The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast Archives CES Fireside
Arrow icon acting as a button to Previous Page Previous      

Pipiimau Pea i Upu a Perofeta

Elder Neil L. Andersen
O Le Au Peresitene o le Au Fitugafulu
Faeasaite a le OAE mo le Autalavou Matutua • 4 Mati, 2007 • Iunivesite a Polika Iaga

Elder Neil L. AndersenI le tolusefulu ma le tolu tausaga talu ai, a o ou aoga i le Iunivesite a Polika Iaga, sa i ai si a’u tama’i matafaioi e fai i se faeasaite i le afiafi e pei o lenei. O le failauga o Peresitene Spencer W. Kimball, ma sa ou te’i ina ua ou savali i ona tafatafa a o agai mai i le faitotoa e ulufale mai ai i le Marriott Center. Sa ou fesili atu ia te ia pe sa i ai se taimi muamua sa tetete ai e tu i luma o se potopotoga tele. Sa soisoi o ia ma faapea mai: “Uso Andersen, ua e iloa le tala a le mau, “afai ua saunia outou, o le a outou le matata’u ai lava” (MFF 38:30). “O lea ou te gatete mai lava i lo’u ulu e oo i o’u tamatamaivae.” Ua ou iloa i le po nei ona lagona sa i ai.

Ou te faailoa atu lo’u alofa ma lo’u faaaloalo mo outou uma taitoatasi o loo alaala mai iinei, faapea foi outou o loo aofaga potopoto i le salafa o le lalolagi. Ou te iloa lo outou lelei ma lo outou tuuto atu i le talalelei, o lo outou faatuatua ma le faamoemoe mo le lumanai, ma lo outou naunautai ia fiafia lo outou Tama Faalelagi. Ou te tatalo ina ia faamanuia e le Agaga o le Alii a’u upu ma lo outou malamalama.

Pipiimau Pea i le Ai U’amea

Ou te fia ta’u atu ia te outou le aao taiala o le Alii i la tatou sauniga i le po nei. I le amataga o Ianuari, sa ou galue ai e faatulaga ma faaauivi mea o le a ou tuuina atu ia te outou. Ina ua ou iloa o le susuga a Elder David A. Bednar e saunoa atu ia te outou ia Fepuari, o lea sa ou fesili ai ia te ia pe ua mautu le mataupu o le a ia saunoa atu ai.

Sa ou ofo ina ua tali mai faapea o lana saunoaga e faatatau i le pipiimau pea i le ai u’amea. O le autu tonu lava lea sa ou filifilia mo la’u lauga. Ua uma foi ona aoao e le aufaipese lenei viiga matagofie lea sa faatoa maea atu nei ona latou lagiina.

A o ma talanoa ma Elder Bednar e uiga i savali sa ma saunia, sa mautinoa ai e eseese a ma’ua auala o loo ma talanoaina ai le mataupu. Sa mafaufau Elder Bednar mo sina minute, ona faapea mai lea: “E alofa le Alii i le autalavou matutua a le Ekalesia. O loo i ai se mafuaaga o lenei mea. O se savali lenei ua finagalo le Alii e tuuina atu.” Sa tonu ia te au e fai loa.

Ona oo lea i se vaiaso mulimuli ane, a o lei faia le saunoaga a Elder Bednar, sa tuuina atu e Peresitene Boyd K. Packer, le sui peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, se saunoaga i le faigalotu a le BYU sa faaautuina faapea: “O Le Miti a Liae ma Outou.”1 Sa ia faaaofia ai foi i lana saunoaga le uiga o le “pipiimau pea i le ai u’amea.”

O’u uso e ma tuafafine, o se mataupu lenei e finagalo le Alii ina ia outou mafaufau i ai.

O le a e manatua mai saunoaga a Peresitene Packer ma Elder Bednar, faapea foi au lava suesuega o le Tusi a Mamona, ia elemene autu o le miti a Liae i le laau o le ola. Sa aoao mai i tatou e Elder Bednar, o le laau o le ola, lea ua faailoa mai o le alofa o le Atua, o se faatusa o Iesu Keriso, ma o le olioli ma le fiafia e maua mai ai i le aai ai i le fua o le laau, ua faatusa i faamanuiaga o le Togiola a le Faaola (tagai 1 Nifae 8:10; 11:8–9, 21–24).2

Sa i ai foi le fale tele ma le vateatea (tagai 1 Nifae 11:35–36; 12:18). O le saunoaga a Peresitene Packer na tatala ai lo’u mafaufau i manatu fou e uiga i le vaega lea o le miti.

Sa i ai foi i le miti ia puao o le pogisa (tagai 1 Nifae 12:16–17)—e faatusa i faaosoosoga a le tiapolo—lea e punitia ai le ala (tagai 1 Nifae 8:19–22) e tau atu i le laau. Ma le mea mulimuli, sa i ai se ai u’amea (tagai 1 Nifae 11:24–25)—e faatusa i le upu a le Atua—e mafai ai ona savali lelei atu le tagata ma ui atu i le puao o le pogisa ma taunuu ai i le laau.

Sa matua matagofie le lagiina e le aufaipese o le:

“Pipiimau i le ai u’amea,
E malosi ma susulu, ma moni.
O le afioga ia a le Atua;
E taitai ai i tatou i le saogalemu.”
3

Tatou te moomoo foi e faalogo atu o lagiina i le faaSipaniolo ma le faaPotukale, ma tatou te moomoo foi e fia faalogo atu o lagi mai i gagana a i latou uma o loo faafofoga mai ia i tatou i le po nei.

Sa folafola mai e Nifae ia i tatou “o i latou uma o e faalogo foi i le afioga a le Atua, ma taofi mau i ai . . . e le fano i latou; e le mafai foi tofotofoga . . . a lē ita mai ona manumalo ia te i latou . . . e taitaiese ai i latou i le malaia (1 Nifae 15:24).”

O le ai u’amea o le afioga lea a le Atua. Ou te fia mafaufau i ai i le itu lenei: O le afioga a le Atua o loo i ai elemene e matuai malolosi e tolu o loo milo faatasi ai, ma lagolagoina ai e le tasi le isi ina ia fau ai se āi e le mafai ona fesiita’i. O nei elemene e tolu e aofia ai muamua, o tusitusiga paia po o afioga a perofeta anamua. Tou te manatua le fesili ‘a’ati a Elder Bednar i le masina na te’a nei: “Pe o ta faitauina ea, suesue, ma sailiili i tusitusiga paia, i se faiga e mafai ai e i tatou ona pipiimau ai pea i le ai u’amea?”4

O le elemene lona lua o le afioga a le Atua, o le faaaliga patino lea i le tagata lava ia ma le musumusuga e oo mai e ala mai i le Agaga Paia. Na saunoa mai Peresitene Packer:

“Afai e te pipiimau pea i le ai u’amea, e mafai ona autago lou ala agai i luma i le meaalofa o le Agaga Paia. . . .

“ . . . Pu’e mai le ai u’amea, ma aua nei toe faamamuluina. E ala i le mana o le Agaga Paia, e mafai ai ona e autagoina lou ala i le olaga. (Tagai 3 Nifae 18:25; MFF 9:8).”5

O la’u mataupu i le po nei, o le elemene lona tolu, o se faaopoopoga taua o loo milo faatasi ma le isi lua. O le vaega lona tolu lenei o le ai u’amea e faatusa i afioga a perofeta soifua. E tatau foi ona tatou pipiimau pea i le afioga a le Atua e pei ona tuuina mai ai e perofeta soifua. Ou te tatalo ia amata atu i le taimi lea tatou te mafuta ai i lenei po, o le a tatou faateleina lo tatou gauai atu i mea o loo aoao mai e perofeta soifua, ia faasaosaoa lo tatou tali atu i mea o loo tatou aoaoina mai ia i latou, ma faaloloto lo tatou malamalama i le uiga o le pipiimau pea ia latou upu.

O Upu a Perofeta Soifua

I le tele o tausaga ua mavae, sa saunoa mai ai Peresitene George Q. Cannon, o le sa avea ma se tasi o le Au Peresitene Sili, e faapea:

“Ua ia te i tatou le Tusi Paia, o le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga; peitai o nei tusi uma e aunoa ma perofeta soifua ma se vaitafe faifai pea o faaaliga mai le Alii, e le oo atu ai se tasi i le Malo Selesitila o le Atua. E ono foliga mai o se tautinoga foliga ese lea e fai, peitai pe o le a lava le foliga ese, ae e moni lava.

“O le mea moni, o nei faamaumauga [o tusitusiga paia] uma e le uma lo latou aoga. E le mafai ona faapea ua maualuga tele lo latou tau, e le mafai foi ona faapea ua matuai suesueina foi. Peitai, o na lava tusi, ma le malamalama uma latou te aumaia, e le lava e taiala ai le fanauga a tagata ma taitai atu ai i latou i le afioaga o le Atua. O le mea lea, ina ia taitai atu i ai, e manaomia ai se Perisitua soifua ma faaaliga faifai pea e le aunoa mai le Atua i tagata e tusa ai ma tulaga e ono tuu i ai.”6

Ioe, o i tatou uma lava o i ai iinei i lenei po, e alolofa ia Peresitene Gordon B. Hinckley, o fesoasoani e toalua i le Au Peresitene Sili, ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Peitai, i le faailoaina atu o lo tatou alolofa ma lo tatou faamaoni, ou te fia talosaga atu, “Pe mafai lava e lo tatou gauai atu i fautuaga ma aoaoga a nei Uso, ona faatele atu le faatinoina, ia o’oo’o ma talia lelei?”

Mafaufau pe faapefea ona e tali i fesili nei:

E mafai ona e ta’u maia suafa o uso e toatolu o le Au Peresitene Sili, ma suafa taitasi o uso o le Korama a le Toasefululua? O tamalii nei e toasefululima ua tatou taliaina ma lagolagoina o ni perofeta, tagatavaai ma talifaaaliga.

Pe afai e tuu atu i luga se ata o nei Uso, faamata e te iloaina i latou taitoatasi? E seasea lava ona tatou amanaia se tagata tatou te le masani ai pe le iloa.

E mafai ona e faamatala maia le fautuaga na tuuina atu e le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua i le konafesi aoao ia Oketopa na te’a nei? Ma, pe mafai foi ona e faailoa mai ia atugaluga o Peresitene Hinckley, Peresitene Monson, ma Peresitene Faust i le savali a le Au Peresitene Sili o i le Ensign ma le Liahona i masina muamua e tolu o le tausaga nei?

Atonu e sili atu ona taua, pe mafai ona e faamatala maia se faaiuga lata mai sa e suia ai se mea i lou olaga ona o le fautuaga na maua mai i se tasi o nei tamalii e 15?

O le mafuaaga e matua taua ai tali i nei fesili ua i ai lea i le valaauga ma le tiutetauave o le Au Peresitene Sili ma Aposetolo e Toasefululua. Soo se taimi lava sa faatuina ai le Ekalesia a le Alii, e tofia ai lava e le Alii ia perofeta ma aposetolo. Na fetalai mai le Faaola: “Ua le filifilia a’u e outou, a ua filifilia outou e a’u, ma faauuina” (Ioane 15:16). Mo nei tamalii, o lena faauuga ua aumaia ai se mana faaleagaga ma se tiutetauave paia, o se mana e iloa ai ma molimau atu, ma se tiutetauave e aoao atu ai ma faamanuia. E aumaia ai foi se tiutetauave ma se folafolaga ia i tatou. Ua ia i tatou le tiutetauave e faalogo ai ma mulimuli; ma ua tatou maua foi le folafolaga o le a oo mai faamanuiaga pe a tatou talitonu ma faatino a latou upu.

Ina ua tofia e le Alii soo e toasefululua i Amerika ina ua mavae Lona Toetu, sa Ia aoao atu i tagata: “Amuia outou pe afai tou te tausi i upu a lenei toasefulu ma le toalua, o e ua ou filifilia mai ia te outou e auauna atu ia te outou, e fai foi ma o outou auauna” (3 Nifae 12:1). I o tatou taimi, i se taimi faigata tele, ua folafola mai e le Alii i le Au Paia, “Afai foi e faalogo mai lo’u nuu i lo’u leo, ma le leo o a’u auauna ua ou tofia e taitaiina lo’u nuu, faauta, e moni ou te fai atu ia te outou, o le a le aveesea lava i latou mai lo latou nofoaga” (MFF 124:45).

O le mamanu lea a le Alii. Ua ia tofia tamalii e 15 mai “tulimata’iga taatele o le olaga,”7 ma faaee atu ia te i latou ki ma le mana e taiala ai ma faatonutonu i tatou. E le o fai faamalosia i tatou ia usitai; e leai se faapea e tatau lava ona fai. Ae afai tatou te gauai atu ia latou upu, afai o le a tatou tali atu ma naunau e suia a tatou amioga e pei ona faamautu mai e le Agaga Paia a latou apoapoaiga, o le a tatou le se’e ese lava mai lo tatou ala—o lona uiga o le a tatou pipiimau pea i le ai u’amea ma o le a tatou tumau saogalemu i le ala e tau atu i le laau o le ola.

E faapefea ona tatou saili ma pipiimau pea i apoapoaiga a o tatou perofeta soifua? Se’i o tatou mafaufau i le fesili i lo tatou saga manatunatu loloto i upu e tolu tatou te faaaogaina i le lagolagoina o nei tamalii—perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.

Perofeta

Muamua, o le upu, perofeta. Fai mai le Aposetolo o Ioane, “O le agaga o le valoaga o le mau lea ia Iesu” (Faaaliga 19:10). E molimau atu perofeta ia Keriso. O la latou molimau mautinoa i le Keriso soifua, o se tasi lea o faamanuiaga silisili i le Ekalesia ma le lalolagi. Sa tautino mai e le Alii o nei tamalii o “molimau faapitoa o le igoa o Keriso i le lalolagi atoa” (MFF 107:23). E silisili i lo isi mea uma, e sii ae o latou leo e molimau atu i Lona paia ma Lona moni [o loo soifua]. O lenei molimau, na tauaveina i le avea ai ma soo ma faamalolosia i lo latou faauuga, e mafai ona i ai sona aafiaga maoae i o tatou lava lagona.

E faigofie lava le tuuina mai o a latou molimau, e faatagaina ai le Agaga Paia e tauaveina le molimau i o latou loto. Mo se faataitaiga, atonu tatou te faalogo atu o latou molimau mai i upu faapenei: “E faapei ona ou iloa moni lava o lea ou te i ai i i ma o lena foi tou te nonofo mai iina, ou te iloa o Iesu o le Keriso. O loo soifua o Ia!”8 Po o le, “O lo’u iloa patino lava, o Iesu o lo tatou Faaola paia, Togiola, ma le Alo o le Atua le Tama. Ou te iloa lona soifua moni e ala i se iloa mautinoa, e matuai paia lava ma e le mafai ona ou tautala i ai. ”9

E mamana faaupuga, ma o le faamaoniga faaleagaga o loo aumai faatasi ai, lena e mu i totonu o o tatou loto ma faamalolosia ai i tatou.

I le faamatalaina o le matafaioi a agelu, na aoao mai ai Moronae:

“O le uiga lenei o latou tofiga [o lona uiga o le galuega a agelu] o le . . . saunia lea o le ala mo le fanauga a tagata, i le ta’utino atu o le afioga a Keriso i ipu filifilia a le Atua, ina ia latou molimau atu ia te ia.

“Ma ua faapea ona sauniuni e le Atua le ala e faatuatua ai ia Keriso o tagata uma ua totoe, ina ia maua e le Agaga Paia le mea e nofo ai i o latou loto” (Moronae 7:31–32).

O le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o ipu filifilia a le Alii.

O lo tatou lava faatuatua i le Faaola e ola ma faatupula’ia i taimi ma vaitau o o tatou olaga. E ono i ai ni taimi o le faaletonu ma le lotovaivai pe a tatou lagona, e peiseai ua siomia i tatou i puao o le pogisa. Aua tou te manatu faatauvaa i mea e mafai e i tatou taitoatasi ona maua mai i le molimau paia, ma le mautinoa i le Faaola na tuuina mai e Ana molimau faapitoa. O le molimau, na maua mai i se agaga o le faatuatua, o le a faamalolosia ai i tatou i taimi o faigata ma tatou maua ai le fusifaavae mausali a o tatou agai atu i le ala agai i le laau o le ola. Pipiimau i upu a perofeta. Mafaufau loloto i ai. Talitonu i ai. Mulimuli ai.

Sei ou tuuina atu se faataitaiga. Sa i ai sa’u uo talavou ua faaipoipo, sa maliu si ona afafine laitiiti i se faalavelave faafuasei matautia. I ni nai masina na sosoo ai, faatasi ai ma lona tuuatoatasi, o le fesili “pe aisea” ma le faanoanoa, na amata ai ona oo atu faaletonu i lona olaga. Sa ia fai mai ua na le o toe mautinoa mea sa ia talitonu i ai. Sa ou fautuaina o ia, i lenei taimi faigata atonu ua tatau ona faamatuu ese teisi lava lona faaletonu, ae faalagolago tele atu i afioga a le Faaola ma ipu filifilia a le Faaola. Sa punouai ifo la’u uo i tusitusiga paia, o folafolaga a le Faaola, ma le molimau maua’i faamautinoa a perofeta soifua. Sa ia pipiimau i la latou molimau mautu i le Faaola, ina ua foliga ua vaivai lana molimau. Sa ia pipiimau i le ai u’amea. Ina ua mavae se taimi, sa mou atu le pogisa, ua toe iloa atu le laau, ma sa ia ai i fua taua o le Togiola.

Tagatavaai

O le isi, o le a le tagatavaai? I le Tusi a Mamona, o loo faamatala ai e Amona i le Tupu o Limae le matafaioi a se tagatavaai. “Peitai e mafai e le tagatavaai ona iloa mea ua mavae atu atoa ma mea e oo mai, e faaalia foi mea uma e i latou. . . . e faaalitinoina mea lilo, e oo mai foi i le malamalama mea sa natia, e faailoaina foi e i latou mea ua le iloa” (Mosaea 8:17).

Tagatagai mai i le ata matagofie lenei:

Pe ete le manao ea e aloalo ai i lenei vai toafilemu? Pe ua le faatosina mai ea?

E faapefea pe a faapea ua faafuasei ona faalauteleina lau vaai ma e iloa atu ai le vaaiga lea:

O le a matua ese lava lau aloalo nai lo le mea na e vaai muamua i ai.

I le faaleagaga, e iloa e tagatavaai le vaaiga e lautele atu. Latou te vaaia mea e le mafai i nisi taimi ona tatou vaaia. O a latou upu ma fautuaga e fesoasoani ia i tatou ina ia tatou iloa atu ai le vaaiga e lautele atu. Afai tatou te faalogo ma usitai ia latou fautuaga, ma pipiimau pea i le ai u’amea, o le a tatou saogalemu.

Se i ou tuuina atu se faataitaiga. Na malosi lava le saunoaga a Peresitene Hinckley e uiga i faamanuiaga o le sefuluai. E saunoa soo lava o ia i le Au Pulega Aoao e uiga i lenei mataupu. Fai mai a ia:

“E mafai ona totogi a tatou sefuluai. E le o se mataupu e taua tele le tupe e pei ona taua ai o le faatuatua. . . .

“Ou te uunaia outou, . . . outou uma lava taitoatasi, ina ia outou talitonu i le Alii ma Lana afioga e uiga i lenei mataupu taua.”10

“Matou te toe ta’u atu foi le folafolaga a le Alii na tuuina mai anamua e ala i le perofeta o Malaki, o le a ia toina mai pupuni o le lagi i luga o i latou o e faamaoni ia te ia i le totogiina o a latou sefuluai ma taulaga, ma o le a le lava le mea e tali a’i faamanuiaga ua folafolaina mai.”11

I le tautoulu o le 2001, e toatolu o le Toasefululua sa i ai i Pasila i le taimi e tasi, ma tofu aoao atu e i latou taitoatasi ia folafolaga o se sefuluai faamaoni. I ni nai masina mulimuli ane, sa latou tofotofoina ai se tamaitai talavou e aoga i Sao Paulo. Sa faigaluega o ia ma alu i le aoga. O ana upu nei e pei ona sa ta’ua ai e Peresitene Hinckley:

“O le iunivesite sa ou aoga ai, sa i ai le latou tulafono e faasa ai tamaiti aoga [e lei totogiina o latou pili] mai le sueina o a latou suega. . . .

“Sa ou . . . feagai foi ma faigata tautupe matuia. O se Aso Tofi na ou maua ai lo’u totogi. Ina ua ou tago e fuafua le paketi faalemasina, sa ou iloaina ai o le a le lava e totogi [uma] ai la’u sefuluai ma lo’u [pili] o le iunivesite. E tatau ona ou filifili po o le fea o mea ia e lua. O suega o le tailua masina e amata i le vaiaso a sau, ma afai ou te le sueina, e mafai ona le aoga [atoa] lava le tausaga o le aoga. Sa matua ou lagona le mafatia. . . . Sa tiga lo’u loto. Sa tiga tele le faaiuga ua tu mai i o’u luma, ma sa ou le iloa po o le a le [tonu] e fai.”

O le tatalo, na tonu ai ia te ia o le a ia faatuatuaina le Alii ma upu a perofeta. I le Aso Sa, sa ia totogiina lana sefuluai. O le aso na sosoo ai, sa ia sailia se auala e mafai ai ona sue ana suega, peitai sa le mafai ona maua se tonu. Ona ia faamatala lea o le mea na tupu:

“Ua oo i le taimi e uma ai galuega ae sau lo’u pule e tuuina mai faatonuga faaiu o le aso. . . . Sa faafuasei ona tu, ma . . . fesili mai, ‘O a mai lau aoga?’ Sa ou te’i. Na pau lava le mea sa mafai ona ou tali atu ai . . . o le, ‘O loo lelei lava mea uma!’ Sa tilotilo mai o ia ia te au a o mafaufau ona toe faatofa mai lea. . . .

“Sa faafuasei ona ulufale mai le failautusi i le potu, ma fai mai o au o se tagata e laki tele! Ina ua ou fesili atu ia te ia pe aisea, ae sa ia tali mai: ‘Faatoa uma lava ona fai mai le pule, e amata atu i le asō o le a totogi atoa e le kamupani lau aoga ma au tusia’oga. Ae e te lei alu, ui atu i la’u kesi e ta’u atu ia te au le totogi o lau aoga, ina ia mafai ai ona ou avatua lau siaki a taeao.’”

Ona faamatala lea e le tamaitai aoga ona lagona: “Ina ua alu [le failautusi], sa ou tootuli ifo ma le tagi ma le matua lotomaulalo lava, i le mea tonu sa ou i ai, ma faafetai atu i le Alii mo Lona agalelei. Sa ou . . . fai atu i le Tama Faalelagi, ua matuai tele naua lona faamanuiaina o au. Sa na o le totogi lava o le pili mo le masina e tasi sa ou manaomia, ma o le sefuluai sa ou totogiina i le Aso Sa, e matua laitiiti lava pe a faatusatusa i le aofaiga lea ua ou mauaina! I le taimi o lena tatalo, na oo mai ai [i] lo’u mafaufau upu o loo tusia i le Malaki [ma o loo folafola soo mai e le perofeta ma aposetolo]: ‘Ia outou tofotofo mai ai ia te au i lenei mea, ua fetalai mai ai Ieova o ‘au, pe ou te le toina pupuni o le lagi mo outou, ma sasaa atu le manuia mo outou, ina seia silisili ona tele’ (Malaki 3:10).”12

A o ufitia i le ao o le pogisa, sa faigata le faaiuga: sa le iloa foi le taunuuga. Peitai, sa ia pipiimau pea i le ai u’amea. Sa faamautuina lona faatuatua i le Alii ma perofeta a le Alii. E ui lava atonu o aafiaga uma e le vave tele ona iloa le taunuuga, ae o folafolaga mo i latou o e faamaoni i le tausiga o le tulafono o le sefuluai, e matua mautinoa lava.

Sa ou faalogo ia Peresitene Monson o saunoa atu i faifeautalai ua maea misiona, “E tasi lava le ala o le a outou tumau malolosi ai i le Ekalesia—ia faamaoni i taimi uma i le totogiina o a outou sefuluai.” Oka se folafolaga ina a matagofie!

Talifaaaliga

O le mea mulimuli, o se talifaaaliga. O le upu faaPeretania o le revelation e sau mai le upu Eleni o le apocalypse, o lona uiga o le faailoa po o le faaalia.13 I le avea ai o ni talifaaaliga, o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua, latou te faailoa maia popolega patino o le Alii mo i tatou, ma mea e manaomia ona tatou tali atu ai. E le gata i lena, ona o le anoanoai o filifiliga ma faaiuga ua avanoa mai mo i tatou, e fesoasoani talifaaaliga ia i tatou e taitai lo tatou gauai atu i mea e sili ona taua i la tatou malaga i le olaga nei. Latou te fesoasoani ina ia tatou taula’i atu.

Ia Aokuso i le 2005, sa valaaulia ai i tatou e Peresitene Hinckley e faitau le Tusi a Mamona [ia maea] a o lei uma le tausaga. Sa fesoasoani o ia ina ia taula’i atu o tatou taimi avanoa i le mea o loo finagalo le Alii tatou te faia. E pei ona masani ai ona aumai faatasi ma valaaulia a perofeta, sa aumai ai foi e Peresitene Hinckley—se folafolaga lea ou te talitonu e moni i le taimi nei e faapei foi ona sa ia saunoa ai ia Aokuso 2005. Na ia saunoa: “Ou te folafola atu ia te outou e aunoa ma le faatuai, afai o le a tausia e outou taitoatasi lenei polokalama faigofie, e tusa lava pe ua faafia ona e faitauina le Tusi a Mamona, ae o le a oo mai i totonu o o outou olaga ma totonu o o outou aiga se fuafaatatau faaopoopo o le Agaga o le Alii, o se folafolaga mausali ina ia savavali i le usiusitai i Ana poloaiga, ma se molimau malosi atu e uiga i le moni o le i ai o le Alo o le Atua.”14

Pe le i faamanuiaina ea i tatou e pei ona folafola mai e le perofeta?

Sa tusi mai se tasi tamaitai talavou mai Iukerane: “O taeao uma lava sa ou talosagaina ai le Agaga Paia e avea ma a’u soa ina ia mafai ai ona Ia faamalamalamaina lo’u mafaufau. Sa tupu se vavega: sa matala mai le Tusi a Mamona ia te au i se tulaga ua ese. Sa ou mauaina tali i au fesili sa i ai mo le tele o tausaga.” Sa tusi mai se talavou matua mai Siamani: “Talu ai sa uumi atu taimi sa ou suesue ai i aso taitasi, sa ou faia ni sootaga ou te lei faia lava muamua. E moni lava o loo tumu le Tusi a Mamona i molimau ia Iesu Keriso. Ona o le Agaga sa ou lagonaina, sa faateleina ai la’u lava molimau i le Togiola.”15 Ae faapefea le faamatalaga lea mai se aiga talavou i Iuta: “Ma te le iloa pe sa faalogologo mai le ma tama e fa tausaga le matua [pe a ma faitauina le Tusi a Mamona], peitai ina ua oo i se tasi aso, sa fesili atu i ai pe aisea ua gaogaosa tele ai lona potu, ae sa ia tali mai, ‘Sa i ai se tagata faomea iina!’”16

O se tasi lea o faataitaiga o le matafaioi o se talifaaaliga: Sa fautuaina malosi outou le autalavou matutua o le Ekalesia e Peresitene Hinckley, ina ia aooga i le tele e mafai ai. I le konafesi aoao ia Oketopa na ia saunoa mai ai, “Ou te fia faatepa outou i se isi mataupu o loo ou matuai popole ai lava. I le faaaliga, na poloaiina ai e le Alii nai tagata ina ia maua ia aoaoga uma lava latou te mafaia. Sa manino lelei o ia i lenei mea.”17

O le a le popolega tele? O Aoaoga. O ai lea na matua manino i lenei mea? O le Alii. O ai lea o loo faailoa maia lenei mea ia te outou? O Lana perofeta. Ma, ioe, o loo saunoa mai o ia ia te oe.

Afai e te sau mai se aiga e utiuti sina seleni o i ai mo a’oga, atonu e te le o mautinoa pe o le a le uiga o lenei mea mo oe. Afai e te le o mautinoa, ia e “pipiimau pea i le ai u’amea.” Ia e talitonuina upu a perofeta! O le a oo mai tali.

I ni nai vaega o le lalolagi e pei o le Iunaite Setete, e mafai ona faauigaina faapea, ua manaomia lou faatauina atu o lau taavale po o le ola i ni tulaga e sili atu ona taugofie, ina ia mafai ai ona lesitala oe i le aoga po o lou toe foi i le aoga. O isi vaega o le lalolagi, e ono mafai ona tele atu le osigataulaga. I nisi atunuu, e mafai ona fesoasoani atu le Tupe Faaagaga mo Aoga. E toetoe lava o tulaga uma, o le a manaomia ai le faatuatua, o le faalagolago i le Alii ma le perofeta a le Alii—pipiimau pea i le ai u’amea—a o e saili atu lou ala. Afai e te le o mautinoa pe faapefea ona mulimuli i se fautuaga patino a le perofeta, ia e tatalo ma lou loto atoa, ma talanoaina ma ou matua ma lou epikopo ou atugaluga. E ui ina e manaomia ai le onosai faatasi ma le faatuatua, ae ou te folafola atu o le a oo mai tali ma o le a tatala mai se auala ia te oe.

Ua ou vaaia tali o oo mai i le tele o le autalavou faatuatua i Latina Amerika. E faitau afe ma afe o loo pipiimau pea i le ai u’amea, ma talitonuina Peresitene Hinckley, ma tulitulimatai a latou aoaoga.

E tafe mai taitaiga faaperofeta mai uso uma o le Au Peresitene Sili faapea le Korama a le Toasefululua, o i latou uma ua tatou lagolagoina o ni perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga. A na faapea e lava se taimi, semanu ua mafai ona tatou toe faamanatuina fautuaga mai ia te i latou taitoatasi.

Se’i ou tuuina atu se faataitaiga o se fautuaga mai se tasi o le Toasefululua. Toeitiiti atoa le lua tausaga talu ai, sa saunoa atu ai foi Elder Dallin H. Oaks ia te outou i se afiafi foi e faapei ona tatou faasoa ai i lenei po. O le a outou manatuaina, na ia faagauai maia outou ina ua ia talanoaina le mataupu o le tafafao faamasani ae le o le “tafafao vale.” O se faamatalaga lea mai lana saunoaga: “A’u uo talavou e, matou te fautuaina outou ina ia faafoe a outou faigauo ma le isi itupa i ni mamanu o tafaoga faamasani, e i ai le mana e i’u ane ua faaipoipo, ae le o mamanu tafafao vale e na o le faamoemoe e i’u i ni autaaalo e pei o le lakapi.”18

Ua tatou oo mai nei i le fesili taua: “O le a sau mea na fai ina ua maea lana saunoaga [lena]? Na i ai se mea na suia? Na tuuina atu e Elder Eyring le lapataiga lenei:

“O le le faaaogaina o fautuaga faaperofeta e faaitiitia ai lo tatou mana e talia ai fautuaga musuia i le lumanai. . . .

“O taimi uma lava i lo’u olaga pe a ou filifili e faatuatuai ona mulimuli i fautuaga musuia pe filifili foi faapea e le aofia ai au, sa ou iloa ai ua ou tuuina a’u lava i se ala faataumaoi. O taimi uma lava ou te faalogo ai i fautuaga a perofeta, ma ou lagonaina ua faamautuina i le tatalo, ma mulimuli ai, ou te iloa ai lava ua ou agai atu i luma i le saogalemu.”19

O faapefea i au faatinoga i tausaga e lua ua tuanai ona faaalia o loo e “pipiimau pea i le ai u’amea?” O i latou sa tali lelei atu ma le taimi lava lena i le fautuaga a Elder Oaks, sa iloaina le mulimuli atu ai o na faamanuiaga o le lagi. Se’i ou faitauina atu se tusi na auina mai i le laumua o le Ekalesia mai se ulugalii i Arisona ina ua silia ma se tausaga talu ona maea lana saunoaga lenei:

“O lau saunoaga ua i ai ai se aafiaga tumau i o ma’ua olaga. . .

“O lau fautuaga tuusao ma le manino sa fesoasoani ua ma iloa ai o le tafafao faamasani, o se avanoa e iloa lelei ai e le tasi le isi ae le o se tautinoga vave mo se sootaga umi po o se faaipoipoga.”20

O le taunuuga sa faaipoipo i laua i le masina o Me i le Malumalu o Uosigitone D.C.

Ou te fia valaaulia lo’u toalua, o Kathy, o lē sa matua lelei lona aoaoina mai o nei mataupu faavae i lo matou aiga, e faasoa atu ona lagona i le taua o upu a perofeta.

Saunoaga mai ia Sister Kathy Andersen

O’u uso e ma tuagane, sa i ai se mea na ou oo i ai i le 20 tausaga talu ai, na oo mai ai se uunaiga loloto ia te au. Sa matou nonofo i Florida. Sa matou o i le faleautu o le siteki ma le ma fanau e faalogologo faatasi ai i le konafesi aoao. E lei leva ae maua mai i le meli le matou kopi o le Ensign o le lomiga o le konafesi. Sa tonu ia i matou o le a matou suesueina se lauga a se tasi o le Au Peresitene Sili po o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mo a matou afiafi faaleaiga i vaiaso taitasi.

Sa laitī la’u fanau, ae sa lava lo latou matutua e faitau, ma sa matou mananao ia tofu le tagata o le aiga ma se kopi o lauga ina ia mafai ona matou makaina faatasi. Sa leai se faleoloa i Florida e mafai ai ona faatau mai nisi mekasini o le Ensign, o lea sa ou alu ai i le fale e fai ai kopi, ma ave le mekasini sa maua mai i le meli ma fai ai a matou kopi o lauga mo lo matou aiga.

Ina ua uma, sa ou aveina kopi i le kesia ma sa ia faitauina le aofaiga o kopi ma ta’u mai ai e tusa ma le $50 e tatau ona ou totogiina. Ou te ma lava e ta’u atu sa fai si o’u salamo ma sa ou mafaufau, “O se matua’i tupe tele lena o le a totogi e fai ai kopi o nei lauga mo le ma fanau.” O le taimi lena, uso e ma tuagane, na ulufale mai ai i lo’u loto le manatu lenei: “O le a se taua ia te oe ma lou aiga o le i ai o upu a perofeta a le Atua?”

Sa ou iloa ai iina, ma ua ou iloa ai foi ma le mautinoa ua tele atu, o upu a perofeta a le Atua, e matua taua atu ia i matou ma lo matou aiga mo mea uma. E taua i mea uma ia te outou ma o outou aiga i le lumanai. Ou te molimau atu ai. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

“E Pei Lava o Loo Alu Atu mai ia te Au”

O se faamanuiaga ofoofogia le faaipoipo i se tagata e mama ma le femoumouai le faatuatua. Ou te alofa ia te oe Kathy, ma ou te matua faafetai atu lava ia te oe.

Toe tasi le masina ona tatou maua foi lea o le avanoa tatou te auai ai i se konafesi aoao a le Ekalesia, ma faalogologo ai i savali a tamalii ua tatou talanoa ai i lenei po. O le Konafesi Aoao o se taimi e mapu mai ai i mea tatou te faia, ina ia faalogologo ai i auauna a le Alii, ma faatulaga ma le loto tatalo o tatou ala mo masina o lumanai. Faamolemole ia mafaufau i fesili nei:

• Pe ua ou makaina ea ma le manino le konafesi aoao i luga o la’u kalena, ina ia mafai ai ona ou faalogologo i sauniga taitasi e mafai ona ou maua?
• E faapefea ona ou saunia a’u lava i le masina a sau, ina ia mafai ai ona ou saunia faaleagaga ia maua savali?

A maea foi le konafesi aoao e mafai ona tatou fesili:

• O a ni uunaiga patino na oo mai ia te au i le taimi o le konafesi?
• O a suiga tatau o le a ou faia i lo’u olaga?

O le ai u’amea o le afioga ia a le Atua. O tusitusiga paia, o upu a perofeta soifua ma le meaalofa a le Agaga Paia, e mamana i lo latou tomai e tausisia ai lo tatou saogalemu. Ina tatou pipiimau ia i upu a perofeta. Ina tatou pipiimau pea ia i le ai u’amea.

Ou te fia faaiuina atu i se mea na ma oo i ai i le masina o Mati 2000. Sa valaaulia i ma’ua ma Sister Andersen e auai atu i le faapaiaga o le malumalu o Albuquerque, Niu Mekisiko. Sa ou iloaina o le a talosagaina au ou te lauga, ma e tatau ona faapuupuu sa’u tautalaga.

Sa matou ulufale atu i le potu selesitila i o matou ofu papae. Sa susu Peresitene Hinckley i le nofoa i le ogatotonu, ma se tasi o le Toasefululua i lona itu taumatau, a o au i lona itu tauagavale. A o matou faatalitali ma le faaaloalo mo le sauniga muamua, sa ou lagonaina se uunaiga ese ma le maoti e tatau ona fetuunai la’u tautalaga sa saunia. Na oo mai le uunaiga faapea: “Tautala e uiga i ki. Tautala e uiga i ki.”

Sa vave ona ou su’eina a’u tusitusiga paia e vaai ai mau o loo faamatala mai ai ki o le perisitua na toe faafoi mai i le lalolagi. I lena taimi—ma e mafai ona ou manatuaina e pei lava na tupu ananafi—na oo mai ai se lagona mamana, faaleagaga i lo’u mafaufau ma le loto. O le lagona lenei na mu i totonu ia te au: “O ia o lē o nofo i ou tafatafa, o loo umia ki uma o le perisitua i luga o le fogaeleele. O ia o lē o nofo i ou tafatafa, o loo umia ki uma o le perisitua i luga o le fogaeleele.”

Sa ou manavanava loloa. Sa ou tilotilo atu ia Peresitene Hinckley. Sa le mafai ona ou faafitia le faaaliga mamana a le Agaga. Sa ou mafaufau i le mau lenei:

“Aua o lana upu o le a outou talia, e pei lava o loo alu atu mai ia te au. . . .

“Aua o le faia o nei mea o le a le manumalo ai faitotoa o seoli ia te outou . . . ae tafieseina e le Alii le Atua le malosi o le pogisa mai o outou luma, ma luluina le lagi mo lo outou lelei” (MFF 21:5–6).

O loo soifua le Atua, lo tatou Tama Faalelagi ma e alofa o Ia ia te i tatou. O Lona Alo Pele e Toatasi, o Iesu Keriso o lo tatou Faaola. Ua toetu o Ia. O loo soifua o Ia. Na faaali faatasi mai i La’ua i le Perofeta o Iosefa Samita. O Peresitene Gordon B. Hinckley o le perofeta faauuina a le Atua i ona po nei, ua tuuina ia te ia ki uma o le perisitua i luga o lenei fogaeleele. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

FAAMATALAGA

1. Tagai saunoaga faigalotu a Brigham Young University, Ian. 16, 2007. E mafai ona maua se kopi o le saunoaga a Peresitene Packer Lehi’s Dream and You i le Initoneti i le speeches.byu.edu.

2. Tagai O Se Faatanoa o le Vai Ola (Faeasaite a le OAE mo le autalavou matutua, 4 Fep, 2007), 6.

3. “The Iron Rod,” Hymns, no. 274.

4. O Se Faatanoa o le Vai Ola, 7.

5. Lehi’s Dream and You, 3–4.

6. Gospel Truth, sel. Jerreld L. Newquist, 2 vols. (1974), 1:323. E faatatau i le taua o perofeta soifua, na saunoa ai Peresitene Uilifoti Uitilafi, o le Peresitene lona fa o le Ekalesia: “Ana faapea na tatou mauaina muamua ia faaaliga uma na faapea ona tuuina mai e le Atua i tagata; ana tatou maua le Tusi a Enoka; ana tatou maua muamua ia papatusi e le’i faaliliuina i le gagana faaPeretania; ana tatou maua ia Tusitusiga a Ioane le Talifaaaliga, ia o loo faamaufaailogaina, ma isi faaaliga uma, ma faapea ona faaputuina ai iinei e oo atu i le selau futu le maualuga, semanu e le mafai ona tuputupu ae le ekalesia ma le malo o le Atua, i lenei augatupulaga po o se isi lava augatupulaga o le lalolagi, e aunoa ma perofeta soifua a le Atua” (The Discourses of Wilford Woodruff, sel. G. Homer Durham [1946], 53).

7. Boyd K. Packer, i le Conference Report, Oke. 1996, 5; po o le Ensign, Nov. 1996, 6.

8. Boyd K. Packer, i le Conference Report, Ape. 2000, 9; po o le Ensign, Me 2000, 9.

9. James E. Faust, i le Conference Report, Ape. 1995, 83; po o le Ensign, Me 1995, 63.

10. I le Conference Report, Oke. 1985, 110; po o le Ensign, Nov. 1985, 85.

11. Gordon B. Hinckley, i le Conference Report, Ape. 1984, 69; po o le Ensign, Me 1984, 47.

12. I le Conference Report, Ape. 2002, 85–86; po o le Ensign, Me 2002, 73–74.

13. Bible Dictionary, “Revelation,” 762.

14. “O Se Molimau Moni ma Faamaoni,” Liahona, Aok. 2005, 6.

15. I le “Something Remarkable: Testimonies of the Blessings,” Ensign, Tes. 2006, 17.

16. I le “Taking the Challenge,” Ensign, Tes. 2006, 14.

17. I le Conference Report, Sete.—Oke. 2006, 66–67; po o le Ensign, Nov. 2006, 60.

18. The Dedication of a Lifetime (Faeasaite a le OAE mo le autalavou matutua, 1 Me, 2005) 5–6.

19. I le Conference Report, Ape. 1997, 33; po o le Ensign, Me 1997, 25.

20. Tusi na tusia i le aso 19 Novema, 2006.

 
Arrow icon acting as a button to Previous Page Previous      
© 2012 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy