻa e meʻakaí ʻi he kakava ʻo ho matá” (Sēnesi 3:19). Naʻe ngaue ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he ngoué koeʻuhí ke tokonaki maʻa ʻena ngaahi fie maʻú pea mo e ngaahi fie maʻu ʻa ʻena fānaú (vakai, Mōsese 5:1).

Ka ʻoku ʻikai ko e taumuʻa pē ʻo e ngāué ke tokonaki maʻatautolu. Tau pehē ne foaki atu ha paʻanga lahi kiate kimoutolu ʻi ha faʻahinga ʻuhinga, pea mou faingamālie fakapaʻanga ai. Neongo iá, ʻoku ʻikai toʻo ai meiate kimoutolu ia ʻa e fekau ke ngāué. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki ʻIsileli ʻo pehē, “Ko e ʻaho ʻe ono ke ke ngāue ai” (ʻEkesōtosi 20:9). Naʻe ʻikai te ne fakakau ʻi he fekau ko iá ha faʻahinga tuʻutuʻuni makehe kiate kinautolu kuo nau maʻu ʻo hulu angé! Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “ʻE hoko maʻu pē ʻa e ngāué ko ha meʻa ʻoku mahuʻinga fakalaumālie, neongo he ʻikai hoko ʻa e ngāué ia ko ha meʻa mahuʻinga fakaʻekonōmika ki ha niʻihi” (ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1998, 50; pe Ensign ʻo Mē 1998. 38).

ʻOku ʻikai ko ha fakamalaʻia ʻa e ngāué ka ko ha tāpuaki, ʻoku ʻikai ngata ʻi heʻetau tauhi e fekau ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau ngāué, ka ʻoku tau lava ai ʻo maʻu e ʻaloʻofa fakamoʻui ʻa e ʻOtuá. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15). Ko ia naʻe fakamahinoʻi mai ai ʻe Kalaisi, kapau ʻoku tau ʻofa ʻiate Ia pea tau fie nofo fakataha mo Ia, kuo pau ke tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e fekau naʻe ʻuluaki tuku kia ʻĀtama ke ngāué.

Naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotú ʻi he kamataʻanga ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻo pehē, “Ko ʻeni, ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u loko leleiʻia ʻi he kakai ʻoku nofo ʻi Saioné, he ʻoku ʻi ai ʻa e kau nofonoa ʻiate kinautolu” (T&F 68:31). Naʻe toe pehē foki ki mui ange ʻi he senituli 20, ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite, ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, “Kuo pau ke toe fokotuʻu ʻa e ngāué ke hoko ko e tefitoʻi moʻoni pule ia ʻi he moʻui ʻa e kāingalotu ʻo hotau Siasí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1936, 3).

Kuo mou fakakaukau nai ki ha meʻa ʻe hoko kapau he ʻikai ngāue ʻa e kakaí? ʻE ngāue nai hotau ngaahi ʻapi akó? ʻE lava nai ʻo fakalele hotau puleʻangá? ʻE ʻi ai nai ha ngaahi polokalama ʻa ʻetau ngaahi televīsoné? Neongo ʻoku tau faʻa pehē ko ha meʻa lelei ke tau maʻu ʻa e paʻanga kotoa pē te tau fiemaʻú pea ʻikai ke tau toe ngāue, ka ʻoku ou fie fakahā atu kiate kimoutolu ʻoku ʻikai ko e hala ia ki he fiefia moʻoní. ʻOku kau ʻi he kakai loto-mamahi taha kuó u feʻiloaki mo iá, ʻa e kakai ko ia kuo ʻi ai ha faʻahinga ʻuhinga ne fuoloa ai haʻanau taʻengāue.

Ko e ngāué ko ha fatongia fakafāmili ia. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai homou niʻihi ʻoku mamaʻo mei ʻapi. ʻOku ou fie fakamanatu atu ʻoku mou lavemonū he taimí ni he ngāue ʻa homou fāmilí. Kuo ngāue mālohi hoʻomou mātuʻá ke tokoni ki hoʻomou lelei fakaesinó, fakalaumālié, mo fakaelotó. ʻOku ʻikai te nau ʻamanaki ʻe ʻi ai ha taha kehe te ne toʻo ʻa e fatongia ko iá meiate kinautolu. Ka ʻoku nau ʻamanaki foki te mou fua ha konga ʻo e fatongia ko iá.

ʻI heʻeku ʻalu ki he tānaki tuʻunga fakaʻosi hoku fohá mei he ʻApiako Pisinisi ʻo Hāvātí, naʻe fehuʻi ai ʻe he puleakó ʻa ia ko ha mēmipa ʻo e Siasí ko Tiini Kalake, ki he fānau ako teu ʻosí kuo tui honau pulupulú mo tangutu ʻi he ʻotu muʻá, ke nau sio ki mui ki honau ngaahi fāmilí. Naʻe longo siʻi ʻa Tiini Kalake ʻi he tafoki ʻa e fānau akó, peá ne pehē ange, “Kapau naʻe ʻikai e tokoni mo e ʻofa ʻa homou fāmilí, he ʻikai te mou aʻusia ʻa e lāngilangi ʻo e ʻaho ní. Ko ia ʻoku totonu ke pehē foki mo kimoutolu. Kuo mou maʻu ha meʻa lahi. ʻOku ʻi ai leva ha ʻamanaki—pea ʻoku fiemaʻu—ke mou fai ʻa e poupou mo e ʻofa tatau ki hoʻomou fānaú mo homou ngaahi fāmilí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia (ʻo hangē ko e lea ʻoku ngāueʻaki he ʻaho ní), ke mou hokohoko atu pē he “ʻeva mo homou ngaahi kaumeʻá.” Ko ia ʻoku ʻamanaki hoʻomou mātuʻá te mou feau hoʻomou ngaahi fiemaʻú pea moʻui fakalala pē kiate kimoutolu ʻi hoʻomou fakaʻau ʻo motuʻá.

ʻOku tau feʻinasiʻaki kotoa pē ʻi he ngāué. Manatuʻi ʻoku mahuʻinga ke mou kamata ʻoku kei iiki hoʻomou fānaú, ʻo akoʻi kinautolu ke nau fua honau fatongia ʻi he ngāue ʻa e fāmilí. Ko kimoutolu ko ia ne mou tupu hake ʻi ha ʻapi naʻe akoʻi ai ke mou ngāué, te mou lava ʻo fakamoʻoni he ʻahó ni ki hono mahuʻingá. ʻIo, ko e moʻoni naʻe pehē mai ʻe ʻEletā Samuelasoni kiate au ʻi he Tuʻapulelulu kuo ʻosí, ʻokú ne houngaʻia naʻe akoʻi ia ʻe heʻene tamaí ke ngāue pea naʻe akoʻi foki ʻe heʻene ongo mātuʻa ʻi he fonó ʻa hono malí ke ngāue.

Ko ia ʻoku totonu ke fai ʻe he kāingalotú honau tūkuingatá ke tokonaki e ngaahi tefitoʻi fiemaʻu ʻo e moʻuí—ʻa e meʻakai, vala, mo e nofoʻanga ki honau fāmilí.

ʻOku mahino kiate kitautolu, ʻoku ai ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi he māmaní, ʻoku nau fepaki mo ha ngaahi faingataʻa ʻi heʻenau feinga ke tokonaki maʻa honau fāmilí. ʻOku kau he ngaahi faingataʻa ko iá ha ngaahi mahaki faingataʻa, mole ʻa e malí, fakalahi atu ʻaki ha mātuʻa toulekeleka, pe tokoni ki he ako ʻa e fānaú, mo e ngaahi alā meʻa peheé. ʻOku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fāmili ʻi he ngaahi tuʻunga peheé. ʻOku ou tui te Ne foaki atu ha ivi kiate kimoutolu ke hoko atu hoʻomou moʻuí. Te ne tāpuakiʻi maʻu pē kitautolu kapau te tau kole kiate Ia ʻi he tui.

Ko e Ngāué Ko ha Tokoni

ʻOku ako ʻa e ngaahi ʻulungāanga mo e ngaahi taukei fakangāue leleí, he taimi ʻoku ola lelei ai ha ngaahi ngāué. ʻOku ou fie fakatātaaʻi atu ia. Naʻe pau ke tatau ʻa e fanga pulú ʻi he faama naʻá ku tupu hake aí, ki muʻa ʻi he hopo ʻa e laʻaá ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻe tatau ai pē pe ko e ʻaho Sāpate pe Kilisimasi pe ʻaho mālōlō. Pea tatau ai pē pe naʻe momoko. Naʻe tatau ai pē pe naʻe puke ha taha ʻi he mofí. Naʻe tatau ai pē pe naʻe ulo ʻa e laʻaá pe lahi ʻa e sinoú. Naʻe pau pē ke tatau ʻa e fanga pulú ʻi he pongipongi mo e efiafi kotoa pē.

Ki muʻa ke ʻalu hoku ngaahi tokouá ki he taú, naʻa nau fai ha konga lahi ʻo hono tatau ʻo e fanga pulú. Ka ʻi he 1943, ʻi hoku taʻu 10, naʻá ku ʻalu ai ki he fale tauhiʻanga ʻo e fanga manú, ʻa ia naʻe ʻi ai ha fanga pulu ʻe 10 ki he 12 naʻa nau tatali ke fakahū mai kinautolu ki he fale tatau pulú. Naʻe faʻa pehē ange leʻo lahi ʻeku faʻeé mo ʻeku tamaí ki he fanga pulú, “Mālō hoʻomou lelei ki he pongipongí ni. Ko e meʻa fakafiefia ke vakai atu kiate kimoutolu!” Ka ʻoku ou fie talaatu, naʻe ʻikai ke u maʻu ha ongo pehē ki he fanga pulú ʻi heʻeku kei siʻí.

ʻI he ʻosi hono tatau e pulu kotoa pē, naʻá ku huaʻi leva ʻa e huʻakaú ki ha kapa kālani 10. Naʻe pāuni nai ʻe 80 e mamafa ʻo e kapa taki taha ʻi heʻene fonú. Naʻe faingataʻaʻia hoku ngaahi uoua kei siʻí ʻi heʻeku fetuku atu kinautolu ki he halá ki hono fetuku fakaʻaho ʻe he loli huʻakaú.

Naʻe faʻa tokoni mai ʻeku tamaí ki hono tatau ʻo e fanga pulú, pea tokoni mai mo e fineʻeikí ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻOku ou manatuʻi naʻe tatau ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e fanga pulú ʻo aʻu ki hona taʻu 80 tupu lahi. Ka naʻe ʻikai tatau ʻe heʻeku tamaí ʻa e fanga pulú, koeʻuhí ko e pau ke ne tatau iá, ka koeʻuhí naʻe fiemaʻu ke tatau kinautolu. ʻOku ʻi ai hano faikehekehe. Naʻe ʻikai ke ne lau kinautolu ko ha fanga pulu pē—naʻá ne ui ʻa kinautolu ko Big Blackie, Bossie, Sala mo Petisī. Ko hono lotó ke nau fiemālie. Naʻá ne pehē maʻu pē ʻoku maʻu ha huʻakau lelei mei he fanga pulu ko ia ʻoku fiemālié. Neongo hono ngali faingataʻa e tatau ʻo e fanga pulú, ka naʻe ʻikai pehē ʻe heʻeku tamaí ko ha meʻa ia naʻe fakamālohiʻi ke ne fai; ka ko ha faingamālie ia kiate ia. Naʻe ʻikai ko ha ngāue e tatau ʻo e fanga pulú, ka ko ha tokoni ia ke fai.

Naʻe hanga ʻe he fakakaukau ko iá ʻo tokoniʻi au ʻi heʻeku tupu haké. Naʻe tokoniʻi ai au ke u ʻiloʻi ʻoku fakaʻeiʻeiki e ngāue angatonu kotoa pē. Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he ʻosi ha ngaahi uike siʻi pē, ʻoku hoko ʻeku fai e ngaahi ngāue tuʻu maʻu ko iá, ko ha meʻa ke u maʻu ai ha loto falala pea fakaivia ai au. Naʻá ku pōlepole ʻi heʻeku ngāué. Naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai lava ha taha ʻo ngaohi au ke u ongoʻi māʻulalo ʻi he ngāue naʻá ku faí. Pea hangē ko e lea ʻa ʻElenoa Losevilá, “ʻE ʻikai lava ʻe ha taha ʻo ngaohi koe ke ke ongoʻi māʻulalo, ʻo kapau he ʻikai te ke loto ki ai” (“Points to Ponder,” Readerʻs Digest, Fēpueli1963, 261). ʻOkú ke puleʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú kae tautautefito ki hoʻo fakakaukau ki he ngāué. ʻE tokoniʻi lahi koe ʻe he loto-falalá mo e ongoʻi kuo fakaivia kitá—ʻi he loki akó, ʻi he koló, pe ʻi he ngāué.

ʻOku totonu ke ʻoua te tau pehē ko ha fakamālohi ʻetau ngāue fakaʻahó, ka tau lau ia ko hatau faingamālie. Ko e meʻa ia naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku tamaí ʻi heʻeku ngāue ki he fanga pulú. Naʻe mahuʻinga ʻa e ngaahi akonaki ko iá kiate au ʻi heʻeku moʻuí kotoa, pea ʻoku ou kei ʻalu pē ki he fāmá ʻi he taimi ʻoku ou faingamālie aí.

Fakakaukau ki ai. Kapau naʻe lava ʻe heʻeku tamaí ke ʻiloʻi ha taumuʻa ʻi he fanga pulú, te tau lava foki mo kitautolu ke maʻu ha taumuʻa ʻi heʻetau ngāué.

Ako ke ʻOfa ʻi he Ngāué

Ko e taha e ngaahi founga lelei taha ʻoku ou ʻilo ʻe lava ke te fiefia ai he moʻuí, ko ʻete manako he ngāué. ʻOku hoko hoku uaifi ko Vilá, ko ha sīpinga haohaoa. Naʻe kamata ngāue ki hono mehikitanga mahamahaki ko Petá ʻi hono taʻu 10, ʻo ne fufulu ʻa e ʻū peletí mo fakamaʻa hono falé. Talu mei ai mo ʻene ngāue. Naʻe kehekehe ʻa e faʻahinga ngāue naʻá ne faí ʻi he ngaahi taimi kehekehe ʻo ʻene moʻuí. Naʻá ne tuʻu-ki-muʻa he akó, pea faiako ʻi he kalasi 1 ʻi ha ngaahi taʻu siʻi, peá ne tauhi ʻema fānau ʻe toko fitú, ngāue ʻi he PTA, kau ki he poate ako fakakoló, ngāue fakafaifekaú, fai ha ngaahi malanga ʻe lau teau he Siasí, kau ki ha ngaahi poate fakakolo lahi, pea mo ngāue tokoni foki .

ʻOku lau ʻe he māmaní ha niʻihi ʻo ʻene ngāué ko e ngāue anga maheni pē, hangē ko e tauhi ha fāmili toko lahi. Naʻe kau heʻene ngāué ha ako fakaʻatamai ʻo kau ki ha ngaahi kalasi maʻu mataʻitohí, ka ko ha konga lahi ko ʻene ngāue fakalaumālie pē ʻi hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí. Pea neongo pe ko e hā e ngāue naʻá ne faí, naʻá ne fai ia ʻaki hono lotó kotoa. Naʻá ne maʻu ha fiefia lahi ʻi heʻene ngāué. Naʻá ne talamai kiate au he ʻahó ni pē, ʻokú ne fakaʻamu ke hangē mai ko hono mehikitanga ko Petá, he naʻe hoko hono taʻu 90, peá ne pehē ai ʻokú ne fakaʻamu he ʻikai fuʻu motuʻa ke ngāue. Ko e kakai fiefia taha kuó u maheni mo iá, ʻa e kakai ko ia ʻoku nau fiefia heʻenau ngāué— neongo pe ko e hā ʻa e ngāue ko iá.

Mahalo ʻoku mou manatu ki he talanoa ki he faikehekehe lahi ʻoku hoko heʻetau moʻuí, ʻi he anga ʻo ʻetau fakakaukau atu ki he ngāué.

Naʻe fou atu ha tangata fononga ʻi ha keliʻanga maka, ʻo ne sio ai ki ha kau tangata ʻe toko tolu ʻoku nau ngāue. Naʻá ne fehuʻi kiate kinautolu taki taha pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku nau faí. Naʻe hā mei heʻenau talí, ʻa e kehekehe ʻenau fakakaukau atu ki he ngāue tatau pē.

Naʻe pehē ʻe he tangata ʻuluakí, “Ko ʻeku tā maka.”

Naʻe pehē ange ʻe he tangata hono uá, “Ko ʻeku ngāueʻi ha konga koula ʻe tolu ʻi he ʻaho.”

Naʻe malimali ʻa e tangata hono tolú mo pehē, “ʻOku ou tokoni ki hono langa ʻo ha fale ʻo e ʻOtuá.

Manatu ki he lea motuʻa ko ia ʻoku pehē, “ʻOku makatuʻunga mei hoʻo fakakaukaú, ʻa e māʻolunga ʻo e tuʻunga te ke aʻusiá.”

ʻOku totonu ke tau lava ʻo maʻu ha taumuʻa lelei ʻi ha ngāue pē ʻoku tau fai. Te tau lava ʻo tauhi ki he ʻOtuá ʻi ha faʻahinga ngāue totonu pē ʻoku tau fai. Naʻe pehē ʻe he palōfita Nīfai ko e Tuʻi ko Penisimaní, “ ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17). ʻOku tau kei tokoni pē ki he fānau ʻa e ʻOtuá, neongo ko ʻetau ngāué ko ha tokonaki pē ki he ngaahi fiemaʻu ʻa hotau fāmilí.

ʻOku ʻikai hōifua e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku fakapikopiko pe nofonoá. Naʻá Ne pehē, “ʻE ʻikai maʻu ha tufakanga ʻi he Siasí ʻe he tokotaha ʻoku nofonoa, tuku kehe pē ʻo kapau te ne fakatomala ʻo liliu ʻene ngaahi angafaí” (T&F 75:29). Naʻá Ne toe fekau foki ʻo pehē, “ʻOua naʻá ke nofonoa; koeʻuhí he ʻe ʻikai ke kai ʻe he tokotaha ʻoku nofonoá ʻa e mā pe tui ʻa e ngaahi kofu ʻo e tangata ʻoku ngāué” (T&F 42:42).

Talu mei he kamataʻanga ʻo e Siasí, mo hono akonekina ʻa e Kāingalotú ʻe he kau palōfitá, ke ʻoua te nau moʻui fakafalala ki ha taha ka nau tauhi pē ʻa kinautolu pea fakaʻehiʻehi mei he nofonoá. He ʻikai tuku ʻe he Kāingalotu moʻoní ke ʻoatu e kaveinga honau tauhí ke fai ʻe ha taha kehe. ʻOku totonu ke mou fakapapau heni he efiafí ni ʻe hoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, ke mou moʻui fakafalala pē kiate kimoutolu ʻi he meʻa te mou lavá, ʻi he tuʻunga ʻoku mou ʻi ai ʻi hoʻomou moʻuí.

ʻOku ai ha toko lahi ʻo kimoutolu kau finemuí, ʻoku mou hoko pe te mou hoko ko ha faʻē, pea te mou monūʻia ke mou nofo ʻi ʻapi ʻo tauhi hoʻomou fānaú. Mahalo ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo kimoutolu ngaahi tuofāfine he ʻikai ke mou hoko ko ha faʻē, pea kapau te mou hoko ko ha ngaahi faʻē, he ʻikai lava ke mou nofo taimi kakato ʻi ʻapi. Ko ia, neongo pe ko e hā ha tuʻunga te mou ʻi aí, ʻoku ou tapou kiate kimoutolu ke mou muimui ki he akonaki ʻa hotau palōfitá, ke mou feinga ke mou aʻusia ʻa e ako fakaʻatamai taupotu taha te mou lavá. ʻOku mahuʻinga ʻa e akó. Te mou maʻu ʻi hoʻomou akó ha ongoʻi nonga, kapau ʻoku mou nofo ʻi ʻapi ʻo tauhi ʻa e fānaú. Pea kapau te mou ngāue ʻi he kahaʻú, ʻe lava ai ʻe hoʻomou akó ʻo ʻomi kiate kimoutolu ha ngāue ʻoku mahuʻinga mo fakatupulekina angé.

Kuo pau foki ke angatonu pea taau ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo ʻetau ngāué. ʻOku ʻikai fiefia ʻetau Tamai Hēvaní ʻi haʻatau maʻu ha tupu mei ha ngaahi ngāue ʻoku kovi pe fai fakapikopiko. Naʻe peheni hono fakalea ia ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló: “ʻOku ou ongoʻi moʻoni, ko [kinautolu] ko ia ʻoku nau tali ha vāhenga ka ʻoku ʻikai ke nau foaki ha taimi [feʻunga], ivi, mateakiʻi, mo ha ngāue feʻunga ki aí, ʻoku nau tali ai ha paʻanga ʻoku ʻuli” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1953, 52). ʻIkai ko ha ngaahi lea mamafa ia? Naʻá ne toe pehē foki ʻoku ʻuli mo e paʻanga ko ia ʻoku maʻu ʻi ha ngaahi ngāue kākā pe fakapikopiko hangē ko e kaihaʻá, pele paʻangá, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e lulu monūʻiá, maʻu ha paʻanga he founga ngāue kākaá; fakatau taʻe fakalao atu ʻo e faitoʻo konatapú; pe fakamālohiʻi e masivá, mo e alā meʻa peheé.

Naʻe hanga ʻe Palesiteni Kimipolo ʻo fakafaikehekeheʻi ʻa e ngāue ʻoku fakaʻeiʻeikí mo e ngāue ʻoku koví, ʻo ne pehē:

“Ko e paʻanga maʻá, ʻa e paʻanga ko ia ʻoku maʻu ko ha totongi ʻo ha ʻaho ngāue kakato ʻoku fai ʻi he angatonú. Ko e totongi ia ʻoku feʻunga ki ha ngāue ne fai fakamātoato. Ko e tupu ia ʻoku maʻu mei hano fakatau atu ʻo ha koloa pe fai ʻo ha ngāue. Ko e paʻanga ia ʻoku maʻu mei ha fengāueʻaki ʻoku kaunga lelei ki he taha kotoa pē ʻoku kau ki aí.

“Ko e paʻanga ʻulí ʻa e [paʻanga] ko ia ʻoku maʻu ʻi he kaihaʻá, . . . vaʻinga kumi monūʻiá, . . . ngaahi ngāue taʻe totonú . . . ngaahi totongi fakafufuú mo hono ngāueʻaki ʻo e kakaí ke maʻu ai ha tupu taʻetotonu” (ʻi he Conference Report, Oct. 1953, 52).

ʻOku lahi ha kakai he ʻahó ni ʻoku nau fakataueleʻi e niʻihi kehé, ʻaki hano fakaʻaliʻali anga e founga faingofua ke maʻu ʻaki ha paʻangá, ʻo nau fokotuʻu ange ha ngaahi hala tuʻusi ki he maʻu koloa vavé mo e moʻui fiemālié. ʻOku tau fanongo maʻu pē ʻo fekauʻaki mo kinautolu. Ko e ngaahi founga ia ke fakataueleʻi pē ʻa e fakakaukaú, pea kuo toutou lea ʻa e kau palōfitá ke ʻoua naʻa tau tō ki he ʻahiʻahi ʻo e “paʻanga maʻungofuá.” Kuo pau ke ʻoua naʻa mole ʻiate kitautolu ʻetau fakaʻutoʻuta leleí, ka tau fua tautau ʻa e koví mo e leleí, pea tau pikimaʻu ki he ngaahi ʻuhinga mahuʻinga ange ʻo e moʻuí.

ʻOku ʻi ai ha toko lahi ʻi he māmani ʻo e ngāue fakaʻahó ni, ʻoku nau ongongataʻa fakalaumālie tuʻunga ʻi heʻenau fakakaukau fakakakanó. Fakaʻehiʻehi meiate kinautolu. Ko ha meʻa fakamamahi ia hano fokotuʻu kitautolu ʻe heʻetau ngāué ke tau fetuʻutaki mo ha kakai te nau fakaʻauha hotau tuʻunga fakalaumālié. “He ko e hā hono ʻaonga ki ha tangata, ʻo kapau ʻe maʻu ʻe ia ʻa māmani kotoa pē, kae mole hono laumālie oʻoná?” (Maʻake 8:36). Kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻEikí “ʻoku ʻikai maʻu ʻe he tangata fakakakanó ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá: he ko e vale ia kiate ia: pea ʻoku ʻikai te ne faʻa ʻilo ia, he ʻoku ʻilo fakalaumālie pē ia” (1 Kolinitō 2:14).

ʻOku fakanatula pē foki ke tau feinga ke potupotu-tatau e ngāué, mālōloó, mo e fakamālolooʻi ʻo e sinó. He ʻikai mahuʻinga e mālōloó mo hono fakamālōlooʻi ʻo e sinó, kapau he ʻikai ke ʻi ai ha ngāue. ʻOku ʻi ai ha lea motuʻa ʻoku pehē, “Ko e ngāue faingataʻa tahá, ʻa e taʻe fai ha meʻá.” ʻOku ʻikai ke ngata ʻi heʻene fakafiemālie mo mahuʻinga ke te mālōloó, ka kuo fekauʻi foki kitautolu ke tau mālōlō ʻi he ʻaho Sāpaté (vakai, ʻEkesōtosi 20:10). ʻOku talaʻofa mai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté, “te [nau] maʻu ʻa e mahu ʻo e māmaní” (T&F 59:16).

Mahalo ʻoku ʻiloʻi ʻe ha niʻihi ʻo kimoutolu, naʻá ku nofo mo Sisitā Sōlenisoni ʻi ʻĒsia ʻi ha ngaahi taʻu siʻi. Lolotonga ʻema ʻi aí, naʻá ma fanongo ai ʻi ha palōvepi motuʻa ʻoku pehē, “Fili ha ngāue ʻokú ke ʻofa aí, pea he ʻikai ke ke ngāue koe ʻi ha ʻaho hoʻo moʻuí.” Ko hono moʻoní, naʻá ku pehē ko ha fakaʻānaua pē ia. ʻOku ʻikai ke u loto ke hangē ʻoku ou fakatupu loto mamahí. Ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai fakanatula ke fakamānako maʻu pē ʻa e ngāué. ʻOku ou tui ʻe feʻunga ange ʻa e faleʻi naʻe fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. Naʻá ne pehē, “Fili ʻa e tokotaha ʻokú ke ʻofa aí, pea ʻofa ʻi he tokotaha naʻá ke filí” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1988, pe Ensign, Nōvema 1988, 71). Ko ʻene lea ʻeni fekauʻaki mo e nofo malí, ka te u pehē ʻoku mahuʻinga foki ʻa e faleʻi ko ʻení ki he ngāue kuo mou filí. Fili ʻa e ngāue ʻoku mou ʻofa aí, pea ʻofa ʻi he ngāue kuo mou filí.

Ko e meʻa ʻoku ou ʻuhinga ki aí, ʻoku toko lahi ha kakai ʻoku nau pehē maʻu pē, ʻoku totonu ke lahi ange e meʻa ʻoku nau maʻu mei heʻenau ngāué, pe lelei ange ʻenau ngāué, pe siʻi ange hono fai ʻo e ngāue tatau he ʻaho kotoa pē! Pea ko e taimi ko ia ʻoku faingataʻa ai e moʻuí—he kuo pau pē ke hoko ia—ʻoku nau pehē leva, naʻe ʻikai aʻusia ʻe heʻenau ngāué ʻa e meʻa naʻa nau ʻamanaki ki aí. Pea nau kamata leva ke pehē ʻoku maʻuiʻui ange ʻa e musié ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ʻaá. Te nau kamata pehē leva, “Kapau pe ā naʻá ku ako fakafaitoʻo kae ʻikai ako lao, naʻá ku mei hoko ko ha toketā tuʻu-ki-muʻa.” Pe te nau pehē, “Pehe ange mai naʻá ku maʻu ʻene ngāue mahuʻingá. Kapau naʻá ku hoko ko ha pule ʻo hangē ko iá, te u ngāue mālohi mo fai lelei ki he kakaí, peá u lavameʻa.”

Ko e kakai ko ia ʻoku ʻikai te nau ikuʻi ʻa e ʻahiʻahi ko ʻení, ʻoku faʻa faingataʻa ke nau aʻu ki he lelei tahá ʻi ha faʻahinga ngāue. ʻOku nau manako ʻi ha faʻahinga ngāue, pea kamata ke nau tokanga ki he “ngaahi meʻa iiki mo faingofuá,” pea iku ʻo nau fakafisi mei he ngāué, ʻo tulia honau manakó neongo pe ʻe iku ki fē. ʻOku nau hiki mei he ngāue ki he ngāue, pea ʻikai nofo fuoloa ʻi ha ngāue ke nau aʻu ki he tuʻunga lelei tahá. (Kapau ʻoku ongoʻi loto lavea ha taha ʻi heʻeku leá, ʻoku ou fakaafeʻi atu koe ke ke fakatomala.)

Ko e hili pē hoʻo fili hoʻo ngāué, ʻofa ai! ʻOku ʻikai ha ngāue ia ʻe haohaoa. ʻOku ʻi ai hano faingataʻa ʻo e ngāue kotoa pē, mo hono ngaahi ʻaho ngāue fakafiú. ʻOku hangē pē ko e nofo malí, te mou toki lavameʻa mo aʻusia ʻa e lelei tahá ʻi hoʻomou ngāué, ʻo kapau te mou ngāue faivelenga mo kīkīvoi ai ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Tuku muʻa ke u ʻoatu ha fakatātā. Naʻe fakahā mai ʻe he tangata tā-valivali mo tā-tongitongi ʻiloa ko Maikolo ʻAniseloú ʻa e ʻilo ko ʻení ʻo kau ki heʻene ngāué. Naʻá ne pehē, “Kapau ʻe ʻilo ʻe he kakaí ʻa e ngāue lahi naʻe pau ke u fakahoko ke u mataotao ai heʻeku ngāué, he ʻikai ʻaupito ngali fakaʻofoʻofa fēfē ia.” Mahalo kuo sio tonu hamou niʻihi he fakaʻofoʻofa ʻo e ngāue ʻa Maikolo ʻAniseloú. Ka ko e toko fiha nai ʻo kitautolu kuo tau kiʻi tuʻu hifo ʻo fakakaukau ki he ngāue lahi mo faingataʻa ʻo hono tongitongi ʻo e ʻīmisi ʻo Tēvitá mei ha konga maka māpele! Ke tongitongi ha maka fute 14 ʻo Tēvita! Pea ʻoku ʻikai foki ko Tēvita ʻa e ʻuluaki tā-tongitongi ʻa Maikolo ʻAniseloú. ʻOku ʻikai toe vieveiua naʻá ne faingataʻaʻia hono tā ha ngaahi ʻīmisi ʻe lau teau pe lau afe ki muʻa peá ne toki tongitongi ʻa e ʻīmisi fakaʻofoʻofa ko iá. ʻIkai ne mei fakamamahi nai ha pehē ʻe Maikolo ʻAniselou ʻi he ngaahi ʻuluaki taʻu ʻo ʻene ngāue faingataʻa ki hono tongitongi ʻo e maka māpelé, ʻoku fuʻu faingataʻa pea fakahela mo fakapipiko ʻa e ngāué, pea ʻe sai ange haʻane hoko ko ha tangata faʻu tohi? Ko hono moʻoní, kapau naʻá ne fai e liliu ko iá, mahalo te ne ʻiloʻi ʻoku fakahela mo fakapipiko foki mo e faʻu tohí.

Te mou lavameʻa lahi ange kapau te mou fakakukafi ʻi hoʻomou ngāué neongo hono faingataʻa e ngāué mo e ngaahi meʻa iiki mo faingofua fakaʻahó. Mou tokanga taha ki he ngāue ʻoku mou lolotonga faí, pea fakaʻehiʻehi mei he fakatauele ʻo e kumi ki ha ngāue lelei angé. Ko hono moʻoní, te u lava ʻo pehē atu, ʻoku ʻikai mahuʻinga pe ko e hā ha ngāue ʻoku mou filí. ʻOku ou palōmesi atu, kapau te mou vilitaki ai, pea mou tūlifua ki he haohaoá ʻi he ngāue kuo mou filí, te mou fiefia ʻi he lavameʻa lahi te mou fakahokó, pea te mou iku ʻo ʻofa ʻi hoʻomou ngāué ʻo laka hake ʻi he meʻa naʻa mou ʻamanaki ki aí.

Ko Ha Ngaahi Faleʻi

ʻOku ou fie lau atu ha ngaahi faleʻi kehe kiate kimoutolu.

ʻUluakí, feinga mālohi ke mou fengāueʻaki lelei mo e kakai kehé. ʻOua te mou hoko ko ha konga ʻo e palopalemá, ka mou hoko ko e founga hono fakaleleiʻí. ʻIo, hoko ko ha maama, kae ʻikai ko ha fakamaau. Kuo ʻiloʻi mei ha ngaahi fakatotolo ne fai, ʻoku ʻikai faʻa mole e ngāue ʻa e kakaí koeʻuhí ko e ʻikai te nau maʻu ha ʻilo fakatekinikale pe ngaahi taukei pe poto fakangāué. ʻI he taimi lahi, ko e faingataʻá ko e ʻikai te nau lava ʻo fengāueʻaki lelei mo e niʻihi kehé. ʻOku ou ʻiloʻi he ʻikai te mou lava ʻo fakafiemālieʻi e loto ʻo e kakaí ʻi he taimi kotoa pē, ka te mou lava ʻo fakafiemālieʻi ʻa e loto ʻo ha toko lahi ʻo e kakaí ʻi he taimi lahi—kae tautautefito ki he taimi ʻoku kau ai homou pulé he kakai ko iá.

, manatuʻi ʻoku ʻikai ke faʻa fakalakalaka ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻoku nau fakamaauʻi ai pē kinautolú. ʻOku ou fie fakahā atu, kuo lahi ange haʻaku fakalakalaka ʻi heʻeku moʻuí mo ʻeku pisinisí tuʻunga ʻi he fakaangá kae ʻikai ko ʻenau vikiʻi aú. Mou ako ke fua hoʻomou ngāué, ʻaki e meʻafua ʻa e niʻihi kehé. Kapau ʻe pehē atu ʻe homou pulé ʻoku mou ʻitangofua, peá ke fakakaukau fakamaatoato ki ai. Kapau ʻe pehē atu ʻe homou malí oku mou ʻitangofua, pea toe talaatu ʻe homou kaungāmeʻá ʻokú ke ʻitangofua, mahalo ʻoku mou ʻitangofua pē. Kapau te mou fanongo ki ha ngaahi fakaanga pehē, mou fanongo ki muʻa pea mou toki fakaʻikaiʻi ia. Vakavakaiʻi ia. Fakakaukauʻi ia. ʻOku mou pehē ʻoku feʻunga nai ke fai ha ngaahi liliu? Ako ke mou feohi lelei mo e kakai kehé, neongo hono lahi ʻo e ngaahi fakaangá. Te ke lava ʻo feohi lelei mo kinautolu, kapau ʻokú ke loto ʻaki.

Tolú, hoko ko ha taha fakatuʻamelie. ʻOua te ke tali ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku fakatupu holomuí, tautautefito ki he taimi ʻoku fai hangatonu atu ai kiate koe fakafoʻituituí. ʻOua te ke tali ha ngaahi fakamatala fakalotosiʻi fekauʻaki mo hoʻo Tamai Hēvaní. Fakakaukauʻi e maʻuʻanga ʻo e fakamatala ko iá—ko e haʻu ia meia Sētane. ʻOua te ke tali ha ngaahi fakamatala fakalotosiʻi fekauʻaki mo e kau taki ʻo e Siasí ni, pe ko e Siasí ʻi heʻene hoko ko ha kautahá. ʻOku fie maʻu e ngāué ke tekeʻi ʻaki ʻa e ngaahi pōpoaki ʻa Sētané, pea ʻomi ʻe he ngāue ko iá ʻa e fiefia.

Ko ha kiʻi faleʻi ʻeni ki he niʻihi toki ʻosi mai mei he ngāue fakafaifekaú: ʻOua te mou liʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoní pe ngaahi ʻulungāanga, pe ngaahi meʻa mahuʻinga naʻa mou ako ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Mou teuteu lelei. ʻOku ʻikai ʻamanaki atu e Kau Takí ia ke mou tui sote hina mo hēkesi mo suti lanu fakapoʻupoʻuli ʻi hoʻomou foki mai ko ʻeni ki he akó, ka ʻoku totonu ke mou tauhi e tuʻunga teuteu lelei mo maau ko ia naʻa mou ako ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Teuteu ʻo taau mo ha taha lavameʻa! Ko e taimi ʻoku hanga ai ʻe homou tōʻonga fakafoʻituituí ʻo fakafōtunga mai ʻa e maʻa, anga-fakaʻeiʻeiki, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí naʻa mou akoʻi ʻi hoʻomou hoko ko ha faifekaú, te nau tokoniʻi lelei ai koe ʻi he ngāueʻangá!

Fakamāʻopoʻopó

ʻE lava ʻo fakanounouʻi ʻeku pōpoaki ki he efiafi ní ʻi ha kupuʻi lea ʻe ua. Ko e ʻuluakí, ko ha lea ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei. Naʻá ne pehē, “ʻOfa ke tau ʻiloʻi ko e faingamālie ke ngāué ko ha meʻaʻofa ia, ko e mālohi ke ngāué ko ha tāpuaki, pea ko e ʻofa he ngāué ko e lavameʻá ia” (Pathways to Happiness, 1957, 381).

Ko hono uá, ko e lea ia mei hotau palōfita moʻuí, ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī. Naʻá ne pehē: “Ko e lahi taha ʻo e ngāue he māmaní ʻoku ʻikai fakahoko ia ʻe he kau mataotaó. ʻOku fakahoko ia ʻe he lāuvale ʻo e fonuá ʻoku potupotutatau ʻenau moʻuí pea kuo nau ako ke ngāue ʻi ha founga makehe ʻaupito” (“Our Fading Civility,” lea ʻi he tānaki tuʻunga ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he faʻahitaʻu matalá, ʻAho 15 ʻo ʻEpeleli, 1996, 15). Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kuo ʻosi mahino pē ʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa fakatupu loto-mamahi mo fakalotofoʻi ʻi he fonongá.

ʻOku fakafiemālieʻi kitautolu ʻe ʻOasoni F. Uitenī ʻaki ʻeni:

ʻOku ʻikai taʻeʻaonga ha mamahi te tau ongoʻi, pe ha ʻahiʻahi te tau aʻusia. ʻOku tokoni ia ki hotau akoʻí, ki hono fakatupulekina e ngaahi ʻulungāanga fisifisimuʻa hangē ko e faʻa kātakí, tuí, lototoʻá mo e loto fakatōkilaló. Ko e ngaahi faingataʻa kotoa ʻoku tau kātekiná, tautautefito kapau te tau fāifeinga ke kātakiʻi ia, ʻokú ne fakatupulekina ai e ʻulungāangá, fakahaohaoaʻi hotau lotó mo hotau laumālié, pea tau lotoʻofa ai mo manavaʻofa, pea taau ke ui ai kitautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá . . . pea ʻoku fakafou atu ʻi he mamahí mo e faingataʻaʻiá, ongosiá mo e faingataʻaʻiá, ʻa ʻetau akó pea tuʻunga ai ʻetau ʻi heni ke aʻusia iá mo ofi ai ke tau tatau mo ʻetau Tamai mo e Faʻē ʻi hēvaní (Spencer W. Kimball, Faith Precedes the Miracle [1972], 98)

ʻI heʻeku hoko ko ha tamaioʻeiki loto-fakatōkilalo ʻa e ʻEikí, ʻoku ou palōmesi atu mo tāpuakiʻi kimoutolu, ʻi hoʻomou feinga ko ia ke tauhi e ngaahi tuʻunga moʻui kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻi he folofolá mo ʻEne kau palōfitá, ʻi hoʻomou akó, lotú, pea ʻi hoʻomou totongi vahehongofulú mo e ngaahi foakí mei hoʻomou ngāué, te mou lavameʻa ange ai ʻi hoʻomou moʻuí kotoa pea pehē ki hoʻomou ngāue fakaʻahó. Te mou hoko ai ko ha kau ngāue lelei ange. Te mou hoko ako ko ha tokotaha lavameʻa. ʻE lelei ange ai hoʻomou ngāué. ʻE hoko ia koeʻuhí ʻe nofoʻia kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻo ne tokoniʻi mo fakamālohia kimoutolu.

ʻOku ou ʻomi ha pōpoaki ʻofa makehe mei hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Hingikelií. Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Hingikelī ki he kāingalotu ʻo e siteiki ʻoku nofo aí, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻikai kovi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokó, ʻo hangē ko ʻetau fakakaukaú he taimi ʻe niʻihi. . . . ʻOku ou fakatuʻamelie lahi atu ki he kahaʻu ʻo e Siasí ni. ʻOku ou fakatuʻamelie lahi atu ki he toʻu tupu ʻo e Siasi ko ʻení. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau manavahē. ʻOku ʻikai ha meʻa ke tau manavahē ki ai, kapau ʻoku tau moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí, pea fai ʻetau ngaahi filí ʻo fakatatau mo e maama ʻo e ongoongoleleí. Pea kapau te tau tūʻulutui ʻo lotu ki he ʻEikí ke Ne fai mai ha fakamaama mo foaki mai ha ʻilo mo ha fakahinohino pea mo ha loto-toʻa, ta ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau manavahē.”

Ko ia, ʻi he pōní ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeiná, ʻoku ou fie fai atu ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ou tui ki he Siasí ni. ʻOku ou tui ki he ngaahi meʻa kuó Ne folofolaʻakí. ʻOku ou tui ki Heʻene folofola ki he kau Nīfaí ʻo pehē, “Naʻá ku ngaohi ʻa e langí mo e māmaní pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí. Naʻá ku nofo mo e Tamaí talu mei he kamataʻangá” (3 Nīfai 9:15). ʻOku ou ʻiloʻi ko e ʻAlo Ia ʻo ʻElohimi, ʻa ia ko e Tamai naʻá Ne fakatupu ʻa ʻĀtama mo ʻIví. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe hoku ngaahi kaumeʻa kei talavou naʻe ʻaloʻi mai Ia ʻe Mele ʻi Pētelihema ʻi Siutea, ke Ne hoko ko e ʻAló. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e fakamatala ʻa Mātiu ʻo kau ki Hono ʻaloʻí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Hēlota ko e Tuʻí. Naʻe folofola mai ʻa Sīsū Kalaisi ʻo pehē, “Ko au ko e maama ʻo māmaní; ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí” (Sione 8:12). ʻOku ou tui kia Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene folofola, “Kapau ʻe fai ʻe ha tangata ki heʻeku leá, ʻe ʻikai ʻaupito mamata ia ki he maté” (Sione 8:51). ʻOku ou ʻiloʻi naʻá Ne hā mo ʻEne Tamaí ki he Palōfita kei talavou ko Siosefa Sāmitá.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau ngāué, ʻo kapau te tau tokoni kiate Ia ʻi Heʻene ngāué. “He ʻe tohi ʻa e ngaahi hingoa ʻo e kau māʻoniʻoní ʻi he tohi ʻo e moʻuí, pea te u tuku kiate kinautolu ha tofiʻa ʻi hoku nima toʻomataʻú. Pea ko ʻeni, ʻe hoku kāinga, ko e hā haʻamou fakaanga ki he meʻá ni? ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku tatau ai pē pe te mou fakaangaʻi ia pe ʻikai, he kuo pau ke fakamoʻoni ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 5:58). ʻOku ou ʻiloʻi pea ʻoku ou fakamoʻoniʻi, ʻoku tau maʻu ha palōfita moʻui, ʻa ia ko Kōtoni B. Hingikelī, pea te ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ngāué, ʻo kapau te tau tokanga ki heʻene faleʻí.

ʻE hoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, ko kimoutolu e ʻamanakiʻanga ʻo e Siasí ni. Ko kimoutolu e ʻamanakiʻanga ʻo e ngaahi kolo ʻoku mou nofo aí. Te mou hoko ʻi he kahaʻú ko ha kau takimuʻa ʻo e Siasí ni, ngaahi koló, pea mo e māmaní. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻi he loto fakatōkilalo, kapau te mou ngāue maʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, te Ne tāpuekina mo tauhi kimoutolu ʻi he toenga homou ngaahi ʻahó. Pea ʻoku ou fai atu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ʻi Hono huafa toputapú, ʻio, ʻa hotau ʻEiki, Huhuʻi, mo hotau Fakamoʻuí, ʻa ia ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

 
© 2009 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy