The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast Archives CES Fireside

Pīkitai ki he Ngaahi Lea ʻa e Kau Palōfitá

ʻEletā Neil L. Andersen
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú 4 Māʻasi, 2007 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí

ʻEletā Neil L. AndersenʻI he taʻu ʻe tolungofulu mā tolu kuo hilí, lolotonga ʻeku kei ako he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ne u kau ai ki ha faeasaiti tatau mo ia ʻoku tau fai he pōní. Ko e tokotaha leá ko Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, pea ne u luelue hono tafaʻakí heʻene hū mai ki he Senitā Meliotí. Ne u fehuʻi ange pe ʻokú ne ongoʻi manavasiʻi ke tuʻu ʻi he haʻohaʻonga ʻo ha kakai tokolahi. Naʻá ne malimali mo pehē mai: ʻE Misa ʻEnitasoni, ʻokú ke ʻiloʻi e lau ʻa e folofolá, ʻKa ʻo kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē’ (T&F 38:30). ʻOku ou ongoʻi manavasiʻi ʻaupito he taimí ni.” ʻOku ou ʻilo he pooni e ongo naʻá ne maʻú.

ʻOku ou fie fakahoko atu hoku ʻofa mo ʻeku fakaʻapaʻapa kiate kimoutolu kotoa ʻoku meʻa hení pea mo kimoutolu ʻoku fakataha mai he funga ʻo e māmaní. ʻOku ou ʻilo hoʻomou leleí mo hoʻomou mateakiʻi ʻa e ongoongoleleí, hoʻomou tuí mo e ʻamanaki lelei ki he kahaʻú pea pehē ki hoʻomou loto ke fakahōifua ki hoʻomou Tamai Hēvaní. ʻOku ou lotua ʻe faitāpuekina ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻeku ngaahi leá mo hoʻomou mahinó.

Piki Maʻu ki he Vaʻa Ukameá

ʻOku ou fie lea atu heʻetau fakatahá ni ʻo fekauʻaki mo e toʻukupu tākiekina ʻo e ʻEikí. ʻI he konga ki muʻa ʻo Sānualí, ne u ngāue ai ke palani mo fokotuʻutuʻu ʻeku lea kiate kimoutolú. Naʻá ku ʻiloʻi ʻe lea atu ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā kiate kimoutolu ʻi Fēpueli pea ko ia ne u fehuʻi ange pe kuó ne ʻosi fakapapauʻi e tefito ʻe lea aí.

Ne u ʻohovale heʻene tali mai ko ʻene leá ʻoku fekauʻaki ia mo e piki maʻu ki he vaʻa ukameá. Ko e tefito pē ia ne u fili ke u lea aí. Naʻe ʻosi ako hiva ʻa e kuaeá ʻi he foʻi himi fakaʻofoʻofa ko ia ne nau toki hivaʻí.

Ne ma talanoa mo ʻEletā Petinā ki he ngaahi pōpoaki kuó ma teuteú pea naʻe mahino naʻe kehekehe pē ʻa e anga ʻema vakai ki he tefitó. Naʻe toe kiʻi fakakaukau ʻa ʻEletā Petinā peá ne pehē mai: “ʻOku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí. ʻOku ʻi ai e ʻuhinga ki he meʻá ni. Ko ha pōpoaki ʻeni ʻoku finangalo ‘a e ʻEikí ke fakahoko.” Ne u fakapapauʻi te u kei hoko atu pē he tefito tatau.

Hili mei ai ha uike ʻe taha pea ki muʻa ʻi he lea ʻa ʻEletā Petinā, ne fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu ko hono taumuʻá Ko e Misi ʻa Līhaí mo Koe.1 Naʻá ne fakakau ʻe ia foki ʻi heʻene leá hono ʻuhinga ʻo e piki maʻu ki he vaʻa ukameá.

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko ha kaveinga ʻeni ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke mou fakakaukauʻi.

Te mou manatuʻi mei he lea ʻa Palesiteni Peeka mo ʻEletā Petinā, pea mei hoʻomou ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻi he misi ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí. Naʻe ʻakoʻi kitautolu ʻe ʻEletā Petinā ko e ʻakau ʻo e moʻuí, ʻa ia ʻoku lau ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ko ha fakafofonga ia ʻo Sīsū Kalaisi pea ko e fiefia mo e nēkeneka ʻoku maʻu ʻi hono kai ʻo e fua ʻo e ʻakaú, ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí (vakai, 1 Nīfai 8:10; 11:8–9, 21–24).2

Naʻe ʻi ai foki mo ha fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā (vakai, 1 Nīfai 11:35–36; 12:18). Ne fakaava ʻe he lea ʻa Palesiteni Peeka hoku ʻatamaí ki ha ʻū founga foʻou ke fakakaukauʻi ai e konga ko ʻeni ʻo e misí.

Naʻe ʻi he misí foki ha kakapu fakapoʻuli (vakai, 1 Nīfai 12:16–17)—ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ngaahi fakatauele ʻa e tēvoló—ʻa ia naʻá ne fakapuliki ʻa e halá (vakai, 1 Nīfai 8:19–22) naʻe fakatau ki he fuʻu ʻakaú. Fakaʻosí, naʻe ʻi ai ha vaʻa ukamea (vakai, 1 Nīfai 11:24–25)—ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá—ʻoku lava ai ʻe ha taha ke foua lelei ʻa e kakapu ʻo e fakapoʻulí ʻo aʻu ki he fuʻu ʻakaú.

Naʻe hivaʻi mālie moʻoni ʻe he kuaeá ʻa e:

[Puke ʻa e vaʻa ukameá;
ʻOku mālohi, maʻa mo moʻoni.
Ko e vaʻa ukameá e folofola ʻa e ʻOtuá;
ʻTe ne taki lelei kitauá.]
3

Ko e meʻa fakafiefia ia ke tau fanongo ʻi hano hivaʻi ʻi he lea faka-Sipeiní mo e Potukalí pea mo ʻetau fakaʻamu ke tau lava ʻo fanongo ki ai ʻi he ngaahi lea fakafonua kotoa pē, ʻanautolu ʻoku fanongo mai he pōní.

Naʻe palōmesi mai ʻa Nīfai ko “kinautolu ʻe tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo piki mau ki aí, . . . ʻe ʻikai te nau teitei mate; pea ʻe ʻikai foki lava ke ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi . . . ʻa e filí. . . , ke tohoakiʻi atu ʻa kinautolu ki he fakaʻauhá” (1 Nīfai 15:24).

Ko e vaʻa ukameá ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou loto ke u fakakaukau peheni ki ai: ʻOku maʻu ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá ha ʻelemēniti mālohi moʻoni ʻe tolu ʻoku nau fekauʻaki mo fepoupouaki ke faʻu ha vaʻa ukamea fefeka. Ko e ngaahi ʻelemēnití ʻeni ʻe tolu, ʻuluakí, ko e folofolá pe ko e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá. Te mou manatuʻi ʻa e fehuʻi māsila ʻa ʻEletā Petinā he māhina kuo ʻosí: “ʻOku tau lau, ako pea mo fekumi fakaʻaho nai ʻi he folofolá ʻi ha founga te tau lava ai ʻo pīkitai ki he vaʻa ukameá?”4

Ko e ʻelemēniti hono ua he folofola ʻa e ʻOtuá ko e fakahā fakafoʻituitui mo fakalaumālie ʻoku maʻu tuʻunga ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakalea peheni ia ʻe Palesiteni Peeka:

“Kapau te ke piki ki he vaʻa ukameá, te ke lava ʻo ʻiloʻi ho halá ʻaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. . . .

“. . . Puke ʻa e vaʻa ukameá, pea ʻoua naʻa tukuange. ʻE lava ke ke ʻiloʻi ho halá ʻi hoʻo moʻuí ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. (Vakai, 3 Nīfai 18:25; T&F 9:8.)”5

Ko ʻeku kaveinga he pōní, ko e ʻelemēniti hono tolú, ko ha meʻa mahuʻinga ʻoku fengāueʻaki mo e ua ko ʻeé. Ko e konga ko ʻeni hono tolu ʻo e vaʻa ukameá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e lea ʻa e kau palōfita moʻuí. Kuo pau ke tau pīkitai foki ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻomi ʻe he kau palōfita moʻuí. Ko ʻeku fakaʻānauá, ke lava ʻi heʻetau fakataha he pōní ʻo fakatupulekina ʻetau tokanga ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he kau palōfita moʻuí, fakavavevaveʻi ange ʻetau ngāue ki he meʻa ʻoku tau ako mei aí pea mo fakalahi ʻetau mahino ki hono ʻuhinga ʻo e piki maʻu ki heʻenau ngaahi leá.

Ko e Ngaahi Lea ʻo e Kau Palōfita Moʻuí

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ʻi heʻene kei hoko ko e taha ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“Kuo tau maʻu e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná pea mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá; neongo e ngaahi tohí ni kotoa, ka ʻikai ke ʻi ai ha kau palōfita moʻui mo hokohoko mai ʻa e fakahaá mei he ʻEikí, he ʻikai ke nau tataki ʻe kinautolu ha taha ki he Puleʻanga Silesitiale ʻo e ʻOtuá. ʻE ngali faikehe ʻa e talá ni, pea neongo ʻene ongo ngali kehé, ka ʻoku moʻoni.

“Ko hono moʻoní, ʻoku taʻe ngata hono mahuʻinga ʻo e ngaahi lekōtí ni. He ʻikai ke ʻi ai ha mahuʻinga ʻe fuʻu lahi pe ko hono ako ʻe tōtuʻa. Ka ʻiate kinautolu pē pea mo e maama kotoa ʻoku nau ʻomí, ʻoku ʻikai feʻunga ia ke nau tataki pea ʻoatu e fānau ʻa e tangatá ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻE fie maʻu ha Lakanga Fakataulaʻeiki moʻui mo ha fakahā maʻu pē mei he ʻOtuá ki he kakaí ʻo fakatatau mo e ngaahi tūkunga ʻe tuku ai kinautolú, ke ne tataki atu ʻa kinautolu ki ai.”6

Ko hono moʻoní ko kitautolu ʻoku ʻi heni he pōní, ʻoku tau ʻofa ʻia Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ka, ʻi heʻetau fakahaaʻi ʻetau ʻofá mo ʻetau mateakí, ʻoku ou fie fehuʻi ai, “ʻE lava nai ke mālohi, fakamātoato mo tōnunga ange hoʻomou tokanga ki he faleʻi mo e akonaki ʻa e Kau Taki ko ʻení?”

Fakakaukau angé ki haʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

Te ke lava ʻo tala mai ʻa e hingoa ʻo e kau mēmipa ʻe toko tolu ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo kinautolu takitaha ʻoku ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá? Ko e kau tangata ʻeni ʻe toko 15 ʻokú ta poupouʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahaá.

Kapau te mau fakaʻaliʻali atu ha tā ʻo e Kau Taki ko ʻení, te ke lava ʻo ʻilo kotoa kinautolu? ʻOku hāhāmolofia ke tau tokanga ki ha taha ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi pe ʻiloʻi.

Te mou lava ʻo tala mai ʻa e faleʻi naʻe fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa ne toki ʻosí? Pea te ke lava ʻo tala mai ʻa e ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ʻa Palesiteni Hingikelī, Palesiteni Monisoni mo Palesiteni Fausi ʻi he pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí he Ensign mo e Liahoná ʻi he ʻuluaki māhina ʻe tolu ʻo e taʻu ní?

Mahalo ko e meʻa mahuʻinga angé pe te ke lava ʻo fakamatala mai ha fili naʻá ke fai ʻo liliu ai ha meʻa ʻi hoʻo moʻuí koeʻuhí ko ha faleʻi mei ha taha ʻo e kau tangata ko ʻeni ʻe toko 15?

Ko e ngaahi ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻetau tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení, ʻoku makatuʻunga ia ʻi he uiuiʻi mo e fatongia ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e fē pē taimi kuo fokotuʻu ai ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí, kuo ui ʻe he ʻEikí ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Naʻe ʻikai te mou fili au, ka kuó u fili ʻa kimoutolu, ʻo tuʻutuʻuni ʻa kimoutolu.” (Sione 15:16). ʻOku ʻomi ʻe he fakanofo ko iá ki he kau tangatá ni ha mālohi fakalaumālie pea mo ha fatongia molumalu—ko ha mālohi ke ʻiloʻi mo fakamoʻoniʻi pea mo ha fatongia ke faiako mo tāpuakiʻi. ʻOkú ne toe ʻomi foki ha fatongia mo ha talaʻofa kiate kitautolu. ʻOku ʻatautolu ʻa e fatongia ke fakafanongo pea mo muimuí pea ʻoku tau maʻu ʻa e talaʻofa ko ia, ʻe muimui mai ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he taimi te tau tui ai mo fai ki heʻenau ngaahi leá.

Hili hono ui ʻe he ʻEikí ʻa e kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá ʻi he konitinēniti ʻo ʻAmelikáʻ i he hili ʻEne Toetuʻú, naʻá Ne akoʻi ki he kakaí ʻa e meʻa ko ʻení: “ʻOku monūʻia ʻa kimoutolu ʻo kapau te mou tokanga ki he ngaahi lea ʻa e toko hongofulu mā ua ko ʻeni, ʻa ia kuó u fili meiate kimoutolu ke akonaki kiate kimoutolu, pea hoko ko hoʻomou kau tamaioʻeikí.” (3 Nīfai 12:1). Kuo talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotu ʻi hotau kuongá, ʻi he taimi mātuʻaki faingataʻá ni: “Pea kapau ʻe tokanga ʻa hoku kakaí ki hoku leʻó, pea ki he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeiki ʻa ia kuó u fili ke tataki hoku kakaí, vakai, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ueʻi ʻa kinautolu mei honau tuʻuʻangá.” (T&F 124:45).

Ko e founga ʻeni ʻa e ʻEikí. ʻOkú ne ui ha kau tangata ʻe toko 15 mei he “tūkunga kehekehe ʻo e moʻuí,”7 ʻo fakakoloaʻi kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi kií mo e mālohí ke fakahinohino mo tataki ʻa kitautolu. ʻOku ʻikai fakamālohiʻi kitautolu ke tau talangofua; ʻoku ʻikai ha fakamālohiʻi ʻe taha. Ka, kapau te tau tokanga ki heʻenau ngaahi leá, kapau te tau talangofua mo loto fie liliu ʻetau angafaí, ʻo hangē ko hono fakamahino ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻenau faleʻí, he ʻikai hiki ʻa kitautolu mei hotau tuʻuʻangá—ko hono ʻuhingá, te tau piki maʻu ki he vaʻa ukameá pea te tau nofo malu maʻu ai pē ʻi he hala ʻoku fakatau ki he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí.

Te tau fekumi mo piki maʻu fēfē ki he faleʻi ʻa e kau palōfita moʻuí? Tau vakaiʻi ʻa e fehuʻí ni ʻaki haʻatau fakakaukau lahi ange ki he ngaahi foʻi lea ʻe tolu ʻoku tau fakaʻaongaʻi ʻi hono hikinimaʻi ʻo e kau tangatá ni—ko e kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā.

Kau Palōfita

ʻUluakí, ko e foʻi lea palōfitá. Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Sioné “ko e fakamoʻoniʻi [ʻo] Sīsuú ko e laumālie ia ʻo e kikité.” (Fakahā 19:10). ʻOku fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá kia Kalaisi. Ko ʻenau fakamoʻoni pau ki he Kalaisi moʻuí ko e taha ia ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ki he Siasí pea mo māmani. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ko e kau tangatá ni te nau hoko ko e “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa,” (T&F 107:23). Ka ʻi he ngaahi meʻá ni kotoa, ʻoku hiki honau leʻó ʻo fakamoʻoniʻi Hono fakalangí mo Hono moʻoní. ʻE lava ʻe he fakamoʻoni ko ʻení, ʻa ia ʻoku fānauʻi ʻi honau tuʻunga fakaeʻaposetoló mo fakamālohia ʻi honau fakanofó, ke maʻu ha mālohi lahi fau ʻi heʻetau ongó takitaha.

ʻOku fai pē ʻenau fakamoʻoní, ka ʻoku tuku ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne ʻomi ʻa e fakamoʻoní ki hotau lotó. Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo fanongo ki haʻanau fakamoʻoni ʻaki ha ngaahi lea peheni: “ʻOku tatau moʻoni ʻeku ʻilo ʻoku ou ʻi heni ʻi he ʻahó ni pea ʻoku mou ʻi hená, mo ʻeku ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOkú Ne moʻui!”8 Pe, “ʻOku ou ʻiloʻi pau ko Sīsū ʻa hotau Fakamoʻui, Huhuʻi pea mo e ʻAlo fakalangi ʻo e ʻOtua ko e Tamaí. ʻOku ou ʻiloʻi Hono moʻoní ʻi ha ʻilo fakapapau ʻoku mātuʻaki toputapu he ʻikai ke u lava ʻo lea ʻaki.”9

Neongo ʻoku mālohi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení, ka ko e fakamoʻoni fakalaumālie ʻoku haʻu mo iá ʻoku vela ʻi hotau lotó mo fakamālohia kitautolu.

ʻI hono fakamatalaʻi e ngāue ʻa e kau ʻāngeló, ne akoʻi ai ʻe Molonai ʻo pehē:

“Pea ko e lakanga ʻo ʻenau ngāué [ngāue ʻa e kau ʻāngeló] ko e . . . ke teuteu ʻa e halá ʻi he fānau ʻa e tangatá, ʻi hono malanga ʻaki ʻa e folofola ʻa Kalaisí kiate kinautolu ʻa ia kuo fili ʻe he ʻEikí, koeʻuhí ke nau fakamoʻoni kiate ia.

“Pea ʻi heʻenau fai peheé, ʻoku teuteuʻi ai ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e hala ke lava ai ʻe hono toe ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisí, koeʻuhí ke maʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha nofoʻanga ʻi honau lotó.” (Molonai 7:31–32).

Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e ngaahi meʻangāue ia kuo fili ʻa e ʻEikí.

ʻOku tupulaki mo fakalakalaka ʻetau tui ki he Fakamoʻuí ʻi he kuonga mo e ngaahi faʻahitaʻu ʻo ʻetau moʻuí. Mahalo pē ʻe ʻi ai ha ngaahi momeniti ʻo e veiveiua mo e loto foʻi ʻo ka tau ongoʻi kuo kāpui kitautolu ʻe he kakapu ʻo e fakapoʻulí. ʻOua naʻá ke taʻetokaʻi ʻa e meʻa te tau lava ʻo maʻu mei he fakamoʻoni molumalu mo pau ki he Fakamoʻuí, ʻa ia ʻoku fai ʻe Hono kau fakamoʻoni makehé. ʻE hanga ʻe he fakamoʻoni ko iá, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he laumālie ʻo e tuí, ʻo fakamālohia kitautolu ʻi he momeniti ʻo e faingataʻá mo ʻomi ha fakavaʻe mālohi ʻi heʻetau laka atu ʻi he hala ki he ʻakau ʻo e moʻuí. Pīkitai ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Fifili ki ai. Tui ki ai. Falala ki ai. Muimui ki ai.

Ka u ʻoatu ha fakatātā. Ne mālōlō siʻa ʻofefine ʻo haku kaungāmeʻa kei talavou ne ʻosi mali ʻi ha fakatuʻutāmaki fakamamahi. ʻI he ngaahi māhina hono hokó, ne kamata ke hū ki heʻene moʻuí ʻa e taʻelatá, ʻa e fehuʻi pe “ko e hā hono ʻuhingá,” ʻa e mamahí mo e veiveiuá. Naʻá ne talamai ʻoku ʻikai ke ne toe fakapapauʻi ʻe ia ʻa e meʻa ʻoku tui ki aí. Naʻá ku fokotuʻu ange ʻoku tonu ke ʻoua ʻe fuʻu fakaongoongo ki heʻene veiveiuá ʻi he taimi faingataʻa ko ʻení, kae falala lahi ange ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí mo e kau tamaioʻeiki kuo fili ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe nofotaha ai hoku kaumeʻá ki he folofolá, ngaahi talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea mo e fakamoʻoni hangatonu mo pau ʻa e kau palōfita moʻuí. Naʻe pīkitai ki heʻenau fakamoʻoni pau ki he Fakamoʻuí ʻi he taimi ne hangē ne vaivai ai haʻaná. Naʻe piki maʻu ki he vaʻa ukameá. ʻI he taimi ne mōlia atu ai ʻa e fakapoʻulí, ne toe hā mai ʻa e fuʻu ʻakaú, peá ne kai leva ʻi he fua mahuʻinga ʻo e Fakaleleí.

Kau Tangata Kikite

Hokó, ko e hā ʻa e tangata kikite? ʻI he Tohi ʻa Molomoná, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe ʻĀmoni ʻa e fatongia ʻo e tangata kikité ki he Tuʻi ko Limihaí: “Ka ʻoku lava ʻe he tangata kikité ʻo ʻilo ki he ngaahi meʻa ʻi he kuo hilí, kae ʻumaʻā foki ʻa e ngaahi meʻa ʻe hokó, pea ʻe fakahā mai ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, . . . pea eʻa ʻi he māmá ʻa e ngaahi meʻa fufuú, pea ko e ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ʻiloʻí ʻe fakahā ʻiate kinautolu.” (Mōsaia 8:17).

Vakai mai ki he fakatātā fakaʻofoʻofá ni.

Ko e hā ʻoku mou mamata ki aí? Te mou fie ʻalo pōpao holo ʻi he feituʻu nonga ko ʻení? ʻIkai ʻokú ne fakatupu haʻomou fie ʻalo pōpao?

Fēfē kapau ʻe ʻohovale pē kuo fāʻatā atu hoʻo vakaí ʻo ke mamata ki heni.

ʻE kehe ʻaupito ʻa e heka pōpaó ia mei he meʻa naʻá ke ʻuluaki vakai ki aí.

Fakalaumālié, ʻoku mafao atu ʻa e vakai ia ʻa e kau tangata kikité. ʻOku nau mamata he taimi ʻe niʻihi ki ha meʻa ʻoku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi ʻe kitautolu. ʻE tokoni ʻenau faleʻí ke toe mafao atu ʻetau vakaí. Kapau te tau talangofua ki heʻenau faleʻí, piki maʻu ki he vaʻa ukameá, te tau hao.

Tuku ke u ʻoatu ha fakatātā. Kuo ʻosi lea mālohi ʻa Palesiteni Hingikelī fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e vahehongofulú. ʻOkú ne faʻa leaʻaki ki he Kau Taki Māʻolungá ʻa e meʻa ko ʻení. Kuó ne pehē:

“Te tau lava ʻo totongi ʻetau vahehongofulú. ʻOku ʻikai makatuʻunga ʻeni ia ʻi he paʻangá ka ʻi he tuí. . . .

ʻOku ou tapou atu kiate kimoutolu, . . . ki he taha kotoa pē, ke mou tui ki he ʻEikí mo ʻEne folofolá ʻi he meʻa mahuʻingá ni.”10

“ʻOku mau toe fakaongo atu ʻa e talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí he kuonga muʻá ʻi he palōfita ko Malakaí, te Ne fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí kiate kinautolu ʻoku faitotonu kiate Ia ʻi he totongi ʻenau vahehongofulú mo e ngaahi foakí, pea he ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ki ai ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻakí.”11

ʻI ha faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 2001 naʻe ʻi Palāsila fakataha ai ha toko tolu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá he taimi tatau, ʻo nau taki taha akoʻi ai ʻa e ngaahi talaʻofa ʻo e totongi vahehongofulu totonú. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, kuo siviʻi ha taha ako kolisi kei talavou ʻi Sao Paulo. Naʻe lolotonga ngāue pē mo ako. Ko ʻene fakamatalá ʻeni ʻi hono fai ʻe Palesiteni Hingikelī:

“Naʻe ʻi ai ha tuʻutuʻuni ʻa e ʻunivēsiti naʻá ku ako aí ʻoku taʻofi ai e fānau ako [ʻoku teʻeki totongi ʻenau akó] ke nau sivi. . . .

“Naʻá ku . . . tofanga ʻi ha faingataʻaʻia fakapaʻanga lahi. Ko e Tuʻapulelulú ʻeni, ʻa ia ne maʻu ai ʻeku vahé. ʻI he hili ʻeku fikaʻi ʻeku patiseti ki he māhiná, ne u fakatokangaʻi he ʻikai feʻunga ke [fakatou] totongi ʻeku vahehongofulú mo ʻeku ʻunivēsití. Kuo pau ke u fili pe ko e fē ʻe totongí. ʻE kamata ʻa e sivi fakahili-māhiná ʻi he uike ka hoko maí, pea kapau he ʻikai ke u sivi, ko ʻene mole ia ʻa e taʻu fakaakó. Naʻá ku ongoʻi mamahi. . . . Mafasia mo hoku lotó. Ko ha fili fakamamahi ʻeni kiate au, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo e meʻa ke filí.”

Naʻá ne pehē, tuʻunga heʻene lotú ʻe falala ki he ʻEikí mo e lea ʻa e kau palōfitá. ʻI he Sāpaté, naʻá ne totongi leva ʻene vahehongofulú. ʻI he ʻaho hono hokó, ne feinga ha founga ke lava ai ʻo sivi ka naʻe ʻikai maʻu ha founga. Naʻá ne toki fakamatalaʻi leva ʻa e meʻa ne hokó:

“I he fakaʻosinga ʻo e taimi ngāué, ne haʻu hoku pule ngāué ʻo ʻomai ʻa e ngaahi ngāue fakaʻosi ʻo e ʻahó. . . . Fakafokifā pē kuo kiʻi tuʻu peá ne. . . ʻeke mai, ʻʻOku fēfē hoʻo akó?’ Naʻá ku ʻohovale. . . . Ko e meʻa pē naʻá ku lava ʻo tali . . . angé, ʻʻOku sai pē meʻa kotoa!’ Naʻe sio mataʻi fakakaukau mai pē pea toe pōpoaki fakamāvae mai. . . .

“ʻOhovale pē kuo hū mai e sekelitalí ki he lokí, ʻo tala mai ko ha tokotaha mātuʻaki monūʻia au! ʻI he taimi naʻá ku fehuʻi ange ai pē ko e hā hono ʻuhingá, naʻá ne tali mahino mai: ‘Naʻe toki talamai ʻe he pule ngāué, kamata ʻi he ʻahó ni ʻo fai atu ʻe totongi ʻe he kautahá hoʻo akó pea mo hoʻo ʻū tohí. Ki muʻa ke ke ʻalú, afe ange ʻi hoku tesí ʻo tala mai hono mahuʻingá koeʻuhí ke lava ʻo ʻoatu ʻa pongipongi ʻa e sieké.’ ”

Naʻe toki fakamatalaʻi ʻe he taha akó ni ʻene ongó ʻo pehē: “ʻI he ʻalu ʻa e [sekelitalí], naʻá ku tangi mo e ongoʻi loto fakatōkilalo ‘o u tūʻulutui ʻi he feituʻu pē naʻá ku ʻi aí ʻo fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi Heʻene ʻofá. Naʻá ku . . . talaange ki he Tamai Hēvaní ʻoku ʻikai ko ha meʻa pau ke ne tāpuekina lahi peheʻi au. Ko e meʻa pē ne u fie maʻú ko ʻeku totongi fakamāhiná pea mo e vahehongofulu naʻá ku totongi he Sāpaté he ʻoku fuʻu siʻisiʻi ia ʻi hono fakahoa atu ki he lahi ʻo e paʻanga kuó u maʻú! ʻI he lolotonga ʻo e lotu ko iá, ne [haʻu ki] hoku ʻatamaí ʻa e lea ʻi he tohi ʻa Malakaí [ʻa ia naʻe lahi hono lea ʻaki ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló]: ʻMou [ʻahiʻahiʻi] ai au, ʻoku pehē ʻe [he ʻEiki] ʻo e ngaahi kau taú, pe te u fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pe ʻikai, peá u lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai’ (Malakai 3:10).”12

Lolotonga ʻene pulonga he kakapu ʻo e fakapoʻulí, ne faingataʻa ʻa e filí; taʻe pau mo e kahaʻú. Ka naʻe piki maʻu ki he vaʻa ukameá. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻene tui ki he ʻEikí pea mo e kau palōfita ʻa e ʻEikí. Neongo he ʻikai ke tali vave pehē kotoa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokó, ka ʻoku pau ʻaupito ʻa e ngaahi talaʻofa ia kiate kinautolu ʻoku fai pau ki he fono ʻo e vahehongofulú.

Kuó u ʻosi fanongo ki ha pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki he kau ʻosi faifekaú, “ʻOku ʻi ai ha founga ʻe taha te ke mālohi maʻu ai pē ʻi he Siasí—totongi totonu maʻu pē hoʻo vahehongofulú.” He toki talaʻofa lelei moʻoni!

Kau Tangata Maʻu Fakahā

Fakaʻosí, ko e tangata maʻu fakahaá. “Ko e foʻi lea faka-Pilitānia ko ia ki he fakahaá (revelation) ʻoku liliu ia mei ha foʻi lea faka-Kalisi ko e apocalypse, ko hono ʻuhingá ke faka-ʻilo pe ʻai ke ʻilo.”13 ʻI he hoko ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau tangata maʻu fakahaá, ʻoku nau fakaʻilo mai ʻa e ngaahi fiemaʻu pau ʻa e ʻEikí, mo ia ʻoku fie maʻu ke tau fai ke tau tali ʻakí. ʻIkai ngata ai, ʻi he lahi ʻo e ngaahi meʻa te tau lava ʻo fili aí mo e ngaahi fili ke faí, ʻoku tokoni leva e kau maʻu fakahaá ʻo taki ʻetau tokangá ki he meʻa ʻoku mahuʻinga taha ʻi heʻetau fononga he moʻui ní. ʻOku nau tokoni ke tau tokanga taha pē ki ai.

Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi ʻAokosi 2005 ke tau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki muʻa pea toki ʻosi ʻa e taʻú. Naʻá ne tokoni ke tuku taha hotau taimi ʻataá ki he meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau faí. Pea hangē ko ia ʻoku faʻa fetakinima mo e ngaahi fakaafe ʻa e kau palōfitá, naʻe fakakau ai ʻe Palesiteni Hingikelī ha palōmesi —ha talaʻofa ʻa ia ʻoku ou ʻilo pau ʻoku moʻoni ia ʻi he ʻahó ni ʻo hangē ko ia naʻá ne lea ʻaki ʻi ʻAokosi, 2005. Naʻá ne lea ʻaki ʻeni: “ʻOku ʻikai haʻaku momou ke palōmesi atu kapau te mou taki taha fai ki he polokalama faingofuá ni, tatau ai pē pe ko e hā hano tuʻo lahi haʻo lau ki muʻa ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe hoko ki hoʻomou moʻuí mo homou ʻapí ha konga lahi ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, ha tukupā mālohi ange ke ʻaʻeva talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki hono moʻoni ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”14

ʻIkai naʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻo hangē ko e talaʻofa ʻa e palōfitá?

Naʻe tohi mai ha fefine ʻe taha mei ʻIukuleini: “Ko e pongipongi kotoa pē ʻoku ou kolea ai e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne fakamaamaʻi hoku ʻatamaí. Naʻe hoko ha mana: naʻe toe fakamahino foʻou kiate au ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku maʻu ha tali ki ha ngaahi fehuʻi kuo laui taʻu ʻeku nofo mo ia.” Naʻe tohi mai ha tangata mei Siamane: “Koeʻuhí ʻoku lōloaange ʻeku akó he ʻahó taki taha, ʻoku ou maʻu ai ha mahino naʻe teʻeki ai ke u maʻu ki muʻa. ʻOku fonu moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Tuʻunga ʻi he Laumālié, ʻoku ou ongoʻi kuo tupulaki ʻeku fakamoʻoni ki hoku Huhuʻí.”15 Ka ko ha fakamatala ʻeni mei ha kiʻi fāmili mei ʻIutā: “Naʻá ma fifili pe naʻe fanongo koā ʻema kiʻi tamasiʻi taʻu faá [ʻi heʻemau lau e Tohi ʻa Molomoná] pea ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻi hono ʻeke ange pe ko e hā ʻoku moveuveu pehē ai hono lokí, naʻá ne tala mai, ʻNaʻe ʻi ai e toko taha naʻe vete koloa ai!’ ” 16

Ko ha sīpinga ʻeni ʻe taha e fatongia ʻo e taha maʻu fakahaá. Kuo ʻosi faleʻi mālohi ʻe Palesiteni Hingikelī kimoutolu, kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí, ke mou ako ki he lahi taha te mou lavá. Naʻá ne pehē ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopá: “ʻOku ou taki hoʻomou tokangá ki ha meʻa ʻe taha ʻoku ou hohaʻa lahi ai. Kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻEikí ʻi ha fakahā, ke maʻu ʻe Hono kakaí ʻa e ako māʻolunga taha te nau lavá. Naʻá ne fakahoko mahino ʻaupito ʻeni.”17

Ko e hā ʻa e hohaʻa lahi tahá? Ko e Akó. Ko hai naʻá ne ʻai mahino ʻení? Ko e ʻEikí. Ko hai ʻokú ne fakahā ʻeni kiate koé? ʻE Heʻene palōfitá. Pea, ʻio, ʻokú ne lolotonga lea atu kiate koe.

Kapau ko hoʻo haʻú mei he fāmili ʻoku siʻi haʻanau maʻuʻanga tokoni fakaako, he ʻikai fuʻu mahino kiate koe ʻeni. Ka ke taʻe-pauʻia, piki maʻu ki he vaʻa ukameá. Falala ki he lea ʻa e palōfitá! Kuo pau ke hoko mai ʻa e talí.

ʻI ha ngaahi potu ʻe niʻihi ʻo māmani, hangē ko e ʻIunaiteti Siteití mo ʻIulope, mahalo ʻe ʻuhinga ia ke ke fakatau atu hoʻo meʻalelé pe nofo ʻi ha tūkunga ʻoku kiʻi masiva ange ka ke lava ʻo kei ako pe foki ki he akó. ʻI he ngaahi potu kehe ʻo māmaní mahalo ʻe lahi ange ai ʻa e feilaulaú. ʻE lava ʻo tokoni e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻu Maʻú ʻi ha ngaahi fonua ʻe niʻihi. Ka ʻi he meimei meʻa kotoa pē, ʻe fie maʻu ai ʻa e tuí, falala ki he ʻEikí pea ki he palōfita ʻa e ʻEikí—ʻo piki maʻu ki he vaʻa ukameá—ʻi hoʻo fekumi ʻi ho halá. Kapau ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi e founga ke ke muimui ai ki ha faleʻi mahino ʻa e palōfitá, lotu ʻaki ho lotó kotoa pea aleaʻi ʻa e ʻū meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí mo hoʻo mātuʻá pea mo hoʻo pīsopé. Neongo ʻoku fie maʻu heni ʻa e kātakí mo e tuí, ka ʻoku ou palōmesi atu kuo pau ke maʻu ha tali pea ʻe fakaava atu mo ha founga kiate koe.

Kuó u ʻosi mamata ki ha hoko mai ʻa e talí ki ha toko lauiafe ʻo e kakai tui ʻi ʻAmelika Latinó. ʻOku pīkitai ai ha lauiafe ki he vaʻa ukameá, ʻo falala kia Palesiteni Hingikelī mo fakahoko ʻenau akó.

ʻOku ʻi ai ha fakahinohino fakaepalōfita mei he taha kotoa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ʻoku tau hikinimaʻi kotoa kinautolu ko e kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā. Kapau ne tau maʻu ha taimi feʻunga, ne tau mei fakamanatu ʻa e faleʻi meiate kinautolu takitaha.

Tuku pē ke u ʻoatu ha sīpinga ʻo e faleʻi mei he Toko Hongofulu Mā Uá takitaha. ʻI he meimei taʻu ʻe ua kuo hilí naʻe meʻa atu ai ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻi ha efiafi ʻo hangē ko e pōní. ʻOku mou manatu naʻá ne puke hoʻomou tokangá ʻi heʻene meʻa fekauʻaki mo e teití kae ʻikai ko e “ʻai noaʻia peé.” Naʻá ne pehē, “ʻE hoku ngaahi kaumeʻa teʻeki mali, ʻoku mau faleʻi kimoutolu ke fakafou hoʻomou feohi mo e tangatá pe fefiné ʻi ha founga teiti ʻe ala iku ki he malí, ʻo ʻikai ko e sīpinga ʻai noaʻia pē ʻe iku ki he faʻahinga vaʻinga hangē ko e malemalé.”18

Ko e fehuʻi mahuʻingá ʻeni: Ko e hā ne ke fai ke muimui ai heʻene leá? Ne liliu ha meʻa? Naʻe fai ʻe ʻEletā Henelī B. ʻAealingi e fakatokanga ko ʻení:

“ʻOku holoki ʻe he ʻikai fai ki he faleʻi fakaepalōfitá ʻa hotau mālohi ke tali e faleʻi fakalaumālie ʻi he kahaʻú. . . .

“Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fili ai ʻi heʻeku moʻuí ke toloi haʻaku muimui ki ha faleʻi fakalaumālie pe fakakaukau ʻoku ou kehe au, naʻá ku toki ʻiloʻi kuó u tuku au ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fai ai ki ha faleʻi ʻa e kau palōfitá, ongoʻi hono fakamoʻoniʻí ʻi ha lotu pea muimui ki ai, ʻoku ou fakatokangaʻi ʻoku ou laka atu ki he tuʻunga malu.”19

ʻOku fakahaaʻi fēfēʻi ʻe hoʻo angafai ʻi he taʻu ʻe ua kuo hilí ʻokú ke piki maʻu ki he vaʻa ukameá? Ko kinautolu naʻa nau talangofua mo faivave ki he faleʻi ʻa ʻEletā ʻOakesi kuo nau maʻu moʻoni ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e langí. Tuku ke u lau atu mei ha tohi ne ʻomi ki he hetikuota ʻo e Siasí mei ha ongo mātuʻa ʻi ʻAlesona ʻi he hili ha taʻu ʻe taha mo e konga nai mei heʻene leá:

“Kuo tuʻuloa ʻo ʻaonga hoʻo leá ʻi heʻema moʻuí. . . .

“. . . Kuo tokoni hoʻo faleʻi hangatonu mo mahino ke ma fakatokangaʻi ko e teití ko ha faingamālie ke feʻilongaki mo maheni lelei ange ai ka ʻoku ʻikai ko ha fetukupāʻaki ki ha feohi lōloa pe mali.”20

Ko hono olá ne ma mali ʻi Mē ʻi he Temipale Uasingatoni D.C.

ʻOku ou fie fakaafeʻi heni hoku uaifi ko Kefí, ʻa ia kuó ne akoʻi lelei e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki homau fāmilí, ke ne vahevahe ʻene ongo fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá.

Lea meia Sisitā Kefi ʻEnitasoni

ʻE hoku ngaahi tuongaʻane mo e tokoua, ne hoko kiate au ha meʻa ʻi he taʻu nai ʻe 20 kuo hilí ʻoku kei mahuʻinga pē kiate au. Naʻá mau nofo ʻi Folōlita. Ne ma ʻave ʻema fānaú ki he senitā fakasiteikí ke fanongo fakataha ki he konifelenisi lahí. Hili ha taimi nounou mei ai ne mau maʻu ʻi he meilí ʻa ʻemau makasini Ensign mo e ngaahi malanga konifelenisí. Naʻa mau fakakaukau leva ko e efiafi fakafāmili ʻi he uike takitaha te mau ako ai ʻa e lea ʻe taha naʻe fai ʻe he mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pe ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konifelenisí.

Naʻe kei iiki ʻema fānaú , ka naʻa nau lalahi feʻunga pē ke laukonga pea mau fie maʻu e tokotaha kotoa he fāmilí ke ʻi ai haʻane tatau ʻo e ngaahi leá, ʻa ia te mau lava ʻo lau mo ako pea fakaʻilongaʻi fakataha kinautolu. Naʻe hala ha falekoloa ia ʻi Folōlita ke mau lava ʻo fakatau ai ha toe Ensign, ko ia, ne u toʻo ʻa e tatau ʻa ia ne mau maʻu ʻi he meilí ʻo ʻave leva ia ki heʻemau senitā fakalotofonuá pea faitaaʻi e tatau ʻo e ngaahi leá maʻa homau fāmilí.

ʻI heʻene ʻosí, naʻá ku toʻo mai ʻa e ʻū tataú ki he fai-fakataú, naʻá ne fakamāʻopoʻopo ʻa e totongí peá ne talamai ke u totongi ʻa e $50. ʻOku ou mā ke u fakahā naʻe tō hifo hoku lotó peá u pehē, “Ko e paʻanga lahi ia ke totongi ki ha tatau ʻo e ngaahi leá ni maʻá e fānaú.” Ka ʻe ngaahi tuongaʻane mo e tokoua, naʻe ongo ki hoku lotó ʻa e fakakaukau ko ʻení: “Ko e hā hano mahuʻinga kiate koe mo ho fāmilí ke maʻu e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá?”

Naʻá ku ʻilo ai, ka ʻoku ou toe ʻiloʻi pau mo lahi ange ʻi he taimí ni, ʻoku mahuʻinga taʻe hano tatau ia ki homau fāmilí. ʻOku mahuʻinga taʻe hano tatau ia kiate kimoutolu mo ho mou ngaahi fāmili ʻi he kahaʻú. ʻOku ou fakamoʻoni ki heni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

“ʻO Hangē Ko e Lea ia mei Hoku Ngutu ʻOʻokú”

Ko ha tāpuaki fakaofo ia ke te mali ki ha tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e tui mālohi mo taʻeveiveiua. ʻOku ou ʻofa atu kiate koe Kefi pea ʻoku ou fakamālōʻia koe.

ʻI ha māhina ʻe taha mei heni te tau maʻu e faingamālie ke ako ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí mo fanongo ki he pōpoaki ʻa e kau tangata naʻa tau lāulea ki ai he pōní. Ko e Konifelenisi Lahí ko ha taimi ke kiʻi mālōlō mei he meʻa ʻoku tau faí, fanongo ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí pea tau faʻa lotu mo fakataumuʻa tonu hotau halá ki he ngaahi māhina ka haʻú. Kātaki ka mou fakakaukauʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

• Kuó u fakaʻilongaʻi lelei nai ʻa e konifelenisi lahí ʻi heʻeku tohi māhiná ke u lava ʻo fakafanongo ki he ngaahi fakatahaʻanga kotoa te u ala maʻú?
• Te u teuteu fēfē ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi māhina ka hokó ke u mateuteu fakalaumālie ke tali ʻa e ngaahi pōpoakí?

Pea, ʻi he hili ʻa e konifelenisi lahí, te tau ala fehuʻi leva:

• Ko e hā ha ngaahi ongo pau ne u maʻu ʻi he lolotonga ʻo e konifelenisí?
• Ko e hā ha ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke u fai ʻi heʻeku moʻuí?

Ko e vaʻa ukameá ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku mālohi ʻa e folofolá, ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi honau ivi ke maluʻi kitautolú. Tau pīkitai muʻa ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Tau piki maʻu muʻa ki he vaʻa ukameá.

ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki ha meʻa ne ma aʻusia ʻi Māʻasi 2000. Naʻe fakaafeʻi ai au mo Sisitā ʻEnitasoní ki hono fakatapui ʻo e temipale ʻi ʻAlapakiku Niu Mekisikoú. Naʻá ku ʻilo ʻe kole mai ke u lea pea kuo pau ke nounou ʻeku leá.

Ne mau hū ki he loki silesitialé kuo mau teunga hina. Ne meʻa pē ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi he sea ʻi lotó pea ʻi hono toʻomataʻú ha taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea ko au ʻi hono toʻohemá. Pea ʻi heʻemau tatali ʻapasia ki he ʻuluaki fakatahaʻangá, naʻá ku maʻu ha ongo mahino mo pau ʻoku totonu ke liliu ʻeku lea naʻe teuteú. Naʻe ongo mai: “Lea ʻi he ngaahi kií. Lea ʻi he ngaahi kií.”

Naʻá ku huke fakavavevave leva ʻa e folofolá ke maʻu ʻa e potufolofola ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa hono fakafoki mai ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki māmaní. Hili iá—pea ʻoku ou kei manatuʻi lelei ʻo hangē naʻe toki hoko pē ʻaneafí—ne haʻu ki heʻeku fakakaukaú mo hoku lotó ha ongo mālohi mo fakalaumālie. Ko e ongo ʻeni naʻe vela ʻi loto ʻiate aú: “Ko ia ʻoku tangutu ʻi ho tafaʻakí ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he funga ʻo māmaní. Ko ia ʻoku tangutu ʻi ho tafaʻakí ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he funga ʻo māmaní.”

Naʻá ku fakatau leva ʻeku mānavá. Vakai atu kia Palesiteni Hingikelī. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakaʻikaiʻi ʻa e fakahā mālohi ʻa e Laumālié. Naʻá ku fakakaukau ki he potufolofola ko ʻení:

“Ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú. . . .

“Koeʻuhí ʻi hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe ʻikai ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; ʻio, pea ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhí ko hoʻomou leleí” (T&F 21:5–6).

ʻOku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní mo ʻofa ʻiate kitautolu. Ko Hono ʻAlo Pē Taha naʻe fakatupú, ʻa Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻuí ia. Kuó Ne ʻosi toetuʻu. ʻOkú Ne moʻui. Naʻá Na Fakatou hā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí kuo pani he ʻaho ní, ʻoku ʻiate ia ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he funga māmaní. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. Vakai, Brigham Young University devotional address, Jan. 16, 2007. ʻE lava ke maʻu ha tatau ʻo e lea ʻa Palesiteni Peeka ko e Lehiʻs Dream and You ʻi he ʻInitanetí he speeches.byu.edu.

2. Vakai A Reservoir of Living Water (faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 4 Fēpueli, 2007), 6.

3. “Ko e Vaʻa Ukameá,” Ngaahi Himí, fika 172.

4. A Reservoir of Living Water, 7.

5. Lehiʻs Dream and You. 3–4.

6. Gospel Truth, sel. Jerreld L. Newquist, 2 vols. (1974), 1:323. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi, ko e Palesiteni hono fā ʻo e Siasí, fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e kau palōfita moʻuí: “Kapau te tau maʻu e fakahā kotoa pē kuo fai ʻe he ʻOtuá ki he tangatá; kapau naʻa tau maʻu e Tohi ʻa ʻInoké; kapau naʻa tau maʻu e ngaahi laʻipeleti kuo teʻeki ai liliú ʻi he lea faka-Pilitāniá; kapau naʻa tau maʻu e ʻū lekooti ʻa Sione ko e Fakahaá kuo silaʻi ʻo fakamaʻú mo e ngaahi fakahā kehe kotoa pē pea fokotuʻutuʻu kinautolu heni ʻo fute ʻe teau hono māʻolungá, he ʻikai lava ke tupulaki e puleʻanga ia ʻo e ʻOtuá, ʻo tatau pē ʻi he kuongá ni pe ʻi ha toe kuonga kehe ʻi māmani, kapau ʻoku ʻikai pe ʻi ai ha kau palōfita moʻui ʻa e ʻOtuá.” (The Discourses of Wilford Woodruff, sel. G. Homer Durham [1946], 53).

7. Boyd K. Packer, ʻi he Conference Report, Oct. 1996, 5; pe Ensign, Nov. 1996, 6.

8. Boyd K. Packer, ʻi he Conference Report, Apr. 2000, 9; pe Ensign, May 2000, 9.

9. James E. Faust, ʻi he Conference Report, Apr. 1995, 83; pe Ensign, May 1995, 63.

10. ʻI he Conference Report, Oct. 1985, 110; pe Ensign, Nov. 1985, 85.

11. Gordon B. Hinckley, ʻi he Conference Report, Apr. 1984, 69; pe Ensign, May 1984, 47.

12. ʻI he Conference Report, Apr. 2002, 85–86; pe Ensign, May 2002, 73–74.

13. Bible Dictionary, “Revelation,” 762.

14. “A Testimony Vibrant and True,” Ensign, Aug. 2005, 6.

15. ʻI he “Something Remarkable: Testimonies of the Blessings,” Ensign, Dec. 2006, 17.

16. ʻI he “Taking the Challenge,” Ensign, Dec. 2006, 14.

17. ʻI he Conference Report, Sept.–Oct. 2006, 66–67; pe Ensign, Nov. 2006, 60.

18. The Dedication of a Lifetime, (faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 1 Mē, 2005) 5–6.

19. ʻI he Conference Report, Apr. 1997, 33; pe Ensign, May 1997, 25.

20. Tohi naʻe fai ʻi he ʻaho 19 ʻo Nōvema, 2006.

 
© 2009 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy