The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast Archives CES Fireside

Faasagatau Atu i le Lalolagi

Elder Dallin H. Oaks
O Le Korama a le Toasefululua
Faatasi ai ma Sister Kristen M. Oaks
Faeasaite a le OAE mo Talavou Matutua • 4 Novema, 2007 • Inisitituti o Aoaoga Faalelotu i Pocatello

Elder Dallin H. OaksUa matua o ma nenee lava ma Sister Oaks ina ua ma i ai iinei i Pocatello, ma faatasi ai i le inisitituti a Pocatello Idaho mo se faasalalauga i lenei afiafi, lea o le a oo atu i le tele o atunuu o le lalolagi. Mo le silafia e i latou o loo faafofoga mamao mai, ou te fia ta’uina atu le matua toatele naua o talavou matutua o loo i ai i le eria o Pocatello. Pe tusa ma le 10,000 le aofai ma e tusa ma le 7,000 i latou e aooga i le Iunivesite o le Setete o Idaho, lea o loo matou faatasi ai iinei i lenei afiafi ma lo latou peresitene o Arthur Vailas faapea foi lona faletua. O le aofaiga o le aoga i le Setete o Idaho pe tusa ma le 14,000, ma e tusa ma le limasefulu pasene i latou o le Au Paia o Aso e Gata Ai e aooga ai. O se nuu maoae tele lenei o le Au Paia o Aso e Gata Ai i sautesasae o Idaho, ma ua ma matua lagonaina lava le faamanuiaina i lo ma i ai iinei i lenei sauniga tuusao mo le faasalalauga a le OAE.

Toe Talanoaina Feoa’iga Faamasani faatusatusa i le Tafafaovale

Ina ua ou lauga i lenei aofia i se faeasaite a le OAE ia Me 2005, sa ou lauga ai e uiga i feoa’iga faamasani ma le tafafaovale. Ua faaosofia ai i lena mea le tele naua o lagona ua ou talitonu, e tatau ona ou toe asia lena mataupu ae ou te lei faaauau atu i le mataupu autu o la’u lauga i le po nei.

Ina ia aoga ia i latou e lei faafofoga i ai, ma toe faafou ai le manatua e i latou sa faafofoga i ai, ou te tuuina atu le otootoga puupuu lenei o la’u savali na avatu muamua.

Muamua, sa ou faaopoopo atu i isi o le au matau, e faaali atu le atugaluga i aga a le toatele o tupulaga talavou ua i le vaitausaga o le ta’i luasefulu tausaga e tolopo lo latou tiute mo faaipoipoga ma le olaga faaleaiga.

Lona lua, sa ou faasoa atu le lagona o le au matau ua lava le silafia e faapea, ua tauau lava ina mou atu feoa’iga faamasani mai lotoa o iunivesite ma tupulaga talavou matutua. Ua suia i se mea e ta’u o le “tafafaovale.” Sa ou faamalamalamaina le uiga o le tafafaovale ma feoaiga faamasani ina ia aoga ia i latou e le malamalama i le tasi po o le isi. Ae ui i lea, e i ai se tasi o tusi na auina mai ia te au ina ua mavae la’u lauga—, ou te manatu na aumai i se tamaitai iinei i Idaho—na aumaia ai se faauigaga e sili atu. O le tafafaovale, o le “feofeoa’ivale i ni vaega.”

Lona tolu, sa ou talanoaina le mafuaaga ua faigata ma ua le toe taatele ai feoaiga faamasani.

Ona ou tuuina atu lea o le fautuaga lenei, lea o le a ou sii maia i le lauga o lena faeasaite:

“Alii, afai ua mae’a mai lau misiona ma o loo e mulimulita’ia pea le mamanu mo tama-teine sa fautuaina ai oe ia mulimuli ai [a o lei atoa lou 16], ua oo mai le taimi e te laa ai i luga, ia e lototele, ma vaavaai se isi lua te soa. Amata i ni feoa’iga faamasani eseese ma ni tamaitai talavou eseese, ma a vaaia se tulaga lelei i lena laasaga, ona faamalamalama loa lea i ai. Ua oo i le taimi e faaipoipo ai. O le fuafuaga lena a le Alii mo Ona atalii ma afafine talavou matutua. E taulamua alii, ma ua tatau ia te outou alii ona amata loa. Afai e te le iloa po o le a lea mea o le feoai faamasani, atonu o le a fesoasoani le faauigaga lenei. Sa ou faalogo ai mai i se tasi o afafine o la’u fanau e 18 tausaga le matua. O se uo e ‘feoai faamasani’ e tatau ona pasia le suega o ni mea se tolu: (1) fuafua mamao, (2) totogi e ia, ma le (3) paga tutusa lelei.

“Tamaitai talavou, tetee atu i le soona tafafaovale, ae uunaia feoa’iga faamasani faigofie, ma taugofie, ma faifai soo. Aua le saga faafaigofieina mo alii talavou e tafafao ai i ni nofoaga e fai ai e outou na tamaitai ni meaai. Aua lava le lagolagoina i latou e na o le ‘ai fua e manao ai. E le afaina lava se gaoioiga faivaega i nisi taimi, ae a outou vaaia ni alii talavou ua fai ma vaisu le tafafaovale ma le isi itupa, ou te manatu ua tatau ona outou lokaina meaai ma tu’imau le faitotoa i luma.

“A e faia le mea lea, e tatau ona faapipii i fafo se faaupuga, “E na o le taitoatasi e tatala atu ai” po o se mea faapena. Ma, tamaitai talavou, . . . [a]fai e tatau ona tatou faaoleole i alii e fesili soo atu mo se feoa’iga faamasani, e tatau ona tatou amataina se faamoemoega fealoa’i faapea, o le feoa’i faamasani e lē o le faamatua’ia lea o se faamalamalamaga ia faaipoipo. . . .

“A’u uo talavou e, matou te fautua atu ina ia faaui atu a outou mafutaga ma le isi itupa i mamanu o feoaiga faamasani, e i ai le mana e i’u atu ai ina faaipoipo, ae le o mamanu tafafaovale, e na o le pau le faamoemoega o ‘au taaalo e pei o le soka po o au lakapi pa’i. O le faaipoipoga, e le o se gaoioiga a ni vaega—sei vagana ai ua amata ona toatele mai le fanau.” (“O Le Faamaoni A’ia’i i le Olaga,” [faeasaite a le CES mo talavou matutua, 1 Me], 2005) 5–6).

Ia, o le faaiuga lena o a’u upusii mai la’u lauga o le lua ma le afa tausaga talu ai.

O le a le isi mea na sosoo ai? Sa ou maua nisi tusi o le faafetai, o le tele lava sa aumai i tamaitai. “Sa’o lelei lau susuga,” o le tala lea a le toatele. O nisi sa faamautuina le mea sa ta’ua e se tasi “o le tulaga le fiafia o feoaiga faamasani . . . i gaoioiga masani taitasi.” Sa faitio nisi o alii faapea e le talia e tamaitai i latou pe a latou talosaga atu i ai e faamasani, po o le faapea mai o tamaitai lava e le naunau e agai atu i ni tautinoga faaleaiga.

Fai mai le isi “e toatele talavou matutua o le Ekalesia ua le fiafia i le aga o le ‘tafafaovale’ . . . ae e leai so latou malosi e toe fatua’i ai e i latou lava le faiga atoa.” Sa faafetai mai lea tamaitai ia te au, i le tuuina atu ia i tatou taitoatasi o le mea sa ia faaigoaina o le “matafaioi patino e faatino ai,” ma sa ia toe faaopoopo mai ua ia iloa ni auala e mafai ona “taofia ai le tafafaovale ae uunaia se aga o le feoai faamasani.” O se faataitaiga o lena mea, o se tasi o tusi (o se tasi lea sa ou fiafia lava i ai) sa i ai se ata o le faaupuga e i luga o le faitotoa o le fale e nofo ai. E faapea: “O Le a Tatala mo Uo Faamasani Taitoatasi!!!”

Sa lipotia mai e se tasi tamaitai sa faaipoipo sona uso i se alii na la feiloai ia latou tafaoga. E lei tele se la feoaiga faamasani, o lea sa leai ai se isi o i laua na iloa tuufaatasi i la’ua i se itu faalevafealoai. O le taimi nei ua faaletonu la la’ua faaipoipoga, aua o loo fai pea lava le tafaovale o le tagata ia—e o lava le alii ma lana itupa ae o foi le tamaitai ia ma teineiti.

Ua le lava le taimi e talanoaina ai le tele o nei tusi, ae toe tasi lava lea o le a ou faamatalaina atu aua atonu o aafiaga lava ia ua taatele. Na taunuu mai lenei tusi pe tusa ua atoa se tausaga talu ona uma la’u lauga. Sa sainia e se ulugalii sa faafetai mai ia te au mo la laua faaipoipoga fiafia. Sa la faamatalaina mai, sa aooga i laua uma i le iunivesite ma o ni uo foi i se uarota a le au nofofua. Sa fesili le alii i le tamaitai pe manao la te feoai faamasani tau lava o se mea malie, ma ia iloa atili ai e le tasi le isi. Ina ua maea ona mafaufau i ai le tamaitai mo ni nai aso, sa ia ta’u atu i le alii e le fia manao o ia i ai.

Sa mavae ni nai masina, ona i ai lea o se uunaiga sa manaomia ona o la’u lauga i le faeasaite. Sa la tusi mai: “I le taimi o le faeasaite, sa e ta’ua ai faapea ‘o se vaega o le faia faafaigofie [o feoaiga faamasani] o le aloese lea mai le faapea o le feoai faamasani o se mea e matua taua tele. Afai e tatau ona tatou tauanauina alii talavou e talosaga soo mo ni feoaiga faamasani, e tatau ona tatou faavaeina se faamoemoe moni e faapea, o le feoai faamasani e le o le faapea ua tatau ai loa lava ona faaipoipo.’

“O le taimi lava na uma ai le faeasaite,” sa faaauau ai la la’ua tusi, “[sa alu atu ai o ia [tamaitai] i le [alii] ma fesili atu pe mafai ona la talanoa.” Sa ta’u atu e ia [tamaitai] ia te ia, ua toe mafaufau o ia i le manatu o le feoai faamasani, ma pe o manao pea lava [le alii] i ai, ae e mafai ona la faata’ita’ia. “O loo tele pea lava mea e tatau ona aoaoina e le tasi ma le isi ia i ma’ua lava,” na la tusi mai ai, “ma e tele foi suiga e tatau ona fai. Sa ma faaipoipo i le masina o Me i le Malumalu o Uosigitone D.C. Sa fesoasoani ia i ma’ua lau fautuaga tuusa’o ma le manino, ia iloa lelei ai e le tasi le isi ma e le i faapea foi na tautino ai loa lava i lena taimi se sootaga faaumiumi po o se faaipoipoga.” Ia!

E pei ona ou fai atu i la’u lauga: “O feoaiga faamasani faigofie ma faifai soo, e mafai ai e alii ma tamaitai ona ‘iloa le toatele o tagata’ i se auala e faigofie ai ona fuafua mo se faaipoipoga i le lumanai. O feoa’iga faamasani i aso ia, o se ala matagofie tele lea e masani ai ma se tagata o le isi itupa. E faamalosiauina ai talanoaga. E mafai ai ona e iloa taulima isi tagata, ma iloa ai foi taulima pe a na oulua. Sa maua ai avanoa e aoao ai le ala e amatalia ai ma tausisia se sootaga faatagata matutua. E leai se mea o na mea e tupu i le au tafafaovale” (O Le Faamaoni A’ia’i i le Olaga, 5.).

Ou te fia faailoa atu i le taimi nei la’u uo faamasani mo lenei sauniga, o lo’u toalua lea o Kristen.

Sister Kristen M. Oaks

Talofa. Ua ou matua fiafia lava ona o loo manatu pea Elder Oaks o au o lana uo faamasani. Teine, e faavavau le faamoemoe. Alii, e faapena foi outou. Ma te alolofa ia te outou ma ua matua faamamaluina lava i ma’ua i le mafuta ai ma le tupulaga tau tupu ma le faia’e o le Ekalesia. O outou o le lumanai ma o outou o le tupulaga maoae. E matua tele naua le olioli ma le matagofie o loo faatalitali mai mo outou.

Ua matou iloa foi, o le nofofua e i ai luitau tulagaese—o faaiuga e uiga i a’oga, faaipoipoga ma le tuuto atu i o outou aiga ma la outou tapuaiga. Ou te fia ta’ua ni mea se fa i le po nei o loo i lo’u loto: (1) o lou mafaia ona faamalosi lou aiga ma le auaiga, (2) o lou mafaia ona fausia ma sii ae e le tasi le isi, (3) o lou taimi i se uarota a le au nofofua, po o le nofofua i se uarota o e nofo ai, ma le (4) fai o le tonu po o ai lua te feoai faamasani.

Muamua: O loo faalagolago mai le Alii ia te oe e te fesoasoani i le faaeaga o lou aiga e faavavau. Na ta’ua e Sister Mary Cook lenei mataupu i le konafesi ia Oketopa 2007. Fai mai a ia “E manaomia e aiga uma le faamalolosia, pe o se aiga e lelei po o se aiga foi e sili ona faaletonu.” O lena faamalolosia e mafai ona maua mai ia te outou. (“Strengthen Home and Family,” Ensign, Nov. 2007, 11).

Ou te fia tautino atu ia te outou e moni lava le mea na ia saunoa ai. O lou malosi, o lou naunautai, o lau faataitaiga e tele sona aafiaga i lou aiga—e tusa lava pe faailoa mai i ni tusi e tusia po o le valaau mai i le telefoni. O talavou nofofua i lo’u aiga, o se mea fiafia, ma o lo latou faamaoni, tuuto ma uiga malie ma le faatuatua ua pei ai lava o se kelu ua faapipii faatasi ai lo matou aiga. Na saunoa Sister Cook, “O le faataitaiga o lou ola amiotonu o le a faamalosia ai lou aiga” (Ensign, Nov. 2007, 11). E taua tele oe, ma o oe lava e faia se eseesega.

Lua: Ia agalelei le tasi i le isi. Tatou te matua manaomia lava upu alofa o faamalosiauga. E mafai ona sau mai i ou laugutu na upu. Ia amata nei ona e faaaogaina ona avea lea ma faamanuiaga e faavavau.

Tuagane, ou te tautala atu ia te outou. Aua lava nei outou fefefe e faamalosiau atu ia i latou o loo siomia ai outou. O le a manatua mo se taimi umi upu e te tautala atu ai. Sa tusia e Elder Oaks i lana tusi faaletausaga i le aoga maualuga, ni laina faaviivii i se tamaitai talavou o lē a avea ma se peresitene o se ausilali aoao pe a oo ina matua. Ina ua silia i le 50 tausaga talu ona ia tusia na upu, sa faaaogina e le tamaitai na upu i lona talaaga.

Tatou te manaomia uma lava ina ia siitia. Uso e, ua siomia outou e le toatele naua o alii talavou aulelei, lelei ma amiotonu. (Sa faamanatu mai ia te au lena mea ina ua ou alu atu i le faletupe e ui atu i le latou tautua i le faamalama, ma sa ou iloa atu ai ni tamalii se toalua e umia le perisitua i le mea pueata [o le puipuiga]. Uso, o a outou upu o faamalosiauga ma lo outou silasila mamao ina ia iloa le agavaa ma le lelei o isi, aemaise lava i alii o loo siomia ai outou, o le a aumaia ai se faamanuiaga tele. Tatou te tuputupu ae ma lauusiusi pe a faaneeneeina i tatou ma faatauaina. O upu alofa, ma le moni, o se meaalofa lea e te tuu atu ia te oe lava faapea foi ma isi, ma e faaauau ai lava ona fai seia oo ina e faaipoipo.

Tolu: O le toatele o outou o loo i ai i uarota a le au nofofua. E leai se Ekalesia māvae mo le au nofofua. Atonu e i ai ni uarota po o paranesi po o vasega mo le au nofofua, ae o i tatou uma lava o se vaega o le Ekalesia e tasi. E mafai ona tele le fiafia e maua i le auai i se uarota a le au nofofua—o gaoioiga, ma pati, ma galuega auauna atu, ma taitaiga faaleagaga. O loo i ai avanoa uma e fausia ai sootaga ma isi e tutusa mea e fiafia i ai ma tutusa le matutua, ma feiloai ai foi ma uo fou. E ui i lea, o lenei siosiomaga e ono maua ai ni toalua mo le lumanai, faatasi ai ma se vaitaimi puupuu, o nisi o le au nofofua e toetoe lava o lo latou malosi uma e taulai atu i le sailia o se tane po o se ava. Nai lo le faaaogaina fiafia o lenei taimi tulaga ese e feiloai ai ma isi i se tulaga nofofua e talitutusa, e lofituina i latou i le popole pea lava pea faapea ua sopoloa i latou i se faaipoipoga. Ua faatupulaia lo latou popole ma le atugalu i lo latou tulaga nofofua.

Ua outou i ai i le taimi aupito sili o outou olaga—leai ni maanuminumi, o taimi tou te saoloto lava outou pe faapefea ona faaaoga ma se lalolagi ua tumu i mea e filifili ai ma avanoa. Tou te mananao e fai faaiuga e taulia. Peitai e i ai nisi taimi e foliga e matua faigata lava ona fai nei faaiuga. Aisea ea ua matua faigata ai?

Sa tautalagia e Elder Jeffrey R. Holland lena faafitauli ina ua talanoa atu i faifeautalai e uiga i a latou tauiviga i le galuega faamisiona. Sa ia ta’ua le tau e tatau ona tatou totogiina ina ia toe foi atu ai i le Tama Faalelagi. O lana fautuaga e faatatau i soo se tasi o loo tauivi ina ia iloa ma auauna atu i le Atua. O le toatele lava o faifeautalai sa ia saunoa i ai, sa faanoanoa, i le vaaia e le tele se tulaga manuia ma tau manatunatu ai pe aoga ea a latou misiona. Sa latou fesili, “Aisea lava ua matua faigata ai? Aisea e le alualu lelei ai? E le televave ea i se a lo matou manuia? Aisea ua le toatele ai ni tagata e auai i le Ekalesia? O le mea moni ea. . . . Tatou te talitonu i vavega. Ua le mafai ea i se a ona tau ina lolofi mai tagata i le Lotu? . . . Aisea ua le faigofie ai?”

Sa tali Elder Holland: “Ua tele ina ou mafaufau i lena mea. Ou te tuuina atu lenei mea o so’u lava lagona patino. E le o se aoaoga faavae a le Ekalesia. . . . Ua faatalitonuina au, o le galuega faafaifeautalai e le faigofie aua o le faaolataga e le o se mea e taugofie.” (Ma ou te fia faaopoopo atu o se aafiaga faa-iunivesite po o le poto masani faaleolaga nei o lenei vaitau, e le faigofie aua e le o se aafiaga e taugofie.) “E lei i ai lava se taimi na faigofie ai le faaolataga. O i tatou o le Ekalesia a Iesu Keriso, o le upumoni lenei, o Ia o lo tatou . . . Ao Sili e Faavavau. Aisea o le a tatou talitonu ai . . . o le a faigofie mo i tatou ae e lei faigofie lava mo Ia? . . . E mafai faapefea ona tatou tuuina atu se molimau o’oo’o, ma le mausali o le Togiola pe afai tatou te lei iloaina lava pe lagonaina se mea o se aafiaga faapena? I le avea ai ma [tagata o le au paia ma] faifeautalai, tatou te mitamita e fai atu o i tatou o soo o Keriso—ma e sa’o lava. Peitai, ia matau la’u tala lea. O lona uiga, e tatau ona [tatou] saunia e savavali i se vaega o le ala na Ia savalia, ina ia lagonaina ai sina tiga na Ia lagonaina, ma maligi foi i nisi taimi—se loimata se tasi o loifofoga o le faanoanoa na Ia tutulu ai. (The Atonement [o le saunoaga i se semina mo peresitene fou o misiona, 26 Iuni, 2007], 8).

O le faaolataga e le o se aafiaga e taugofie, ma e ao ona tatou manatuaina lena mea. Aua lava nei e faatagaina ni tofotofoga e tovā ai lou faamaoni ma lou Tama Faalelagi. Aua lava nei faatagaina se faatiga po o se luitau e vavaeeseina mai oe mai le taumafaina o le faamanatuga, ma taitai atu ai oe i le vaivaiga faaleagaga, ma se oti faaleagaga e ono oo i ai. Ia pipiimau ma manatua mea ua e iloa e moni.

Fa: Filifili po o ai e tafao faamasani i ai. Ua ma iloa lelei ma Elder Oaks lagona o le avea ma se tagata nofofua i lenei Ekalesia. E lua tausaga o nofofua o ia ina ua maliu lona faletua, a o a’u e silia ma le 50 tausaga o o’u nofofua. (E foliga mai o se matati’a lea i le lalolagi!) Ua ma iloaina le tuuatoatasi ma le tagi i le po seia oo ina susu le aluga.

E matua tele taimi talu ai nei, sa fesiligia ai i ma’ua i le fesili lava lea e tasi. E faapea: “E leai se tasi ou te tafao faamasani i ai—o le a se mea e tatau ona ou fai? O le a sau fautuaga?” Sa faamatala e se tasi uso nofofua i sana uo mafana e faapea, ua le lava faatali le fia faaipoipo. Ua le lava le nofotoatasi, ua le lava e tausi ia lava, ua le lava fai toatasi ana tonu uma, ua le lava faatalitali mo ana miti. E leai se fua mai o le faatalitali. E sa’o uma lava mea sa ia manao i ai. Sa manao e avea o se ava, ia avea o se tina, ia fai sona aiga, peitai, i lona naunautaiga, na sese uma ai lava auala na ia uia. Sa tonu ia te ia e tulitulimatai se tamaloa e le tutusa o la’ua uiga faatauaina—ma e mafai ona tulai mai ai soo se tamaloa, uso. Sa ia iloaina a ua tuai tele, o lana faaiuga sa na o se faanoanoaga ogaoga na ia oo i ai, o lona inoino ia te ia lava, ma le lotovaivai. Sa matua tuai ona ia iloaina, o lona faatalitali mo le Alii semanu e matua aoga mo lona lava filemu ma le fiafia.

Toe manatu i le fesili: “E foliga mai e leai se tasi ou te tafao faamasani i ai—o le a se mea e tatau ona ou fai?” Ou te talosaga atu ia te outou i lenei po, ina ia e taliina e oe lava lena fesili.

O le a se mea o e moomoo i ai mo oe lava, lau paaga i le lumanai ma lou aiga? Ua tatou ola i tisipenisione silisili ma e ao ina tatou iloaina mo i tatou lava le mafuaaga e matua ofoofogia ai ma pe o le a foi le mea ua tatou faamoemoe ina ia ausia. O le a ou talosagaina outou i le po nei e tusi sau tusi ia te oe lava, se tusi o le a na o oe lava e faitauina—se tusi i lou tagata o le a i ai i le lumanai ma lou aiga i le lumanai, ma fanau o e moomoo ia maua, se tusi e tali ai fesili ma faasoa i ai manao o lou loto. A e iloaina pe o ai oe ma le mea e te manao ai, ma le mea o loo e sailia, o le a e maua.

Pe e te manao i lou aiga i le lumanai e iloa e i ai so latou Tama Faalelagi e alofa ia i latou ma o loo matua aofia ai lava o Ia i o latou olaga ma o le o loo puipuia foi i latou? O se Tama Faalelagi o le a tali mai i a latou tatalo? O se Tama Faalelagi e amanaia a latou manava uma, e oo lava i lauulu taitasi i o latou ulu? O se Tama Faalelagi o le e puipuia i latou pe a latou o i le taeao ma toe foi atu i le po ma faia faaiuga e uiga i le mea sa’o ma le mea sese?

Pe e te manao i se paaga e osia feagaiga e faavavau ma lo tatou Tama Faalelagi—feagaiga ina ia tumau i le lotonuu ma le faamaoni ma i ai i ou tafatafa pe a faigata le olaga? Sa i ai se taimi na tuuina mai ai so’u faamanuiaga na faapea mai, “Afai e le mafai ona e onosaia tauiviga o le nofofua, o le a le mafai ona e onosaia faigata o le olaga faaipoipo.” Ou te molimau atu e moni. O le a faamalolosia outou ma sii outou i luga e le Alii.

Pe e te manao i lau tane po o lau ava ma le fanau i le lumanai ia iloa lo latou Faaola ma le Togiola o Iesu Keriso, o le sa puapuagatia “i tiga, ma puapuaga, ma tofotofoga uiga eseese; e faapea foi ina ia faataunuuina le upu ua faapea mai, na te ave i ona luga puapuaga ma ma’i [ma mafatiaga ma faanoanoaga] o lona nuu”? (Alema 7:11). E te manao i lena pe e te manao e te tutu na o oe?

Pe e te manao i lou aiga ina ia lotogatasi i la latou molimau ia Iosefa Samita, ma le Tusi a Mamona ma lagonaina le mana e mafai ona aumaia e lenei molimau i lou aiga? Pe e te iloaina o oe o se tasi o le Ekalesia moni a Keriso i le fogaeleele ma e mafai ona e maua faamanuiaga atoatoa o le ola faavavau ma le fiafia? Ma pe e te alofa ma lagolagoina Peresitene Gordon B. Hinckley, o se perofeta a le Atua i le fogaeleele?

I le po nei, po o se taimi foi e mafai ai, ia e tusia se tusi ia te oe lava. Ia tusi atu i e pele ia te oe i le lumanai ma ta’u atu ia te i latou ina ia latou iloa le mea e te manao ai i lau faaipoipoga, o tulaga faatonuina e te faatuina mo oe lava, o le faiga o ou laei ma feoa’iga faamasani, ma mea lelei e te manao ai mo i latou. Ia e faia le mea lea, ma o le a tali ai e au fesili i latou lava. O loo ia te oe le mana. Ua e iloa tali, ma e te manao ina ia e fiafia e faavavau, filemu ma malupuipuia. O loo ia te oe lava tali.

Ou te alofa tele ia te outou. Ou te matua faafetai lava i le avea ai ma se tasi O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Ou te manao ina ia outou iloa, ou te iloa e moni lenei Ekalesia ma o se faailoilo lea o le saogalemu i se lalolagi ua matua pogisa tele. Ma ou te fai atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faasagatau Atu i le Lalolagi

Faafetai Kristen. Ae ou te lei se’e atu i la’u tautalaga ua saunia, tau ina ou fai atu, e ese le faamanuiaina o au ina ua ou faaipoipo i se tasi o umia se matati’a i le lalolagi. Ia, o la’u mataupu autu.

O se taimi faigata lava lenei mo le tupulaga talavou. O aso uma lava e taia ai i tatou i popolega tele: o suiga faifaimalie o le tau i le lalolagi, o taua ma tala o taua, o lamala, o le salalau o faama’i pipisi, ma se tuuitiitia o le tamaoaiga. O aai tu matafaga o loo popole i le siisiita’i o le tai, lea e aumaia ai galu fafati i faitotoa o maota ma laoa. Peitai, po o le a lava le matuia o nei mea uma, e tele atu lo’u popole i le tai fana’e o mea leaga i le lalolagi o loo siomia ai i tatou.

Ou te vaai atu i nei faigata uma lava o se faataunuuga o le aoaoga faaperofeta a le Tama o Liae: E ao lava ina i ai “le faafeagai o mea uma” (2 Nifae 2:11). I le totonugalemu o nei faigata uma, e ao ona tatou faatuatuaina folafolaga sili a le Alii. Sa Ia aoao mai i tatou, Na te le tuuina mai ia i tatou se poloaiga vagana ua ia saunia le ala e faataunuu ai (tagai 1 Nifae 3:7). Sa Ia faaali mai ia i tatou e ui lava atonu Na te le tali vave mai ia tatou tatalo mo se mapusaga mai mea faigata, ae o le a Ia faamalolosia i tatou e tauamo avega e tuuina mai ia te i tatou (tagai Mosaea 24:14–15). Sa Ia aoao mai foi i tatou, “A e afai e saunia outou o le a outou le matata’u ai lava” (MFF 38:30).

Ua siomia i tatou i mea leaga i tusitusiga, o musika, o faafiafiaga, o atatifaga, ma vitio, o le Initoneti; o a tatou a’oga, ma le maketi. E le mafai ona tatou suia uunaiga mataga o loo faamafatia ai pea i tatou ma o tatou aiga, ae peitai e mafai ona tatou faateleina lo tatou malosi e taulimaina ai. E tatau ona tatou taumafai e fausia o tatou lava motu o le toafilemu ma faamalolosia o tatou apitaogalu o loo siomia ai i tatou i o tatou nofoaga malupuipuia. I se isi faaupuga, e tatau ona tatou faasagatau atu i le lalolagi.

O lea manatu o le faasagatau atu i le lalolagi, e le faapea tatou te sii se taua pe tatou te faataumamaoina i tatou mai o tatou tuaoi pe inoino ia i latou e tatau ona tatou taulimaina. E na ona fautuaina ai, i totonu li’o o tatou lava punaoa o taimi ma uunaiga, e tatau ona tatou iloa le mea e tutu ai, ia faailoa, ma taumafai e tauanau isi i lona taua, ia te i tatou.

Mo se faataitaiga o le uiga o la’u tala ia faasagatau atu i le lalolagi, ou te fia faamatala atu se aafiaga patino ou te lei faasoaina muamua i nofoaga faitele. Sa tupu i le 50 tausaga talu ai. Sa avea au o se satini i le Puipuiga Faalemalo o Iuta, ma sa 21 o’u tausaga ma ua maea uma tulaga faaleaoaoga sa manaomia ou te agavaa ai e avea o se taitai faatulagaina, o se liutena faaauupegaina—ua pasia tulaga uma lava sei vagana ai le tasi. E manaomia lo’u pasia o le suega faaletino.

Sa ou lipoti atu i le falemai o le militeli. E faigaluega ai tagata e faaleoleo e pei foi o au, lea atonu e faamatalaina ai le mea sa ma fetaia’i. Sa tuu mai ia te au e se taailua se suega tauaso o lanu. Sa ia faaali mai ia te au le anoanoai o itulau e tumu i togitogi lanu eseese, ma fesili mai po o le a le numera le la ou te vaai i ai i togitogi i itulau taitasi. Ina ua maea la’u suega, sa ia tapunia le tusi ma faapea mai, “Satini, e le mafai ona avea oe ma se ofisa taitai aua e te tauaso i lanu.”

Sa ou ofo. Afai ou te tauaso i lanu, o le taimi muamua lea ua ou iloa ai lena mea.

O lo’u le fiafia ma ona ua fai si o’u tiga, sa naunau ai faapea afai, o a’u o se satini, o le a le pasi la’u suega faaletino e avea ai ma se taitai, o le a taofia au e se taailua, o lea ua ou maualuga atu ai. Sa ou inaina atu ou te fia vaai i le kapeteni, o se fomai faalesoifua maloloina sa mafai ona ou iloa atu i lana kesi i le isi itu o le potu. Sa ou faasagatau i le faiga na fai ai, ma sa ou faia ma le matua finafinau ma sa aveatu ai a’u ma le le fiafia e le taailua i le kapeteni.

“O le a le faafitauli?” sa fesili mai ai lea fomai. Sa ou faamatala atu i ai, ona ia tago lea ua aveese mai le tusi o togitogi lanu mai le lima o le taailua, ma sa ou to’amalie, ona faia ai lea o la’u suega e le kapeteni. Ina ua uma ona ou ta’u atu ia te ia o numera uma sa mafai ona ou vaaia i na togitogi lanu, sa ia saunoa sa’o mai ia i ma’ua uma. “Satini, ua e pasi. Taailua, o oe, e te tauaso i lanu.”

O iina na ou agavaa ai e avea ma se liutena o le Puipuiga Faalemalo o Iuta, lea na tatalaina ai isi faitotoa mo au ma taitai atu ai au i nisi o aafiaga taua i lo’u olaga. E i ai taimi e manaomia ai lou faasagatau atu.

E moni ua tatou ola i taimi matautia, ma ua matua alagatatau ai lava ona atugalu. Ae ui i lea, i nei aso—e faapei foi o le tele o taimi matautia ua tuanai—e ao i tupulaga talavou ona fetuleni atu i luma ma le faamoemoe ma sauniuni mo se olaga umi ma le tauaogaina. Faaipoipo. Ia fai se fanau. Ia a’oga. Ia faatuatua.

I lana tusi talu ai nei, Finding Peace, Happiness, and Joy, e i ai le mataupu a Elder Richard G. Scott ua faaulutalaina, “Ola Lelei i le totonugalemu o le Leaga ua Faatupulaia.” Ou te sii maia i lena mataupu:

“Ua i ai sau filifiliga. E mafai ona mimilo ou lima ma faatumulia i le popolega mo le lumanai, po o le mafai foi ona e filifili e faaaoga le fautuaga a le Alii na tuuina mai e ola i le filemu ma le fiafia i se lalolagi ua lilofia i le leaga. Afai e te filifili e tautu i le itu pogisa, o le mea lava lena o le a e vaai i ai. . . .

“Ia vaai nei i le itu lelei. E ui lava i le anoanoai o mea leaga, o le lalolagi lava ia i lona aoao tetele, e matua matagofie lava, ua tumu i tagata lelei ma le faamaoni e toatele. Ua saunia e le Atua se ala e ola ai i lenei lalolagi ae le faaleagaina e uunaiga taufaaleaga o loo salalau ai” ([2007], 172–73).

E mafai lava nei mea uma pe afai tatou te faatuatua, o le faalagolago lea i le Alii. Faalagolago i Lana fuafuaga. Faalagolago i Ana faamanuiaga ua folafola mai. Ma faalagolago i Ona taitai, o e o le a le taitaiseseina outou.

O Mea e Tatau Ona Tatou Faia i le Aso Sapati

O se tasi o auala e sili ona lelei e fetuleni atu ai i luma ma faasagatau atu i le lalolagi, o le tausia lea o le aso Sapati i se ala talafeagai, lelei. O lenei aso o le tapuaiga ma malologa mai galuega faalelalolagi, o le taula faalelagi tonu lea i afa o le olaga. O le tausia faalelei o le a fesoasoani ia i tatou ma o tatou aiga e atiina ae le malosi faaleagaga tatou te manaomia e tutu malosi ai e tetee atu i faaosoosoga ma tutu atu ai ma le le pona mai le lalolagi (tagai MFF 59:9). O le faaaoga tonu o le Sapati, o le a faasusulu ai lo tatou malamalama o le faatuatua ma le faamoemoe i se afa-pogisa o le amioleaga.

Ua ou iloa o le tele lava o lauga i aso Sapati e tautu i mea e tatau ona tatou le faia i le aso Sapati. E le o la’u savali lena. O le a tuuto le tele o lenei tautalaga i mea e tatau ona fai i le Sapati.

Ua poloaiina i tatou ina ia “manatua le aso Sapati ina ia faapaiaina” (MFF 68:29). Ua vaetofia le Sapati o se taimi e paia mo le faafouga faaleagaga ma le faaletino; e aai ai ma feinu i le faamanatuga, e saunia ai mo le faataunuuina o sauniga, aoao mai ma aoao atu aoaoga ma mataupu faavae o le talalelei, faamalolosia ai le lotogatasi faaleaiga, tuuina atu le auaunaga, ma fiafia ai i mafutaga fealoai amiotonu.

O lo tatou popolega mo le Sapati, e matua eseese ai lava i tatou mai le tele o tagata o le lalolagi. Ua tatou ola i se taimi ua aupito toatele ai tagata ua le faatauaina le paia o le Sapati. Ua avea ma se aso e tulimatai atu ai i oa, o fiafiaga, ma mea mo le tagata lava ia. O le aso o faatauga tetele o le vaiaso. O se aso mo le matafaga, o vaa, ma isi faafiafiaga. O le aso sili mo taaloga, lakapi, tietiega, ma soo se mea.

Ua tatou iloa uma lava le pogai o le Sapati. O aso e ono sa foafoaina ai e le Alii le lalolagi ma mea uma o i ai, peitai o le lona fitu sa malolo ai o Ia. Sa Ia faamanuiaina le aso Sapati ma “faapaiaina” (Esoto 20:11). Sa Ia poloai mai: “O aso e ono e te galue ai, ma fai ai au galuega uma lava,” a o le aso fitu “aua e te fai ai se galuega e tasi,” po o tagata o o tatou aiga po o tagata faigaluega (f. 9–10). E ao ina tatou “manatua” lena aso “ina ia faapaiaina” (f. 8).

O le aso Sapati o se faailoga o le feagaiga a le Atua ma Isaraelu. Na ala mai i le perofeta o Esekielu, na fetalai mai ai le Alii na Ia tuuina atu ia Isaraelu Ana tulafono (poloaiga; tagai Esekielu 20:11) ma le isi “Na ou avatu foi ia te i latou o’u sapati, e fai ma faailoga ia te au ma i latou, ia latou iloa ai o A’u o Ieova o le faapaiaina” (f. 12). “Faapaia o’u sapati,” na fetalai mai ai le Alii, “e fai foi ia ma faailoga ia te au ma outou” (f. 20).

Sa i ai se faamoemoega o lenei faailoga ma le poloaiga, ma sa i ai faamanuiaga na aumai faatasi ai i le tausiaina. Na ala mai i le perofeta o Mose, na tautino atu ai e le Alii e faapea, afai e tausia e Isaraelu Ona Sapati ma Ana poloaiga. O le a ia faia ia fua mai o latou laueleele ma saogalemu (tagai Levitiko 26:2–6). “Ou te avatu le filemu i le nuu.” Sa Ia folafola atu ai (f. 6).

Na faapena foi i ona po nei, sa poloai mai le Alii o le Sapati tatou te malolo ai mai a [tatou] galuega ma avatu la [tatou] faamanu i le Silisisli Ese, ma “aua foi e te faia se isi mea” i lenei aso (MFF 59:10, 13).

A tatou tausia poloaiga a lo tatou Foafoa, ua tatou agavaa mo Ana faamanuiaga ua folafola mai. O Ia o le sa faia i tatou, ua silafia mamanu o amioga o le a mafai ai ona tatou ausia a tatou faatinoga aupito sili faaletino ma le faaleagaga, ma ua Ia tuuina mai ia te i tatou o poloaiga ua fuafuaina e taiala ai i tatou i lena amioga.

I ni nai tausaga ua mavae, sa ou faatauina ai se taavale fou. O se tomai faaenisinia ofoofogia—e aoga ma lavelave—ma e manaomia foi le tuu i ai e le aunoa o le suauu ma le tausiga mai lea taimi i lea taimi ina ia mafai ona faaaoga i le mea sili e mafai ai. Ina ia faatonutonu le tagata na te faaaogaina nei mea taua, sa saunia e le kamupani na gaosia se tusitaulima mo le faaaogaina. Na faapena foi ona faia le mea lava lena e tasi e lo tatou Foafoa mo o tatou tino faaleagaga ma le faaletino. O le Upu o le Poto o le taiala lena. E faapena foi le aso Sapati.

Ua uma ona ta’u mai e lo tatou Foafoa, o lo tatou malosi faaletino ma le tuputupu ae faaleagaga, o le a sili pe afai tatou te galulue i aso e ono ae malolo i le aso fitu. Sa mulimulita’ia e taavale sopo a paionia Mamona lenei poloaiga. Mai le tele o sosia ua tatou iloa ai sa latou malaga mo aso e ono, ona malolo ai lea i le aso fitu. O le manatu o paionia Mamona, e le gata o le Aso Sa o se taimi e malolo ai, ae o se taimi foi o le faafouga faaleagaga. Na aoga lelei lena faiga ia i latou. O la latou tu masani, e faimalaga i aso e ono o le vaiaso e sopoia laufanua valevalenoa i mea e faataunuu i ai, e oo atu i le aso fitu ua fati uma le au malaga faatasi ai ma le anoanoai o manu’a, o masini gaugau, o soifua ma manu ua fa’ia i le ala.

E faapena foi, ona le mafai e o tatou tino faaletino ona ola e aunoa ma niuterene na fuafuaina e le Foafoa ia tatou maua. Mo se faataitaiga, afai tatou te faagalogalo i le niuterene o le calcium, e le vave iloa lona taunuuga, ae e i ai le taimi e gausia ai le masini ofoofogia o o tatou tino e aunoa ma lena niuterene taua. E faapena foi ona moni mo lo tatou malosi faaleagaga, e manaomia ona tausia ai i tatou i la tatou faigamalaga mo le ola faavavau. Afai tatou te le faatulagaina o tatou olaga ina ia maua meaai faaleagaga tatou te moomia, o le a laiti o tatou agaga ma o le a faalavelaveina ai la tatou malaga agai atu i lo tatou taunuuga faaleagaga.

E taua foi le faiga tatou te faaoofuina ai o tatou tino, i la tatou tapuaiga ma lo tatou mauaina o faamanuiaga o le faamamaluina o le aso Sapati. I tausaga talu ai nei, ua tatou lagonaina ai se faaitiitia maoae o le mamalu ma le tulaga talafeagai o le faiga a o tatou tagata o le ekalesia—aemaise lava le tupulaga talavou—ua fai ai o latou lavalava pe a o mai e tapuai i o tatou fale ua faapaiaina. E ao ona tatou faaeteete ina ia faia laei talafeagai pe a tatou o mai e tapuai ma taumamafa i le faamanatuga.

Ina ia “avatu au viiga i le Silisili Ese” (MFF 59:10), e ao ona tatou auai i a tatou lava uarota i le Sapati. Alu i le uarota o loo i ai ou pepa faamaumau, le uarota o loo totogi i ai lau sefuluai ma e alu i ai mo lau pepa faataga o le malumalu. O lou alu i se isi lava uarota e tatau ona avea o se mea e le faia soo. O talavou matutua—aemaise lava i alii talavou—aua tou te feofeoa’i mai lea uarota i lea uarota e aunoa ma se valaauga i le Ekalesia. O le toatele o loo faia lenei mea, atonu o loo saili ina ia ta’uamiotonuina lea mea ona o loo saili mo se soa e faavavau. O le mea moni o loo i ai faatasiga faalevafealoai mo tupulaga talavou o le Ekalesia, ma e tatou te faia mea uma tatou te mafai ina ia uunaia ai. Peitai, o le uunaiga tupito o sauniga i le Aso Sa, e le tatau ona faapea o le auai i se potopotoga faalevafealoai. O le Sapati o se taimi lea e taumamafa ai i le faamanatuga, avatu ai le auaunaga, ma faatumauina se sootaga ma lou epikopo—le faamasino masani a le Alii—lea o le a e manaomia e te vaai i ai mo se pepa faataga mo le malumalu.

Aua nei e faapei o se taulealea na talosaga talu ai nei mo se avanoa faatopetope i lona epikopo ona ua manao e faaipoipo i le malumalu i le vaiaso na sosoo ai. Na tali atu le epikopo: “O ai oe? O lea e ia te au ou pepa faamaumau, ma ou te iloa ou matua, ae ou te lei vaai lava ia te oe talu ona uma mai lau misiona. E le o ia te au ni faamaumauga o le totogiina o au sefuluai. Ou te iloa e te lei auauna i le Alii i se valaauga. E le mafai ona ou avatu ia te oe se pepa faaataga. Toe foi mai i lau uarota. Auauna iinei ma totogi lau sefuluai iinei ma ia lagona e le epikopo o loo i ai lou agaga iinei. Ona, mafai lea ona ta talanoa e uiga i se pepa faataga, i ni nai masina.”

Ina ua leai se faaipoipoga i le malumalu e pei ona faatulagaina, sa faigata mo tagata uma, aemaise lava o le epikopo. Peitai na sa’o le epikopo.

A o ou i ai i lenei mataupu, ou te fia tuuina atu se talosaga mo talavou matutua uma taitoatasi o i lenei aofia. O tagata e aupito sili ona ova lo latou galulue i le Ekalesia, o o tatou epikopo. Faamolemole, faamolemole, aua lava nei outou faia se mea e toe faaopoopo atu ai nisi galuega faapitoa i la latou avega mamafa. Vaai i latou mo se pepa faataga, ioe, ae aua nei tolopoina le maua o se pepa faataga po o se faamaoniga faaleekalesia seia e alu i se uarota fou, ona e faatoa alu lea i lou epikopo fou i le minute mulimuli. Afai e te faia lenei mea, e tatau i lena epikopo ona faafesootai lou epkopo talu ai, ina ia faamaonia mai ai lou agavaa—ma atonu o le a tele ni aso ma ona taimi o le a alu ai. Aua nei avea lou faatuutuu po o lou le fuafua mamao, e avea ma se avega faaopoopo mo se epikopo pisi.

E Ese Lava le Aso Sapati

Na ou fai atu i le amataga o le a ou le talanoa atu i mea e le tatau ona faia i le aso Sapati. Ou te fia taulai atu i mea lelei e tatau ona fai e agavaa ai mo faamanuiaga ua folafola mai ia i latou e tausia le paia o le aso Sapati. E amata a tatou taumafaiga i le vaai atu i le aso Sapati o se aso e matua ese lava.

Sa saunoa mai Elder Spencer W. Kimball: “[O le aso Sapati] o se aso e tapuai ai ma faaali atu lo tatou agaga faafetai ma le talisapaia i le Alii. O le aso tatou te tuuese ai manatu uma faalelalolagi ma vivii atu ai i le Alii i le lotomaulalo, aua o le lotomaulalo o le amataga lea o le faaeaina” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer w. Kimball [2006], 192.

I ni tausaga mulimuli ane, ina ua avea Elder Kimball ma Peresitene Kimball, sa faatuina ai e le Au Peresitene Sili ia le faasologa o le tolu itula ua tuufaatasi ai sauniga, lea o loo tatou mulimuli ai lava. O lena faasologa, sa latou saunoa ai, ua tuu atu ai i tagata taitoatasi o le ekalesia ma aiga le tiutetauave e tausia lelei ai le aso Sapati. Ua silafia e le Au Peresitene, o le a tele le taimi “mo suesuega faaletagata lava ia o tusitusiga paia ma suesuega a le aiga e faaautu i le talalelei. O isi gaoioiga talafeagai mo le Sapati, e pei o le faamalolosia o noataga faaleaiga, asiasi i e mama’i ma e ua nofofale, auauna atu i isi, tusia o talaaga faaletagata ma aiga, o galuega tau gafa, ma galuega faafaifeautalai, e tatau lava ona fuafuaina ma le faaeteete ma faataunuuina” (Tusi a le Au Peresitene Sili, 1 Fepuari, 1980).

O le tausaga nei o loo aoaoina ai e korama a le Perisitua Mekisateko ma le Aualofa o le Ekalesia ia aoaoga a Peresitene Spencer W. Kimball. I le mataupu o loo faaulutalaina “O Le Sapati—O Se Aso Fiafia” tatou te faitauina ai upu nei: “O le Sapati o se aso paia e faia ai mea lelei ma le paia. O le aloese mai galuega ma faafiafiaga e taua, ae ua le lava lena. O le Sapati e manaomia ai mafaufauga ma galuega aoga, ma afai e na o le nofonofo o se tasi e le faia se mea i le Sapati, ua ia solia lava” (Aoaoga, 191; tagai foi Ensign, Jan. 1978, 4).

E manaomia e le poloaiga ni faatinoga anoa lelei i le Sapati. O loo i ai foi se poloaiga mo isi aso e ono: “O aso e ono e te galue ai, ma fai ai au galuega uma lava” (Esoto 20:9). Manatua lena mea le au paie!

O le taumamafa i le faamanatuga atonu o le vaega aupito taua lena o le tausia o le aso Sapati. O le faamanatuga o se sauniga a le Ekalesia, lea ua poloaiina i tatou e auai i aso Sapati taitasi (tagai MFF 59:9–10). A tatou osia ma tausia feagaiga i lenei sauniga, ua folafola mai ia i tatou, o le a tatou “maua pea lona Agaga e faatasi ma i [tatou]” (MFF 20:77).

E taua i se a le “i ai pea o Lona Agaga e faatasi ma i tatou”? O le misiona a le Agaga Paia o le molimau mai lea e uiga i le Tama ma le Alo ma taitai i tatou i le upumoni. O lenei molimauina, e matua taua lava mo a tatou molimau faaletagata. E le mafai ona tatou maua se molimau i le Tama, o le pule o le ata o le faaolataga, ma le Alo, o lo tatou Faaola, vagana ua tatou maua se molimau mai le Agaga Paia. Ua i ai i tagata uma o le au paia le meaalofa o le Agaga Paia, ae o le aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga i aso Sapati taitasi, e taua pea lava e tausisia ai se molimau malosi. E na o le faafouina lava o a tatou feagaiga o le papatisoga e mafai ai ona tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou.

Ua i ai foi i le Agaga Paia le misiona o le faamanatu mai ia i tatou o mea ma taitai i tatou i le upumoni. E taua mo i tatou le faaaliga faaletagata lava ia, e lapataia ai i tatou mai mea matautia, ma taiala ai ina ia tatou ola i o tatou olaga i aso taitasi e tusa ai ma le finagalo o le Alii, ma avea atili ai i tatou ma tagata ua Ia finagalo ai.

O nei mafuaaga uma, o le auai i vaiaso taitasi i sauniga faamanatuga ma le taumamafa ma le agavaa e tatau ai i le faamanatuga e taua i o tatou olaga faalelotu i aso taitasi.

Ua ou lagona nei e faasoa atu se aafiaga patino sa uunaia ai lo’u mafaufau e uiga i le Sapati. A o ou aoga i le aoga faaloia, ua silia ma le 50 tausaga talu ai, sa ou i ai i se vaega suesue toalaiti sa i ai faatasi ma se alii a’oga o Talitonuga FaaIutaia. I le aoauli o se Aso Faraile, sa ia fai mai ua tatau ona alu e pue le nofoaafi ina ia mafai ona taunuu i lo latou aiga i le itu i matu o Chicago ao lei amataina le Sapati i le goto o le la. Sa ma savavali ma ia i le nofoaafi, ma faaauau atu ai i le ala la ma talanoaga o la matou suesuega.

Ina ua ma latalata atu i le nofoaga o nofoaafi, sa liliu atu le ma talanoaga i le Sapati. Sa ou ta’u atu ia te ia lo’u fiafia i lona tausia faamaoni o le Sapati, ma faamatala atu foi i ai le mea moni ou te le suesue lava i le Sapati. Sa tali mai o ia, “Oi, ou te suesue i le Sapati, ae o a’u suesuega la e le atoatoa e pei o isi aso aua e le mafai ona ou faaaogaina la’u penitala e vasevase ai.” Sa ia faamatalaina mai, o le penitala o se meafaigaluega, ma e le mafai ona ia faaaogaina se meafaigaluega i le Sapati.

E tele taimi ou te mafaufau ai i le eseesega o lo tatou tausiga o le Sapati. E i ai ana tulafono i mea e mafai ma mea e le mafai ona ia faia. Sa ou taumafai e mulimuli i se seti o mataupu faavae. Sa ou talitonu e tatau ona ou galue malosi i aso e ono i la’u galuega, o le suesue lea i le tulafono, ma o lea la e tatau ai ona ou aloese mai le galue o se tamaitiiti aoga i le Sapati.

Ina nei outou manatu faapea ou te faitio i la’u uo ma lona taulimaina o le Sapati, e tatau ai ona ou faaopoopo atu, ina ua ou aoaoina nisi mea e uiga i le Talitonuga FaaIutaia e uiga i le tausiga o le aso Sapati, sa ou faia ai se faaiuga o a latou faiga i le tele o itu, e maoae nai lo a’u lava ma le toatele o isi Au Paia o Aso e Gata Ai. Ia i latou, o le Sapati o se taimi e tuuto atu e manatua ai le Alii, e tapuai ai ia te ia, ma olioli ai i Ana faamanuiaga mo Lona nuu. O le Sapati e matua paia lava. E faapotopoto ai aiga. E mafai ona latou ulu atu i sunako, ae “a leai, o le aso Sapati e matua tuu atoa lava mo taimi faaleaiga e mafuta ai, e feasiasiai ai, e taumamafa faatasi ai, e suesue ai tusitusiga paia . . . .” E tuu atu ai e matua faamanuiaga ia latou fanau. E le gata i lea, “a i ai se gaoioiga e ono vavae ai le aiga, po o le aveesea ai foi o le toafilemu o le aso . . . e le faia i le Sapati” (Professor Jeffrey R. Chadwick, “The Jewish Sabbath” [unpublished essay, 2007], 2–3).

“Faaigoa le Sapati o se Aso Fiafia”

E matua laitiiti lava a tatou tulafono nai lo Talitonuga FaaIutaia, ae ou te le iloa pe o tatou tutusa ma lo latou tulaga maoae i le faatinoina ma le faamaoni o o latou faamoemoega lelei o le aso Sapati. Pe a ou manatunatu i a’u lava aga i le Sapati, ou te talitonu e matua sili atu ona ou lelei i le tausiga o le Sapati i mea sa ou le faia nai lo mea sa ou faia. Faatasi ai ma le tele o isi, e le’i lelei tele lo’u faaaogaina o aoaoga a tusitusiga paia e fai ai mea e mafai ai ona avea le Sapati ma mea e pei ona ta’ua e le perofeta o Isaia “o se aso fiafia, le aso ua sa ia Ieova” (Isaia 58:13).

Tatou te faitauina lenei mea i le mataupu e 58 o le Isaia:

“Aai e te liliu ese lou vae i le sapati, a e le faia lou lava loto i lo’u aso sa; ma e ta’ua le sapati, o le aso fiafia, le aso ua sa ia Ieova, ua mamalu; ma e faamamalu i ai, o loo e le faia au lava amio, o loo le maua ai lou lava fiafia, ma e le tautala ai i au lava upu;

“Ona e fiafia lava lea ia Ieova; ou te faatietie ane foi ia te oe i luga o mea maualuluga o le lalolagi, ou te fafaga foi ia te oe i le tofi o Iakopo lou tama; aua ua fetalai mai ai le fofoga o Ieova” (Isaia 58:13–14).

O a mea e mafai e i tatou taitoatasi ma aiga ona fai ina ia avea ai le Sapati ma se aso “fiafia”? O a mea e mafai ona tatou fai ina ia faateleina ai lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso ma faamalolosia ai o tatou aiga e ala i le tausia o le aso Sapati?

Ua sefulufa tausaga talu ai sa lolomiina ai e le Au Peresitene Sili se pepa o faamatalaga e uunaia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai “ina ia faataatia ese lava lenei aso paia mai gaoioiga a le lalolagi, ma ia faapaiaina i latou lava e ala i le ulu atu i se agaga o le tapuai, faafetai, auauna atu, ma gaoioiga e faaautu i aiga ia talafeagai ma le Sapati” (“Saunoaga a le Au Peresitene Sili e uiga i le Sapati,” Ensign, Ian. 1993, 80).

E tatau ona tatou faaaluina le aso Sapati i le faafouga faaleagaga. E tatau ia i tatou, pei ona aoao mai Peresitene Kimball, “ia fuaina gaoioiga taitasi o le Sapati i le fua masani o le agaga tapuai” (Aoaoga a Spencer W. Kimball, i. 198). Na ia faamatalaina: “I le faaEperu o le upu Sapati o lona uiga o le ‘malolo’. E mafaufau loloto ai ma le toafilemu, filemu le mafaufau ma le agaga. O se aso e lafoai ai lagona manatu faapito ma gaoioiga faatosina” (Aoaoga, 191–92).

Sa ia faamaonia foi se gaoioiga se tasi i le Sapati e faapatino lava i le vaega lenei. Na ia saunoa, “. . . o se aso mo faamasaniga tatau” (Aoaoga, 192). Ou te faamamafaina le upu tatau.

Ua faamoemoe foi o le Sapati o se taimi mo le faatasitasia o aiga, e faamalolosia ai noataga faaleaiga o loo i le fatu o le talalelei. Na saunoa Peresitene Kimball: “Ia i ai se taimi [o le Sapati] e faatasitasi ai o se aiga ma talatalanoa le tasi i le isi, e suesue ai tusitusiga paia, asiasi i uo, aiga, ma e mamai ma tuua toatasi. O le taimi lelei foi lena e te galue ai i au api o talaaga ma gafa” (Aoaoga, 191).

Na aoao mai foi e Peresitene Iosefa F. Samita se mataupu faavae taua e uiga i aiga ma le Sapati. E le gata i le auai atu i sauniga a le Ekalesia, sa ia saunoa ai: “Ta fia maua lava le avanoa o le nonofo i lalo i lo’u fale faatasi ai ma lo’u aiga ma talatalanoa ma i latou, ma feasiasia’i ma i latou, ma faamasani atili ia i latou. Ta fia maua lava le avanoa o le faaaogaina o le tele o le taimi ta te maua i le aso Sapati mo lena faamoemoega; ia faamasani lelei ma la’u fanau, ia felata’i ma i latou ma felata’i ma tusitusiga paia, ma mafaufau i se mea e ese mai mea malie ma ulaga ma talieega ma fiafiaga, ma mea faapena” (i le James R. Clark comp, Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. [1965–75], 5:17–18).

Ou talosaga atu ia te outou tupulaga talavou matutua, o e ua faaipoipo pe nofofua, ia avea le Sapati ma se aso e mafuta ai faaleaiga. Aua tou te feoa’i e saili mea e fiafia i ai e tuueseese ai le aiga. Ia tapuai, suesue, ma talatalanoa, ma fiafia faatasi. Ia avea le Sapati “o se aso fiafia, o le aso e sa i le Alii . . . : Ona, “faapei lea ona folafola mai e Isaia, “e fiafia lava lea ia Ieova; ou te faatietie ane foi ia te oe i luga o mea maualuluga o le lalolagi, ou te fafaga foi ia te oe i le tofi o Iakopo lou tama: aua ua fetalai mai ai le fofoga o Ieova” (Isaia 58:13–14).

O’u uso e ma tuafafine pele, o le Ekalesia lenei a Iesu Keriso. O i tatou o fanau a matua faalelagi. Ua tuuina mai i tatou i le lalolagi mo se faamoemoega, ma o lena faamoemoega e taitai atu ai i tatou i sootaga faaleaiga e faavavau, lea na ma ta’ua. I le olaga nei po o le faavavau, o le a fai mo outou faamanuiaga silisili a lo tatou Tama Faalelagi pe afai tou te tausia Ana poloaiga, ma o se tasi o Ana poloaiga o le tausia lea ma faamamaluina le Aso Sapati. Afai tatou te faia lena mea—o le a sili atu lo tatou galueaiina—faaletino ma le faaleagaga—ma sili atu lo tatou agaigai lelei atu i lena ala e tau atu i le ola faavavau, lea na ta’u mai e le Atua, lo tatou Tama Faavavau, “o le meaalofa silisili o meaalofa uma a le Atua” (MFF 14:7). Ou te molimau atu i le moni o nei mea ma tuuina atu a’u faamanuiaga i o outou luga, a’u uo talavou tamalii, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

 
© 2012 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy