Faatuatua ma Galuega i se Lalolagi e le Lolotu
Epikopo Keith B. McMullin
Fesoasoani Lua i le Au Epikopo Pulefaamalumalu
Faeasaite a le CES mo le Autalavou Matutua • 5 Novema, 2006 • Iunivesite a Polika Iaga
Ou uso e ma tufafafine, o outou o se vaaiga mataina, ua o mai mai vaega eseese o le olaga ma itu eseese o le atunuu. Mafaufau foi i lenei afiafi, ua tatou potopoto faatasi i le salafa o le lalolagi. I le va o le taimi lenei ma le toe faasalalauina o nei taualumaga, o le a faapotopoto faatasi ai ma auai le autalavou matutua a le Ekalesia atoa i se sauniga e pei o lenei. E ofoofogia moni lava.
Sa i ai se mea ofoofogia na tupu i le konafesi aoao i le masina na te’a nei. Mo le toatele lava o le lalolagi, e le’i iloa, peitai o i latou e iloa ma alolofa i le upumoni, sa le mafaagaloina e pei o le papa o ni faititili e 10,000.
Toe mafaufau i le sauniga faaiu. Mai le Aufaipese a le Tapeneko na molimoli mai ai le fatuga masani:
Ia viia Oe, le Atua
Mo le perofeta lelei.
Ua taitaiina e ia,
O i matou i ona po nei.1
Na faafuasei, o alii ma tamaitai, o tama ma teine, sa potopoto i le Maota Autu mo Konafesi, sa tutula’i a’e i le migao ma le agaga faafetai, mo faamanuiaga sa ta’ua i lenei viiga. Sa tatou tutula’i i le agaga faafetai e faailoa atu ai ua toefuataiina mai le talalelei a Iesu Keriso, ua tulei mai le Atua le Tama ma Lona Alo Pele mai le lagi, o Iosefa Samita o se perofeta, ma o Peresitene Gordon B. Hinckley o le perofeta a le Alii i le lalolagi i ona po nei.
O se aafiaga ootia faaleagaga. O se taimi na gaoioi ai tagatanuu o le malo o le Atua, i lalo o le uunaiga a le Agaga Paia, ma tutula’i mo lo latou faatuatua!
I lena lava taeao sa saunoa faamomoiloto ai ma le agaga faafetai Peresitene Hinckley e uiga i le loa o lona soifua ma lona malosi o i ai. O se faataitaiga e le aunoa o le faatuatua, ma sa ia toe ofoina atu lona soifua mo faamoemoega o le Alii. Na ia saunoa:
“Ua faataga au e le Alii ou te ola; ou te le iloa pe o le a le umi. Ae pe o le a lava le taimi, o le a tumau pea ona ou tuuina atu le mea silisili i o’u tiute. . . .
“. . . Matou te galulue pea i le umi e finagalo ai le Alii. . . . A oo mai foi le taimi mo se tasi e sui, o le a sologa lelei lava le suiga ma e faia foi e tusa ai ma le finagalo o Le e ona Ia lenei Ekalesia. O lea, matou te agai ai pea i luma i le faatuatua—ma o le faatuatua o le autu lena ou te fia talanoaina i lenei taeao.”2
Sa fetaui lelei ma musuia lana savali. Na oo mai o se faamanatu faaleagaga o le uiga moni o le olaga ma le auala e mafai ai e fanau a le Tama Faalelagi ona faatoilalo mea faasoesa uma. Na oo mai i se lalolagi ua lilofia i le faalelalolagi, lē talitonu ma le agasala.
Faalelalolagi
O a’oa’oga i mataupu o le poto salalau, e tele lo latou sao i le faaleleia o lo tatou lalolagi. O le aoaoina o le poto salalau o le tulaga aupito maualuga, e fuga tele mai i se siosiomaga o le amioatua, tiutetauave lelei, upumoni faaleagaga ma le faatuatua.
Ua tele naua le faaviivii i sosaiete faalelalolagi. Ua faamaualuluga tagata ma malo i o latou tulaga faalelalolagi, i lo latou taulai atu i “mea o le lalolagi, po o [i] mea e le o ni mea faalelotu, faaleagaga, pe paia.“3
O le tele lava o le lalolagi i ona po nei e vaai atu i le faalelalolagi o se mea taua mo se malo paleni, faamasinotonu, ma le faatulagaina lelei. O le mea lea, e le faatagaina ai ni faiga faalelotu i tulaga faalauaitele; o aia tatau faalemalo foi e faalagolago i faamasinoga ma fono faitulafono, ma e saili foi e alii ma tamaitai faaiuga ma faaleleiga e ala i auala faaletulafono. O le mea matautia, ua le amanaia e le sosaiete faalelalolagi le mataupu o le ola faavavau, ua tuu mea uma i le tulaga o le lalolagi masani, ma o lea ua mafuli ai i galuega e aunoa ma le faatuatua.
E manaomia ai le mataitu ma se taumafaiga tele e avea ai ma alii ma tamaitai o le faatuatua i se lalolagi o mea faalelalolagi. A oo ina lofituina faalelalolagi, o le natura o le tagata e “onosai muamua, ona gaualofa ai lea, ona talia ai lea.”4 O loo faalofituina e le faalelalolagi ia tagata i na taunuuga i ona po nei.
E le pulea e le faatuatua ia Keriso o le Togiola o tagata, a o lenei lalolagi faalelalolagi po o le lalolagi masani, e maua mai ai alii ma tamaitai e “faamaualuluga, manatu faapito, ova le faatautava, e tetee i suiga, aasa le tutoatasi, e ta’a’ina e faanaunauga, o manaoga o le tino [ma] viiga o le lalolagi. . . . I se tulaga aoao, o le tagata o le lalolagi o se tagata e le faaolaina, o se tagata e savali . . . i le malamalama o lana lava afi. . . [tagai 2 Nifae 7:10–11]. O sea tagata e suia i le natura o mea o loo siomia ai o ia, na te faaaogaina faailoilo ma ona tulaga mai i se lalolagi pau“5 E puupuu lava ma manino lona faaupuina, “O tagata o i se tulaga o le natura . . . e aunoa ma le Atua i le lalolagi” (Alema 41:11).
Talu ai o le faalelalolagi e masani ona faatuatuanai i le vaaiga e faavavau, e oo mai le taimi e mafai ona taitai atu ai i le le talitonu. I upu a Wolfhart Pannenberg, o se polofesa o suesuega faalelotu i le Iunivesite o Munich:
“O le tulaga lautele o le faalelalolagi e faavaivaia ai le talitonuga o le au Kerisiano i le moni o mea ua latou talitonu i ai . . . .
“I se siosiomaga faalelalolagi, e oo lava i se malamalama itiiti i le faa-Kerisiano . . . e faaitiitia. Ua le o toe avea o se mataupu o le teena o aoaoga faaKerisiano; o le toatele o tagata e leai sina malamalama pe o a na aoaoga . . . . O le tele o le salalau o le valea i le faaKerisiano, o le tele foi lena o le faailoga tagata e feagai ma le faaKerisiano . . . .
“. . . E atili ai ona faateleina le faigata i le faafesootaia faaleaganuu o lea lava manatu o le mea moni. . . . I le manatu o le toatele, . . . o aoaoga faaKerisiano, ua na o ni manatu e ono faamaonia pe le faamaonia foi e tusa ai ma mea e fiafia i ai le tagata, po o le faalagolago foi pe latou te tautala i manaoga e lagonaina e le tagata.
“. . . O le faatulagaga lautele e matuai faalelalolagi, e siitia ai se lagona o le lē āūga.”6
O le faatuatua ia Keriso ua suitulaga ai le faatuatua i le tagata. I aoaoga faitele ma manatunatuga lilo, o fesili po o fea na tatou o mai ai, o fea tatou te o i ai pe a uma le olaga, ma po o le a e pulea aoao ai le olaga nei, ua le gata ina le tautalagia, ae ua manatu foi i ai e le taua. O lea tulaga o le le talitonu ua avea ma se mala tele naua.
Na silafia e le Tama Faalelagi o le a tupu lenei mea. O le Toefuataiga o le talalelei na toe faamumu ai le faatuatua ia Iesu Keriso, o le Foafoa, Faaola, ma le Togiola. Na toe aumaia ai le malamalama sa’o i faamoemoega o le olaga. I le 1831, sa poloaiina ai fanau a le Tama Faalelagi:
“O le mea lea, o a’u le Alii, ina ua iloa le malaia o le a oo mai i luga o tagata o le lalolagi, na ou valaauina la’u auauna o Iosefa Samita, le Itiiti, ma ua ou tautala atu ia te ia mai le lagi, ma ua tuuina atu ia te ia poloaiga; . . .
“Ina ia . . . faalauteleina le faatuatua i le lalolagi” (MFF 1:17, 21).
A o le’i faataatiaina le faavae o lenei lalolagi, a o le’i i ai foi itutino o le atulaulau, sa ola alii ma tamaitai ma gaoioi ma i ai i latou (tagai Galuega 17:28). O le manatu faalelalolagi faapea, o le ola e leai se isi mea i talaatu o le saienisi o meaola, ua faafitia ai le mea moni autu, o le silafia o loo nonofo ma tagata soifua uma e faapea, “sa i ai foi tagata faatasi ma le Atua i le amataga” (MFF 93 :29; faaopoopo le faatusilima). O lenei mea moni e le masuia ma e le mafesiligia foi.
O Etena i lona tulaga faaParataiso faatasi ai ma o tatou uluai matua, o Atamu ma Eva, na oo mai a’o lei faavaeina le lalolagi, o le tagata e ala i aafiaga o le olaga faaletino ma le Togiola a Keriso e mafai ai ona atoa, atiina ae atoatoa, ma avea ma se tagata ua atoatoa. O augatupulaga o peteriaka, afio mai o lo tatou Faaola mai le lagi ma Lana Togiola le mafaatusalia i le taulotoaiga o taimi, ma “taimi o le toefuatai mai o mea uma” (Galuega 3:21), lea na amata i le 1820, na faataatia ai le faavaa lea e toe mafai ai e alii ma tamaitai, o tama ma teine, ona pulea o latou olaga ma siosiomaga i le “faatuatua i le Alii o Iesu Keriso.“ (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4).
A’u uo talavou pele, ua outou tutu i le tuufaatasiga o nei mea o tutupu i le lalolagi. “O mea ua tuanai o le folasaga lea, ma o mea foi ua folasia, o le a oo mai.“7 O le mea e mafai ona tupu—o le mea e tatau ona tupu—o lou faatuatua ma galuega e o faatasi ai, o le a faaitiitia ai le tai fana’e o le le talitonu. O lau pitolaau lea i le olaga. O lou tiute paia lea.
Tagavai o le Faatuatua
Na fetalai mai lo tatou Matai, “Afai e tusa lo outou faatuatua ma le fua o le sinapi, . . . e leai se mea tou te le mafaia.“ (Mataio 17:20). Ua faamanatu mai ia i tatou e Peresitene Hinckley:
“A uma ona tautalagia ma faia mea uma, na pau le tamaoaiga moni o le Ekalesia o loo i ai lea i le faatuatua o ona tagata.”8
“I le faifai pea o lenei galuega tele, o le faatuatua faateleina o le mea lea ua sili ona tatou manaomia. A leai lena faatuatua, o le a pa’ulia le galuega. A i ai le faatuatua, e leai se tasi e mafai ona ia taofia lona alualu i luma.”9
O lena ituaiga o faatuatua e tele nai lo se uiga, e tele atu nai lo le na ona talitonu, e tele atu nai lo le molimau i mea e lagona pe iloa e se tasi. O le faatuatua moni lava, le faatuatua o loo saunoa i ai lo tatou perofeta pele, e fanau mai ai le amiotonu i lenei olaga ma le faaolataga i le olaga a sau. E totonugalemu i le Atua moni soifua ma Iesu Keriso lea na Ia auina mai (tagai Ioane 17 :3). E faavae i le upumoni, e sosoo mai ai ma le malamalama, ma e faaatoatoaina i galuega. E afua ai ona malamalama ia tagata ma amio ai e faapei ona tatau ai ma fanau a le Tama Faalelagi. O lenei faatuatua “o le mataupu faavae maoae muamua lea [e mafai ai e i tatou ona maua le] mana, malo, ma le pule e faafoe ai”10 o tatou mafaufauga, o a tatou amioga, ma ituaiga alii ma tamaitai e i ai o tatou tagata.
Na tuuina mai e le Aposetolo o Iakopo le fuafaatatau o lena faatuatua:
“Se a le aoga . . . pe a fai mai se tasi ua ia te ia le faatuatua, e aunoa ma galuega? . . .
“Ioe, e mafai ona fai mai se tagata, O le a ou faaali atu ia te oe e i ai lo’u faatuatua e aunoa ma ni galuega; se ou te fai atu, Faaali mai ia te au lou faatuatua e aunoa ma galuega, ma o le a ou faailoa atu ia te oe lo’u faatuatua e ala i a’u galuega . . . .
“. . . Faatuatua, pe afai e leai ni galuega, e mate lava ia, ina ua na o ia. . . .
“Po ua e iloa ea le auala [e] milo faatasi ai galuega ma le . . . faatuatua, ma o galuega foi [e] faaatoatoaina ai le faatuatua?” (FIS Iakopo 2 :14–15, 17–21).
Ua tatou faalogo soo e uiga i tagavai. O se tagavai “o se tagavai o le tulaga aupito sili [po o] se mea ua ausia . . . e fuafaatatau i ai pe faamasino ai ni mea e foliga tutusa.“11
E fa tagavai e mafai ona fesoasoani ia i tatou taitoatasi e iloa ai pe “ua faaatoatoaina” o tatou faatuatua patino ia Keriso e ala ia tatou galuega. O nei tagavai o (1) filifiliga tatou te faia, (2) o le loto faamaoni tatou te faaalia, (3) o le usitai tatou te faatino, ma (4) o le auaunaga tatou te tuuina atu. Faataga mai a’u e faamatala atu.
O Filifiliga Tatou Te Faia
Muamua, o le tagavai o le filifiliga. O Au Paia o Aso e Gata Ai “ e talitonu ia faamaoni, amiotonu, nofo mama, agalelei, amio mama. . . . Afai o i ai nisi mea mama, matagofie, logoleleia, ma tauleleia, matou te saili i ia mea uma” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13; faaopoopo le faatusilima).
Mafaufau i se faifeau talavou o le a tatou faaigoa ia Pili. Sa ia aoaoina lenei mea i le Peraimeri. Sa talitonu o ia i ai i lena taimi; o loo talitonu nei foi i ai. Peitai, ua umi se taimi o pagatia Pili i ponokalafi. Ua ia iloa le malolosi o ona faatosinaga ma ua avea ma vaisu. O taimi taitasi e fetaiai ai Pili ma lenei mea mataga, na te lagonaina lona faafaufau, maasiasi ma le le ta’uaogaina.
Sa auai Pili i le konafesi aoao i ni nai vaiaso ua tuanai atu. I le sauniga a le au perisitua, sa ia faalogo ai o saunoa Peresitene Hinckley:
“E leai se alii po o se taulealea i lenei faapotopotoga tele i lenei afiafi e le mafai ona faaleleia lona olaga. Ma e moomia ona tupu lena mea. I le faaiuga o mea uma, ua tatou umia le perisitua a le Atua. . . .
“E aumai faatasi ma lenei perisitua se matafaioi tele ina ia agavaa ai. E le mafai ona tatou faatagaina mai ni mafaufauga eleelea. E le tatau ona tatou matamata i ponokalafi. E le tatau lava ona tausalaina i tatou i le faasaunoa i soo se ituaiga. E tatau ona tatou tutu maualuga ae mai na mea. ‘Tulai ia, Outou tagata o le Atua!’ ma tuuese nei mea i o outou tua ma o le a avea le Alii ma o outou taiala ma lagolago.”12
Sa tonu ia Pili, “Ua oo mai le taimi ou te tu atu ai i lo’u faatuatua!”
Sa alu o ia i lena nofoaga faalilolilo, ma aumai ata mataga, o lipine ma tusi faatufanua, ma sa ia faatama’iaina. Sa ia faamamaina lana potutusi mai musika matautia ma le leoleoa, ma fatuga mataga. Sa ia tapēina mai i lana komepiuta faasinoala uma i saite ponokalafi, ae faapipii se faamamā o le puipuiga, ma tuu lana komepiuta i se mea e iloa atu e tagata lautele ina ia puipuia ai o ia mai le toe faia foi o lana agasala.
Sa faailoa atu e Pili ana solitulafono i le Atua. E tatalo faatauanau o ia mo le malosi e salamo ai, ma faate’aese atu ai lenei mea leaga mai lona olaga. Sa ia sailia le fesoasoani mai lona epikopo ma lona aiga. I le iuga, ua lagona e Pili le faamautinoaga filemu, “Lo’u atalii e, ua e i ai i le ala sa’o.” O lona faatuatua, talu ai ana galuega, ua faamautinoa ai ma ua faamalosia.
O loo totoe pea mea e tele e tatau ona fai. O le a i ai le anapogi, tatalo, suesue i tusitusiga paia, ma le tele o loimata. O le a saunia e se epikopo lelei le fesoasoani e tatau ai. O le faatuatua ma tatalo a matua ma aiga o le a saunia ai le lagolagosua o loo manaomia. Ae ui i lea, ua faaalia i le tagavai: Ua amata e Pili ona faaaoga le faatuatua e oo atu ai i le salamo—na ia faia ai le filifiliga sa’o!
O Le Faamaoni Tatou te Faaalia
Lua, o le tagavai o le loto faamaoni. O Au Paia o Aso e Gata Ai “e talitonu i mea uma lava ua faaalia mai e le Atua, ma mea uma o loo ia faaalia mai nei, ma matou te talitonu o le a ia faaalia mai le tele o mea silisili ma le taua tau le Malo o le Atua.
“Matou te talitonu i le matua faapotopotoina o Isaraelu ma le toe foi mai o ituaiga e Sefulu; ma o le a faatuina Siona (le Ierusalema Fou) o le a fausia i le konetineta o Amerika” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:9—10) ma o alii ma tamaitai e “valaauina e le Atua i le valoaga” ma le pule paia ina ia faataunuuina ai (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:5).
O le loto faamaoni moni, e pipii faatasi ma galuega paia na amatalia a o le’i faavaeina lenei lalolagi. Na ulufale atu i ai augatuaa amiotonu, ma tuuina atu o latou soifua mo le faalauteleina o faamoemoega o le Tama Faalelagi. Ua tuuina mai ia te i tatou e faaauauina, e faaopoopo atu ai ia latou galuega faapaiaina.
O se tala lenei, ua silafia e nisi o outou:
I le 1856, na malaga mai ai Robert ma Ann Parker ma le la fanau e toafa mai Egelani ina ia mafuta faatasi ma le Au Paia i Iuta. Sa tulei saunoa se perofeta, ma o la latou matafaioi o le faapotopoto mai lea i le Great Basin ma fesoasoani ai i le fausiaina o Siona. I le avea ai ma se vaega o le aumalaga o taavaletosolima a McArthur, o lea sa tofu tagata taitoatasi o le aiga ma se vaega o le galuega. Na tulei e le tama ma le tina le taavaletoso mamafa, O Maxie (12 tausaga le matua) e tuleia foi, a o Martha (10 tausaga) e vaaia Arthur laitiiti (6 tausaga le matua). O le pepe o Ada (1 le tausaga le matua) ua amata ona savali, sa sii, ma faatietie foi i le taavaletosolima.
I se vaimea o Nebraska, sa nofo ai i lalo Arthur laitiiti e malolo ma i’u ai ina moe. Sa lia’i mai faafuasei se afa. Sa faatopetope le aumalaga ma tolauapi. O iina na latou iloa ai e le o i ai Arthur.
Sa le manuia le sailiga i ni aso. Sa tatau ona toe faaauau le malaga. O le taimi lea na gaoioi ai Robert ma Ann e tusa ai ma lo la’ua faatuatua. Sa tusia e Archer Walters i lana tusi faamaumau i le aso 2 Iulai, 1856, “Sa leiloa le atalii o Uso Parker . . . ma sa toe foi le tamā e sailia o ia.”
Ina ua alu Robert, sa faamau e Ann se pulupulu mumu sesega i le tauau [o Robert] ma sa ia fai atu: “Afai e te maua o ia ua oti, afifi o ia i le pulupulu e tanu ai. Afai e te maua o ia o ola, ia e faaaogaina le [pulupulu lenei] e fai ma fu’a e te aumaia ai se faailo ia i matou.” Sa faaauau e ia ma isi o le fanau, le taavaletosolima ma tauivi ai faatasi ma le aumalaga.
Sa toe savalia e Robert le ala na sopo mai ai i le togavao mo le tele o maila, ma taumanuo, saili, ma tatalo mo si a la tama mafatia. Na i’u ina taunuu o ia i se nofoaga e soka ma tufatufa ai meli, ma o iina na ia iloa ai sa tausia ma vaaia le la tama e se tagata tuula’au ma lona toalua. Sa ma’i Arthur laitiiti ona o le tau ma le fefe peitai, sa faafofogaina e le Atua tatalo a ona matua pele.
I luga o le alasopo i po taitasi, e taufai autilo ai Ann ma lana fanau. I le po lona tolu, a o taia i ave o le lagoto le iila o se pulupulu mumu sesega, sa goto ifo lenei tina lototele i se faupuega o le lotomomomo i le oneone. O le matua vaivai tele, na moe ai Ann mo le uluai taimi talu mai aso ma po uumi e ono.13 E moni lava e agalelei ma alofa le Atua; o a la’ua galuega sa tauia ai lo la’ua loto faamaoni ma faapaiaina ai lo la’ua faatuatua, ma ona o le fiafia o o latou loto na pepese ai le Au Paia, “E lelei, e lelei.”14
O le Pepe o Ada, o lo’u tinamatua lea, sa tupu ma iu ina matua ma sa faaipoipo ai ma lo’u tamamatua, o Brigham Young McMullin. Ia o le aoaoga lenei. Na te lei faatagaina lava lana fanau e faagalo o ia ma lona aiga na sopoia faatasi ma le aumalaga o taavaletosolima a Daniel D. McArthur ia laufanua valevalenoa. Na avea le tala o le pulupulu lanumumu ma a matou tala—na avea le talatuu o lo latou faatuatua ma a matou foi talatuu. Ma o lea sa matou “tutumau, [ai pea]”15 ma sa mou malie atu faigata maoae e faapei o le sau pe a oso a’e le la.
O nei uluai Au Paia, ua faaalia i le tagavai: O a latou galuega o se uiga iloga lea o le faatuatua, o lo latou loto faamaoni o se tagavai lea mo a latou fanau e ola ai.
O Le Usiusitai Tatou te Faatinoina
Tolu, o le tagavai o le usitai. O Au Paia o Aso e Gata Ai “e talitonu e faaolaina tagata uma lava i le Togiola a Keriso, pe a usitai i poloaiga ma sauniga o le Talalelei.” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3; faaopoopo le faatusilima).
O i tatou te mafaufau ai i se ulugalii talavou, e fai ma sui o i latou o loo ola ai i lenei lalolagi faalelalolagi. Sa iloa e David ma Michelle lenei mataupu faavae o le faatuatua, a o le’i taitai ona iloa e le tasi le isi. Ae tusa lava, sa la feagai ma atugaluga o loo feagai foi ma le toatele o loo auai mai i lenei faasalalauga. Tou te iloa, o David ma Michelle, ua tai luasefulu ma ona tupu o la’ua tausaga. Ua fai si leva ona la masani, la te “tafafao” faatasi, ma ua alofa le tasi i le isi. Ae ui o lea, la te le mafai ona fai se tonu o se faaipoipoga ma se aiga. Pe tatau ona tolopo le faaipoipoga seia mae’a a la’ua aoga, pe se’i lava ni a la’ua tupe, pe se’i iloa tonu nisi o o la’ua lava faanaunauga?
Sa la mafaufau foi i le faateleina o faaipoipoga ua tatala, o taua ma le gaogaosa o le lalolagi, ma le tumu saisai o le lalolagi. Mata e tumau la la’ua faaipoipoga? Pe tatau ea ona la aumaia ni fanau i se ituaiga lalolagi faapea?
Se David ma Michelle, faaaoga lo oulua faatuatua! Manatua: “O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e le Atua.”16 “O e . . . ua faatasia e le Atua, aua ne’i faateaeseina e se tagata.” (Mataio 19:6; tagai foi MFF 132:19–20). “O fanau o le tofi lea mai le Alii.” (Salamo 127:3). “O loo tumu le lalolagi. . . . ua lava foi ma totoe mea o i ai.” (MFF 104:17).
Ia e gaoioi i luga o mea ua e iloa e moni, ona faaatoatoaina ai lea o lou faatuatua i au galuega amiotonu. O le a tutumu ma matagofie o outou olaga. Mulimuli i le faataitaiga lelei a o outou matua. Sa latou le gafatia ona faaipoipo, ae sa latou faaipoipo lava. O i latou foi, sa popole i taua ma gaogaosa, ae sa latou faaaogaina lo latou faatuatua ma maua ai outou! E lei avea matafaioi o le faaipoipoga ma le aiga e tolopo ai a la’ua aoga; ae sa faatamaoaigaina ai. Mo o la’ua lava faanaunauga patino, ua matua milo faatasi ai i le fiafia ma le soifua manuia o le tasi ma le isi, faapea foi oe, o ou uso ma tuafafine, ma fanau a fanau.
E le’i faigofie le olaga mo ou matua. Sa la matua faautauta lava ma faaputuputu, ma ola ai i nai mea sa la maua. Sa feagai foi i la’ua ma fesili ma tulaga sa le mafai ona la taliina, peitai, sa la iloa o le ala na faauuina e le Atua Silisiliese, o loo folafola mai ai ina ia agai pea i luma. Ma ua matua sili atu lou “mauoa” ona o lena mea.
Mai a la’ua tala e faamatala soo, ua e iloa ai sa luga lālō foi mea uma mo i la’ua, “i itu uma e lua.” Peitai, o a la’ua galuega ua faapaiaina ai lo la’ua faatuatua.
Ua matutua nei i la’ua, ia faamautinoa. Ua le toe tiotio a la’ua laa, ua le tutusa lo la’ua finafinau, o o la’ua foliga mai ua le o se mea e masani ona sailia e le au faasalalau. Peitai, o lo la’ua alofa i le Atua ma le tasi i le isi, e atagia ai le faaaloalo loloto ma le faaneenee. O faigata o le olaga ua mafai ai e i la’ua ona maua le poto, onosai, ma le loto faafetai. I nai auala laiti ae taua, ua avea ai i la’ua ma “aano o mea ua faamoemoe i ai, o faamaoniga o mea e le o vaaia“(Eperu 11:1)—o mea sa le mafai ona la vaaia muamua i le olaga. Peitai, sa la usitai. O le faaaogaina o le faatuatua, na faamauina ai i la’ua i le malumalu, sa faamanuiaina ai i la’ua i ni fanau, ma ua iloa nei le pogai moni o le fiafia. Ua faaalia i le tagavai: O le usitai e aumaia faamanuiaga o le lagi—sa aumaia ai i ou matua, ma o le a faapena foi ona fai mo oe.
O Le Auaunaga Tatou te Tuuina Atu
Fa, o le tagavai o le auauna atu. O Au Paia o Aso e Gata Ai “e talitonu i le Atua le Tama Faavavau, ma Lona Alo, o Iesu Keriso, ma le Agaga Paia. . . .
“Tatou te talitonu . . . o le a nofo tupu lava Keriso i le lalolagi; ma o le a faafouina le lalolagi ma maua lona mamalu faa-parataiso.” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:1, 10).
E tele atu lo tatou iloa e uiga i le Aigaatua nai lo mea ua iloa e tagata uma—ma o mea ua tatou iloa, e moni ia. E le gata i lea, ua tatou iloa faamoemoega o le Atua mo lenei lalolagi ma meaola uma o i ai. Ona o mea ua tatou iloa, ma ona ua tuuina mai e le Alii i luga o o tatou tauau le tiute paia e fesoasoani ai ina ia faataunuuina, o lea e le tatau ai ona tatou faatalale i lo tatou avea ai ma tagata o le Ekalesia.
E i ai nisi ua tosina ina ia le manatu mamafa i ai, ona o le fefe ne’i foliga mai ua faalelotu tele foi. Latou te vaai i “le Ekalesia o se faalapotopotoga, ae le o se malo.”17 “O, tupulaga o le tofi tamalii,”18 ia avea le galuega a le Ekalesia ma le malo o le Atua e fai ma totonugalemu o lou olaga. A tofia e auauna atu, fai i ai “Ioe,” ma fai le mea sili e te mafaia. Faalogo mai i le poloaiga lenei mai le Alii: “O lea, aua tou te saili i mea o lenei lalolagi, ae ia muai saili e atiina ae le malo o le Atua, ma faatuina lana amiotonu ona faaopoopo ai lea o nei mea uma ia te outou.” (JST, Matthew 6:38).
Toe fa aso mai le asō, i le aso 9 o Novema, o le a atoa ai le 150 tausaga talu ona toai taunuu paionia o le aumalaga mafatia o taavaletosolima a Willie, i le Vanu o Sate Leki. Sa latou tauasa mai i le puapuaga tele ma le oti. E toatele ola na faaumatia i afa ma tulaga na faavaivaia ai i latou—e toatele atu na laveaiina e le au laveai.
O Levi Savage o se tasi o i latou na taunuu mai i lena aso. O loo tusia i le talafaasolopito lona faamaoni, ma ana galuega naunautai e laveai le Au Paia ma aumaia ma le saogalemu i latou i le vanu. Peitai, e le’i amataina lana galuega viia i laufanua o Wyoming, sa ufitia i le kiona. O le isi lena itulau, atonu o le itulau laualuga foi lena, i se olaga faapaiaina o le auauna atu.
Sa papatisoina Levi ia Iuni 1846, i le 26 o ona tausaga. O le tali atu i le valaau a le perofeta ina ia agai i sisifo, sa ia tusia ai “sa matou sauniuni i le mea sili matou te mafaia mo se malaga umi i se atunuu e le masani ai, ma ia i matou lava ia, e matua le iloa lava e se isi. . . . Sa matou faatofa i o matou fale tuai . . . ae faatu atu lo matou ala i sisifo, ma le le iloa o le nofoaga o le a taunuu i ai, sa na ona faamoemoe e taunuu i se vaomatua i sisifo o Atumauga Papa.”19
I le aso 16 o Iulai, 1846, sa toe tali atu ai foi o ia ma nisi alii totoa, i le uunaiga a le perofeta, e ulufale atu i le Autau a Mamona ma savavali i le tusa ma le 2,000 maila mai Council Bluffs, Iowa i San Diego, i Kalefonia, ma agai atu ai i Los Angeles. O iina na faamalolo ai i latou mai le tautua i le malo. E ui ina sa latou le iloa po o fea o i ai o latou fale ma o latou aiga, ae sa amata ona latou toe sopo atu i le vanu o le Vaituloto Masima Tele. O le ala na malaga ai Levi Savage o se isi faaopoopoga e 1,300 maila, i se vaega gaoa ma le matautia, peitai sa iu lava ina taunuu o ia i le Vanu o Sate Leki.
O i na amata ai e Levi ona tauivi ma alisi, sa faaipoipo foi, ma sa maua sona atalii, ma sa falelauasi lona toalua i ni nai masina talu ona fanau mai lona atalii. Ina ua mavae le sefulu masina talu ona maliu lona toalua, i le konafesi ia Oketopa i le 1852, sa tofia ai o ia ma nisi o uso faamaoni e le perofeta, e tatala se misiona o le talalelei i Siam (lea ua faaigoa nei o Taialani).
O le taimi lea, sa latou faimalaga ai i ni taavale solofanua i le talafatai o Kalefonia ma agai atu ai i le Vasa Pasefika. Sa latou folau mai San Francisco i Calcutta a’o agai atu i la latou misiona i Siam. O le tusiga o loo i le tusi faamaumau a Levi i le aso 29 o Ianuari, 1853, ua tatou maua ai sina vaaiga i loto o nei uluai faifeautalai. Na ia tusia:
“O lo matou vaa toa, sa uliina e se savili agimalie, ma faatonutonu atu ai lona ala i galu fafati o le vasa loloto i mea matou te faataunuu i ai; ae tuua lo matou nuu faapelepele. . . . Sa tofu saili e le tagata lona tulimanu e mafaufau loloto ai, ma o iina na toe tu mai ai le mafanafana o lona lava aiga, o le alofa o lona toalua pele ma fanau po o uo. . . . Peitai, o lea ua tofia nei e nofo i vaega motu mamao ese o le lalolagi, ae o le a le mafuaaga? Pe mo le faaputuputuina ea o auro ma ario, po o le sailia mo ia lava o le mamalu, viiga ma matagofie o lenei lalolagi? E leai, e leai lava! Peitai ona o le usitai i poloaiga a le Alii e auina atu le savali o le upumoni ma le . . . faaolataga i atunuu pogisa ma le faapaupau. E le’i pine, ae taitasi le tagata i lona pa’usisi e mapu ma malolo ai. Peitai, pe o moe pe o ala, sa tumau pea ona alu solo lona mafaufau i mea moni na tutupu i le taimi ua fano, ma faamoemoega o le lumanai.”20
Ina ua maea lana misiona, sa folau Levi i lona aiga e ui atu i Boston, Massachusetts, ma malaga atu ai i le mea na ia fanau mai ai i Greenfield, Ohio, ma sa ia tusia ai ina ua taunuu iina: “Sa ou taamilo i le kelope.“21 Sa ia faatasi atu i le aumalaga o taavaletosolima a Willie i le Aai o Iowa, i Iowa, lea na amata ai se talaaga e faavavau lona taua ia te ia, o lona aiga ma le Ekalesia atoa. O ana galuega i lena talaaga maoae ua faapaleina ai se olaga o osigataulaga ma le auauna atu. Mai nei paionia, ua faaalia ai e le tagavai: O lo latou faatuatua ma galuega o se moli ta’iala i se lalolagi le talitonu, o la latou auaunaga foi o se mamanu lea mo i tatou taitoatasi e mulimuli ai.
Tatou te ootia i upu mai le alii faifeau, o Frederick W. Faber:
Faatuatua o o tatou tama, e ola pea,
E ui i falepuipui, afi, ma le pelu;
Faagaeetia o tatou loto i le fiafia e maeu
I taimi uma e faalogoina ai lena upu viia.
Faatuatua o o tatou tama, tatou te taumafai pea
Ia aumai malo ma nuu uma i lau afio,
O le upumoni foi mai le Atua,
E saoloto moni ai le tagata.
Faatuatua o o tatou tama, tatou te taumafai pea
Ia aumai malo ma nuu uma i lau afio,
O le upumoni foi mai le Atua,
E saoloto moni ai le tagata.
Faatuatua o o tatou tama, faatuatua paia,
Matou te faamaoni i lau afio seia oo i le oti!“22
Ou te molimau atu, ou uso e ma tuafafine—o loo soifua le Atua i Ona lagi, o Lona suafa o Elohima, ma Na te silafia Ana fanau uma, e tusa lava po o fea latou te o mai ai po o fea foi latou te aumau ai. O Iesu, o Le Paia e Tasi o Isaraelu, o Lona Alo Pele, o le Togiola o tagata uma. O Iosefa Samita, o se taulealea talavou, na valaauina i le siufofoga o le Atua ma Lona Alo Paia e avea o se perofeta, ma o le taunuuga o lena valaauina ua toefuataiina ai le Ekalesia moni ma le malo o le Atua i luga o le fogaeleele. Ua matuai faamanuiaina i tatou i le iloa o nei mea, ma o outou o’u uso e ma tuafafine pele, ua outou tutu i le tuufaatasiga o le talafaasolopito. Sa outou o mai i malo o le mamalu. O lou avanoa tulaga ese lenei e te faamaoni ai i le faatuatua, e fetuleni atu ai i luma e faia galuega lelei. Fai le mea ua saunoa mai ai perofeta. Sa faamoemoeina e augatupulaga ua mavae atu, ua laveaiina ai augatupulaga o le taimi nei, e faalagolago i ai augatupulaga o le lumanai, ma o le a taialaina oe e le Agaga Paia i
au laa uma i le ala.
I le suafa o Iesu Keriso, amene.
FAAMATALAGA
1. “Ia Viia Oe le Atua,” Viiga, nu. 10.
2. I le Conference Report, Sete.–Oke. 2006, 87; po o le Ensign, Nov. 2006, 82; faaopoopo le faatusilima.
3. Random House Webster’s Unabridged Dictionary, 2nd ed. (2001), “secular,” 1731.
4. Alexander Pope, An Essay on Man, tusi 2, laina 220.
5. Book of Mormon Reference Companion, ed. Dennis L. Largey (2003), 582.
6. “How to Think about Secularism,” First Things, Iuni–Iulai 1996, 27, 30, www.firstthings.com/ftissues/ft9606/articles/pannenberg.html.
7. Boyd K. Packer, General Authority training meeting, Oct. 2006; tagai William Shakespeare, The Tempest, ed. W. J. Craig, Oxford Shakespeare (1924), vaega 2 vaaiga 1, laina 261.
8. I le Conference Report, Ape. 1991, 74; po o le Ensign, Me 1991, 54.
9. I le Conference Report, Sete.–Oke. 2006, 90; po o le Ensign, Nov. 2006, 85.
10. Joseph Smith, tuufaatasiga, Lectures on Faith (1985), 5, 8.
11. Random House Webster’s Unabridged Dictionary, “benchmark,” 193.
12. I le Conference Report, Sete.–Oke. 2006, 66; po o le Ensign, Nov. 2006, 60.
13. Tagai Boyd K. Packer, Memorable Stories and Parables by Boyd K. Packer (1997), 4–6.
14. “O Mai, Outou o le Au Paia,” Viiga, nu. 17.
15. “Tumau, Tumau, Pei o Mauga,” Viiga, nu. 160.
16. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Ian. 1996, 122–23.
17. Neal A. Maxwell, i le Conference Report, Oke. 1992, 89; po o le Ensign, Nov. 1992, 66.
18. “Tumau, Tumau, Pei o Mauga,” Viiga, nu. 160.
19. I le Levi Savage Jr. Journal, tuufaatasia Lynn M. Hilton (1966), xii.
20. I le Levi Savage Jr. Journal, 5; faaopoopo le faatusilima.
21. I le Levi Savage Jr. Journal, 59.
22. “Faith of Our Fathers,” Hymns, no. 84.
© Puletaofia 2006 e le Intellectual Reserve, Inc. Ua taofia aia tatau uma. Lolomiina i le ISA. Faamaonia le faaPeretania: 6/05. 00942 890