Folofolá: ʻOku Totonu Ke Lahi Hake ʻa e Holi Ki Aí ʻi he Holi ki he Koulá; ʻOku Huʻamelie Hake Ia ʻi he Honí
Sisitā Susan W. Tanner
Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí
Faeasaiti Maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 11 ‘o Sepitema, 2005 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí
ʻOku ou fakamālō atu ki he kuaea fakaʻofoʻofá. Naʻe mālie ʻa e hivá, pea naʻá ne fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié. Naʻá ku houngaʻia ʻaupito ʻi he lotu kamatá. Naʻá ku fakatokangaʻi foki ʻa e kole makehe ʻa e lotú ke ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e Laumālié ʻi he pooni pea lava ke ueʻi fakalaumālie kitautolu ʻi he ngaahi founga te tau mātuʻaki fiemaʻu aí. Ko ʻeku lotú ia. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he faingamālie ʻoku ou maʻú ke u fakataha ai mo kimoutolu he pōní. Ka ʻoku ou fakaʻamu ʻe lava ke hoko ʻo hangē ko e fakatahaʻanga fakalaumālie ne faʻa fai he taimi fuoloá, ʻo u fakaafeʻi kimoutolu ki hoku loto falé ʻo tau talanoa vāofi ai ʻo hangē pē ko haʻaku fai ki haʻaku fānau totonu ʻi he toʻu ko ia ʻoku mou ʻi aí. Mahalo te u kamata ʻaki pē haʻaku talanoa ki heʻeku tama fefine ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekaú. ʻIkai ko e meʻa ia ʻoku fai ʻe he ngaahi faʻē toko lahi ʻoku ngāue fakafaifekau ʻenau fānaú? Ne u talaange kiate ia ʻi haʻaku tohi ki muí ni mai
te u lea he pooni ʻo kau ki heʻeku manako he folofolá. Ko ʻene talí mai ʻeni:
“ʻOku ou fiefia he teu ke lea e Fineʻeikí ʻo kau ki he ako folofolá! ʻOku ou ongoʻi ko e taha ʻo e ngaahi founga ne u liliu lahi taha aí ko ʻeku founga ako ʻo e folofolá. ʻOku ou manako he ako e folofolá he taimí ni. ʻOku ou fiefia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou maʻu ai ha faingamālie ke ako ai iá. ʻOku ʻikai ke u lava ke fakamatalaʻi, ka ‘oku hangē ʻoku tatau ia mo e lau ʻi he ʻAlamā 32:28, ʻoku fakaʻau ke melie ʻa e folofolá. ʻOku ou manako ai! ʻOku ou fakakaukau naʻá ku faʻa saiʻia he folofolá, ka ko e taimí ni, ʻoku ou manako ai! ʻOku talamai ʻe hoku hoá ʻokú ne ʻiloʻi maʻu pē ʻa e teu ke u kumi ha potufolofolá he ʻoku tala pē ʻe hoku matá ʻa ʻeku fiefiá pea kamata ke u huke e ngaahi pēsí. ʻOku ou manako ke tali ʻaki e folofolá e ngaahi fehuʻí.”
ʻOku ou fakaʻamu ʻoku maʻu ʻe heʻeku tama fefine ʻi ʻAositelēlia ha faingamālie ke fanongo ki he pōpoakí ni pea lava ke toe fakaʻaiʻai lahi ange ai ia ʻi heʻene ako e folofolá. ʻOku pehē pē ʻa ʻeku fakaʻamu ʻe hoko ʻa e folofolá ʻo melie kiate kimoutolu foki ʻo hangē ko ʻene hoko kiate ia mo aú, he ko e moʻoni, “ʻoku totonu ke lahi hake ʻa e holi [ki he folofolá]. . . ʻi he koulá . . . pea huʻamelie lahi hake ia ʻi he honí’’ (Saame 19:10).
Ko e Melie ʻa e Folofolá
ʻOku mou manatuʻi ʻa Tevia, ʻa e tangata tufa huʻakau mo hono ngaahi ʻofefine ʻe toko nimá ʻi he foʻi faiva hiva ko e Fiddler on the Roof, ʻa ē naʻá ne fakaʻānaua peheange mai naʻe koloaʻiá? Ko e hā ha meʻa te mou fakaʻamu ke maʻu kapau ne mou koloaʻia? Mahalo e tatau pē e ngaahi meʻa ʻe niʻihi mo ia naʻá ne fakaʻamuá. Naʻá ne fakaʻamu ke ne ʻiloa, ʻi ai hono fuʻu fale lahi, ke ʻoua naʻá ne toe ngāue lahi, mo e hā fua. Ka naʻe ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻeni ia naʻá ne fakaʻānaua lahi taha ki aí. ʻE ngali faikehe kiate kitautolu e meʻa ia naʻá ne fakaʻānaua lahi ke ne maʻú ʻo kapau ʻe fakafokifā pē kuó ne hoko ʻo koloaʻia. Manatuʻi naʻá ne hiva ʻo pehē:
“Ka ne u koloaʻia, te u maʻu e taimi ʻoku ʻikai ke u maʻu
Ke u ʻi falelotu ai ʻo lotu
Pea ʻi ai mahalo haku nofoʻanga he holisi faka-hahaké.
Te u talanoa mo e kau tangata potó ki he ngaahi tohi māʻoniʻoní,
He houa ʻe fitu he ʻaho kotoa pē.
Ko ia e lelei tahá ʻi he ngaahi meʻa hono kotoa.’’
(Fakalea ʻe Sheldon Harnick, “If I Were a Rich Man,” Fiddler on the Roof [1965].)
Kapau naʻá ke koloaʻia, te ke fakamoleki ho taimi ʻataá ki hono ako e ‘’ngaahi tohi māʻoniʻoní’’ pe ngaahi folofolá ʻi ha ngaahi houa lahi he ʻaho kotoa? Kapau naʻá ke koloaʻia, ʻe hoko nai haʻo maʻu ha taimi lahi ange ke ke ako fakamātoato ai e folofolá ko e fiefia lahi taha ʻe lava ke ke fakakaukau atu ki aí?
ʻOku lau ʻe he Tui Faka-Siú ko ha tāpuaki melie mo ha faingamālie maʻongoʻonga—ʻa hono ako ʻo e ngaahi tohi māʻoniʻoní. Ko hono moʻoní, ʻi he tala tukufakaholo ʻe niʻihi ʻa e kau Siú ʻi he kamata ako ʻe ha kiʻi tamasiʻi ki he tohi Torah, naʻe ʻoange ke ne ʻahiʻahiʻi ha meʻi honi koeʻuhí ke ne lava ʻo fakafekauʻaki hono ako ʻo e ngaahi tohi māʻoniʻoní mo e melié. Naʻe fakataumuʻa ʻeni ke ne poupouʻi e lau ʻi he Ngaahi Sāmé: “ʻOku huʻamelie lahi hoʻo ngaahi folofolá ki hoku ifó! ʻIo, ʻoku melie lahi ʻi he honi ki hoku ngutú!’’ (Saame 119:103).
ʻOku tatau pē ʻa hono fakatatau ʻe he Saame 19 ʻa e folofolá ki he koulá mo e honí. ʻOku fiefia e tangata faʻu Sāmé ʻi he folofola ʻa e ʻEikí, ʻi heʻene pehē:
“Ko e fono ʻa [e ʻEikí] ʻoku haohaoa, ʻokú ne liliu ʻa e laumālié; ko e fakaʻilo ʻa [e ʻEikí] ʻoku tuʻu maʻu, ʻokú ne fakapotoʻi ʻa e valé.
“Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa [e ʻEikí] ʻoku totonu, ʻoku nau fakafiefiaʻi ʻa e lotó: ko e fekau ʻa [e ʻEikí] ʻoku māʻoniʻoni, ʻokú ne fakamaama ki he matá.
“Ko e manavahē ki [he ʻEikí] ʻoku maʻa, pea tolonga ʻo taʻe ngata. Ko e ngaahi fakamaau ʻa [e ʻEikí] ʻoku moʻoni mo māʻoniʻoni kotoa pē.
“ʻOku totonu ke lahi hake ʻa e holi ki aí ʻi he holi ki he koulá, ʻio, ʻi he koula lahi mo leleí: ʻoku huʻamelie lahi hake ia ʻi he honí mo hono toʻi ʻo e honí.
“Pea kuo valokia ai foki ʻa hoʻo tamaioʻeikí; pea ʻi he tauhi ki aí ʻoku lahi hono totongí’’ (Saame 19:7–11).
Ko e ngaahi lea kotoa ko ʻeni ʻi he potufolofola ko ʻení—ʻa e fonó, fakamoʻoní, ngaahi tuʻutuʻuní, ngaahi fekaú, manavaheé (pe ʻapasiá), mo e ngaahi fakamāú—ko e lea ʻuhinga tatau ia ki he folofola ʻa e ʻEikí pe ngaahi tohi folofolá. ʻOku totonu ‘’ke lahi hake ʻa e holi’’ ki aí. . . . ʻi he koulá, ʻio, ʻi he koula lahi mo leleí: [pea] huʻamelie ange ʻi he honí mo hono toʻi ʻo e honí.’’
Taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fakakaukau ʻoku totonu ke lahi ange ʻetau ongoʻi tatau mo Tevia mo ʻeku tama fefine ʻoku ngāue fakafaifekaú. ʻOku melie nai e folofolá kiate kitautolu—ʻo mahuʻinga tatau mo e koulá pea huʻamelie ange ʻi he honí? ʻOku tau keinanga ai, fiefia ʻi ai, pea tau faʻa fifili ki ai ʻo hangē ko e akonaki ʻa Nīfaí? (Vakai, 2 Nīfai 4: 15–16). ʻOku tau fakatatau e folofolá kiate kitautolu ʻo hangē ko e akonaki ʻa Sēkopé? (Vakai, 2 Nīfai 6:5) ʻOku tau fekumi ʻiate kinautolu ke ʻilo e ngaahi folofola pau ʻa e ʻEikí kiate kitautolú, ʻo hoko ai ʻa e fakauluí, ʻomi ʻa e potó, fakamāmá, fakahaá, fakafiemālié, mo e fiefiá? ʻOku tau ʻiloʻi nai ko e taha kinautolu ʻo e ngaahi tāpuaki melie mo lāngilangiʻia taha ʻoku tau maʻú?
Fiekaia ki he Folofolá
Mahalo kapau ne tau fiekaia ange ki he folofolá te nau melie mo toe mahuʻinga ange kiate kitautolu. Naʻá ku ʻaʻahi ki ʻAfilika he ngaahi māhina siʻi kuo hilí, ki he feituʻu ʻoku faʻa fiekaia ai e kāingalotú ki he meʻakaí kae toe lahi ange ʻa ʻenau fiekaia ki he folofola ʻa e ʻEikí. Ne u ongoʻi ai e mālohi e ngaahi laumālie ʻo e kakaí mo e fuʻu tui lahi naʻa nau maʻú ʻi he ngaahi fonua taki taha ʻe fā ne u ʻaʻahi ki aí. Naʻa nau masiva he ngaahi koloa ʻo e māmaní ka naʻa nau tuʻumālie fakalaumālie. Naʻa nau maʻu e ngaahi tala fakafiefia ʻo e ongoongoleleí—ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga mei he folofolá. Naʻa nau ō mo ʻenau ngaahi tohi folofola ʻa ia kuo lahi ʻenau fakaʻaongaʻí ki he fakatahaʻanga kotoa pē. Naʻa nau faiako meiate kinautolu, lau meiate kinautolu, ʻiloʻi kinautolu, mo nau ʻofa ʻiate kinautolu.
Ko e moʻoni ne ʻi ai ha houalotu sākalamēniti ʻe taha, naʻe lue atu ha talavou ke fai ʻene leá pea ko ʻene folofolá pē naʻá ne toʻotoʻo atú. Naʻá ne maʻu ha ngaahi ʻulungāanga tatau mo ia ʻoku faʻa maʻu ʻe ha kau talavoú ʻi he taimi ʻoku nau lea aí, ʻo nau hanga pē ki lalo mo sēlue pe honau vaʻé, ka naʻe ongo mālohi ʻene pōpoakí. Naʻá ne akonaki fekauʻaki mo e feilaulaú, ʻo ne kamata ʻaki pē e ngaahi potufolofola mei he Fuakava Motuʻá ʻo kau ki he feilaulau ʻaki ʻa e totó. Hili ko iá naʻá ne hiki lelei mei ai ki he 3 Nīfaí ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo ne pehē kuo ngata e ngaahi meʻa motuʻá ʻi he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí, he ko e feilaulau ʻokú Ne finangalo ke fakahoko he taimi ní ko ha loto mafesi mo e loto fakatomala. Naʻe ʻikai te ne hiki ʻene malangá, kae fai ʻaki pē ʻene ʻilo ki he tokāteliné. Ko ha sīpinga ia ʻo e founga ʻoku totonu ke tau taki taha faiako ʻaki mei he ngaahi folofolá.
Ne u toe fakakaukau pē ki he Saame 19 ʻi heʻene fekauʻaki mo e kāingalotú ni. Ko e fono ʻa e ʻEikí ne fakahoko ai honau fakauluí. Naʻe ngaohi ʻe he fakamoʻoni ʻa e ʻEikí ʻa e kāingalotu mahinongofua mo ʻatamai lelei ko ʻení ke nau potó. Naʻe maama honau matá pea fiefia honau lotó koeʻuhí he naʻa nau maʻu e fonó, ʻa e fakamoʻoní, ngaahi tuʻutuʻuni, mo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Naʻe ‘i ai ha feituʻu ia ʻe taha ne u ʻaʻahi ki ai naʻe lue lalo pē ʻa e kakaí ʻi ha houa ʻe fā ki ha fakataha naʻe fakahoko. Naʻe ʻikai ha meʻalele ke nau ʻalu ai, taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai hanau sū, pea siʻi mo ʻenau meʻakaí. Ko ha kakai faama kinautolu pea kuo taʻu lahi ‘enau laʻalaʻaá. Ka naʻa nau kei keinanga pē he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe ‘’lahi hake ʻa e holi ki aí. . . . .ʻi he koulá, . . .[pea] huʻamelie lahi hake. . . . ʻi he honí.’’
ʻI ha toe fonua ʻe taha ʻi ʻAfilika, ne u ʻilo ai ha kakai toko lahi ange ne nau maʻu ʻa e holi ke akoʻi kiate kinautolu e folofola ʻa e ʻEikí. ʻI he ʻaho ne mau tau atu aí, ne ʻikai lele ha meʻalele ia ko e tu’utu’uni e puleʻangá ko e ʻikai ha penisini. Naʻe ʻilo fakapapau ʻe he palesiteni siteikí ko e toko 700 ʻo e kāingalotú naʻa nau palani ke ō ange ki heʻemau faeasaití he ʻikai ha meʻalele ke nau ō ange ai. Naʻa mau talaange te mau akoʻi ʻa kinautolu ʻe ʻalu angé, ‘o tatau pē pe ‘e toko lahi pe toko siʻi. ʻI heʻemau hū atu ki he lokí ki muʻa pea kamatá, ne mau vakai ki ha Kāingalotu ʻe toko 300 tupu ne nau tangutu ʻapasia mo fakalongolongo ʻo fanongo ki he ngaahi himi naʻe tā he tepí. Ne u ongoʻi e laumālié. Ko e mana ʻa e aʻu ange ha toko 300 kehe lolotonga ʻa e fakatahá. Naʻa nau fiekaia ki he folofola ʻa e ʻEikí. Naʻa nau haʻu kotoa mo ʻenau ngaahi folofolá pea nau muimuiʻi e folofolá lolotonga ʻemau akoʻi kinautolu mei he ngaahi tohi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí. Koeʻuhí ko ʻenau ngaahi
sīpingá, ne u toki fakatokangaʻi ai ʻa e fie maʻu e ngaahi meʻa ke u fakaleleiʻi. Mahalo ko hotau toko lahi ʻoku lahi ʻetau tuku hotau lotó ki he ngaahi koloa ʻo e māmaní. ʻOku ou fifili ai naʻa kuo fakaʻau ʻo tau tukunoaʻi pe taʻe tokanga ki hono ako ʻo e folofolá mo moʻuiʻaki e tokāteliné.
ʻOku fakamatala ʻa e palōfita ko ʻĀmosi ʻo e Fuakava Motuʻá ʻo kau ki ha honge ʻi he fanongo ki he folofolá, pe ʻi hono fakalea ʻe tahá, ko ha fiekaia fakalaumālie. ‘’Vakai, ʻoku hoko ʻa e ngaahi ʻahó,ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá, ʻa ia te u fekau ʻa e honge ki he fonuá, kae ʻikai ko e honge mā, pe ko e fieinu vai, ka ko e fanongo ki he ngaahi folofola ʻa e [ʻEikí]’’ (Āmosi 8: 11). Ne u feʻiloaki ʻi ʻAfilika mo ha Kāingalotu naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻenau fiekaia ki he maá mo e vaí, ka naʻa nau fiekaia ke fanongo ki he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí. Koeʻuhí kuo nau ʻilo ʻa e fiekaia fakalaumālié, kuo nau ako ai ʻo hangē ko e akonaki ʻa Nīfaí, ʻa e founga ke ‘’[keinanga] ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí’’ (2 Nīfai 32:3).
Fakakaukau angé ki he fiekaia fakalaumālie te tau ongoʻí kapau naʻe ʻikai ha folofola ke tau keinanga ai. Naʻe toko lahi ʻaupito e kakai he ngaahi taʻu kuo hilí naʻe ʻikai haʻanau lekooti ʻo e fonó. Hangē ko ʻení, fakakaukau ki he fāmili ʻo Līhaí ʻi heʻenau ʻuluaki hola ki he maomaonganoá, pe ki he kakai Mūlekí ʻa ia ‘’kuo ʻikai ke nau ʻomi ha ngaahi tohi mo kinautolu’’ (ʻAmenai 1:17), pe ko e ngaahi kuonga ʻi he Fuakava Motuʻá ne ʻikai ke maʻu ʻe he kakaí e tohi ʻo e fonó pe kuo ngalo ia ʻiate kinautolu, ʻo hange ko e fie maʻu ke toe akoʻi foʻou ʻe ʻĒsela mo Nehemaia e fonó ki he kau Siu ne nau foki hili hono tuku pōpula kinautolu ʻi Pāpiloné (vakai, Nehemaia 8:1–3).
Ako ʻi Hoʻo Kei Talavoú ke Ke ʻOfa he Folofolá
Ko e fakatātā ʻoku ou manako taha ai mei he Fuakava Motuʻá ko Sosaia, ʻa e tuʻi kei tamasiʻi naʻe hoko ki he taloní ʻi hono taʻu valú. ʻOku fakatātaaʻi mai ʻe he talanoá ʻa e lelei ki ha talavou ke ne ʻilo ʻa e mahuʻinga ange ʻi he koulá pea huʻamelie ange ʻi he honí. Naʻe angakovi kotoa e ngaahi tuʻi ʻi muʻa ʻia Sosaiá mo kinautolu ʻi mui aí. Kapau pē naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e fonó, naʻa nau fili pē kinautolu ke ʻoua naʻa nau lau mo talangofua ki ai. Ka ʻi he lolotonga e pule ʻa Sosaiá, naʻe maʻu ʻe he taulaʻeiki lahi ko Hilikiá ʻa e tohi ʻo e fonó ne molé ʻi he fale ʻo e ʻEikí (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 22:8). Naʻe lau ʻeni kia Sosaia. Naʻe ongongofua ʻeni ki he loto ʻo Sosaiá peá ne fakatomala ʻo tangi ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 22:9). Hili iá naʻá ne tānaki fakataha mai hono kakaí ki he temipalé ʻo lau e ngaahi leá kiate kinautolu, pea naʻa nau fuakava fakataha ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá:
“Pea naʻe lau ʻe ia ʻi honau telingá ʻa e ngaahi lea kotoa pē ʻa e tohi ʻo e fuakavá ʻa ia kuo ʻilo ʻi he fale ʻo e [ʻEikí].
“Pea naʻe tuʻu ʻa e tuʻí [mo hono kakaí] ʻo ofi ki he pou ʻe taha, pea fai ʻe ia ʻa e fuakava ʻi he ʻao ʻo [e ʻEikí], ke muimui ʻi [he ʻEikí], pea ke tauhi ʻene ngaahi fekaú mo ʻene ngaahi fakamoʻoní, mo ʻene ngaahi tuʻutuʻuní ʻaki hono lotó kotoa, mo honau laumālié kotoa ke fai ʻa e ngaahi lea ʻa e fuakavá ni ʻa ia kuo tohi ʻi he tohí ni. Pea naʻe fakamoʻoni ʻa e kakai kotoa pē ki he fuakavá’’ (2 Ngaahi Tuʻi 23:2–3).
Ko ha toki talanoa fakaloto māfana moʻoni ia. Ne u faʻa fifili ki hono ʻuhinga ne hoko ai ʻa Sosaia ko ha laumālie loto toʻa ke fakaongoongo ki he ngaahi akonaki ʻi he tohi ʻo e fonó. Ko e hā ne kehe ai ʻene talí mei he ngaahi tuʻi ʻi muʻa mo ʻi mui aí? ʻOku mou feinga nai ʻi he toʻu ʻoku mou ʻi aí ke mou mahuʻingaʻia ʻi he folofolá ʻaki hoʻomou lau kinautolu, tokanga ki ai, fuakava ke tauhi e ngaahi fekau ʻi aí, hili ko iá pea moʻui ʻaki e fuakavá?
Mahalo pē naʻe fakamanatu ange ʻe he folofolá kia Sosaia ha ngaahi meʻa naʻá ne ʻiloʻi ki muʻa peá ne toki haʻu ki he māmaní, pe ueʻi ia ke ne manatuʻi ha akonaki naʻe ʻoange ʻi he maama fakalaumālié. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, ʻi ha konifelenisi maʻá e Potungāue Ako ʻa e Siaasí ʻi BYU ʻi he 1991: ‘’Mahalo ʻoku fekauʻaki e ngaahi mālohi ko ia ʻoku nau fakatupu ha faʻahinga ongó mo e nounou ʻetau manatu ki he maama fakalaumālié pe ko hono fakamanatu mai pē hotau ngaahi ʻulungāanga ki muʻá ʻa ia ne fuoloa pē hono akonekina aí’’ (Teaching by the Spirit— “The language of Inspiration, ʻi he Old Testament Symposium Speeches, 1991 [1991], 1).
Mahalo ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau faʻa mamata ai he folofolá ʻi he akonaki ke ‘’manatu, manatu’’ (Mōsaia 2:41; ʻAlamā 37:13; Hilamani 5:9, 12; 14:30). ʻOku ʻikai ngata pē heʻetau manatuʻi e ngaahi mana mo e ngaahi ʻaloʻofa he moʻui ko ʻení, ka ko e ngaahi akonaki mahinongofua mei heʻetau moʻui he maama fakalaumālié. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Mekisuele ʻo pehē ʻe lava ke tau ako ha meʻa lahi mei heʻetau ako mo fakalaulaulotó, pea kamata haʻu leva ki heʻetau manatú ha ngaahi lēsoni naʻa tau ako mei heʻetau Tamai Hēvaní.
ʻI ha ʻaʻahi ʻa ʻEletā Mekisuele ki ha palesiteni fakamisiona mo hono fāmilí ʻi Lūsia, naʻá ne nofo hifo ʻi ha pongipongi ʻe taha ʻo talanoa mo e fānau fefine ʻe toko nima ʻi he fāmilí. Ko e fuofua meʻa pē naʻá ne fehuʻi angé pe ko e hā e potufolofola naʻa nau fakalaulau loto ki ai he ʻaho ko iá. Naʻe ʻohovale e fānau fefiné ni he fehuʻí ni. Ka ke fakakaukau angé ki aí. Naʻe fakakaukau ʻa ʻEletā Mekisuele ʻoku mahuʻinga e folofolá ʻo hangē ko e koulá mo huʻamelie ange ʻi he honí kiate kinautolu ʻo hangē ko ʻene hoko kiate iá. Kapau te tau fai ki heʻene fokotuʻú ʻo fakakaukau maʻu pē ki ha potufolofola, ʻe hoko pē e ako folofolá lolotonga ʻetau feʻaluʻaki he ngaahi vahaʻataimi kalasí, ʻi heʻetau fakaʻuli ki haʻatau faʻahinga meʻa ʻoku fai, pe fakamaʻa hotau ngaahi falé. ʻE kamata pē ʻi heʻetau moʻuí heʻetau kei siʻí pea hokohoko atu ai pē. ʻE kei hokohoko atu ai pē ʻetau keinangá, ʻo tau fakaʻehiʻehi ai mei he honge fakatāutahá mo e fiekaia fakalaumālié. ‘’ʻE tohi [e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá]. .. . .
kae ʻikai ʻi he ngaahi maka lafalafá, ka ʻi he kakano ʻo [hotau ngaahi] lotó’’ ( 2 Kolinitō 3:3).
Naʻa mo e makapuna kei iiki ʻo ʻEletā Mekisuelé ne nau ʻiloʻi ʻene fakamamafaʻi e folofolá. ʻOku ʻi ai ha toko lahi ʻiate kimoutolu te mou kei manatuʻi ʻene pōpoaki fakaʻosi he konifelenisi lahí naʻá ne fakamatala ai ki haʻane ʻaʻahi ki hono makapuná he efiafi ʻe taha. Ne ʻosi mohe hono kiʻi mokopuna ko Lopí. ʻI he aʻu atu a ʻEletā Mekisuelé, naʻe pehē ʻe heʻene faʻeé, “ʻE Lopi, ko hoʻo kui tangata ʻeni ko Nilá.’’ Naʻá ne fanongo ki ha kiʻi leʻo ongosia mei he loki mohé naʻe pehē mai, ‘’Te u ʻalu atu nai mo ʻeku folofolá?’’ (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 48; pe ko e Ensign, May 2004, 46). ʻOku totonu ke tau hangē ko Sosaia ko e tuʻi kei siʻí mo e mokopuna ko Lopí, ʻo tau ako kei siʻi ke tau manako he folofolá, ke tau keinanga ʻi ai, pea tau ako mei ai.
ʻOku ako foki homa makapuná ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻi heʻenau moʻuí ke nau manako he folofolá. ʻOkú ma fiefia ʻi heʻenau peheé. Hangē ko ʻení, ʻoku saiʻia e kiʻi tamasiʻi taʻu 3 ko Sosiuá he kau helo ʻi he ngaahi talanoá, pea ko ʻene ʻosi pē ʻa e talanoa taki taha mei he folofolá kuo kaila ia: ‘’Pea ko hai leva e helo ʻo e ʻaho ko iá? Ko Sīsū ‘a e heló!’ Naʻe ako ʻe Sosiua ha lēsoni mahuʻinga: ʻa ia ko Sīsū moʻoni pē ʻa hotau Fakamoʻuí. Pea ko e ʻuhinga pē foki ia hono huafá, ko e fakamoʻui. Ko e taimi ní, ʻokú ne lotua ʻa kinautolu ʻoku kau he talanoá ʻa ia kuó ne ʻilo ki ai he ʻaho ko iá. Naʻá ne lotu he taimi ʻe taha ke ʻoua naʻa toe ngoto hifo ʻa Pita he tahí, peá ne toe lotu ke ʻoua naʻa toe melemo e fanga puaká heʻenau lele ki he tahí. Naʻe ʻi ai ha taimi ʻe taha naʻá ne lotu ke angalelei ʻa Leimana mo Lemiuela kia Nīfai. Pea naʻa mau fanongo foki kiate ia naʻá ne lotu ki he tamai ʻa Sīsuú ʻa ia ko e Tamai Hēvaní. Naʻe toki maʻú ni pē ʻe Sosiua ʻa ʻene tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei heʻene taki nēsilī
ʻi he Palaimelí. ʻOku ʻikai te ne toe fie maʻu ke laukonga ange ʻene faʻeé mei he tohi laukonga ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne talaange ki heʻene faʻeé ʻokú ne saitaha pē ia he ngaahi lea totonu mei he tohí.
ʻI he tutuku ko ʻeni ʻa e akó he faʻahitaʻu māfaná, naʻe ako kakau ai ʻa Tena ʻa ia naʻá ne taʻu ono pea ko ha mokopuna tangata ia ʻe taha. Naʻá ne ilifia ʻaupito he vaí ʻi he kamataʻangá. ʻI he ʻaho naʻe fie maʻu ke nau puna ai ʻiate kinautolu pē ʻi he tafaʻaki loloto tahá, naʻe ʻikai ke lau folofola ai e fāmilí he pongipongí ʻo hangē kuo nau anga maheni ki aí. Neongo naʻe ilifia ʻa Tena, ka naʻá ne puna pē ki he vai lolotó. Ka ʻi heʻene hake mei he vaí, naʻá ne fakapapauʻi ʻoku ʻilo ʻe heʻene faʻeé naʻe loto mamahi. Naʻá ne pehē, “Kapau naʻa tau manatuʻi ke lau ʻetau folofolá he pongipongí ni, he ʻikai ke u fuʻu ilifia pehē ke puna ki loto.’’ Naʻe ongoʻi ʻe homa ʻofefiné naʻe valokiʻi ia ka naʻá ne toe fiefia pē foki kuo mahuʻingaʻia ʻene kiʻi tamasiʻí ʻi he Laumālié mo e ivi ʻoku ʻomi ʻe he folofolá ki heʻene moʻuí. ʻE lava ʻe he ako folofolá ʻo ʻomi kiate kitautolu ha ivi ke tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa ko ia ʻoku tau faʻa tofanga aí. (vakai, T&F 127:2).
ʻE Lava ʻe he Tokāteliné ʻo Liliu ʻEtau Ngaahi Moʻuí
Naʻe fakahīkihikiʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa Tīmote ʻi heʻene ako kei siʻi ʻi heʻene moʻuí ke ne ʻilo mo manako ki he folofolá, pea ʻi heʻene fai ʻení, naʻá ne fakamatala ai ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻoku ʻomi ʻe he folofolá ki heʻetau moʻuí:
“ʻOku talu hoʻo kei siʻi, naʻá ke ʻilo ʻa e ngaahi tohi māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻui ʻi he tui ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisi Sīsuú.
“ʻOku foaki mai ʻa e Tohitapu kotoa pē ʻi he fakamānava ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonakí, mo e valokí, mo e fakatonutonú, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoní:
“Koeʻuhí ke haohaoa ʻa e tangata ʻo e ʻOtuá, pea kakato hono teuteu ki he ngaahi ngāue lelei kotoa pē’’ (2 Tīmote 3:15–17).
ʻOku maʻu e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga mei hono ako ʻo e ngaahi folofola māʻoniʻoní. Te nau lava ʻo ngaohi kitautolu ke tau ‘’poto pea maʻu ʻa e fakamoʻuí.’’ Te nau lava ʻo fakatupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne palaní. Te nau lava ʻo akoʻi kiate kitautolu ʻa hotau ngaahi vaivaí mo e fie maʻu ko ia ke tau fakatomalá. ʻOku nau lava ke akoʻi mai ʻa e tokāteliné.
Kuo tuʻo lahi hono leaʻaki 'e Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē: ‘’Ko e tokāteline moʻoní, ʻi he taimi ʻoku mahino aí, ʻokú ne liliu ʻe ia ʻa e ʻulungāangá mo e tōʻonga moʻuí. ʻE vave ange hano fakaleleiʻi ʻo e ʻulungāangá ʻaki hono akoʻi ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻi hano fai ha ako ki he ʻulungāangá ke fakaleleiʻi ʻaki iá’’ (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 80; pe Ensign, May, 2004, 79). ʻOku lava ke tau ako ʻi he folofolá ʻa e tokāteline totonú mei he Tokotaha ʻoku mei aí, pea te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo haohaoa pe kakato, ʻo hangē ko e lea ʻa Paulá. ʻOku teʻeki ai tōmui ke tau kamata keinanga fakamātoato ʻi he tokāteline ʻoku ʻi he folofolá. Ko hono moʻoní, naʻa mo e pooni, ko ha taimi lelei ia ke tau kamata kotoa ai.
Ko ha taimi ʻeni ʻi hoʻomou moʻuí ʻoku mou fai ai ha ngaahi fili lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he meimei meʻa kotoa pē—ki he akó, ngaahi ngāué, ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí, ngāue fakafaifekaú, ngaahi kaungāmeʻá, faikaumeʻá, malí, fānaú, ngaahi meʻa fakapaʻangá, ngaahi tūkunga ʻo e moʻuí, faivelenga he ngāue ʻi he Siasí, mo e hā fua. Kuó u fakakaukau taimi fuoloa peá u lotu lahi kau ki ha meʻa ʻe lava ke u lea ʻaki ʻe ʻaonga kiate kimoutolu fakafoʻituitui lolotonga e ngaahi taʻu ko ʻeni ʻoku mou fai ai e ngaahi fili mahuʻingá. ʻOku mou fie maʻu ha tataki fakafoʻituitui. ʻOku mou fiemaʻu ha fakahā fakatāutaha te ne tokoniʻi kimoutolu ʻi he ngaahi tūkunga makehe ʻoku mou ʻi aí. Naʻe akonaki ʻa ʻAlamā ʻo pehē ‘’kuo ʻi ai ha fuʻu ʻaonga ʻo e malanga ʻaki ʻo e folofolá ki he ueʻi ʻa e kakaí ke fai ʻa ia ʻoku totonú. . . .kuo lahi ange ʻene ngāue ʻi he loto ʻo e kakaí ʻi he heletā pe ko ha toe meʻa kehe. . . . ko ia naʻe fakakaukau ai ʻe ʻAlamā ʻoku ʻaonga ke nau ngāue ʻaki ʻa e ivi ʻo e folofola ʻa e
ʻOtuá’’ (ʻAlamā 31:5). ʻOku ou ʻiloʻi peá u fakamoʻoniʻi te tau taki taha maʻu ʻa e fiemālié, fakahinohinó, mo e fakahā fakatāutahá ʻi he taimi ʻoku tau ‘’ngāue ʻaki [ai] ʻa e ivi ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá’’.
ʻOku anga fēfē hono ueʻi mālohi kitautolu ʻe he ako folofolá? ʻOku fakaafeʻi mai ʻe he folofolá ʻa e Laumālié. Ko e Laumālié ʻokú ne fakafiemālieʻi mo tataki ʻa kitautolú. Ko e Laumālié ʻokú ne akoʻi kitautolu mo fakahā mai e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻEikí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo:
“ʻOku ou ʻilo ko e taimi ʻoku ou taʻe tokanga ai ki hoku vā mo e ʻOtuá pea hangē ʻoku ʻikai fanongo mai e ʻOtuá pea ʻikai ke Ne folofola maí, ʻoku ou mamaʻo ʻaupito meiate Ia. Kapau te u fakafemoʻuekinaʻi au ki hono lau ʻo e folofolá, ʻe toe vāofi ange ʻa e vā ko iá pea foki mai mo e fakalaumālié’’ (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 135).
ʻOku Fai Tāpuekina Kitautolu ʻe he Folofolá ʻAki ʻa e Fakafiemālie
ʻI ha fakatātaaʻi fakafaiva ʻo C.S. Lewis, naʻe fai ai ʻe he tokotaha naʻá ne fakatātaaʻi iá ha lea mamafa kau ki he lotú ʻa ia ʻoku ou pehē ʻoku felāveʻi lelei ia mo e lau e folofolá. Naʻá ne pehē, ‘’ʻOku ou lotú he ʻoku ʻikai pē ke u lava ʻo taʻofi au. ʻOku ou lotú he ʻoku ʻikai te u lava ha meʻa. ʻOku ou lotú koeʻuhí he ʻoku ou fie maʻu ke u lotu ʻi he taimi kotoa ʻoku ou ʻā mo mohe aí. ʻOku ʻikai liliu ʻe he lotú ia e ʻOtuá; ka ʻokú ne liliu ʻe ia au’’ (William Nicholson, Shadowlands [stageplay mo e screenplay, 1994). ʻOku ou maʻu e ongo tatau pē ki he folofolá. ʻOku ou lau kinautolu koeʻuhí ‘’he ʻoku ou fie maʻu ke fai ia he taimi kotoa pē.’’ ʻOku ou ʻiloʻi ʻeku fie maʻu lahi e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá ke nau fafanga hoku laumālié mo akoʻi kiate au e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke u ʻiló. ʻOku nau liliu au.
ʻE manatuʻi ʻe homou toko lahi pea saiʻia he talanoa ongo ki he lotó kau ki he ongo tautehina Hōlani ko Petisī mo Koli teni Pumu naʻe tuku pōpula ʻi Siamane ʻe he kau Nasí he taimi taú, ʻa ʻena kumi tokoni mei he Tohitapú ʻi Lēvenisipalaki, ʻa e pilīsone ongoongo kovi ko ia maʻá e houʻeiki fafiné ʻi heʻena faingataʻaʻiá. Naʻe fakamatala ʻa Koli ʻo pehē:
“Naʻe hoko ʻema Tohitapú ko e tefitoʻi meʻa ke mau maʻu tokoni mo e ʻamanaki lelei mei ai mei he pongipongí ʻo aʻu ki he taimi ke mate ai e māmá, ʻi ha faʻahinga taimi pē naʻe ʻikai ke mau fakataha mai ai ʻo tali ui.Naʻa mau haʻohaʻo takai ʻi he Tohitapú ʻo hangē ko e haʻo takai ʻa ha fānau paea ʻi ha afi ʻoku uló, ʻo mau tuku atu homau lotó ke ne maʻu ʻa hono māfaná mo hono māmá. Ko e kovi ange e tūkunga moʻui naʻa mau ʻi aí, ko e maama ange ia mo moʻoni ange mo toe fakaʻofoʻofa ange e maama ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá. ‘Ko hai te ne fakamāvae ʻa kitautolu mei he ʻofa ʻa Kalaisí? ʻA e mahakí, pe ko e mamahí, pe ko e fakatangá, pe ko e hongé, pe ko e telefuá, pe ko e tuʻutāmakí, pe ko e heletaá? . . . ʻIkai, ka ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻoku tau ikuna noa pē ʻiate Ia naʻe ʻofa kiate kitautolú.’
“Ne u sio takai holo ʻiate kimautolu lolotonga e lau ʻe Petisī e Tohitapú, ʻo u vakai ki he malama hake ʻa e māmá ʻi he fofonga kotoa pē’’ (The Hiding Place, [1971], 194–95).
“Naʻe fafanga mo tokoniʻi e kau fefine ko ʻení ʻe he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau ʻomi ʻa e māfana mo e maama. Naʻa nau mahuʻinga lahi hake kinautolu ʻi he koulá, pea huʻamelie ange ʻi he honí.
ʻOku Tāpuakiʻi Kitautolu ʻe he Folofolá ʻAki ʻa e Fakahā
ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku mālohi fau hono tali ʻetau ngaahi lotú ʻi he ngaahi kupuʻi lea tonu mei he folofolá. ʻOku toe tokoni foki hono lau ʻo e folofolá ke tau ongoʻi e ngaahi fakakaukau ʻoku fakahoko mai ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié. ʻOku lahi ange ʻa e malava ke tau maʻu ʻa e faʻahinga tokoni peheé ʻo kapau te tau lau e folofolá ʻi he loto fekumi, loto holi, pea ʻi haʻatau kole.
Naʻe toutou maʻu fakahā ʻa Siosefa Sāmita ʻi heʻene lau e folofolá mo fai e ngaahi fehuʻi naʻe ueʻi ia ʻe he Laumālié ke ne fakahokó. ʻOku tau ʻiloʻi kotoa pē naʻe hoko ʻa e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā Mai nāunauʻia ko iá tupu mei hono ako e folofolá ʻe he tamasiʻi taʻu 14 ko ʻení peá ne fakahoko ai ha fehuʻi mahuʻinga. Naʻá ne fie maʻu ke ʻilo pe ko e fē ʻa e siasi moʻoní, pea naʻá ne tui ki he talaʻofa ʻi he tohi Sēmisí ʻe tali ʻe he ʻEikí e lotu ʻa kinautolu ʻoku kole fakamātoato kiate Iá. Naʻa mou toe ʻiloʻi koā naʻe maʻu e vahe 76 ʻi he fifili ʻa Siosefa kau ki he ngaahi tohi ʻi he Ongoongolelei ʻa Sioné ʻo kau ki hono fakamoʻui ʻo e tangatá? Naʻe fakaʻatā ʻa e ʻilo ko ʻení kiate ia mei he meʻa-hā-mai kau ki he ngaahi nāunaú. Ko hono moʻoní, naʻe pehē ʻe ha tangata Siasi poto ʻe taha:
“ʻOku laka hake he peseti ʻe 50 ʻo e ngaahi fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá naʻe maʻu ia lolotonga e vahaʻataimi naʻe ueʻi fakalaumālie ai ia ke ne toe liliu e Tohitapú. ʻOku tau maʻu mei he liliu tohi ʻa Siosefa Sāmitá ha lēsoni moʻui fekauʻaki mo e founga ʻo e maʻu fakahaá; ʻi he nofo hifo ʻa e Palōfitá ʻo lau e folofolá, naʻá ne maʻu ai ha ngaahi fakakaukau pea fieʻilo ki he ngaahi meʻa lahi pea haʻu kiate ia mo ha ngaahi fehuʻi, pea ʻi he taimi lahi naʻe maʻu heni ha maama mo ha ʻilo lahi ange ki he Kāingalotú ʻo fakafou ʻi ha ngaahi fakahā’’ (Robert L. Millet mo Kent P. Jackson, ed., Studies in Scriptures: Volume One, the Doctrine and Covenants [1984], 1:139).
Naʻe founga tatau pē e maʻu fakahā ʻa e kau palōfita kehé. Naʻe fakahā e Vahe 138 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá kia Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi heʻene fifili ki he ngaahi meʻa naʻe tohi ʻe Pita ʻo kau ki he maama fakalaumālié.
ʻOku ʻi ai ʻetau totonu taki taha ke maʻu fakahā fakatāutaha. Mahalo ko ʻetau maʻuʻanga tokoni taupotu taha pē ki hení ko e folofolá. Naʻe fai ʻe ha palōfesa ʻi BYU e talanoa ko ʻení kau ki ha fefine naʻe tataki ʻe he Laumālié lolotonga ʻene ako e folofolá. Naʻe pehē ʻe he palōfesá:
“Naʻe tataki ha fefine ʻe taha ke ne ako ke ongoʻi e leʻo ʻo e Laumālié lolotonga ʻene lau e folofolá. Naʻe akoʻi ia ke ne tūʻulutui ʻo lotu, ke ne fakamālō ki heʻene Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e folofolá, ke ne kole ke ʻiate ia maʻu pē ʻa e Laumālié lolotonga ʻene lau folofolá, pea ke ne fakahā ki he ʻEikí e meʻa naʻá ne fie maʻu mei he folofolá he ʻaho ko iá—naʻá ne fie maʻu ke tali mai ha fehuʻi ʻe taha, pe ko hano tataki ia ʻi haʻane fetuʻutaki mo ha taha, pe ko hano fakapapauʻi mai haʻane fili ʻe fai. Te ne toki fakaava hake ʻene folofolá ʻo kamata lau. Ne fuoloa siʻi pē ʻene laukongá kuo fakahā ange ʻe he Laumālié ʻa e tali naʻá ne fekumi ki aí. ʻI heʻene fakahoko fakaʻaho ko ia ʻo e fai e ngaahi fehuʻi mo maʻu e ngaahi tali mei he folofolá mo e Laumālié, naʻe tupulaki ai pē ʻene ongongofua ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālié—pea naʻá ne ʻofa lahi he folofolá.’’
“Kuó u fakamatala e meʻa naʻá ne faí ki ha niʻihi kehe ʻa ia ne nau feinga ke ʻahiʻahiʻi e meʻa tatau pē; naʻe fakaofo hono ngaahi olá. Naʻe veteki e ngaahi palopalema kotoa, ʻo kamata pē mei he ngaahi palopalema fakapaʻangá ʻo aʻu ki he ngaahi vā fetuʻutakí. Pea ʻi heʻenau fakahoko ʻení, naʻe tupulaki ai pē ʻa ʻenau malava ke ongoʻi e leʻo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní’’ (Wendy L. Watson, ”Let Your Spirit Take the Lead,“ ʻi he, The Power of His Redemption: Talks from the 2003 BYU Womenʻs Conference [2004], 326).
Kuó u ʻofa mo fakafalala foki ki he folofolá ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku nau mahuʻinga lahi hake kinautolu ʻi he koulá kiate au. ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē ʻeku maʻu ha ngaahi talí, ka ʻoku maʻu ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko mai ia ʻi he ongoʻi ʻo e nonga mo fiemālie lolotonga ʻeku talitali ke mahino kiate au e finangalo ʻo e ʻEikí pe ko ʻEne taimí. ʻI heʻeku hoko ko ha faʻē kei talavoú, naʻe fakalotolahiʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo e kau fefine ʻo e Siasí ke nau “ hoko ko e kau ako ʻo e folofolá” (“The Role of Righteous Women,” Ensign, Nov. 1979, 102). Kapau naʻe lahi e taimí, naʻe lava ke u talaatu ha ngaahi founga lahi naʻe tokoniʻi ai au ʻe heʻeku muimui ki heʻene akonakí ʻi hoku fatongia fakafaʻeé. Kapau te mou sio ʻi heʻeku tohi folofolá, te mou vakai kuó u hiki e hingoa ʻo ʻeku fānaú ʻi he tafaʻaki ʻo ha ngaahi kupuʻi folofola lahi ʻa ia ne u ʻilo ʻi he fakahā naʻe fie maʻu ke u vahevahe mo kinautolu.
Kuo pehē pē mo hono tāpuekina au ʻe he ngaahi folofola ʻa e ʻEikíʻ i heʻeku ngāue he Siasí. ʻI hono ʻuluaki uiuiʻi au ke u hoko ko e palesiteni ʻo e Kau Finemuí, ne u fekumi ki he folofolá. Ne u fekumi ke fakafiemālieʻi mo fakahinohino au tupu mei heʻeku ongoʻi taʻe feʻungá mo ʻeku ongoʻi lōmekina ʻi ha fatongia ne fuʻu lahi ange ia ʻi he meʻa ne u malavá. Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi talanoa ki he kau palōfita mo e kau taki naʻa nau ongoʻi taʻe feʻunga ʻi honau ngaahi uiuiʻí ʻa e nonga mo akoʻi au ke u ʻiloʻi ʻoku fakamaama ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻokú Ne uiuiʻí.
Naʻe pehē ʻe he palōfita ko ʻĪnoké: ‘’Ko e hā kuó u ʻilo ai ʻa e ʻofá ʻi ho ʻaó, ka ko e tamasiʻi pē au, pea ʻoku fehiʻa ʻa e kakai kotoa pē kiate au; he ʻoku faʻa tōʻohi ʻeku leá; ko hoʻo tamaioʻeiki au koeʻumaʻā?
“Pea folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē kia ʻĪnoke: ʻAlu atu, ʻo fai ʻo hangē ko ʻeku fekau kiate koé. . . . Fakaava ho ngutú, pea ʻe fakafonu ia, pea te u foaki kiate koe ha ngaahi lea’’ (Mōsese 6:31–32). Naʻe ongoʻi ʻe Mōsese ʻene taʻe feʻungá, pea naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí, ‘’Pea ko au, te u ʻi ho ngutú, ke ako kiate koe ʻa ia te ke lea ʻakí’’ (ʻEkesōtosi 4:12). Pea naʻe maʻu ʻe Selemaia ʻa e tāpuaki ko ʻení: ‘’Pea ʻoua naʻá ke manavahē he. . . . ʻoku ou ʻiate koe ke fakamoʻui koe. . . [Pea] ʻoku ou ʻai ʻeku ngaahi leá ki ho ngutú’’ (Selemaia 1:8–9).
ʻI heʻeku ako e folofolá, naʻe fakafiemālieʻi au ʻe he ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he Fakamoʻuí. Ne u ongoʻi naʻe fakataumuʻa mai ʻe he Tamai Hēvaní ke u fakatatau e ngaahi talaʻofa ko iá kiate au ʻi heʻeku fiemaʻú. ‘’Kuo foaki kiate au ʻe he ʻEiki [ko e ʻOtuá] ʻa e ʻelelo ʻo e potó, koeʻuhí ke u ʻilo ke lea ʻaki ha lea ʻi he kuonga totonu kiate ia ʻoku vaivaí’’ (ʻĪsaia 50:4). Naʻe taki au ʻe he potufolofola ko ʻení ki ha potufolofola ʻe taha kuó u ʻai ke hoko ko ʻeku kaveinga. ‘’He te u foaki kiate kimoutolu ʻa e ngutu mo e poto, ʻe ʻikai faʻa tali pe taʻofia ʻe homou ngaahi filí kotoa pē’’ (Luke 21:15). Ko e ʻaho kotoa pē ʻi he taʻu ʻe tolu kuo hilí, kuó u lotu ai ke u maʻu ʻa e ngutu mo e poto. Ko e holi lahi taha ia ʻa hoku lotó pea ko e tafaʻaki ia ne u ongoʻi taʻe feʻunga taha aí) ke ʻiloʻi e meʻa naʻe finangalo e ʻEikí ke u akoʻí—ke u maʻu ʻa e potó hili ko iá peá u maʻu e ngaahi lea ke fakahoko ʻaki e pōpoaki ko iá—ke u maʻu ha ngutu. Ne u maʻu ʻi he folofolá ʻa e fakahā fakatāutaha kuó ne fakahinohino
mo fakafiemālieʻi au ʻi he uiuiʻí ni. ʻOku totonu ke ‘’lahi hake ʻa e holi . . . [ki he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá]. . . ʻi he holi ki he koulá. . . . .[pea] huʻamelie lahi hake. . . . ʻi he honí’’ ʻi heʻeku moʻuí (Saame 19:10).
ʻOku Tāpuekina Kitautolu ʻe he Folofolá ʻAki ʻa e Fakamoʻoni
Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻoku maʻu ʻe kitautolu kāingalotu ʻo e Siasí, ko e folofola ʻo onopōní ʻa ia ko ha toe fakamoʻoni ʻe taha ko Sīsū ʻa e Kalaisí, pea ʻokú ne toe fakafoki mai ʻa hono kakato ʻo e ngaahi tokāteline ʻo ʻEne ongoongoleleí. Kuo poupouʻi kitautolu ʻe hotau kau palōfita taki taha ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ke tau lau e Tohi ʻa Molomoná pea moʻui ʻaki hono ngaahi akonakí, pea ʻoku ʻomi ai mo e talaʻofa te tau maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi ʻi heʻetau ngaahi moʻuí.
Mahalo kuo tau ʻiloʻi kotoa naʻe kole mai ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi ʻAokosi ke lau pe toe lau ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí e Tohi ʻa Molomoná ke ʻosi ki heʻetau fakamanatu ko ia he fakaʻosinga ʻo e taʻu ní e taʻu 200 hono fāʻeleʻi ʻo Siosefa Sāmitá. ʻOku mou pehē ko e hā hono ʻuhinga ne kole mai ai hotau palōfitá ke tau fai ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá? ʻOku totonu ke tau taki taha fehuʻi hifo pē kiate kitautolu: Ko e hā e meʻa ʻoku fie maʻu ke u akó? ʻE anga fēfē haʻaku fakalakalaká? Ko e fē tafaʻaki ʻoku ou fie maʻu tokoni aí? Te tau ʻilo ai e ngaahi ʻuhinga mo e ngaahi fie maʻu fakatāutaha ki hono lau ko ʻeni e Tohi ʻa Molomoná. Pea naʻe talaʻofa mai leva ʻe Palesiteni Hingikelī ‘’ . . . ‘e hoko mai ki hoʻo mo’uí pea ki homou ‘apí ha konga lahi ange ‘o e Laumālie ‘o e ‘Eikí, ha tukupā ‘oku mālohí ke ʻaʻeva ‘o talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni mo e moʻui ‘a e ‘Alo ‘o e ‘Otuá“ (”Ko Ha Fakamo’oni Mālohi mo Moʻoni,“ Liahona, ‘Aokosi 2005, 3).
ʻOku ō fakataha pē e Laumālie ʻo e ʻEikí mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe mamata tonu hoku ongo kaumeʻa ko Uilifooti mo Kataline ʻEnitasoni ʻa ia ne na hoko ko e palesiteni fakamisiona ʻi Kuatalahala, Mekisikoú, ki he ngāue ʻa e laumālie ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Lolotonga e taʻu fakaʻosi ʻena ngāué, naʻe ongoʻi ʻe Sisitā ʻEnitasoni ke ne akoʻi pē ʻene fānau tangata ʻe toko tolú ʻi ʻapi kae ʻikai ʻi ha ʻapiako ʻa e puleʻangá. Neongo ia, naʻá ne fie maʻu tokoni ʻi hono akoʻi ʻo e lea faka-Sipeiní kiate kinautolú. Naʻá ne lotua ke maʻu ha faiako ʻe feʻungá. Naʻe tataki ia kia ʻEma ʻEnisinasi ʻa ia ne faiako ʻi ha taʻu ʻe 20 pea naʻá ne toki hiki mai ki he kolo foʻoú ni. Naʻe haʻu tuʻo ua ʻa ʻEma ʻEnisinasi he uike ʻo akoʻi e fānau tangatá ni.
ʻI ha ʻosi ha uike ʻe tolu ʻo e taʻu fakaʻakó ni, naʻe fakatokangaʻi hake ʻe Sisitā ʻEnitasoni naʻá ne fakangāueʻi ha tokotaha ʻe ngalingali ʻe fie ako lahi ange ki hotau Siasí. Ko ia naʻá ne fakamatala kiate ia kau kia Siosefa Sāmita mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakakaukau leva ʻa Sisitā ʻEnitasoni ke fakahoko e ako lea faka-Sipeini ʻene fānaú mei he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe lau e fānau tangatá ni mei he folofolá ʻi he lea faka-Sipeiní ʻi he taimi kotoa pē naʻe ʻalu ange ai ʻenau faiakó. Hili ko iá naʻe fekau leva ke fai ange ʻe he faiakó ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ʻenau laukongá pea ke nau tali ʻene ngaahi fehuʻí ʻi he lea faka-Sipeiní. Lolotonga e ako ʻe he fānau tangatá ni e lea faka-Sipeiní, ʻoku ako ai pē mo ʻEma ʻEnisinasi ki he Tohi ʻa Molomoná.
ʻI he ʻosi ʻa e Kilisimasí, naʻe haʻu ʻa ʻEma ʻEnisinasi kia Sisitā ʻEnitasoni pea kamata ke ne tangi. Naʻá ne loto ke fakahā ange ki ai ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻá ne pehē ko e taimi kotoa pē naʻe lau ai e fānaú mei he Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne sio ʻoku maamangia honau fofongá. Ko ʻenau tāpuniʻi pē ʻenau ngaahi tohí, kuo mole atu e māmá. Naʻá ne talaange naʻe maʻu ʻe hono tokoua ʻokú na nofó ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomona he taʻu ʻe 11 kuo hilí, ka kuo teʻeki pē ke ne lau ia. Naʻe fakatupu ʻe he meʻa faikehe ko ʻeni naʻe hokó ʻena fekumi ʻi heʻena tukuʻanga tohí ki he tohi ko ʻeni kuo efuá. Naʻá na fie maʻu ke na ʻiloʻi tonu pē pe ko e hā e maama ko ʻeni naʻe haʻu mei he tohí ni. ʻOku ou ʻilo fakapapau ʻoku mou ʻosi lava pē ke tala e toenga ʻo e talanoá. Naʻá na kamata lau e Tohi ʻa Molomoná peá na loto ke akoʻi kinaua ʻe he kau faifekaú. Hili pē ha uike ʻe ua mei hono akoʻi ange ʻo e lēsoni ʻuluakí, naʻe papitaiso kinaua.
Ko ʻEku Fakamoʻoní
Kuo talaʻofa mai ʻaki ʻe Palesiteni Hingikelī kiate kitautolu e maama tatau pē ʻi haʻatau lau e Tohi ʻa Molomoná. Kuó u toe lau e Tohi ʻa Molomoná he ngaahi uike kuo hilí. Kuó ne hanga ʻo toe fakamāfanaʻi ha fakamoʻoni ʻi hoku lotó ko Sīsū Kalaisí ko e Huhuʻi ia ʻo māmaní. ʻOku meimei ke fakamoʻoni kiate Ia ʻa e veesi kotoa pē. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, “‘Oku laka hake ‘i he ngaahi veesi ‘e 6,000 tupu he Tohi ‘a Molomoná, ‘oku fakamatala ʻataʻatā pe kiate Ia“ (ʻi he Conference Report, Apr. 2005, 8; pe Ensign, May 2005, 8–9).
Naʻe hanganaki mai kiate Ia e kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e ʻamanaki lelei ki Heʻene huhuʻí, pea naʻa nau vakai ki mui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻo ʻEne moʻuí mo e huhuʻi ʻo e pekiá ʻi he ʻamanaki ki Heʻene Fakaleleí. Ki muʻa ʻaupito pea toki ʻaloʻi ʻa Kalaisí, naʻe tohi ʻe Sēkope ʻo pehē: “ʻOkú ke tui koā kia Kalaisi? Vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, kuo ʻikai ke tohi pe kikiteʻi ʻe ha toko taha ʻo e kau palōfitá taʻe te nau lea ʻo kau ki he Kalaisi ko iá’’ (Sēkope 7:10–11). Pea hili e hāʻele mai ʻa Kalaisí, ne tohi ʻe Molomona ʻo pehē, ʻʻPea ko e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ʻi he ʻū lauʻitohi koulá ni ʻoku mālie ia kiate au, koeʻuhí ko e ngaahi kikite ki he hāʻele mai ʻa Kalaisí; pea ʻoku ʻiloʻi ʻe heʻeku ngaahi tamaí kuo hoko ha ngaahi meʻa lahi ʻo e ngaahi meʻa ko iá’’ (Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:4). Ko ha toki ʻilo lahi mo fakaofo ia ke tau mamata ki ai. ʻI heʻeku laú, naʻá ku ʻiloʻi naʻe kātakiʻi ʻe he kakaí e mamahí mo e faingataʻá pea ikunaʻi e angahalá mo e ʻahiʻahí koeʻuhí ko ʻenau tui kia Kalaisi mo ʻEne
Fakaleleí. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisi moʻuí. Kuó u ongoʻi ke u hivaʻaki e hiva ʻo ʻEne ʻaloʻofa huhuʻí (vakai, ʻAlamā 5:26).
ʻI heʻeku toe lau ko ʻeni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻe kamata ke u fakatokangaʻi hono mahuʻinga ʻo e ʻū lauʻi peletí—ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá, ʻū lauʻi peleti koula ʻe 24, mo e fakamatala ki he kakai Nīfaí naʻe tohi ʻi he ʻū lauʻi peleti lalahí mo e īkí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻa nau mahuʻinga ange kinautolu ʻi he koulá kia Līhai mo hono ngaahi hakó. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe ʻAlamā ki hono ʻapí, hangē ko ia ʻoku ou fakaʻamu ne u fakahoko he pōní, peá ne tuku ke tau fanongo ki heʻene ngaahi akonaki ki hono foha ko Hilamaní. ʻOkú ne fakamatala kiate ia hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi fakamatala taki taha ko ʻení. ʻOku ʻikai ngata ʻi heʻene tuku kiate ia ʻa e fatongia mamafa ʻo hono tokangaʻi ʻo e ʻū peletí pea hokohoko atu e tohi ʻi aí ka ke toe akonaki ʻaki foki e ngaahi moʻoni ʻoku hiki ʻi aí. Naʻá ne pehē, “He ʻoku moʻoni tatau hono ʻomi ʻe he meʻa fakahinohinó ni [ʻa e Liahoná] ʻa ʻetau ngaahi tamaí ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻi he fou ʻi heʻene fakahinohinó, pea mo hono ʻave ʻa kitautolu ʻe he
ngaahi folofola ʻa Kalaisí mei he teleʻá ni ʻo e mamahí ki ha fonua ʻo e talaʻofá ʻoku fuʻu lelei ange’’ (ʻAlamā 37:45).
Kuó u ʻosi maʻu e ngaahi tāpuaki ko ia ne talaʻofa ʻaki ʻe Palesiteni Hingikelií—ko hono maʻu ʻo toe lahi ange e Laumālié, ʻa e loto ʻoku holi ke fakatomala pea ʻaʻeva ʻi he faivelenga mo e talangofua lahi ange, pea mo ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻoku moʻui e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou lotua ke mou fakaʻaongaʻi e taimi ko ʻeni ʻoku mou kei talavou aí ke mou keinanga ʻi he folofolá, ke mou kamata ha ʻulungāanga te mou muimui ai ʻi hono kotoa ʻo hoʻomou moʻuí, ke mou fakaafeʻi e fakahā fakatāutahá ʻo fakafou mai ʻi he folofolá, mo e ako e tokāteline ʻa Sīsū Kalaisí.
“ʻOku ou ʻofa ʻi he ʻEikí. ʻOku fiefia hoku laumālié ʻiate Ia.’’ (John Tanner, “I Love the Lord” [Jackman Music Corp., 2000], 2; vakai foki ki he 2 Nīfai 4:15–16). Oku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻoku feʻunga ʻEne ʻofá ke Ne folofola mai ai kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene ngaahi tohi folofolá. ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo Nifai “ʻOku fiefia ʻa hoku lotó ʻi he ngaahi folofolá’’ (2 Nīfai 4:15). Kuo fakamālohia ʻe he ngaahi folofolá ʻa ʻeku fakamoʻoní, akonekina au he ngaahi moʻoní, fakahinohino hoku halá, mo fakafiemālieʻi hoku ngaahi mamahí —ʻo hangē ko ia ʻoku ou ʻilo te nau fai maʻaú. ‘’Kuo valokia ai foki [mo au]: pea ʻi [heʻeku] tauhi ki aí,. . . . ʻoku lahi [e] totongi [kuó u maʻú]” (Saame 19:11). ʻOku totonu “ke lahi hake ʻa e holi ki aí. . . ʻi he holi ki he koulá, ʻio, ʻi he koula lahi mo leleí; [pea] huʻamelia lahi hake ia ʻi he honí mo hono toʻi ʻo e honí’’ (Saame 19:10). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
© 2005 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Paaki ʻi he ʻIunaiteti Siteiti. Fakangofua ʻi he lea Faka-Pilitāniá: 5/04. 15255 900