The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast Archives CES Fireside

ʻOku Fakafuofuaʻi ʻa e Ikuʻangá ʻe he Ngaahi Fili ʻOku Faí

Palesiteni Thomas S. Monson
Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • ʻAho 6 ʻo Nōvema 2005
ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí

Palesiteni Thomas S. MonsonKo ha haʻofanga fakaʻofoʻofa moʻoni kimoutolu, ko ha toʻu tangata kuo fili, ʻa ia ʻoku mou fakataha heni ki he Senitā Meliotí he ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí pea mo ha ngaahi feituʻu kehe pē. Ko ha lāngilangi ke u fakataha mo kimoutolu, pea ʻoku ou loto ke mou meaʻi ʻoku ʻikai ha toe potu he māmaní te u fie ʻi ai he efiafí ni ka ko e feituʻú ni.

ʻOku ou fakahoko e tufakangá ni hili haʻaku lotu fakamātoato. ʻOku ou fie maʻu ai hoʻomou tuí; pea ʻoku ou kolea hoʻomou lotú.

ʻI heʻeku vakai atu kiate kimoutolu ʻoku lōnuku hení mo fakakaukau kiate kinautolu ʻoku fakataha ʻi he ngaahi feituʻu kehé, ʻoku taki ai ʻeku fakakaukaú ki hoʻomou mātuʻá. Kuo taʻu lahi ʻeku maʻu faingamālie ke u kau he meimei uike kotoa pē ki ha ngaahi konifelenisi fakasiteiki mo ʻi ha ʻapi ʻo ha palesiteni fakasiteiki pe tokoni palesiteni fakasiteiki. ʻOku faʻa hoko ha ngaahi meʻa mālie ai he taimi ʻe niʻihi. Ne ʻi ai he taimi niʻihi ha kiʻi tamasiʻi pe taʻahine, ne ʻikai ke ne ʻilo ʻe ia ne ʻoange e loki mohe siʻene tangataʻeikí mo ʻene fineʻeikí ke nofo ai ha Taki Māʻolunga, pea tolotolo hengihengia mai mo fakakaukau ke mohe mo e Fineʻeikí mo e Tangataʻeikí—ʻo ne toki moʻutāfuʻua mo ʻohovale heʻene ʻilo ʻoku ʻikai ko e meʻa ia ʻoku hokó.

Ne hoko ha meʻa ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, lolotonga ʻeku ʻaʻahi ki he Siteiki ʻInitianapolisí, ʻoku ou manatu ki ha pehē mai ʻa Palesiteni Lou, ne ngāue he ʻUnivēsiti Petuú, “ʻE Monisoni, te ke fie nofo mo kimautolu ʻi hoku ʻapí he efiafi Tokonakí, pe te ke fie nofo heni mo hoku tokoní ʻi ʻInitianapolisi, ʻo ʻoua te ke fononga mamaʻo mo au ʻi ha maile ʻe 40?”

Ne u tala ange, “Palesiteni Lou, kuo fuoloa e poʻulí, pea kapau ʻe sai pē, te u nofo pē muʻa heni mo ho tokoní ʻi ʻInitianapolisi.”

Pongipongi hono hokó kuo fakafeʻiloaki mai ʻa Palesiteni Lou he taimi valú, “ʻE Monisoni, ne ke fai ha fili tonu.”

Ne u ʻeke ange leva, “ʻO fēfē?”

Tala mai ʻe ia, “ʻOku ʻi ai haʻama tamasiʻi ʻoku ako he ʻunivēsití, pea ko ʻema ʻamanakí, te ke mohe koe ʻi homa loki mohé he pō Tokonakí. Hala ke ma ʻilo pea taʻeʻamanekina, ʻe foki mai ʻema tamasiʻí mei he akó he uá hengihengi, hū mai he matapā muʻá, kaka hake ki homa loki mohé, fakamoʻui e māmá, pea kaila, ʻPē!’”

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko hai naʻe mei ʻohovale tahá, kapau naʻá ku nofo mo e palesiteni fakasiteikí—ko e tamasiʻi akó pe ko au! Mahalo ko ha meʻa lelei ʻene taʻe hokó.

Ka, ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ko ha moʻui fakaʻofoʻofa moʻoni ʻoku tali mai kiate kimoutolú. Mahalo he ʻikai ke mou hoko ko ha Sione Keipoti (John Cabot), ʻo ne folaua e vahá mo ha fekau mei he tuʻí ke kumi fonua foʻou, pe hoko ko Kapiteni Kuki, ʻo aʻu ʻene folau kumi fonuá ki ha “ngaahi potu mamaʻo ʻoku foʻou e ongo honau hingoá.”1 Ka te mou lava ʻo hoko ko ha kau fekumi ʻi he laumālié, mo ha tuʻutuʻuni ke ʻai ʻa māmani ke lelei ange ʻaki haʻamou ʻiloʻi ha founga foʻou he moʻuí mo fakahoko ha ngaahi meʻa lahi. Ko e laumālie ʻo e fekumí, tatau ai pē pe ʻi he funga ʻo māmaní, pe vavaá, pe ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui maʻongoʻongá, ʻoku kau ai hono fakatupulaki ʻo e ivi ke matuʻuaki ʻi he lototoʻa, ʻa e faingataʻá mo e meʻa fakamamahí ʻaki e loto fiefiá, pea ikuna ʻaki e loto fakatōkilaló.

ʻOku meaʻi ʻe hamou tokolahi ʻa e faiva Fiddler on the Roof. Ko hoku manako ia. ʻOku kata e taha kotoa heʻene mamata ki he tamai ʻa e fāmili Siu tōʻonga fakakuonga muʻa ko ʻeni ʻi Lūsiá, ʻi heʻene feinga ke fekuki mo e feliliuaki ʻa e taimí ne hū mai mo hono ngaahi ʻofefine hoihoifuá ki honau ʻapí. Ne nau hiva, “Tokotaha Fakatauhoa, fakatauhoa, kumi mai haku hoa.” Hiva leva ʻe he tamai ko Tēvií ʻo tali mai, “Kapau pē ko ha Tangata Koloaʻia Au.” Ne fakatēloʻimata e taha mamatá ʻi heʻenau ongona e hikuhiku leʻo ʻo e “Hopo mo e Tō ʻa e Laʻaá,” pea hangē ne hounga kiate ia e ʻofa ʻa Tēvī ʻi hono kolo tupuʻangá ʻi he taimi ne hivaʻi ai ʻe he kau faivá ʻa e “ʻAniteviká (Anatevka).”

Ne mōlia kotoa atu e mahuʻinga ʻo e fiefia he faivá, ongo ʻo e fasí, mo e lelei hono fakafaivaʻí, ʻi he taimi ne lea ai ʻa Tēvií, pea ne hangē kiate au ko e pōpoaki ia ʻo e hivá. Naʻá ne fakatahatahaʻi mai hono ngaahi ʻofefine hoihoifuá ki hono tafaʻakí, peá ne faleʻi kinautolu ʻi heʻenau sioloto ki honau kahaʻú, he ʻātakai nonga ne ʻi aí. Tala ange ʻe Tēvī, “Manatuʻi, ne tau ʻiloʻi kitautolu ʻi ʻAnitevika, pea mo ia ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke tau aʻusiá.”

ʻI he ʻetau hoko ko e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau ʻiloʻi pe ko hai kitautolu mo ia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau aʻusiá. Fanongo angé ki he moʻoni ʻoku akoʻi mai ʻe he ʻuluaki tohi ʻa Mōsesé, ʻa ia ko Sēnesi: “Pea naʻe folofola ʻa e ʻOtuá, Ke tau ngaohi ʻa e tangatá ʻi hotau tatau, mo [ho] tau anga. . . . Naʻe ngaohi ʻa e tangatá ʻe he ʻOtuá ʻi hono tataú, naʻá ne ngaohi ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá; naʻá ne ngaohi ʻa kinaua ko e tangata mo e fefine. Pea naʻe tāpuakiʻi ʻa kinaua ʻe he ʻOtuá” (Sēnesi 1:26–28).

Naʻe fakatupu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. He ʻikai ke tau lava moʻoni ʻo puke ʻa e faʻahinga tui ko ʻení taʻe foua hano ongoʻi ha ivi mo ha mālohi lahi. ʻI heʻetau hoko ko e Kāingalotú, ʻoku tau ʻilo ne tau moʻui ki muʻa pea tau toki omi ki he māmaní, ko e moʻui fakamatelié ko ha taimi siviʻiʻanga pē ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ke taau ai mo e nāunau fakasilesitialé. ʻIo, ʻoku tau ʻilo pe ko hai kitautolu pea mo ia ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke tau aʻusiá. Ka ko e ʻilo ko iá, ʻoku ʻikai ke ne fakapapauʻi te tau lava ʻo aʻusia ʻetau taumuʻa ʻo e moʻui taʻengatá.

ʻI he lolotonga ʻo e vaeuaʻi senituli ne toki ʻosí nai, ne hoko ha hōloa māmālie ʻi māmani kotoa ʻi he ngaahi tūkunga lahi ʻo e moʻuí. Ne tau vakai ki he nofo fakataha kae ʻikai angamaʻá, ʻa e saienisí taʻe kau ai e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa e ʻiló taʻe kau ai e ʻulungāngá, ʻa e pisinisí kae ʻikai mapuleʻi leleí, ʻa e lotú kae ʻikai ha feilaulau, ke fiefia kae ʻikai ha konisēnisi, ʻa e meʻa fakapolitikalé kae ʻikai ke ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni, pea mo e tuʻumālie kae ʻikai ngāué.

Mahalo ne fakamatalaʻi lelei ʻe he faʻu tohi ʻiloa ko ia ko Sālesi Tīkeni hotau kuongá ʻi heʻene fakamatalaʻi ha kuonga ʻi he senituli ʻe ua kuo hilí. Naʻe kamata ʻaki ʻeni ʻe ne talanoa ʻiloa ko e A Tale of Two Cities:

“Ko e kuonga lelei tahá ʻeni, pea ko e kuonga kovi tahá ʻeni, ko e kuonga ʻo e potó, ko e kuonga ʻo e valé, ko e ʻēpoki ʻo e tuí, ko e ʻēpoki ʻo e taʻe tuí, ko e faʻahitaʻu ʻo e Māmá, ko e faʻahitaʻu ʻo e Fakapoʻulí, ko e faʻahitaʻu failau ʻo e ʻamanaki leleí, ko e faʻahitaʻu momoko ʻo e liʻekiná, ne maʻu ʻa e meʻa kotoa pē, ka naʻe halaʻatā haʻamau meʻa ʻe maʻu.”

Ko homou māmani ʻeni. ʻOku ʻi homou nimá pē ʻa e kahaʻú. ʻOku ʻiate kimoutolu pē ʻa e ola ʻe maʻú. ʻOku ʻikai faingofua ʻa e hala ki he hakeakiʻí ʻo hangē ha hala puleʻanga ʻoku ʻikai hano ngataʻanga e vakai ki aí, taʻe fakangatangata hono omá, pea mo taʻe siviʻi ʻa e taukeí. Ka, ʻoku lahi ai ha ngaahi mangaʻi hala mo afeafe, afe māsila, pea mo puleʻi mo e oma ʻo e lele aí. ʻE siviʻi ai hoʻo taukei fakaʻulí. Kuó ke mateuteu? Ko koe ʻoku fakaʻulí. Kuo teʻeki ke ke fou mai heni ki muʻa. Meʻa-mālie, ko e Taha Pule he Tofa Halá, ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, kuó Ne ʻomi ha mape ʻo hā ai e hala ke tau fouá. Kuó Ne ʻosi fokotuʻu ha ngaahi fakaʻilonga he halá ke tataki koe ki hoʻo taumuʻá. Mahalo te ke fakatokangaʻi ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi fakaʻilongá:

• “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé” (ʻEkesōtosi 20:12).
• “Kumi. . .ʻi he ngaahi tohi tapú; ko ia . . . ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú” (Sione 5:39).
• “Fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻene māʻoniʻoní” (Mātiu 6:33).
• “Ke maʻa ʻakimoutolu” (3 Nīfai 20:41).

Kuo ʻosi fokotuʻu foki ʻe he tokotaha angakoví ha ngaahi fakaʻilonga he halá ke veuki ʻaki hoʻo fakalakalaká mo afeʻi koe mei he hala ʻo e moʻoní ki he ngaahi afenga ʻo e angahalá. ʻOku fakatau kotoa ʻene ngaaahi afengá ki ha hala mate. Kuó ke fakatokangaʻi nai ʻa e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení?

• ʻOku ʻikai ko ha fuʻu meʻa ʻene tuʻo tahá.
• He ʻikai uesia ai ha taha ka ko au pē.
• ʻOku ʻaʻaku ʻeku ʻofá ke foaki; ʻoku ʻaʻaku ʻeku moʻuí ke fakahoko.
• Kuo liliu e kuongá.

Kuo hā mahino ʻeni ʻa hotau fatongia ke filí, ʻa e palopalema mahino ko ia ʻi he mangahala ʻo e moʻuí. Ko ia ko ē te ne taki hifo koé ʻoku talitali lelei pē ki ha pō kaupōʻuli, ki ha loto liliu ngofua, ki ha konisēnisi puputuʻu, ki ha ʻatamai ʻoku taʻe pau. Kuó ke mateuteu nai ke fai e fili ʻi he mangahalá?

ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakamamafaʻi feʻunga ʻa e ngaahi fili ʻoku makatuʻunga ai ʻa e ikuʻangá. He ʻikai ke ke lava ʻe koe ʻo fai ha fili taʻengata taʻe te ke maʻu ai ha ngaahi ola taʻengata.

Tuku muʻa ke u ʻoatu ha kiʻi founga faingofua te ke lava ai ʻo fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi fili ʻokú ke fehangahangai mo iá. ʻOku faingofua pē ke manatuʻi, ka ʻoku faʻa faingataʻa ke fakahoko: He ʻikai ke ke tonu koe ʻi haʻo fai ʻa e meʻa ʻoku halá; he ʻikai ke ke hala koe ʻi haʻo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOku fakatokanga maʻu atu pē ho konisēnisí ʻo hangē hao kaumeʻá, ki muʻa peá ne toki tautea koe ʻo hangē ha fakamāú.

ʻI he fakahā ʻa e ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Ketilani ʻi ʻŌhaiō ʻi Mē 1831, naʻá ne faleʻi ange ai, “Pea ko e meʻa ʻoku ʻikai fakamāmaʻí, ʻoku ʻikai ke tupu ia mei he ʻOtuá, pea ko e fakapoʻulí ia. Ko e meʻa ʻoku tupu mei he ʻOtuá ko e māmá ia” (T&F 50:23–24).

ʻOku sītuʻa ha kakai taʻe fakapotopoto ʻe niʻihi mei he poto ʻo e ʻOtuá kae muimui ki he fakatauele fakavalevale ʻo e ākengá, fakatauvele ʻo e manakoá, pea mo e fiefia taimi nounoú. ʻOku fakafōtunga ʻe heʻenau tōʻongá e meʻapango ne aʻusia ʻe ʻĪsoá, ʻa ē naʻá ne fakatau hono tāpuaki ʻo e lahí ʻaki ʻe kulo luú.

Tuku muʻa ke u vahevahe atu e ola ʻo ha fakatotolo ne fai ʻe ha kautaha ʻiloa pea hā ʻi he makasini fakavahaʻapuleʻangá, ke fakamahino ʻaki.2 Ne ui ʻa e fakatotoló ni ko e, “Te ke Fai Nai Ia, ki ha Paʻanga ʻe Hongofulu Miliona?” Te ne ʻoatu e fehuʻi tatau ne fai ʻi he fakatotoló:

• Ki ha paʻanga ʻe hongofulu miliona, te ke lava nai ʻo liʻaki fakaʻaufuli ho fāmilí?
• Te ke mali nai mo ha taha ʻoku ʻikai ke ke ʻofa ai?
• Te ke lava nai ʻo tukuange fakaʻaufuli ho ngaahi kaungameʻá?
• Te ke ngāue pōpula nai he taʻu ʻe taha ʻi ha tukuakiʻi loi?
• Te ke vete kotoa nai ho valá ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí?
• Te ke fakahoko nai ha ngāue fakatuʻutāmaki ʻe meimei mole ai hoʻo moʻuí?
• Te ke hoko nai ko ha taha kolekole ʻi ha taʻu ʻe taha?

ʻI he fakahā loto ʻa e kakaí, ko e peseti ai ʻe taha te nau liʻaki honau fāmilí, peseti ʻe 10 te nau mali taʻe ʻi ai ha feʻofaʻaki, peseti ʻe 11 te nau tukuange honau ngaahi kaungāmeʻá, peseti ʻe 12 te nau vete honau valá he lotolotonga ʻo e kakaí, peseti ʻe 13 te nau fie ngāue pōpula ʻi ha taʻu ʻe taha, peseti ʻe 14 te nau fie ngāue pē ʻi ha ngāue ʻoku fakatuʻutāmaki, pea peseti ʻe 21 te nau kolekole ʻi ha taʻu ʻe taha.

Ko e tōʻonga ko ē ʻa ha taha ʻoku puleʻi ʻe he paʻangá kae ʻikai ko e totonú, ʻoku fakahehema ai ia ke mamaʻo mei he ʻOtuá. ʻOku tupu ʻi he sītuʻa ki he ʻOtuá, ʻa e maumauʻi ʻo e ngaahi fuakavá, taʻe aʻusia ʻo e fakaʻamú, mole ʻo e ʻamanakí, taʻe hoko ʻo e fakaʻānauá, ʻamanaki tōnoá, pea uesia mo e moʻuí.

Ko e faʻahinga meʻa holoki moʻui ʻeni ʻoku ou kole atu ke mou fakaʻehiʻehi mei aí. Ko e fānau fakaʻeiʻeiki kimoutolu. Ko hoʻomou taumuʻá ʻa e moʻui taʻengata ʻi he puleʻanga ʻo ʻetau Tamaí. ʻOku ʻikai aʻusia ʻa e faʻahinga taumuʻa peheé ia ʻi ha foʻi feinga lahi pē ʻe taha ka ko ha ola ia ʻo e moʻui angatonu he moʻuí kotoa, ko hano fakatahatahaʻi ʻo ha ngaahi fili fakapotopoto, pea mo e pīkitai ki he taumuʻá. Pea hangē ko e maaka fiemaʻua ko ia ko e A ʻi he lipooti kaati ʻi ha lēsoni faingataʻa mo fiemaʻu he kolisí, ʻoku pehē ʻa e fiemaʻu ʻo e ngāué ki he pale ʻo e moʻui taʻengatá.

ʻOku ʻi ai ha talanoa fepale fekauʻaki mo ʻEukaliti mo Felo pea mo e siomitá. ʻOku pehē tokua ne ʻāvea ʻa Felo ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala mo e ngaahi tōʻonga ʻa ʻEukalití, pea fakaʻamu ai ke ne ako e siomitá, pea tali ʻe ʻEukaliti ke ne akoʻi. Naʻe ako ai ʻi ha vahaʻa taimi peá ne toki ui mai ʻa ʻEukaliti ʻo talaange ko e foungá ia ʻoku fuʻu tuai. Ko iá ko e Felo; kuo pau ke ʻi ai ha founga nounou ange. ʻOku ʻikai loto ia ke fakamoleki hono taimí kotoa he ako siomitá. Pea toki tala ange leva ʻe ʻEukaliti ʻa e foʻi moʻoni maʻongoʻonga ko ʻení. Naʻá ne pehēange ki Heʻene ʻAfió, “ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha founga fakatuʻi ia ki he siomitá.”3

ʻE hoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha hala fakatuʻi ia ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha hala fakatuʻi ia ki ha faʻahinga feinga ʻoku fai. Ko e maaka A, ko e ola ia ʻo e taumuʻa, kiʻi sivi, kalasi, sivi lahi, mo e pepa fakatotolo takitaha. ʻOku muʻomuʻa ʻa e kihiʻi lotu fakamātoato, maʻulotu kotoa pē ʻi ha houalotu ʻa e Siasí, kaumeʻa moʻui taau, kihiʻi fili māʻoniʻoni, mo e tokoni kotoa pē ʻoku fakahoko ʻi he taumuʻa ʻo e moʻui taʻengatá.

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo hilí, ʻi haʻaku foki mai mei ha ngāue ne u fai ʻi Siamane, ne u vakai ki tuʻa he matapā sioʻata ʻo e vakapuná, peá u fakatumutumu ʻi he ngaahi fetuʻu ʻoku fakaʻutoʻuta mei ai ʻe he taha faifolaú ʻemau fefolauʻakí. Naʻá ku fakakaukau mai kiate kimoutolu mo e faingamālie ne tuku mai ke u ʻi heni ai mo kimoutolu he pōní. Ne u fakakaukau ki he foʻi moʻoni “ʻOku hangē e ngaahi fakakaukaú ko e fetuʻú; he ʻikai ke ke lava ʻo ala ki ai. Ka . . . te ke fili kinautolu ke nau hoko ko ho tākitala, pea kapau te ke muimui ʻiate kinautolu, te ke aʻu ai ki hoʻo taumuʻa folaú.”4

Ko e hā ha ngaahi taumuʻa, kapau ʻe muia, te ne ʻomi kiate koe ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku pau ke ke fekumi ki aí, ʻa e konisēnisi nongá, ʻa e loto fonu he melinó, fāmili ʻofá, mo e ʻapi feʻofoʻofaní?

Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu e meʻa ko ʻení ʻe tolu:

Fili tokanga ho ngaahi kaungāmeʻá.

Palani ho kahaʻú ʻi ha taumuʻa.

Fakakofu ʻaki hoʻo moʻuí e tuí.

ʻUluakí: Fili Tokanga ho Ngaahi Kaungāmeʻá

ʻI ha savea ne fai ʻi ha ngaahi uooti mo ha ngaahi siteiki ʻo e Siasí ne filifili, ne mau ʻilo ai ha moʻoni mahuʻinga ʻaupito. Ko e kakai ko ē ʻoku mali temipale honau ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku meimei ke nau mali temipale mo kinautolu, ka ko kinautolu naʻe ʻikai ke mali temipale honau ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku meimei ke nau taʻe mali temipale mo kinautolu. ʻOku hangē ko ha meʻa mālohi ange ʻa e ivi ʻo e kaumeʻa ʻo ha taha, ʻo laka ia he kole ʻa e mātuʻá, fakahinohino he lokiakó, pe ofi mai ʻa e temipalé.

ʻOku meimei ke tau hoko ʻo tatau mo kinautolu ʻoku tau saiʻia aí. Pea hangē ko e fakamatala ʻiloa ʻa Nataniela Hōfoni ʻi he “The Great Stone Face,” ʻoku tau pusiakiʻi ʻa e ʻulungāanga, fakakaukau, pea naʻa mo e tōʻonga ʻa kinautolu ʻoku tau saiʻia aí — pea meimei ko hotau ngaahi kaungameʻá kinautolu. Fakafehoanaki ia mo e niʻihi hangē ko kimoutolú, ʻoku ʻikai palani ki he fiemālie fuonounoú, ngaahi taumuʻa ʻoku ʻikai tuʻuloá, pe holi taʻeʻaongá, ka ki he ngaahi meʻa ko ē ʻoku mahuʻinga tahá —ʻa e ngaahi kaveinga ʻoku taʻengatá.

ʻOku tohi he holisi fakahahake ʻo e Fale Lotu Fakamanatu ʻo e ʻUnivēsiti Sitenifōtí ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: “Ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai taʻengata ʻoku fuʻu fuonounou, [pea] ko e meʻa kotoa pē ʻoku ʻikai tuʻuloa [ʻoku] fuʻu siʻisiʻi fau.” 5

ʻOku ou kōlenga atu ke mou hoko ko ha kaumeʻa hoʻomou Tamai Hēvaní, ʻo makehe mei homou ngaahi kaumeʻa ʻi māmaní. ʻOkú Ne teu mai pē ke tali hoʻomou ngaahi lotú. ʻI Heʻene hoko ko e Tamai homou laumālié mo Ne fakatupu koe ʻi Hono tataú, ʻo Ne ʻafioʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá, he ʻikai teitei kovi Hono potó kiate koe pea ʻe moʻoni maʻu ai pē ʻEne faleʻí. ʻAi Ia ko ho kaumeʻa.

ʻOku ʻi ai mo ha kaumeʻa mahuʻinga ʻe taha ʻoku tonu ke ke maʻu, ʻa ia ko e pīsope ho uōtí. Kuo ui ia ʻe he ʻOtuá ʻi he kikite pea ʻi he hilifakinima ʻe kinautolu ʻoku maʻu e mafaí. ʻOku ʻi ai ʻene totonu ki ha tokoni fakalangi ʻi hono ʻoatu kiate koe ha faleʻi mo ha fakahinohinó. ʻAi ia ko ho kaumeʻa.

ʻOku ou kei manatuʻi lelei pē ʻa e faingataʻa ʻo e fehangahangai mo e toʻu tupu ʻo e uooti naʻá ku pīsope aí. Ne ʻalu ange ha kiʻi finemui hoihoifua ki hoku ʻōfisí ʻi ha efiafi ʻe taha mo hono kaumeʻá ke mau talanoa. Naʻá na mātuʻaki feʻofaʻaki, pea kamata ke maʻu kinaua ʻe he fakatauelé.

ʻI he lolotonga ʻemau talanoá, naʻá na takitaha fai ʻena fetukupāʻaki ke tekeʻi ʻa e fakatauelé pea ke fakamuʻomuʻa ʻi heʻena fakakaukaú ʻa e taumuʻa ʻo e mali temipalé. Naʻá ku fokotuʻu ange ha ngāue ke na fakahoko pea naʻá ku ongoʻi ke u tala ange: “Kapau ʻe faifaiangé pea mo ʻi ha tuʻunga ke mo tō ai peá mo fiemaʻu ha ivi makehe, telefoni mai kiate au, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e taimí.”

ʻI ha pongipongi ʻe taha ne tatangi ai ʻa e telefoní he taimi 1 hengihengi pea pehē mai e leʻó: “Pīsope, ko Sūsana ʻeni. ʻOkú ke manatuʻi hoʻo talamai ke u telefoni atu kapau ʻe fakataueleʻi aú? Pīsope, ʻoku ou lolotonga ʻi he tuʻunga ko iá.” Naʻá ku ʻeke ange leva e feituʻu ne ʻi aí, peá ne fakamatalaʻi mai ha tauʻanga meʻalele ʻiloa he Teleʻa Sōlekí. Ne na luelue mo hono kaumeʻá ki ha tuʻuʻanga telefoni totongi ke telefoni mai. Naʻe ʻikai ko ha feituʻu tonu ʻeni ke fai ai e faleʻí, ka naʻe lahi fau e fiemaʻú, pea naʻe ongongofua e ongo meʻa kei talavoú ni.

He ʻikai ke u tala atu ʻe au e tuʻo lahi ʻo e telefoni mai ʻa Sūsaná. Ka, ʻi he taimi ne ʻoange ai ʻe he tangata tufa meilí ʻa e fakaafe malí ki homau ʻapí, ne lau mai ʻe Sisitā Monisoni, “ʻOku fakaafeʻi koe mo ho hoá ki he maʻu meʻatokoni ʻo e mali ʻema taʻahine ko Sūsaná,” ne kiʻi pehē mai ia, “Fakafetaʻi ki he Langí!” Pea ʻi heʻeku vakai ki he tohi mataiiki ʻi laló ne pehē, “Mali ʻi he Temipale Sōlekí,” naʻá ku pehē loto pē, “Fakafetaʻi ki he Langí ʻi he mālohi ʻo e toʻu tupu Siasí.”

Fili tokanga ho ngaahi kaungāmeʻá.

Uá: Palani Ho Kahaʻú ʻi ha Taumuʻa

Naʻe pehē ʻe Tōmasi Kālaila: “ʻOku tatau e tangata ʻoku ʻikai haʻane taumuʻá mo ha vaka taʻe foheʻuli—ko e ʻauhē, ko e meʻa noa pē, pea ʻoku ʻikai mahuʻinga. ʻAi ha taumuʻa ki hoʻo moʻuí, pea te ne ʻoatu ha ivi ki hoʻo fakakaukaú mo ha mālohi ki hoʻo ngāué ʻo hangē ko ia kuo tuku atu ʻe he ʻOtuá.”6

Ne u hoko ko ha palesiteni fakamisiona ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Ne u maʻu ha kau faifekau faivelenga mo lelei ʻe toko 450. Hili ha taʻu ʻe tolu pea mau foki ki Sōleki Sití, ne u ʻohovale mo hoku uaifi ʻofeiná ʻi ha efiafi ʻe taha, ʻi heʻema fakalau ʻa e kau faifekaú, ne ʻi ai siʻa kau faifekau fefine naʻe teʻeki pē ke maʻu siʻanau mali. Ne ma fakapapau ai ke fai homa lelei tahá ke tokoniʻi kinautolu. Ne u tala ange kia Sisitā Monisoni, “Falanisesi, ta palani ʻi ha taumuʻa pea fakaafeʻi ha toko tolu pe toko fā ʻo ʻeta kau faifekau fefine fakaʻofoʻofá ki hota ʻapí. Te tau fai ha ʻekitivitī ʻa ia te nau lava ai ʻo tala mai pe ko hai ʻi he kau faifekau tangatá kotoa kuo ʻosí, te nau fie fakaafeʻi ki ha faeasaiti ʻi hotau ʻapí. Te tau fakaʻaliʻali leva ai e ngaahi tā ʻi he misioná, pea te ta fokotuʻutuʻu ʻa e anga ʻo e nofó ke nau feʻilongaki lelei.” Naʻe fai ia, pea te u pehē naʻe tali lelei ʻe he tamaiki fefine ʻe toko fā naʻe fakaafeʻí ʻa e tukupaá ni.

Ne mau tuku ʻi he ngaahi puha suú ha ngaahi tā taki ʻinisi ʻe nima māokupu pea ʻinisi ʻe fitu lōloa ʻo e faifekau kotoa pē. Naʻe puha pehē ʻe fā, ʻo ʻi ai ʻa e tā ʻo e faifekau kotoa pē. ʻI he taimi ne tangutu takai ai ʻa e tamaiki fefiné ni ʻe toko fā ʻi homau loki talanoá, naʻá ku tala ange kia kinautolu taki taha, “Ko ha meʻaʻofa ʻeni. Sio ʻi he ngaahi tā he loto puhá peá ke talamai pe ko hai ʻokú ne fakafōtunga ʻa e talavou ʻoku ngalingali te ke fie fakaafeʻi mai ki he faeasaití.” Ko ha meʻa mālie moʻoni ia. Te u pehē ko e founga pē taha te u lava ʻo fakamatalaʻi lelei ai iá ko haʻaku fai ha fehuʻi. Kuó ke fakatokangaʻi nai e fānau valevalé he pongipongi Kilisimasí? Ne mau hoko atu ʻo fakaafeʻi ʻe kau talavou ʻe toko fā ne filí ke nau omi mo e kau finemuí ki homau ʻapí, pea ne mau maʻu ha efiafi fiefia lahi. ʻI he fakaʻosinga ʻo e pō ko iá, ne u fakatokangaʻi ha toko ua ʻokú na lue māmālie atu ʻi homau kiʻi hala simá, peá u talaange kia Sisitā Monisoni, “ʻOku hā ngali ola lelei ʻeni.” Naʻá na lue vāofi moʻoni.

Naʻe ʻikai fuʻu fuoloa mei ai kuó u maʻu ha telefoni mei he talavoú. Naʻá ne pehē mai, “Palesiteni Monisoni, ʻokú ke manatuʻi naʻá ku palōmesi atu kapau te u ʻofa ha taha, te u tala atu?”

Ne u tala ange, “ʻIo.”

Naʻá ne hoko atu, “Palesiteni, ʻoku ʻi ai e taha ʻoku ou ʻofa ai.”

Ne u tali ange, “Sai. Ko hai?”

Naʻá ne pehē mai, “He ʻikai ke ke teitei misi koe ki ai.”

Ne u kiʻi fakapotopoto, ʻo ʻikai ke u mateʻi. Ka ne u tala ange, “Tala mai pē ʻe koe.” Peá ne tala mai leva ʻa e taʻahine ʻosi faifekau ne na fetākinima ʻo lue mei heʻemau paati he efiafi ko iá. Kuó na mali ʻeni ʻi ha taʻu ʻe 42 pea ʻi ai ʻena fānau ʻe toko nima mo e makapuna tokolahi.

ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku fanongo ki hoku leʻó kuo ʻosi mali; ʻoku kei kumi pē ha niʻihi ki he taha makehe ko ia ʻokú ke fie nofo mo ia ʻi he taʻengatá. Ko kimoutolu he tuʻunga hono uá, mahalo ʻe sai ange ke ke talangofua ki he faleʻi ne fai ʻe Kingi ʻAfa ʻi he faiva hiva ko e Camelot, ʻi hoʻomou fekumi ki he tangata pe fefine ʻokú ke fakaʻānaua ki aí. ʻI heʻene fehangahangai mo e palopalema mātuʻaki faingataʻá, mahalo ne mei lelei ange kapau ne lea mai ʻa Kingi ʻAfa kiate kitautolu kātoa ʻi heʻene pehē, “Kuo pau ke ʻoua naʻa tuku ke fakaʻauha ʻe heʻetau holí ʻa ʻetau ngaahi fakaʻamú.”7 ʻOfa ke mou muimui ʻi he faleʻi mahuʻingá ni. ʻOku ou kōlenga atu ke mou pīkitai ki homou ngaahi tuʻunga mahuʻingá. ʻOku ou kole atu ke ʻoua naʻa mou mavahe mei ai.

Naʻe ʻi ai haʻaku faiako Lautohi Faka-Sāpate lelei moʻoni ʻi heʻeku kei siʻí ka kuo ʻosi mālōlō. Ko hono hingoá ko Lusi Kētisi.

Ko ha taha hoihoifua ʻa Lusi mo fiefia maʻu pē. Naʻe feʻunga ke ne maʻu ha hoa taau, ka naʻe ʻikai fou mai ha taha ai. Fakalau atu ʻa e taʻú pea iku tali pē ʻe Lusi he ʻikai pē ke toe mali. Ka ʻi he taimi ne taʻu fāngofulu tupu siʻi aí, naʻá ne feʻiloaki mo Tiki. Ko e feʻofaʻaki ʻeni ʻi he ʻuluaki femātākí pē. Ne taha pē palopalemá: Naʻe ʻikai ke Siasi ʻa Tiki ia. Ne tō nai ʻa Lusi ki he meʻa loi ko ia ʻo e taʻu motuʻá ke mali ʻi he ʻikai toe maʻu ha tahá, pea ʻamanaki noa pē ʻe Siasi ha ʻahó? ʻOku ʻikai pehē ʻa Lusi ia. Naʻe poto ange ia he meʻá ni. Naʻá ne tala ange pē ki ai, “Tiki, te u pehē ko ha taha lelei koe, ka he ʻikai ke ta fiefia kapau te ta kaumeʻa.”

Naʻá ne ʻeke ange, “He ko e hā hono ʻuhingá?”

“Koeʻuhí he ʻoku ʻikai ko ha Māmonga koe.”

“ʻE anga fēfē haʻaku hoko ko ha Māmonga? ʻOku ou fie kaumeʻa mo koe.” Naʻá ne ako ʻa e ongoongoleleí. Peá ne tali ʻene ngaahi fehuʻí. Naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni pea papitaiso.

Peá ne tala ange leva, “Lusi, kuó u Siasi, te ta lava leva ke mali.”

Ne tali ange ʻe Lusi, “Tamasiʻi Tiki, ʻoku ou ʻofa lahi ʻiate koe. Kuó ke Siasi ʻeni, ka he ʻikai te ke fiemālie kae ʻoua ke ta mali he temipalé.”

“Ko e hā hono fuoloa ʻo e tali ko iá, Lusi?“

“Meimei taʻu ʻe taha, kapau te ta fakahoko e toenga ʻo e ngaahi fiemaʻú.” Hili ha taʻu ʻe taha mei ai kuo hū ʻa Lusi mo Tiki ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Ne moʻui ʻaki ʻe Lusi ʻa e moʻoni ʻo e kupuʻi hiva:

Loto lahi ke hoko ko ha Māmonga;
Loto lahi ke tuʻu tokotaha.
Loto lahi ke fakapapauʻi e taumuʻá,
Pea loto lahi ke talaki ke ʻiloa.
8

Palani ho kahaʻú ʻi ha taumuʻa.

Tolú: Fakakofu ʻaki Hoʻo Moʻuí ʻa e Tuí

ʻOku hoko ʻa e tui taʻeueʻiá ko ha taula ki heʻetau moʻuí ʻi he uhouhonga ʻo e puputuʻu ʻo e ngaahi kuongá, fepakipaki ʻo e konisēnisí, mo e fakamamahi ʻo e moʻui fakaʻahó.

ʻE lava ʻe he fānau īkí ke ʻomi ha ngaahi sīpinga lelei ʻo e tuí. Ne u hiki ʻi ha taimi ki muʻa atu mei heʻetau makasini fakafonuá ha kiʻi fakamatala he “Tohi ʻa e Fānaú ki he ʻOtuá.” Naʻe mālie ia kiate au.

Ne tohi ʻe he kiʻi tamasiʻi ko Maʻaké: “ʻE ʻOtua, ʻoku ou kei tali pē ki he faʻahitaʻu failaú ka ʻoku teʻeki pē hoko mai. ʻOua naʻa ngalo.”

Pehē ʻe ha kiʻi tamasiʻi ʻe taha: “ʻE ʻOtua, kapau ko koe naʻá ke faʻu e tuʻutuʻuni ke ʻave ʻa e vevé ʻe he fānau īkí, kātaki muʻa ʻo liliu ia.”

Tohi ʻe he kiʻi tamaisiʻi ko Mikí: “ʻE ʻOtua, kapau te ke vakai mai ki he lotú he Sāpaté te u fakaʻaliʻali atu hoku sū foʻoú.”

Hiki ʻe Seefi ia: “ʻE ʻOtua, ʻoku tōtōatu e founga hoʻo fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi fetuʻú ki honau tuʻunga totonú. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke fai ai ia ki he māhiná?“

Tohi ʻe Soisi ia: “ʻE ʻOtua, fakamālō atu koeʻuhí ko hoku kiʻi tokoua pēpeé, ka naʻá ku lotua au ke maʻu mai ha kiʻi kulī.”

ʻOku ou saiʻia taha he kiʻi tohi ko ʻeni meia Mātiú: “ʻE ʻOtua, ne u lau hoʻo tohí peá u saiʻia ai.” Hili ia peá ne kole ange, “ʻOku ou fie faʻu ha tohi ʻi ha ʻaho ʻaki ha faʻahinga talanoa pehē pē. Ko e maʻu hoʻo ngaahi talanoá mei fē? Talamonū atu.”9

ʻOku fie maʻu ʻi he tui moʻoní ha loto lahi, pea ko e faʻahinga loto lahi ʻoku fie maʻú – ʻa ē ne fakahā ʻe ha taʻahine taʻu 21 ne taʻu fakaʻosi he kolisí, naʻá ne pehē:

“Kuo fepaki hotau toʻu tangatá ʻi he ngaahi founga fetuʻutaki kotoa pē, mo ha manavasiʻi lahi mo siʻisiʻi kotoa pē — ʻa e tailiili naʻa ʻikai maʻu ha hoa ʻo kapau ʻoku ʻikai ngāueʻaki ʻe ha taha e faʻahinga meʻa fakanamulelei tatau ki he ngutú pe manavasiʻi hano ʻikai tali kapau he ʻikai fakavaivai ki he tuʻunga ʻulungāanga māʻulalo angé he ko e ʻnatula ia ʻo e manú.’

“ʻOku tali ʻe hatau tokolahi ʻa e fakakaukau ʻHe ʻikai ke ke lava ʻo fepaki mo e mālohíʻ mo e ʻMoʻui ki he fiefia tahá he taimí ni, he ʻe fakaʻauha kitautolu ʻa pongipongi ʻe ha tau mahafu ʻātomí pe ha toe meʻa fakatupu ʻauha kehe.’

“ʻOku ou anga fakakuongamuʻa feʻunga ke u tui ki he ʻOtuá; ke u tui ki hono fakaʻeiʻeiki mo e meʻa ʻe ala malava ʻe Hono kakaí, ʻa e tangatá; pea ʻoku ou tui pau, kae ʻikai mohe misi, ʻo feʻunga ke u ʻilo ʻoku ʻikai ko au toko taha pē ʻoku ongo pehení.

“ʻOku pehē ʻe ha niʻihi, ʻoku ʻikai hatau misiona ʻi he moʻuí, ʻo ʻikai tatau mo kinautolu ʻi he ngaahi toʻu tangata ko ʻeé —pea tokua ʻoku tuku mai kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē. Tokua kuo ʻikai tokoniʻi kitautolu ka kuo fakamasivaʻi fakalaumālie. ʻOku ʻikai ke u fie nofo au he masiva koloá—pea ʻoku ʻikai ke u lava ʻo nofo toko taha.”

Manatuʻi ʻoku ʻikai ke lava ʻa e tuí mo e taʻe tuí ʻo nofo fakataha ʻi he ʻatamaí ʻi he taimi tatau, he ʻe tekeʻi ʻe he tahá ʻa e tahá. Tuʻu maʻu ʻi hoʻo tuí.

ʻOku ou fakakaukau ai ki ha fakaamatala ne u lau fekauʻaki mo ha uaifi ʻo ha taha ʻo hotau kau ʻuluaki paioniá. Ko hono hingoá ko Katalina Kētisi Sipenisā. Ko hono husepānití, ʻa ʻOasoni Sipenisā, ko ha tangata ʻiloʻilo mo ako lelei. Naʻe ohi hake ʻa Katalina ʻi Positoni pea naʻe akonakiʻi lelei ia. Naʻá ne maʻu mo ʻOasoni ha fānau ʻe toko ono. Hili ʻenau mavahe mei Nāvuú, ne hōloa siʻene moʻuí ʻi heʻene fepaki mo e momokó mo e faingataʻá. Ne tohi ai ʻa ʻEletā Sipenisā ki heʻene ongomātuʻá ʻo kole pe ʻe lava ʻo foki atu ke nau nofo mo kinaua kae ʻoua kuó ne langa hano ʻapi ʻi he Hihifó. Ko ʻena talí: “ʻAi ke ne fakaʻikaiʻi ʻene tui ngali valé, pea ʻe toki lava ke foki mai, ka he ʻikai teitei lava kae ʻoua ke ne fakahoko ia.” Naʻe ʻikai fie fakaʻikaiʻi ʻe Sisitā Sipenisā ʻene tuí. ʻI he taimi ne lau atu ai e tohi ʻa ʻene ongomātuʻá, ne kole ange leva ki hono husepānití ke ʻoange ʻene Tohi Tapú pea lau ange ʻa e tohi ʻa Luté: “ʻOua naʻá ke kole ke u liʻaki koe, pe ke u foki mei heʻeku muimui ʻiate koé: he ko e potu ʻokú ke ʻalu ki aí te ta ō ai; pea ko e potu te ke mohe aí, te ta mohe ai: ko ho kakaí ʻe hoko ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtuá ko hoku ʻOtua” (Lute 1:16). Naʻe tātā ʻa e matangí ʻi tuʻa, tutulu mo e ʻato ʻo e salioté, pea puke ʻe honau ngaahi kaumeʻá ha ʻū kulo ʻi ʻolunga ʻia Sisitā Sipenisā ke ʻoua naʻa viviku. Ka ʻi he ngaahi tūkunga ko ʻení, naʻe ʻikai siʻane hanu, kae kuikui fakaʻosi siʻono fofongá ʻo pekia.10

Neongo pē he ʻikai ke tau foaki ʻetau moʻuí ʻi he ngāue ʻa hotau ʻOtuá, ka te tau lava ʻo fakahaaʻi ʻa ʻetau ʻofa kiate Iá ʻi he founga ʻo ʻetau tauhi kiate Iá. ʻE hanga ʻe Ia ʻokú ne ongona ʻetau lotu lotó, ʻe Ia ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi ngāue taʻe ʻiloá, ʻo fakapaleʻi fakahāhā kitautolu ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻetau ngaahi fiemaʻú.

Ka tukituki mai ʻa e veiveiuá kiate kitautolu, talaange ki he ngaahi loto veiveiua faikehe, pea mo fakafepaki ko iá: “Kuó u fokotuʻu ke u nofo pē mo ʻeku tuí, mo e tui ʻa hoku kakaí. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e fiefiá mo e fiemālié, pea ʻoku ou taʻofi koe, mo hoʻo ngaahi fakakaukau taʻepau mo fakaveiveiuá, ke ke fakaʻauha ʻa e fale ʻo ʻeku tuí. Te u tala atu ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi mana ʻi he Tohi Tapú, pea he ʻikai ke u feinga ke fai ia, ka ʻoku ou tali ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke u ʻi ai mo Siosefa, ka ʻoku ou tui ki ai. Naʻe ʻikai ke maʻu ʻeku tuí mei he saienisí, pea he ʻikai ke u fakangofua ʻa e saienisí ke ne fakaʻauha ia. Ka liliu ʻeku fakakaukau ki he ʻOtuá mo ʻEne ngāué, ko e fakahinohino fakalaumālie pē ʻa e ʻOtuá te ne liliú.”

Fakakofuʻi hoʻo moʻuí ʻaki ʻa e tuí.

Ko e taimi te ke fili tokanga ai ho ngaahi kaumeʻá, palani ho kahaʻú ʻi ha taumuʻa, pea fakakofuʻi hoʻo moʻuí ʻaki ʻa e tuí, te ke taau ai ke maʻu e feohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ke maʻu ha ʻamanaki lelei haohaoa. Te ke fakamoʻoni mei he meʻa kuó ke fouá hono moʻoni ʻo e talaʻofa ʻa e ʻEikí: “Ko au ko e ʻEikí, ʻoku ou angaʻofa mo angalelei kiate kinautolu ʻoku manavahē kiate aú, peá u fiefia ke fakalāngilangiʻi ʻa kinautolu ʻoku tauhi kiate au ʻi he māʻoniʻoni pea mo e moʻoni ʻo aʻu ki he ngataʻangá. ʻE lahi ʻa ʻenau totongí pea ʻe taʻengata honau nāunaú” (T&F 76:5–6).

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni haohaoá ni mo kolea ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke ʻiate kimoutolu takitaha, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Notes

1. Fakalea ʻe Joan Whitney mo fakafasi ʻe Alex Kramer, “Far Away Places,” 1948.

2. Vakai, James Patterson mo Peter Kim, The Day America Told the Truth: What People Really Believe About Everything That Really Matters (1991).

3. Euclid ki a Ptolemy I, mei he Proclus, Commentary on Euclid, Prologue.

4. Carl Schurz, lea ʻi Positoni, ʻEpeleli 18, 1859.

5. http://religiouslife.stanford.edu/memorial_church/inscriptions.html

6. Vakai, Harold B. Lee, ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 952, 17; Thomas S. Monson, ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 1982, 84.

7. Alan Jay Lerner mo Frederick Loewe, Camelot, 1960.

8. Thomas S. Monson, ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 2000, 70; pe Ensign, Mē 2000, 54; vakai foki, Mark E. Petersen, ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 1952, 104.

9. ʻI he Stuart Hample mo Eric Marshall, comp., More Childrenʻs Letters to God (1967); Hample mo Marshall, Childrenʻs Letters to God: The New Collection (1991).

10. Vakai, Nicholas G. Morgan, “And Thus History Was Made,” Improvement Era, Siulai 1940, 399; vakai foki, Preston Nibley, Exodus to Greatness (1947), 132–35.

 
© 2012 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy