The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast Archives CES Fireside

Ngaahi Kamataʻangá

Palesiteni James E. Faust
Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 7 Mē, 2006 Ako Fakalotu ʻo e ʻUnivēsiti ʻIutaá

Palesiteni James E. FaustʻE Palesiteni Pālesi, ʻoku ou fakamālō atu he ngaahi lea ʻofa ko iá. Naʻe tuʻo taha hono talamai ʻe Palesiteni Hiu B. Palauni kiate au, “ʻOku lelei ke ke fanongo ki he ngaahi lea lelei ko ʻeni fekauʻaki mo koé, kae ʻoua pē naʻá ke hīkisia ai.”

Uike ʻe fā kuohilí mei he pooni ne u tō ai. Kuo fakaʻau ʻeni ke u sai; ʻOku kei fie maʻu pē ke u tokanga heʻeku ngaue holó. ʻOku ou fakaaʻu atu e pōpoaki ʻofa ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. ʻOku sai pē ʻa Palesiteni Hingikelī. ʻOku ou tui ʻokú ne toe lelei ange he taimí ni ʻi ha taimi ki muʻa. Ko e moʻoni, ʻoku fakaofo ʻene kei mālohí mo ʻene kei lava ʻo ngāué.

He ʻikai te u lea lōloa he pooni. ʻOku ou loto ke feohi ange ʻa kimoutolu kakai kei talavoú pea ʻoku ou poupou atu ke mou fai ia. Te tau fai ha meʻa makehe he pooni ʻi hoʻomou fakamāvae ʻi he efiafí ni, mou lulululu. ʻOku toko lahi e kau finemui hoihoifua mo e kau talavou matā-tangata ʻoku ou vakai atu ki ai he pōní pea ko ia ai ʻe kau talavou, “ʻĀʻā lelei hake! Kapau te ke fai ʻe koe ʻa e ngāué, te u fai ʻe au ʻa e tuí.”

ʻOku hounga kiate au e faingamālie ke u lea ai kiate kimoutolu fānau ako mo homou ngaahi hoá he fakamafola fakasatelaite ʻo e poó ni. ʻOku fakafiefia foki ke feʻiloaki mo e kau mēmipa ʻo e ʻinisititiutí mo e kau faiakó, mo hoʻomou kau takí, ʻa ia ko honau tokolahi kuo taʻu lahi ʻemau mahení.

ʻOku ou fie fakaʻaongaʻi ha konga ʻo e lea ʻa Paula ki he kakai Tesalonaiká ʻi heʻeku leá: “kāinga ʻofeina ʻi he ʻEiki . . . kuo fili kimoutolu ʻe he ʻOtuá talu mei he kamataʻangá ki he fakamoʻuí ʻi he fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Laumālié, mo e tui ki he moʻoní” (2 Tesalonika 2:13). ʻOku pehē heni ʻe Paula naʻe fili kimoutolu mei he kamataʻangá. ʻOku lahi ʻa e ngaahi kamataʻangá. ʻOku kamata hamou niʻihi ʻa hoʻomou feinga ako mahuʻingá. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e founga mo e feituʻu ʻokú ke kamata aí. Naʻe pehē ʻe Paula ne fili kimoutolu “ki he fakamoʻuí ʻi he fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Laumālié, mo e tui ki he moʻoní.“ Tau toe vakai angé ki he ngaahi kamataʻangá.

Ko e Kamataʻangá

Mahalo ko e pooni ko ha kamataʻanga ia kiate koe.

ʻI heʻeku kei talavoú, ne u faʻa kau he feʻauhi lova he ako māʻolungá pea hoko atu ai ki he ʻunivēsití. Ne mau faʻa fakamālohisino fakamātoato ki he lová. Ne mau feinga mālohi ange ʻaki haʻamau lele ʻo laka ange ʻi he lōlōa ʻo e lova ne teu ke mau fakahokó. Ne mau tokanga ki heʻemau kaí. Pea fai mo ha ngaahi meʻa kehekehe ke mau mateuteu ki heʻemau ngaahi lová. Pea ʻi he feʻauhi lele mita nounoú, ne mahuʻinga taha pē ʻa e kamatá. Ne mau fua fakalelei e tuʻu-ʻangá—pea toe vakaiʻi ki muʻa pea mau toki fokotuʻu e papa tuʻu-ʻangá. Hili ia pea mau tuki e tuʻu-ʻangá ki he kelekelé, pea tuʻu leva ki ai ʻo teuteu mo kiʻi fakaangaanga. Ne mau faʻa kiʻi ʻahiʻahi kamata lele tuʻo ua pe tolu. Ne mau ʻilo kapau he ʻikai ke mau teuteu mo kamata lelei, he ʻikai haʻamau ʻamanaki ke kau he ʻotu muʻá. Ne ʻomi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e naʻinaʻi fakapotopoto ko ʻení: “ʻIkai ʻoku mou ʻilo, ko kinautolu ʻoku lele ʻi he fakapuepué ʻoku lele kotoa pē, ka ʻoku maʻu ʻe he tokotaha pē ʻa e [palé]? Ke pehē hoʻomou lelé, koeʻuhí ke mou maʻu” (1 Kolinitō 9:24). Ko e moʻoni foki ko e palé ko e moʻui taʻengatá.

Kuó u fakatokangaʻi ko e konga faingataʻa taha ʻi hono lavaʻi ha faʻahinga meʻa pē, ko hono kamataʻí. Ne pehē ʻe ha tangata poto, “Ko e tokotaha ʻokú ne kamatá kuó ne fakahoko ʻe ia ʻa e vaeua ʻo e ngāué.”1 Naʻe hoko ʻeku tamaí ko ha loea mo ha fakamaau. Naʻá ne fakatokanga mai ʻi he kamata ke u ngāue fakalaó: “ʻAi e talí ke tonu ʻi he kamataʻangá. Kapau ʻe tonu ʻa e talí, ʻe tokamālie ange ʻa e hopó.”

Ngaahi Kamataʻanga Foʻoú

ʻOku ou fakamālō ko e kamataʻanga foʻou kotoa pē. ʻE lava ke hoko e houa kotoa ko ha kamataʻanga foʻou. ʻE lava ke hoko e ʻaho kotoa pē ko ha kamataʻanga foʻou. ʻE lava ke hoko e māhina kotoa pē ko ha kamataʻanga foʻou. ʻE lava ke hoko e taʻu kotoa pē ko ha kamataʻanga foʻou. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke hoko e mōmēniti kotoa pē ko ha faingamālie ke fakalakalaka ai.

Ne fai mai ʻe Teli Kānisi ʻa e faleʻi lelei ko ʻení: “ʻOua te ke manavasiʻi ke fai ho lelei tahá ʻi he fanga kiʻi meʻa ʻoku ngali īkí. Ko e taimi kotoa pē kuó ke lavaʻi ai ha taha, ʻoku pehē ai pē hoʻo mālohi angé. Kapau te ke fai lelei ʻa e fanga kiʻi ngāue īkí, ʻe lava pē ʻa e ngaahi meʻa lalahí ia ʻiate kinautolu pē.”

Ngaahi Faingamālie Foʻoú

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ne fakatahaʻi ha ngaahi kautaha lalahi, ʻosi e paʻangá, mo ha ngaahi kākā ʻi he māmani e pisinisí. Ne tau fekuki kitautolu ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo e haʻahaʻa ʻo e ʻaho 11 ʻo Sepitemá. Ne hoko ha tāfea, afā, mofuike, mo ha ngaahi fakatuʻutāmaki kehe he funga ʻo māmaní. Ne hoko ko ha taimi ʻo e fakatokanga mo e fakapotopoto. Ka ko kinautolu ne toʻá, tā e fihí, mohu founga, mo fakapotopoto feʻungá, naʻe kei lahi pē ngaahi faingamālié ia. ʻOku tupu ʻi he meʻa fakamamahi kotoa pē ha faingamālie. Ko e taimi ne vela ai ʻe fale ngāue ʻo Tōmasi ʻEtisoní, ne toe kamata pē ke ne langa ʻi he ʻaho hono hokó ha fale lelei ange.

ʻOku tuʻu ʻi ha tohi he holisi ki tuʻa ʻo ha fale lotu motuʻa ʻi Leisesitā ʻi ʻIngilani. ʻOku pehē ʻe he tohí ni: “Ko e taimi ne holo mo maumau ai ʻa e meʻa toputapu kotoa pē ʻi he fonuá ni he 1653, ne fokotuʻu ai ʻe Misa Lōpeti Seli mo Paloneti ʻa e siasí ni. ʻA ia ke fakahīkihikiʻi ʻi heʻene fai e meʻa lelei taha ʻi he taimi kovi tahá, pea ʻomi ha ʻamanaki kiate kinautolu ʻi he taimi fakamamahi tahá.”2

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻo ʻetau fehangahangai mo ha kamataʻanga foʻou, ʻoku fie maʻu ai ke liliu pe fakaleleiʻi hotau halá he taimi ʻoku ʻikai lava ke maʻu ai ha taumuʻa pe fili naʻa tau fokotuʻu. Hangē ko ʻení, mahalo he ʻikai tali koe ki he ʻapiako naʻá ke fakaʻamu maʻu pē ke ke ako aí, pe ʻikai maʻu ha faingamālie ngāue naʻá ke feinga ki ai, pe fili ʻe ha taha makehe ʻi hoʻo moʻuí ke mali ia mo ha taha kehe. ʻI he taimi peheé ʻoku mahuʻinga ke ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai foki mo ha ngaahi fili kehe ke ke fai pea ʻe malava pē ke ke kamata foʻou. Ko e moʻoni, ko e mapuni ʻa e matapā ʻe tahá, ʻoku fakaava mai ha matapā kehe ia.

Ne ako hamau ngaahi kaumeʻa kei talavou ki he pisinisi valitaá ʻaki haʻanau ngāue ki ha kautaha tanu hala lahi ʻi ha ngaahi taʻu. Ne ngalingali he ʻikai hanau faingamālie ke pule pe maʻu ʻa e kautahá, pea nau fakakaukau ai ke kamata haʻanau kautaha pē ʻanautolu. Ne ʻi ai foki e ngaahi palopalema. Ko e taha ko e siʻi ʻenau paʻangá. Naʻe pau ke nau nō paʻanga ke feau ʻaki e fiemaʻu ki hono fakalelé. Naʻe pau ke lahi feʻunga ʻenau tupú ke feau ʻaki e totongi tupu ʻo e paʻanga noó. Ne nau kumi faleʻi ai ki haʻanau faʻē tangata ne hoko ko ha taha pisinisi lelei, peá ne tala ange, “Ko e taimí ʻeni. He ʻikai ha taimi ʻe toe lelei ange. Ko ʻeku faleʻi kiate kimoutolú ke mou kamata leva.” Ne nau kamata, pea ʻi heʻenau tokangaʻi fakalelei ʻenau kiʻi sinoʻi paʻanga ne maʻú, ne nau lava ai ʻo kamata ʻa e pisinisí pea ola lelei ʻaupito e ʻuluaki taʻú.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ko e 2006 mo e taʻu kotoa pē ko ha taʻu ki ha faingamālie foʻou. Ne fokotuʻu ʻe Sālesi Tīkeni e fakavaʻe ʻo ʻene tohi Tale of Two Cities ʻaki e talateu ko ʻení: “Ko e taimi lelei tahá, ko e taimi kovi tahá, ko e kuonga ʻo e fakapotopotó, ko e kuonga ʻo e fakavalevalé, ko e ʻēpoki ʻo e tuí, ko e ʻēpoki ʻo e veiveiuá, ko e fahaʻitaʻu ʻo e Māmá, ko e fahaʻitaʻu ʻo e Fakapoʻulí, ko e fahaʻitaʻu failau ʻo e ʻamanakí, ko e fahaʻitaʻu momoko ʻo e mamahí, ne mau maʻu e meʻa kotoa, ne mau nofo taʻe ha ʻamanaki.

Ko e Loto-toʻa ke Liliú

ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe tuʻu maʻu. ʻOku liliu e meʻa kotoa pē. ʻOku fie maʻu ke tau loto lahi ke fai e liliu kotoa ʻoku fie maʻu heʻetau moʻuí. Ne fokotuʻu mai ʻe he filōsefa poto ko Pulusi Pātoní ʻo pehē: “Ko e tūkunga ʻeni e moʻuí, ngāue pea tali, hū mai mo tafe atu, ʻahiʻahiʻi pea fehālaaki, mo liliu. Tupu ʻi heʻetau taʻe tokaʻí e manavasiʻí; mei he manavasiʻí ha vīsone mahino ange mo ha ʻamanaki foʻou. Pea mei he ʻamanakí, ʻa e fakalakalaká”3

Ko kinautolu ʻe lava ke liliu, ofeʻi, fulihi, mo fakalakalaká, ʻoku ʻi ai ha faingamālie lahi. ʻOku fie maʻu he taimi ʻe niʻihi ha ivi ke ʻoua naʻa faleʻi kitautolu ʻe he manavasiʻí. ʻOku fie maʻu heni ha loto lahi

Ne pehē ʻe he taki ʻiloa ʻo ʻInitia ko Nelú: “ʻOku ʻikai ha meʻa moʻui ʻi māmani ʻe taʻe liliu. ʻOku liliu ʻa Natula kotoa mei he ʻaho ki he ʻaho mo e miniti ki he miniti, ko e maté pē ʻoku ʻikai toe tupu pea mo tuʻu maʻu. ʻOku tafe ʻa e vai melié, pea kapau te ke taʻofi, ʻe felofelo. ʻOku pehē pē mo e moʻui ʻa e tangatá [mo e fefiné] mo e moʻui ʻa e puleʻangá.”4

Ngaahi Kamataʻanga Foʻou Fakalaumālie

Koeʻuhi ko e hoko ʻa e laumālié ko e meʻa mahuʻinga taha ʻo e ʻekitivitī kotoa pē ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku mahuʻinga ʻaupito leva ke tau faʻa fakahoko maʻu pē ha fakafoʻou fakalaumālie. ʻOku tonu ke hoko fakauike ia kiate kitautolu ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití. ʻOku ʻomi ʻe he uike kotoa pē ha faingamālie foʻou ke tau fakalakalaka, ke tau ako, pea mo ʻai ha ngaahi kaungāmeʻa foʻou. Te tau lava ʻo ngāue ʻaonga ʻaki e ngaahi tukupā foʻou ʻo e ngāue fakafaifekaú ki hotau ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí. ʻOku ʻomi ʻe he ʻaho kotoa pē ha faingamālie foʻou ke ako ai e folofolá.

Kau fokotuʻu atu muʻa ha kamataʻanga ʻe ono, ko ha ngaahi meʻa mahuʻinga te ne fakaʻataʻatā lelei ʻa e tafeʻanga fakaʻaho ʻo e “vai ʻo e moʻuí” mei he matavaí, ʻa ia ko e Fakamoʻuí.

1. Fai ha fetuʻutaki fakaʻaho he lotú. Ko e lotu tāumaʻu mo moʻoní ko ha fetuʻutaki ia ʻoku fetāfeaki, te ne fai ha meʻa lahi ke tafe mai ai Hono Laumālié ʻo hangē ha vai fakamoʻui ki he ngaahi ʻahiʻahí, ngaahi faingataʻá, ngaahi felāngaaki, mo e ngaahi mamahi ʻoku tau fehangahangai mo iá. Ko e hā e tuʻunga ʻo ʻetau lotu liló ʻi he taimi ko Ia tokotaha pē ʻoku fanongó? ʻI heʻetau lotú, ʻoku tonu ke tau fakakaukau ʻokú Ne ofi, ʻoku ʻilo kānokato, mahino, ʻofa, mo manavaʻofa; ko e uho ia ʻo e mālohí; ʻoku falala lahi mai kiate kitautolu takitaha.
2. Fai fakaʻaho ha tokoni taʻe siokita ki ha taha. Kuo pau ke fua tatau ʻa e kau muimui ʻo e Kalaisi fakalangí ʻi he meʻafua ʻo ʻenau angafaí kae ʻikai ko hono leaʻaki ʻenau tuí. ʻOku maʻu e meʻafua moʻoni ʻo e tokoni ʻofá ʻia Mātiu: “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāinga ní, ko hoʻomou fai ia kiate aú” (Mātiu 25:40). Ko e kakai fiefia tahá ʻa kinautolu ko ē ʻoku fakakaukau lahi ange ki he kakai kehé kae ʻikai kiate kinautolu peé. ʻIo, hangē ko ha lea ʻa ha taha poto ʻe taha, “Ko e tangata ʻoku nofo toko taha pē pea moʻui maʻana peé kuo pau ke fakahalaki ia ʻe he meʻa ʻoku nofo mo iá.”5
3. Faifeinga fakaʻaho ke fakalahi e talangofua mo e tuʻunga haohaoa ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ʻuhinga ʻeni ke tau feinga moʻoni he ʻaho kotoa ke tauhi ‘a e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ia ke tau tokangaʻi fakaʻaho ʻetau fakakaukaú mo ʻetau ngaahi angafaí “ʻo feinga ke hangē ko Sīsuú,” ʻo hangē ko e lau ʻa e hiva ʻa e Palaimelí.6 Koeʻuhí kae lava ke fakahaohaoaʻi ʻa e tangatá (vakai, T&F 76:69). Hangē ko e akonaki ʻa Sīsuú: “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú” (3 Nīfai 27:27).
4. Fai ha fakamoʻoniʻi fakaʻaho ki Hono fakalangí. Kuo pau ke tau hoko ko Haʻane kau ākonga mo fakamoʻoniʻi Hono mahuʻingá ʻi heʻetau moʻuí, ʻaki haʻatau fetuʻutaki fakaʻaho mo fakafoʻituitui mo e ʻEikí. Hangē naʻe fakamanatu mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, “He ʻoku ʻiloʻi fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki kuo ʻikai te ne tauhí, ʻa ia ko ha muli ia kiate ia, pea ʻoku mamaʻo. . . mei he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi ʻa hono lotó?” (Mōsaia 5:13).
5.Kau ʻi he ako fakaʻaho ʻo e folofolá. ʻOku fie maʻu heni ha palani mo mapuleʻi kita, ka ʻe fakamālohia ʻe he ako folofola fakaʻahó ʻetau tuí mo tokoni ke tau moʻui kakato ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Ne pehē ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “Kuó u fakatokangaʻi ko e taimi ʻoku ou taʻe tokanga ai ʻi heʻeku fetuʻutaki mo e langí pea hangē ʻoku ʻikai fakafanongo pe lea mai ha leʻo fakalangi, ʻoku ou fuʻu mamaʻo ʻaupito. Kapau te u nofo taha ki he folofolá, ʻoku ou ofi ange pea foki mai mo e tuʻunga fakalaumālié.” 7
6. Fai ha meʻa. Kuo ʻai ʻe he televīsoné ke tau hoko ko ha fonua mamata pē. ʻOku aʻu taʻe totongi mai pē ʻa e kau sipoti lelei taha ʻoku feʻauhi ʻi māmaní ki hotau ʻapí. ʻOku tau maʻu e ngaahi fasi lelei tahá ʻi he ngaahi kautaha letiō ʻoku fakamafolá. ʻOku tau lava ʻo fanongo ki hono tā ʻe ʻItisaki Pelameni e vālingí. ʻOku tau lava ʻo fanongo ki he tēnoa ʻiloa ko Pavalotí heʻene hivaʻi e hiva manakoa taha ʻo Kalusó; “Torna a Surriento,” “La donna e mobile,” “Questa o quella,” mo sio ʻi hono fakatātāʻí. Neongo iá, ʻoku ʻikai fuʻu fie maʻu ha meʻa ia ʻi heʻetau mamata peé. Hangē ko e lea ʻa e ʻAposetolo ko Sēmisí, “ka ke fai ʻekimoutolu ki he folofolá, pea ʻoua naʻa ngata ʻi he fanongó . . . ” (Sēmisi 1:22).

ʻOku ou manavasiʻi na kuo tau hoko ko ha toʻu tangata fakaanga. ʻOku ou meimei angaʻofa ange kiate kinautolu ʻoku feingá neongo te nau humu, ʻiate kinautolu he ʻikai pē ke nau fai ha feingá. Ko e lau ʻeni ʻa Fiotoa Lusivelo fekauʻaki mo e kau fakaangá mo e kau ngāué: “Oku ʻikai ko e tokotaha ʻoku fakaangá ʻoku laú; ʻikai ko e taha ʻokú ne tala e humu ʻa e tangata mālohí, pe meʻa ne lava ke toe lelei ange ai ʻa kinautolu ʻoku nau fai e ngāué. ʻOku maʻu e lāngilangí ʻe he taha ʻoku ʻi loto malaʻé, ʻoku uesia hono fofongá ʻe he efú mo e pupuhá mo e totó; ʻoku feinga loto lahí; ʻoku fehālākí, pea faʻa tōnounoú, he ʻoku ʻikai ha feinga ia taʻe ʻi ai ha fehālaaki pe tōnounou; ka ko ia ʻoku feinga ke ne fai e ngāué; ʻokú ne ʻilo e lahi ʻo e lotó, ʻo e liʻaki moʻuí; ʻokú ne tuku ia ki he ngāue ʻaongá; ʻa ē ʻokú ne ʻiloʻi lelei taha ʻi hono fakaʻosingá ʻa e ngeia ʻo e ikuna kāfakafá, peá ne ʻiloʻi ko e kovi tahá ʻo kapau ʻoku ʻikai lava, ʻoku ʻikai lava ka naʻe taʻe ilifia, pea he ʻikai tuʻu fakataha ia mo kinautolu ʻoku loto siʻi mo vaivai ʻa ē ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e ikuná pē foʻí.”8

Kuó u fakamoleki ʻeku moʻuí ʻi ha malaʻe naʻe ʻikai ke u veipā fakakatakata ai mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí. Kuó u ako mei ai ta ko e moʻuí ʻoku kakato mo fakalata pea mo lelei ange kiate kinautolu ko ē ʻoku ʻikai manavasiʻi ke kamata foʻoú. Kuó u toe ʻilo foki ʻoku hāhāmolofia ʻa e poto mataotaó ia, pea ko e lahi taha ʻo e pale ki he moʻuí ʻoku maʻu ia ʻe kinautolu ʻoku teuteu fakaleleí. ʻOku mahuʻinga ange ʻa e teuteu mo hono pukepuke ʻo e mālohí ʻi he potó. Ne pehē ʻe Hēpeti Siaosi Ueli, “Ko e kuo hilí ko e kamata‘anga ia ʻo ha kamataʻangá, pea ko hono fakakātoá ko e mafoa ia ʻa e atá.”9

Naʻá ku ʻi ha konifelenisi fakasiteiki ki muʻa atu. Ki muʻa pea fai e toenga ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e konifelenisí, ne u fakataha tokoua pē mo e palesiteni fakasiteikí, he naʻe fie talanoa ki ha palopalema fekauʻaki mo ha taha ʻo ʻene kau aleaʻanga māʻolungá. ʻI he taʻu ʻe 10 kuo hilí nai, ne moʻua ai e aleaʻangá ni ʻi ha angahala mamafa, naʻe totonu ke tuʻusi ai he meʻá ni. Ne teʻeki pē ke vetehia ʻa e aleaʻangá ia. Neongo iá, ne ʻikai vetehia mo ne fie tali ha tautea pē ʻe hoko, kae feinga ʻa e aleaʻangá ke ne fakatonutonu e meʻá ni mo moʻui ʻi ha founga te ne lava ʻo maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Siasí. Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he palesiteni fakasiteikí ia e maumau fonó ni mei he aleaʻangá ka mei ha taha naʻá ne fakafuakavaʻi ʻa e palesiteni fakasiteikí ke ʻoua naʻa toe lea ʻaki. Ne ongoʻi ʻe he palesiteni fakasiteikí ke ne fakaʻapaʻapaʻi e felotoí ni.

ʻI he fakataha fakatokolahi ne ʻi ai ʻa e aleaʻangá, ne lea ai ʻa e palesiteni fakasiteikí fekauʻaki mo e fakatomalá. Naʻá ne fakataumuʻa ʻe ne leá ki he tokotaha pē—ki he aleaʻangá ni—ʻo kole mo fakaʻaiʻai ke ne haʻu ʻiate ia pē ʻo vetehia, mo kamata ke fakatomala.

Ne ʻofa mamahi hoku lotó ki he aleaʻangá he kapau ne muʻaki haʻu ʻi he taimi pē ne hoko aí, pehē kuo mei ʻosi fakaleleiʻi ia. Ne ne mei fakahoko ha kamata foʻou. Ka ʻi he ʻikai ke vetehia mo ne tali e tauteá, he ʻikai ke ʻi ai ha kamata foʻou ia. ʻOku hoko e fakatomalá ko ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai haohaoa ha taha, pea ʻoku ʻi ai ha taimi ʻoku tau fie kolea kotoa ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Neongo ia, ko kinautolu ne nau kau ʻi ha angahala mamafá, ʻoku hoko ʻeni ko ha tefitoʻi moʻoni fakahaofi moʻui. Ko hono fuoloa ange ʻo ʻetau fononga ʻi he hala ʻoku fehālākí, ko e faingataʻa ange ia ke tau foki mai ʻo fou ʻi he hala totonú.

ʻOku ou fie fakahā heni ʻeku fakahoungaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni huhuʻi ʻo e ongongolelei fakafiefia ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻatā e ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa ne akoʻi ʻe Sīsuú ki he taha kotoa. ʻI heʻetau moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, te tau maʻu leva ha fakamoʻoni pau ki hono fakalangi e ngāue māʻoniʻoní ni. ʻOku ou tui ʻo hangē ko e lau ʻa Paulá, ʻoku ʻofeina kimoutolu ʻe he ʻEikí pea naʻe fili moʻoni kimoutolu talu mei he kamataʻangá ki he fakamoʻuí (vakai, 2 Tesalonika2:13). Hangē ko e fakahinohino ʻa ʻAlamaá, ʻoku tau maʻu ha ngaahi uiuiʻi māʻoniʻoni “ne teuteu mei he kamataʻanga ʻo māmaní” (ʻAlamā 13:5). ʻOku kau heni e ngāue fakafaifekaú, tuʻunga fakaefaʻeé, tuʻunga fakaetamaí, mo e tokoni ʻi he Siasí.

Ko hoku monū mo e tāpuaki ke fai atu ʻeku fakamo‘oní mo ha tāpuaki. ʻOku ou fai ia ʻi heʻeku hoko ko e fakamoʻoni makehe, ʻo fakahā atu ʻaki ʻeku moʻuí kotoa mo e kihiʻi konga kotoa ʻo hoku sinó, mei hoku tumuʻakí ki hoku ʻaofi vaʻé, ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e Huhuʻi ia ʻo māmaní mo hotau Fakamoʻuí, ko e ʻulu Ia ʻo e Siasí ni. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ofi ki he kau taki ʻo e Siasí ni. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻatā Hono Laumālié kiate kitautolu kotoa pea ʻi hotau ngaahi uiuiʻí. ʻOkú Ne moʻui. ʻOku ʻikai toe fehuʻia Ia. Te u lava ʻo fakamo‘oni ʻi he ʻiloʻi mo e fakapapauʻi tatau ʻo hangē ko e tokoua ʻo Sēletí. ʻI heʻene mamata ki he toukupu ʻo e ʻOtuá, ne tohi, naʻe ʻikai ke kei tui, he naʻá ne ʻiloʻi (vakai, ʻEta 3:6, 19).

ʻOku ou ʻilo mo fakamoʻoniʻi ʻaki e lea ʻa Pitá. Ko e taimi ne kamata ke hinga atu ai ha niʻihi ʻo e Kāingalotú pea fakaʻau ke lotosiʻi ʻa e Fakamoʻuí naʻá Ne pehē ki he Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?” Ne tali ʻe Pita; “Te mau ʻalú kia hai? ʻOku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá. ʻOku mau tui pea ʻilopau ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí” (Sione 6:67–69). ʻI he mafai ko iá, ʻoku ou fakamoʻoni ai fekauʻaki mo Hono fakalangí pea mo ʻEne moʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻeni ʻi he ʻilopau ʻoku mahulu atu ʻi he ʻilo ko ia ʻoku maʻu ʻi heʻetau mamatá, he ʻoku ʻomi ia kiate kitautolu ʻe he Laumālié ke tau ʻiloʻi fakapapau ange ʻo laka ange ʻi hotau ngaahi ongo fakaesinó.

ʻOku ou fie kolea ha ngaahi tāpuaki fakaeʻaposetolo maʻamoutolu taki taha, ko ha kakai kei talavou ʻoku lelei, ko e kakai ʻo e talaʻofá, pea ʻoku ou lotua te mou teuteu kimoutolu ki homou ikuʻanga maʻongoʻongá, ke mou ofi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e māʻoniʻoní mo e moʻoní, pea ke tataki kimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki ʻa e talaʻofa ko ia ʻoku mou meaʻi kau ki he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo fakafou ʻi he mālohi ko iá ke mou ʻilo hono moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē. Ko e hā ha talaʻofa ʻe toe lelei ange ki ha taha ako ʻi he—takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOku ou kolea ʻa e tāpuaki ko iá ke ʻiate kimoutolu mo lotua ke tokangaʻi kimoutolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi hoʻomou hū maí mo hoʻomou hū atú mo Ne tataki hoʻomou fononga ʻi he hala ʻo e moʻoní mo e māʻoniʻoní, ke laka ange homou potó ʻi homou taʻú, mo mou ongoʻi homou ikuʻanga mo homou talaʻofa maʻongoʻongá. ʻOku ou fai ʻa e fakamoʻoni ko ʻení kiate kimoutolu mo kolea ʻa e ngaahi tāpuakí ni maʻa moutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. Horace, Epistles, book I, epistle ii, line 40.

2. Tohi ko ia ʻi he matapā fakahihifo ʻo e The Church of the Holy Trinity ʻi Staunton Harold Chapel Leisesitā, ʻIngilani; vakai, www.boultbee. freeserve. co.uk/bfh/shc.htm.

3. ʻI he The International Dictionary of Thoughts (1969), 117.

4. Jawaharlal Nehru, ʻi he International Dictionary of Thoughts, 659.

5. Charles Henry Parkhurst, ʻi he Internation Dictionary of Thoughts, 659.

6. “ʻOku ou Feinga ke Hangē ko Sisuú,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40.

7. “What I Hope You Will Teach My Grandchildren” (lea ki he kau ngāue ʻo e seminelí mo e ʻinisititiutí, ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, Siulai 11, 1966), 6; vakai foki, The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 135.

8. Lea ʻi he Sorbonne, ʻi Pālesi, ʻi Falanisē, 23 ʻEpeleli, 1910, ʻi he ʻʻCitizenship in a Republic,” vahe 21 ʻo e The Strenuous Life, voliume 13 ʻo e The Works of Theodore Roosevelt (national ed., 1926), 510.

9. The Discovery of the Future (1901).

 
© 2012 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy