The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast Archives CES Fireside

Ko ha Ngaahi Moʻoni Mahingofua mei he Langí—Ko e Sīpinga ʻa e ʻEikí

ʻEletā Earl C. Tingey
ʻO e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 13 Sānuali, 2008 ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí

ʻEletā Earl C. TingeyʻE hoku ngaahi kaumeʻa ʻofeina kei talavou, ʻoku ou fiefia mo lāngilangiʻia mo hoku uaifí ke kau fakataha mo kimoutolu he efiafí ni. ʻOku ou sio loto atu kiate kimoutolu ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi māmani lolotonga hono fakamafola ʻo e faeasaití ni ʻi he satelaite ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi lea fakafonua ʻe 32. ʻOku ou tui mo lotua ʻe mahino atu ʻeku leá, pea te mou ongoʻi ʻa e Laumālié pea mahino atu ʻeku pōpoakí, ʻi ha feituʻu pē te mou ʻi ai.

ʻOku mahino kiate au ko e haʻofangá ni ʻoku meimei ko e kakai lalahi kei talavou ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe. Ko homou tokolahi ne mou toki ʻosi mai mei he akoʻanga māʻolungá. ʻOku kiʻi matuʻotuʻa ange ha niʻihi pea kuo taʻu lahi ʻenau ako ʻi he ʻunivēsití. ʻOku ngāue hamou tokolahi pe ako ʻi he ngaahi akoʻanga ʻoku akoʻi ai koe ʻi he ngaahi pōtoʻi ngāue, ke ke lava ʻo tokangaʻi koe mo hao fāmili. Kuo ʻosi ngāue fakafaifekau foki hamou tokolahi pea ʻoku mou hanganaki atu ki he sitepu hono hoko ʻo hoʻomou moʻuí, ʻa ia te tau lau ki ai he pooni. ʻOku hounga kiate au ʻa hoʻomou ʻi heni he pōní—ʻi he ngaahi tūkunga kehekehe ʻoku mou ʻi aí—koeʻuhí ke tau fakataha kātoa ai ʻi ha kiʻi momeniti siʻi ʻo maʻu ʻa e faʻahinga ongoʻi lelei ko ia ʻoku tau ʻinasi tatau ai ʻi he Siasí ni.

Ko Ha Ngaahi Moʻoni Mahinongofua ʻe Hongofulu mei he Langí

Kuó u fakakaveinga ʻeku leá Ko e Ngaahi Moʻoni Mahingofua mei he Langí—Ko e Sīpinga ʻa e ʻEikí. ʻOku toʻo ʻa e konga ʻuluaki ʻo ʻeku kaveingá mei ha lea fakaʻofoʻofa naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Nāvū ʻi he 1844, ko e taʻu tatau pē ia naʻe fakapoongi ai iá. Naʻe lea ʻa Siosefa Sāmita ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo ha mēmipa ʻo e Siasí ko Kingi Fōleti. Naʻe kamata peheni ʻene leá: “ʻOku ʻikai ko ʻeku taumuʻá ke fakafiefiaʻi hoʻomou fanongó ʻaki ha ngaahi lea taʻeʻaonga pe ko haʻaku malanga pe lea fakapoto, ka ko ʻeku taumuʻá ke fakamaama ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ngaahi moʻoni mahingofua mei he langí.1

Ko e konga hono ua ʻo ʻeku kaveingá ʻoku hā ia ʻi he folofolá. ʻOku lave ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo kau ki he sīpinga ʻa e ʻEikí: “Te u foaki kiate kimoutolu ha sīpinga ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa kākaaʻi ʻa kimoutolu; he ʻoku ʻalu holo ʻa Sētane ʻi he fonuá, pea ʻokú ne ʻalu atu ʻo kākaaʻi ʻa e ngaahi puleʻangá ” (T&F 52:14).

ʻOku ou loto ke akoʻi kiate kimoutolu ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua ʻo ha sīpinga kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí, ki muʻa ia pea toki fakatoka e tuʻunga ʻo e māmaní pea ʻoku tau kamata ako ki ai ʻi he taimi ʻoku tau lau ai ʻo kau ki hono tuku ʻo ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoue ko ʻĪtení. Ko ha sīpinga ia ʻoku totonu ke mou fie kau ki ai. Ko e tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻo e sīpinga mo e palani ko ʻení ke mou maʻu ʻa e fiefia taʻengatá. Manatu ki he lea naʻe fai ʻe Līhaí ʻi he 2 Nīfai: “Naʻe hinga ʻa ʻĀtamá koeʻuhi ke ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá; pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhi ke nau maʻu ʻa e fiefia (2 Nīfai 2:25)”. ʻE hoko hoʻo kau ki he sīpinga ko ʻení ko e fili mahuʻinga taha ia ʻe faifaiangé peá ke fakahoko.

Tokanga ke ʻoua naʻá ke siʻaki ʻa e sīpingá ʻi haʻo pehē ʻoku fuʻu faingataʻa. Kuo akonakiʻaki ʻa e sīpingá ʻe ha kau palōfita tokolahi. Manatu, ʻoku ʻofa ʻa e kau palōfitá ʻi he moʻoní pea nau leaʻaki ia pea ʻoku ʻikai te nau ʻai ke ongo molū pe liliu ʻa e moʻoní ke nau leaʻaki e ngaahi meʻa ko ia ʻoku fie fanongo ki ai ʻa e kakaí (vakai, ʻĪsaia 30:20; 2 Nīfai 9:40). Ko ia tokanga ke ʻoua naʻá ke fakafisingaʻi ʻa e kau palōfitá koeʻuhí ko e ʻikai fenāpasi ʻa e ngaahi tūkunga fakafoʻituitui ʻokú ke ʻi aí mo hoʻo taimi-tēpilé mo ʻenau akonakí.

ʻOku ou lotua ke fakaava hake homou lotó mo homou ʻatamaí lolotonga ʻeku leá ke mou tali ia ʻi he ongo mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ke fakahinohino ʻa kimoutolu ʻi hoʻomou fai ʻa e ngaahi fili mahuʻinga ʻe kaunga ki hoʻomou moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ko e meʻa ʻoku ou leaʻakí ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ki Heʻene fānaú—kae fakatautefito kiate kimoutolu, ko e kakai lalahi teʻeki mali ʻo e Siasí ni.

ʻI hono fokotuʻutuʻu ʻo e māmaní ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻo fakafou ʻi Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, naʻá Ne fokotuʻu ha sīpinga fekauʻaki mo hono fokotuʻutuʻu ʻo e fāmilí ʻa ia ʻoku kei hokohoko pehē atu he ʻahó ni. Ko ia, ʻi heʻetau lau mei he tohi ʻa Mōsesé ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá, tau toe vakai angé ki ha ngaahi moʻoni mahinongofua ʻe 10 mei he langí pea tau aleaʻi e founga ʻe hoko ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ko ha sīpinga maʻamoutolu he ʻahó ni.

1. Kuo Fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e Māmani Ko ʻEní Ke Tau Nofo Ai mo Fakaʻaongaʻi

ʻUluakí: “Pea ko au, ko e ʻEiki ko e ʻOtuá, naʻá ku ʻave ʻa e tangatá ʻo tuku ia ki he Ngoue ko ʻĪtení, ke ngoueʻi mo tauhi ia” (Mōsese 3:15).

Hangē ko ia ʻoku mou ʻiloʻí, naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi langí pea mo e māmaní mo e ngaahi meʻa moʻui kotoa pē pea tuku ki Heʻene fānaú ke puleʻi e ngaahi meʻa moʻui ko iá. Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngoue fakaʻofoʻofa ko ʻĪtení pea tuku ʻa e tangatá ʻi he ngoué ke ne tauhi mo tokangaʻi ia. Mahalo pē he ʻikai ke tau nofo ʻi he Ngoue ko ʻĪtení ʻo hangē ko ʻĀtama he kamataʻangá, ka ʻoku tuku mai kiate kitautolu ʻa e faingamālie ke tau tauhi mo tokangaʻi ʻa e konga ko ia ʻo e māmaní ʻoku tau ʻi aí. ʻOku fie maʻu ke tau fiefia.

Ko ia ko ʻeku ʻuluaki moʻoni mahinongofua mei he langí, naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní ke tau nofo ai mo fakaʻaongaʻi. ʻOku fie maʻu ke tau ngāue. ʻOku fie maʻu ke tau fakaleleiʻi ʻa e ngaahi tūkunga ʻoku tau ʻi aí mo kinautolu ʻoku tau feohí. ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke tau femoʻuekina mo ngāue kakato ke tau moʻui ʻaonga ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi fatongia kuo tuku mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolú.

Naʻe ʻomi ʻe he palani taʻengata ʻo e fakamoʻuí, ʻa ia ne fakamafaiʻi ʻe he Tamaí ʻa Sīsū Kalaisi ke Ne fakahoko pea hoko ko e Pule ʻi hono Poupouʻí ʻo e faingamālie ke tau haʻu ai ki he māmaní ʻo maʻu ha sino fakamatelie mo fakamoʻoniʻi ʻa ʻetau loto fiemālie ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Pea ko ʻeni kuo tau ʻi heni. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani fakaʻofoʻofa. ʻOku tau ʻilo ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻOku tau maʻu ʻa e faingamālie kotoa pē kuo maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e hā leva te tau faiʻaki e ngaahi faingamālie ko ʻení?

2. ʻOku ʻIkai Totonu Ke Tokotaha Pē ʻa e Tangatá

Tau vakai he taimí ni ki he moʻoni mahinongofua hono ua mei he langí. Tau toe lau mei he tohi ʻa Mōsesé: “Pea ko au, ko e ʻEiki ko e ʻOtua, naʻá ku pehē ki hoku ʻ Alo pē Taha naʻe Fakatupú, ʻoku ʻikai lelei ke toko taha pē ʻa e tangatá; ko ia, te u ngaohi kiate ia ha tokoni ʻoku taau mo iá” (Mōsese 3:18).

ʻOku tau vakai heni ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni mahinongofua mei he langí ʻoku ʻikai lelei ke toko taha pē ʻa e tangatá pe fefiné. ʻOku fie maʻu ke ne maʻu ha tokoni ʻoku taau mo iá. ʻOku siʻi e ngaahi moʻoni mahinongofua, ʻo kapau ʻoku ʻi ai, ʻoku toe mahuʻinga ange kiate kitautolu ka ko hono ʻiloʻi ko ia ʻoku fie maʻu ke ʻi ai hatau tokoni ʻoku taau mo kitautolu, ʻa ia ko ha uaifi moʻó e tangatá pe ha husepāniti moʻó e fefiné.

Mahalo ʻoku totonu ke tau fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻo e tokoni ʻoku tāú. Kuo pau ke ʻoua naʻa mou maʻu hala ki he ʻuhinga ʻa e ʻEikí ʻi heʻene fakahā ange kia ʻĀtama ʻe foaki ange hano tokoni ʻoku taau mo iá. Ko e tokoni ʻoku tāú ko ha hoa ʻoku taau pe tuʻunga tatau mo kitautolu. ʻOku tau ʻaʻeva fakataha pē mo hotau tokoní, ʻo ʻikai ʻalu ia ʻi muʻa pe ʻi mui ʻi he tokotahá. Ko e ola ʻoku maʻu mei ha tokoni ʻoku tāú ko ha fengāueʻaki tuʻunga tatau ʻi he vā ʻo ha husepāniti mo ha uaifi. Naʻe tuʻunga tatau pē ʻa ʻIvi mo ʻĀtama ʻo hangē ko e tuʻunga tatau pē ʻa e husepānití mo e uaifí.

Naʻe kei ʻi he Ngoue pē ko ʻĪtení ʻa ʻĀtama ʻi hono fakahā ʻe he ʻEikí ʻe foaki ange hano tokoni ʻoku tāu mo iá. Kuo teʻeki ai ke ne kai ia mei he fua ʻo e fuʻu ʻakau ʻe tupu ai hano kapusi ia mei he Ngoue ko ʻĪtení pea iku ki he mate fakatuʻasinó. Koeʻuhí ko ia, naʻe maʻu ai ʻe ʻĀtama ʻa hono tokoní maʻana ke aʻu ki ʻitāniti. Naʻe ʻikai ko ha feohi noa pē ʻeni. Ko ha vā fetuʻutaki ʻeni naʻe fakahoko ʻi he fuakava.

ʻI hoʻo fakakaukau ki hao tokoni ʻoku tāu mo koé, palani ki he taʻengatá. Palani ke mo hū ʻi he temipalé. Moʻui taau ke hū he temipalé. Ko e temipale ʻa e feituʻu ʻe lava ke mo faʻufaʻu ai mo ho tokoní ha fāmili ʻe taʻengatá. ʻOku totonu ke mou ʻalu kotoa kimoutolu kau talavoú ʻo ngāue fakafaifekau ʻi ha taimi ʻe lava aí pea mou toki fili hamou tokoni. ʻE teuteuʻi kimoutolu ʻe hoʻomou ngāue fakafaifekaú ki homou fatongia ʻi he kahaʻú, ko ha husepāniti mo ha tamai anga-māʻoniʻoni pea ʻe hoko ia ko ha tāpuaki kiate kimoutolu ʻi hono kotoa ʻo hoʻomou moʻuí. ʻE monūʻia ai homou hakó ʻi he kahaʻú.

ʻOku faʻa ʻi ai e taimi ʻoku tau feʻiloaki ai mo ha kāingalotu, kau ai ha kakai lalahi kei talavou, ʻa ia ne nau fanongo pe mamata, pe ko ha mēmipa kinautolu ʻo ha ngaahi fāmili naʻe ʻikai fiefia ʻa e mali temipale naʻe fakahokó pea iku ʻo fakataʻeʻaongaʻi. ʻOku fakaʻehiʻehi leva e niʻihi mei he ngaahi fatongia ʻo e nofo-malí kae fakatautefito ki ha mali temipale koe ʻikai te nau fie maʻu ke hoko e meʻa tatau kiate kinautolú mo ʻenau manavasiʻi naʻa nau fai ha fehalaaki.

ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu he pooni ke ʻoua naʻa mou tuku ke hanga ʻe he ngaahi meʻa ʻoku fai ʻe he kakai kehé ʻo taʻofi kimoutolu mei hono fai ʻo e ngaahi fili māʻoniʻoní mo muimui ʻi he ngaahi sīpinga taʻengatá. ʻOku ʻikai ke fie maʻu ʻe Sētane ke mou fiefia pe fakalakalaka taʻengata, ko ia te ne fakahū ki homou ʻatamaí ʻa e manavaheé mo e veiveiuá ke fakalotoʻi kimoutolu ke ʻoua naʻa mou feinga ke kumi hamou tokoni ʻa ia te mou maʻu ai hamou hoa mo ha fiefia ʻoku taʻengatá. ʻE ngaahi tokoua mo e tuofāfine, mou tui, ʻoua ʻe manavahē pea moʻui taau ke hū ki he ngaahi temipale māʻoniʻoní.

ʻOku ou naʻinaʻi kiate kimoutolu kātoa ke fakamaʻu ʻi homou ʻatamaí ʻa e fiemaʻu ko ia ke mou fekumi mo maʻu ha hoá, ʻo hangē kuo folofolaʻaki ʻe he ʻEikí. Ke fai ʻení, kuo pau ke mou kumi ha ngaahi faingamālie ke feohi ai mo e kakai tangata mo fefine ʻoku mou tatau ʻi he ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí. Koeʻuhí ko e taumuʻa ko iá, ʻoku mau fakalotolahiʻi kimoutolu ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi haʻomou ngāue mālohi he Siasí, ka ke mou kau ki he ngaahi faingamālie kotoa pē ʻoku ʻomi ʻe he Siasí ke mou tupulaki fakatāutaha mo feohi aí. Ko ha ngaahi feituʻu fakaʻofoʻofa ʻa ʻetau ngaahi ʻinisititiuti fakalotú, ʻe lava ke mou fakataha pea feʻiloaki ai pea ako ai e ngaahi ʻulungāanga fakatakimuʻá mo e ngaahi talēnití koeʻuhí ke mou lava ʻo vakai holo ʻiate kinautolu ʻoku mou feohí ʻo ʻilo ʻa e tokotaha ʻe feʻunga ke hoko ko hao tokoní.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku fie mali homou tokolahi, ka ʻoku ʻikai ke mou maʻu ʻa e faingamālié. ʻOku ongo ki homau lotó ʻa e tokolahi ʻo kimoutolu kakai lalahi kei talavou faivelenga ʻoku mou ʻi he tūkunga ko ia. ʻOku ou maheni mo ha fāmili faivelenga ʻe taha ʻi he Siasí naʻe tokolahi ʻenau fānau tangata naʻe ʻi he tūkunga tatau mo ʻeni. Naʻe fakakaukau leva e ongomātuʻá mo ʻena fānau tangatá ke toe hiki hake ke lahi ange ʻenau lotu ʻi he temipalé pea hokohoko atu mo ʻenau “fakahohaʻasi e ʻEikí” fekauʻaki mo e meʻá ni. Naʻe hoko mo ʻenau maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi, maʻu e ngaahi hoa pea fakahoko mo e ngaahi mali temipale. Fai e meʻa kotoa pē ʻe lavá ke mou feʻunga ke maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e meʻá ni. Faʻa kātaki, falala ki he ʻEikí. ʻE iku pē ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí.

Manatuʻi, ko ha moʻoni mahinongofua ia mei he langí ke ʻoua naʻá ke toko taha pē ʻi hoʻo fononga taʻengata ʻoku faí. ʻOku fie maʻu ke ke fekumi ki hao hoa anga-māʻoniʻoni peá ke laka ki muʻa ʻi he tui lahi koeʻuhí, ka hokosia ʻEne taimí, te ke lava ke fakakakato ʻa e ikuʻanga taʻengata ko ia kuo palani ʻe heʻetau Tamai Hēvaní maʻaú.

3. ʻOku ʻOmi ʻe he palaní Ha Founga ʻE Pīkitai ai ha Tangata mo ha Fefine Ko Ha Husepāniti mo ha Uaifi

ʻI he konga ki mui ʻi he vahe tatau pē ʻo e tohi ʻa Mōsesé, ʻoku folofola ai ʻa e ʻEikí kia ʻIvi. Naʻe toki folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ia ʻe tukuange ai ʻe he tangatá ʻa ʻene tamaí mo ʻene faʻeé, pea te ne pīkitai ki hono uaifí; pea te na kakano taha pē” (Mōsese 3:24).

Ko ʻeku moʻoni mahingofua ʻeni mei langi hono tolú, ʻa ia ʻe tukuange ʻe ha tangata ʻa ʻene tamaí mo ʻene faʻeé pea te ne pīkitai ki hono uaifí pea te na kakano taha pē. ʻOku ou tui ʻe toe lava pē ke tau pehē ʻe tukuange ʻe ha fefine ʻa ʻene tamaí mo ʻene faʻeé pea te ne pīkitai ki hono husepānití.

ʻI he taimi lahi, ko e fepīkitai ʻi he hoko ko e husepānití mo e uaifí, ʻoku hoko ai ʻa e mavahe fakaesino mei hoʻo nofo malu pea mo hoʻo fakafalala ko ia ki hoʻo mātuʻá. Neongo ia, ʻi hoʻo fakahoko ʻa e liliu ko ʻení, ʻa e vā fetuʻutaki foʻou ko ʻení—ke ke pīkitai, vāofi pea taʻeveiveiua ki ho husepānití pe uaifí— ʻe ʻikai ke ne fakasiʻisiʻi ʻe ia ʻa e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa taʻengata ko ia ʻokú ke maʻu ki hoʻo mātuʻá.

ʻOku ʻikai ha toe meʻa ke ne fetongi ʻa e moʻoni mahinongofua ko ʻeni mei he langí. ʻOku fakamatala ʻa e fakahaá ʻo fekauʻaki mo e vā fetuʻutaki ʻi ha tangata mo ha fefine. Ka mahino ʻa e moʻoni mahinongofua ko ʻení, te ne toʻo atu ʻe ia ʻa e taʻemahino mo e puputuʻa kotoa pē fekauʻaki mo e ngaahi fakakaukau ʻoku faʻa ui halaʻi he taimi ʻe niʻihi “ko ha fetongi pē ʻo e founga moʻuí.” Ko e ngaahi fakakaukau ko ia ʻo pehē ko ha fetongi pē ʻo e founga moʻuí, ko e ngāue ia ʻa Sētane.

Fakamolemole ʻo ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e moʻoni mahinongofua ko ʻeni mei he langí. ʻOku fie maʻu ke fepīkitaiʻaki ʻa e tangatá mo e fefiné. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku fie maʻu ke na fepīkitaiʻaki ʻi he angatonu, fakalaumālie, fakaeongo mo fakaesino.

Hangē ko ia ne u ʻosi lea ki aí, ʻoku taau ʻa e vā fetuʻutaki ko ʻení koeʻuhí ko e ouau fakaʻofoʻofa ʻo e mali fakasilesitiale ʻoku fakahoko ʻi hotau ngaahi temipalé. ʻI he taimi ʻoku fāʻeleʻi mai ai koe ʻi he fuakavá pe silaʻi ki hoʻo mātuʻa ʻi he temipalé, ʻoku toe fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi haʻi ko ia ʻokú ne haʻi koe ki hoʻo mātuʻá ʻo feʻunga pē ke lava ʻo silaʻi fakataha koe mo ho tokoní, ko ha tangata mo ha fefine. ʻI hono fakahoko ʻo e ouau ko ʻení, ʻoku toe fakamālohia ange ai ʻa hono silaʻi koe ki hoʻo mātuʻá koeʻuhí he ʻe toe fakalahi atu ʻe hono silaʻi koe ki ho hoá ʻa e sila naʻe fai ki hoʻo mātuʻá ʻo fakafou ia ʻiate koe pea ʻalu pehē hifo ai pē ki hoʻo fānaú mo e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú.

ʻOku ʻikai te u ʻilo mo ha toe fili maʻongoʻonga ange te mou fai ka ko hono fili hamou hoá, ha fefine maʻá e tangatá pe ha tangata maʻá e fefiné, ke na hoko ʻo kakano taha pē ʻi ha ʻafio ki ai ʻa e ʻEikí ʻi hano silaʻi kinaua he temipalé. Ko e sīpinga ia ʻa e ʻEikí ke mali ʻa e tangatá mo e fefiné pea na fepīkitaiʻaki. Ka ʻi ai ha toe sīpinga kehe pea ʻoku ʻikai ʻa e ʻEikí ia.

4. ʻOku Matuʻaki Mahuʻinga ʻa e Tauʻatāina Ke Filí

ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni fakaʻofoʻofa kuo foaki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá pea te u ui ia ko e moʻoni mahinongofua (hono fā) mei he langí. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻo e tauʻatāina ke filí. Toe hoko atu ʻetau lau ʻi he tohi ʻa Mōsesé: “Ka neongo ia, ʻoku ngofua ke ke fili maʻau, he ʻoku foaki ia kiate koe” (Mōsese 3:17).

ʻOku tau tauʻatāina takitaha ke fili maʻatautolu. ʻE ʻikai fakamālohiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke fai ha ngaahi fili ʻe maumauʻi ai ʻetau tauʻatāina fakatāutaha ke filí. Neongo ia, kuo pau ke tau loto fiemālie ke tali ʻa e fatongia ko ia ʻoku ō fakataha mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e tauʻatāina ke fili kuo foaki kiate kitautolú. Manatu, naʻe feinga ʻa Sētane ke fakamālohiʻi ʻa e kakai kotoa pē ke muimui ʻiate ia. Naʻe ʻikai ke tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e sīpinga ko iá. Naʻe angatuʻu leva ʻa Sētané “ʻo ne feinga ke fakaʻauha ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa e tangatá” (Mōsese 4:3). Neongo ia, ʻoku tau maʻu ʻa e tauʻatāina ke filí ʻi he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe ha taha ʻa e tauʻatāina ke fili ko iá ke kumi mo fili hano hoa.

ʻOku tau ʻiloʻi ko e founga angamaheni ʻi he anga ʻo ʻetau nofó ko e kamataʻi ʻe he tangatá ʻa e ngaahi faingamālie ko ia ʻe kamata ai ha maheni mo e feohí. ʻOku ou naʻinaʻi ki he kau talavou kotoa pē, ʻio, ʻa e kakai tangata kotoa pē ʻoku aʻu atu ki ai ʻa hoku leʻó, ko homou fatongia ke kamataʻi ʻa e ngaahi faingamālie ko ʻení. ʻOua ʻe fakatoloi e meʻa ni. ʻOku ʻi ai e faikehekehe ʻo e “mole ʻa e faingamālié” mo e “maumauʻi ʻo e faingamālié.” ʻOua te mou maumauʻi e taimí. ʻOua naʻa mou fakatoloi e ngaahi faingamālie ʻoku mou maʻu ke kumi mo fili ai hamou hoa. ʻOku fakatautefito ʻa e naʻinaʻi ko ʻení kiate kinautolu kuo ʻosi ngāue fakafaifekaú mo kinautolu ʻoku hoko atu ʻenau akó pea nau matuʻotuʻa feʻunga ke tali ʻa e ngaahi fatongia ʻo e hoko ko e tangata pe fefine lahí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e fatongia ʻo e malí.

Naʻa mo ʻeku fai atu kiate kimoutolu ʻa e naʻinaʻí ni, ʻoku ou ongoʻi pē ʻoku ʻi ai hamou niʻihi ne mou aʻusia ʻa e loto-mamahí ʻi ha ngaahi fetuʻutaki peheni ʻi he kuo hilí. Naʻe ʻikai hoko e meʻa naʻe hangē ko e meʻa totonú iá pea naʻe pau ai ke mou toe kamata foʻou. ʻE lava pē ke ui ʻeni ko ha “kamataʻanga hala.” Kuo aʻusia ʻeni ʻe ha kakai lalahi kei talavou teʻeki mali tokolahi. ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga ʻoku hoko aí: kehekehe ʻa e ngaahi taumuʻá, ʻikai potupotutatau ʻa e fetuʻutakí, ʻikai ke matuʻotuʻa feʻunga pea ʻikai mateuteu ki he malí pea naʻe ʻikai pē ke ongo tonu ia. ʻOua naʻa mou lotosiʻi. ʻOku mou lolotonga ngāué ni ki ha ngaahi fili ʻe taʻengata hono olá. Mou tokanga. Mou faʻa lotu. Ka mou fakapapauʻi ʻi hoʻomou holi ke fakaʻaongaʻi hoʻomou tauʻatāina ke filí ke kumi pea fili ʻa e tokotaha totonu ʻe hoko ko ho tokoní.

Tuku ke u kiʻi lea atu ki ha tefito ʻoku mātuʻaki pelepelengesi ʻokú ne faʻa uesia ʻa e tauʻatāina ke filí. Ko ha tefito ia ʻoku fuʻu mahuʻinga ki hoʻo mātuʻá mo e kau takí ka ʻoku ʻikai te nau ʻilo pe ʻe founga fēfē haʻomou talanoa kau ki ai. ʻA ia ko e anga hoʻo haá pe ko hoʻo fotu maí.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai e kaunga ʻa e anga hoʻo ʻasí pe hā maí, ʻaʻaú mo e tokotaha kehé mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e tauʻatāina ke filí. ʻOku faʻa faingataʻa ke te ʻiloʻi ʻa e ʻulungāanga totonu ʻo ha taha tupu mei he fakakaukau ʻokú te maʻu mei he meʻa ʻokú te mamata ki ai ʻi heʻete fuofua fetaulaki mo iá.

Loto fiemālie ke ke nofo hifo mo hao kaumeʻa falalaʻanga pea fehuʻi ange ki ai: Ko e hā e meʻa ʻokú ke pehē te u fai ke u toe hā fakaʻofoʻofa ange ai? Fakafanongo ki he meʻa ʻokú ne talaatú. ʻOua naʻá ke mamahi ai, ka ke tali peá ke fakakaukau ki heʻene faleʻí. Kapau ʻe fie maʻu, fiefia ke toe fakaleleiʻi ange ʻa e anga hoʻo fotú pe ʻi haʻo mata malimali, fakaholo pe fetongi hoʻo founga ngaohi ʻulú, teuteú, valá, ʻulungāangá, haisini fakatāutahá pe ha toe meʻa kehe pē.

Kuo faifai peá u leaʻaki ia. ʻOku mou loto mamahi heʻeku leá? Manatu, ko ho sinó ko e temipale ia ʻo ho laumālié. Fakapapauʻi ʻoku maʻa ia, maau, moʻui lelei pea koeʻuhí ke lava ʻo ulo mai ai ho laumālié pea mamata ki ai ʻa e kakai kotoa pē.

Ko e moʻoni, ʻoku ou ʻilo, hangē ko ia kuo tau ʻiloʻi kotoá, ʻe ʻikai maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e faingamālie ke mali ʻi he moʻuí ni. Neongo ia, ʻoku ou lea he pooni fekauʻaki mo e laó kae ʻikai ko e fakaʻatā makehé. Ko e laó ke tau kumi hatau hoa neongo ʻe ʻi ai ha ngaahi fakaʻatā makehe tupu mei he ʻikai ke moʻui lelei e sinó, ʻikai ha faingamālie feʻunga mo ha toe ngaahi ʻuhinga kehe. Kae meʻamālie, hangē ko e mahino ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e palani kakato ʻo e ongoongoleleí, ko kinautolu ʻoku nau faivelenga ʻi he moʻui ní kae ʻikai ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke malí, te nau maʻu ʻi ha taimi ʻa mui ange ʻa e ngaahi tāpuaki ko ia naʻe ʻikai te nau maʻu lolotonga ʻa e moʻui ko ʻení. ʻOku ou fakamālō koeʻuhi ko e tokāteline ko iá.

5. ʻOku Tau Moʻui ʻi he Ngāué ʻi he Kotoa hotau Ngaahi ʻAhó

ʻI he mavahe ʻa ʻĀtama mo ʻIvi mei he Ngoue ko ʻĪtení, naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ʻa e fakahinohino ko ʻení kiate kinaua pea ko ʻeku moʻoni mahinongofua (hono nima ia) mei he langí. Te u toe lau pē mei he tohi ʻa Mōsese: “Te ke kai ʻa e maá ʻi he kakava ʻo ho matá, kae ʻoua ke ke toki foki ki he kelekelé—he ko e moʻoni kuo pau ke ke mate—he naʻe toʻo koe mei ai: he ko e efu koe, pea te ke toe foki ki he efú” (Mōsese 4:25).

ʻOku fie maʻu ke tau ngāue lolotonga ʻetau nofo ʻi he māmaní. ʻOku totonu ke tau teuteuʻi kitautolu ke tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu pea ʻoku totonu ke tau loto fiemālie pea tau lava ʻo tokangaʻi hatau fāmili.

Meʻamālié, ʻoku maʻu ʻe homou tokolahi ʻa e faingamālie ke ako ʻi he ngaahi ʻunivēsití mo e ngaahi kolisí. ʻOku maʻu ʻe hamou niʻihi kehe ʻa e faingamālie fakaʻofoʻofa mo taʻehano tatau ke ako ha ngaahi poto fakangāue ke mou malava ʻo maʻu ai ha ngāue lelei pea maʻu ha paʻanga ke tauhiʻaki homou fāmilí. Ko e meʻa hono ua ne u toki lavé ni ki aí ʻoku fekauʻaki ia mo e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú. Ko e mēmipa au ʻo e poate ki he paʻanga ko ʻení pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻa ʻene hoko ko ha tāpuaki maʻongoʻonga kiate kimoutolu ko ia ʻoku mou lolotonga feinga fakamātoato ke toe lelei ange mo teuteuʻi kimoutolu ke mou mali mo ha hamou hoa pea ʻohake ha fāmili anga-māʻoniʻoni ʻi he Siasí. ʻOku ou pehē kiate kimoutolu hono kotoa, mou fie ngāue pea mou ngāue mālohi ke tauhi homou fāmilí lolotonga hoʻomou moʻui ʻi he māmani ko ʻení.

Kuo toutou poupou mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ke mou ako ki he lahi taha te mou lavá koeʻuhí ke mou lava ʻo tokangaʻi homou fāmilí mo ngāue ʻi he Siasí.

6. ʻOku Totonu ke ʻi Ai Ha Fānau pea Fakatupu ha Fāmili ʻe he Husepānití mo e Uaifí

Ko e moʻoni mahinongofua (hono ono) mei he langí ʻoku ʻi hoku ʻatamaí pea ko e mahuʻinga taha ia hoko hake ki he foʻi moʻoni ke fepīkitaiʻaki ʻa e husepānití mo e uaifí, ko e moʻoni ko ia ʻoku hā ʻi he potufolofola ko ʻení mei he tohi ʻa Mōsesé: “Pea naʻe ʻilo ʻe ʻĀtama ʻa hono uaifí, pea naʻá ne fanauʻi kiate ia ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine, pea nau kamata ke fakatokolahi mo fakakakai ʻa e māmaní” (Mōsese 5:2).

ʻOku hanga ʻe he moʻoni mahinongofua ko ʻeni mei he langí ʻo fakahā mai ʻa e fatongia ko ia ke faʻēleʻi mai ʻa e fānaú. ʻOku hanga mai mei muʻa ʻa e moʻoni mahinongofua ko ʻení kiate koe—kae ʻikai ki muʻa pea toki fakahoko ʻa e malí! Fakamolemole kae tukulotoʻi ia pea ʻai ki ho ʻatamaí ʻa e holi ko ia ke hoko ko ha mātuʻá ki hono taimi totonu. Feinga he taimí ni ke maʻu ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻe fie maʻu ke ke hoko ai ko ha tamai pe faʻē ʻofa ki he fānau ʻe foaki mai ki homou ʻapí. Feinga ke maʻu ʻa e faʻa kātaki mo e poto ko ia te ke fie maʻu ke akoʻi mo ʻohakeʻaki hoʻo fānaú ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻEikí.

ʻOku toe mālohi ange hono faleʻi ʻe he Kau Takimuʻa ʻo e Siasí ʻa e kakai mali kei talavoú ke nau ʻunu ki muʻa pea ʻi ai hanau fāmili. ʻE fokotuʻu mai ʻe māmani ia ʻoku ʻikai totonu ke maʻu ha fāmilí kae ʻoua kuo tūkunga lelei ʻa e ngaahi meʻa fakaemāmaní kotoa. ʻOku talamai ʻe māmaní ke fakatatali ia kae ʻoua leva kuo ʻosi hoʻo akó; fakatatali kae ʻoua kuo maʻu ha ʻapi ʻoku feʻungá, ha nāunau fale mo e ngaahi fiemaʻú; fakatatali kae ʻoua kuo maʻu haʻo ngāue ʻoku totongi leleí; fakatatali kae ʻoua kuo maʻu e ʻū meʻavaʻingá mo e ngaahi meʻa fakafiefia mo ʻaongá. Ko e meʻa ia ʻa māmani ʻa e ngaahi tautoloi kotoa ko ʻení pea ko e mālohi ia ʻo Sētané ʻi heʻene feinga ke fakaʻauha e fāmilí.

ʻOku akonaki ʻa e kau palōfitá ko e hili ko ia ʻetau fakakaukauʻi e ngaahi foungá mo e ngaahi tūkungá—ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e moʻui lelei fakatāutahá—mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku ʻiloʻi fakatāutaha ʻe he ongomeʻá takitaha pea ʻoku totonu leva ke ʻoua naʻa fakatoloi hono maʻu ha fāmilí. Maʻu ʻa e tui ke ke laka atu ki muʻa ki he sitepu ko ʻeni ʻo hoʻo moʻuí, ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻe tokoniʻi mo poupouʻi koe ʻe hoʻo Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi tukupā mahuʻinga mo makehe ko ia ʻoku aʻusia ʻi he hoko ko ha mātuʻá.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke fakatoloi hono maʻu ha fāmilí kae ʻoua kuó ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ia naʻe maʻu ʻe hoʻo ongomātuʻá ʻi he taimi naʻá ke mavahe mai ai mei hona ʻapí. Manatuʻi, naʻe taʻu lahi, ʻo aʻu pē ki ha taʻu ʻe fihangofulu pea toki maʻu ʻe hoʻo mātuʻá ʻa e ngaahi nāunau fale fakaʻofoʻofa ʻokú na maʻú pea kuo pau ke ke maʻu ʻa e tui ke ke kamata pē ʻi he meʻa ʻokú ke ʻi aí peá ke langa, tupulaki pea fakatupulaki lolotonga ʻoku ʻi ai ho fāmilí. ʻI hoʻomo hoko ko e husepāniti mo e uaifí mo hanganaki atu ki muʻa pea ngāue fakataha mo feilaulau ke lavaʻi ʻa e taumuʻa ko ʻení.

Tokanga ke ʻoua naʻa ke fakatoloi hoʻo maʻu ha fāmilí koeʻuhi pē kae toki maʻu ha paʻanga ke fakatau mai ʻaki ʻa e meʻavaʻinga mo e ngaahi meʻa fakafiefiá pea iku ʻo ʻikai te ke maʻu ai ʻa e tāpuaki ʻoku taʻengatá.

Kapau te ke talanoa mo e kakai mali matuʻotuʻa ange ʻi homou uōtí pe koló pe mo ho ngaahi kaumeʻá, te ke ʻiloʻi ai naʻa nau kamataʻaki pē ʻenau moʻui nofo-malí ha ngaahi koloa siʻisiʻi—kae fakatautefito ki hano fakahoa atu ki he meʻa ʻoku nau maʻu he taimi ní.

Ne u mali mo Sisitā Tingey pea fāʻeleʻi ʻema pēpē ʻuluakí lolotonga ia ʻeku kei ʻi he ʻapiako laó. Ko homa ʻuluaki nofoʻangá, ko ha loki naʻe ʻi he tafaʻaki ki lalo ʻo ha fale pea naʻe ʻikai ke ofiofi hake ia ki homa nofoʻanga ʻi he ʻapi ʻo ʻema ongomātuʻá. Naʻe ʻi he ʻaofí ʻi he funga matapā kotoa pē ʻa e ngaahi fuʻu paipa taki ʻea fakamāfaná pea naʻe māʻulalo e ʻū paipa ko ʻení ʻo feʻunga tonu pē mo hoku laʻé. ʻOku ʻikai te u manatuʻi ʻe au e tuʻo lahi ʻo e toutou tau ai hoku ʻulú ʻi heʻeku hū mei he loki ki he lokí. ʻOku manatu ʻa Sisitā Tingey ki he “fuʻu papa holisi palakuú” ko ʻene ui ia e pepa holisi ko ʻení, ʻa ia naʻe hā ai ha fanga moa taʻane kulokula. Naʻe ʻikai haʻama faiʻanga fō pea ma fakaʻaongaʻi pē ʻa e fale fō totongí ʻi ha māhina ʻe 18.

Ko e fale hono ua naʻá ma nofo ai lolotonga ʻeku ʻi he ngāue fakakautaú, ko ha fale loki ua pea fakaʻaongaʻi ʻa e falekaukau pē ʻe taha ʻa ia naʻe tuʻu he vahaʻa e ongo lokí. Naʻe matapā ua ʻa e falekaukaú, ʻo taki taha pē ki he ongo lokí. Mou ʻosi ʻilo pē ʻe kimoutolu e fakakaukau hoku uaifí ki he anga e nofo ko ʻení. Naʻá ma mohe ʻi ha mohenga pelu ʻa ia naʻe faingofua hono hiki holó pea naʻe taʻe fakafiemālie ʻa e mohe aí. Ko ʻema fuofua tēpile kaí ko ha tēpile faiʻanga pele naʻe pelu pē hono ʻū vaʻé. Taimi lahi lolotonga e taʻu ne ma fakaʻaongaʻi ai e tēpile ko ʻení, ne u tau he taha ʻo hono ʻū vaʻé pea naʻe ngangana e ʻū meʻa kotoa pē naʻe ʻi he funga tēpile ki he falikí.

Ne ma nofo ʻi ha fale loki ua ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻi he taimi naʻe toko fā ai ʻema fānaú pea ko e lahi taha naʻe taʻu hiva. Naʻe ʻefiʻefi nai? ʻAupito! Ka ʻi he ʻaho ní, ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa taha ʻoku manatuʻi ʻe homau fāmilí, ko e manatu ki he taimi ko iá.

Hangē ko ia ʻoku lava ke mou mamata ki aí, naʻe siʻi ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa mo e ngaahi koloa ʻo e moʻuí naʻá ma maʻu ʻi he anga ʻo ʻema nofó he kamataʻangá. ʻI heʻema fakakaukau atu ki aí, ʻokú ma ʻiloʻi naʻe ʻikai mahuʻinga ia. Naʻá ma feʻofoʻofani, ma fie maʻu ke kamata hama fāmili pea naʻá ma falala ki he ʻEikí mo tui ʻe lelei e meʻa hono kotoa.

Ko e taʻu ʻeni ʻe 48 mei ai pea ko e ʻaho ní ʻoku ʻi ai homa ʻapi fakaʻofoʻofa mo e ngaahi meʻa kātoa ʻoku fie maʻu ki he moʻuí pea mahalo ʻoku toe lahi ange ia ai. Ka naʻe siʻi ʻaupito e meʻa naʻá ma maʻú ʻi heʻema kamakamata atú. ʻOkú ma fiefia ange he ʻahó ni he kuo tupulaki ʻa ʻema feʻofaʻakí tupu mei he ngaahi faingataʻa ne ma aʻusia fakataha ʻi he moʻuí he taimi ʻe niʻihi kae ʻikai ko e ʻuhingá ko ʻema maʻu ha ngaahi koloa fakaemāmani ʻoku lahi angé.

Kuo pau ke mou maʻu ʻa e tui tatau mo ia pea loto ke ʻunu atu ki muʻa ki he moʻui ko iá. Mou mateuteu ke kamata ʻi he meʻa pē ʻoku mou lolotonga ʻi aí pea mou tupulaki mo fakatupulaki homou fāmilí ʻi he ʻofa mo e houngaʻia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku mou maʻú.

7. ʻOku Hokohoko Atu ha Fāmili pea Hoko Ko Ha Fāmili Toʻu Tangata Lahi

Ko e moʻoni mahinongofua (hono hoko) mei he langí ko ha sīpinga ia naʻe fokotuʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi heʻena maʻu ha fānaú ka ke ʻi ai hana hako. ʻOku tau lau ʻo pehē: “Pea mei he taimi ko ia, naʻe kamata ʻe he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo ʻĀtamá ke mavahe atu ʻo tautau toko ua ʻi he fonuá, pea ngoueʻi ʻa e kelekelé, mo tauhi ʻa e ngaahi tākanga monumanu lalahi, pea nau fakatupu foki ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine” (Mōsese 5:3).

ʻOku tau lolotonga feinga ke langa ha Siasi ʻoku tupu faka-hako. Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki mahuʻinga ʻoku maʻu ʻe he kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ko e maʻu ha hako— ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi he hoko ko ha mātuʻá kae hoko foki ko ha kui mo ha kui ua.

ʻI he vakai ʻa e Kau Taki Māʻolungá ki he tupu ʻa e Siasí mo tupulaki ʻi he ngaahi fonua lahi ʻi he māmaní, ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiemālie taha ʻoku mau maʻú ko e vakai atu ki he ngaahi fāmili kuo tukuʻau mai honau ngaahi hakó ʻo nofo ʻi he ngaahi feituʻu kuo taimi siʻi pē e tuʻu ai ʻa e Siasí. Kuo tau sio kuo ʻi ai ʻa e fānau, makapuna, ngaahi kui mo ha kakai pehē. Ko e meʻa ʻeni ʻoku fie maʻú. Ko e meʻa ʻeni ʻoku totonu ke tau ngāue ke maʻu ʻi ha feituʻu pē: ha fuʻu fāmili lahi mo fakaʻofoʻofa ʻe tokoni ki he tupulaki ʻa e Siasí ʻi ha fonua pe feituʻu pē ʻoku mou nofo ai.

ʻOku hā ʻi he tohi Sāmé ha potufolofola fakaʻofoʻofa ʻokú ne fakamatalaʻi ʻeni:

“Vakai, ko e fānaú ko e tofiʻa mei [he ʻEikí]: pea ko e fua ʻo e manavá ko ʻene totongí.

“Hangē ko e ngaahi ngahau ʻi he nima ʻo e tangata mālohí; ʻoku pehē ʻa e fānau ʻa e talavoú.

“ʻOku monūʻia ʻa e tangata ʻa ia ʻoku fonu ʻa ʻene hofangahaú . . .” (Saame 127:3–5).

ʻOkú ke fie fakaʻaongaʻi ho ʻatamaí ʻo ke sioloto atu ki he feituʻu te ke ʻi ai pe feituʻu ʻokú ke loto ke ke ʻi ai ʻi ha taʻu ʻe 20 pe 25 mei heni? Kapau ko ho taʻu 20 ʻeni, ko e hā e meʻa ʻe hoko ki hoʻo moʻuí ʻi haʻo taʻu 40 pe 45?

Meimei ko e taimi kotoa pē ne u fai ai ʻa e fehuʻi ko ia ki he kakai lalahi kei talavoú, naʻa nau pehē ko e “fāmilí” ʻoku muʻomuʻa taha kiate kinautolú. ʻOku ʻikai faʻa lahi ʻa e tokanga ki he ngaahi koloa fakaemāmaní mo e meʻavaʻingá. Ko e meʻa ʻoku pehē ʻe homou tokolahi taha ʻoku mou fie maʻú, ke takatakaiʻi kimoutolu ʻe ha fāmili ʻofa—ʻe hoʻomou fānaú mo e makapuná.

Kamata he ʻahó ni hono ʻai ʻo e vīsone fakatāutaha ko iá ko haʻo fakahoko ha kikite ʻe hoko ʻo moʻoni..

8. ʻOku Tau ʻIloʻi ʻa e ʻOtuá, Hū Kiate ia pea ʻOatu Kiate Ia ʻa ʻEtau Ngaahi Feilaulaú

ʻI he kamata ʻe ʻĀtama ʻene moʻui ʻi tuʻa mei he Ngoue ko ʻĪtení, naʻe kamata ke ne fai ha ngaahi feilaulaú. ʻOku tau lau ai ʻo peheni:

“Pea naʻe hili ʻa e ngaahi ʻaho lahi naʻe hā mai ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí kia ʻĀtama, ʻo pehē ange: Ko e hā ʻokú ke ʻoatu ai ʻa e ngaahi feilaulau ki he ʻEikí? Pea naʻe pehē ange ʻe ʻĀtama kiate ia: ʻOku ʻikai te u ʻilo, tuku kehe pē hono fekau ʻe he ʻEikí kiate au.

“Pea toki lea ange leva ʻa e ʻāngeló, ʻo pehē: Ko hono tatau ʻeni ʻo e feilaulau ʻo e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ʻaloʻofa mo e moʻoni.

“Ko ia, ke ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke faí ʻi he huafa ʻo e ʻAló, pea ke ke fakatomala, pea ui ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻo fai atu maʻu ai pē” (Mōsese 5:6–8).

Ko e moʻoni mahingofua mei he langi ko ʻení ke ke fokotuʻutuʻu hoʻo moʻuí ko ha ongomeʻa mali mo ha fāmili, manatuʻi pe ko hai koe ʻi hoʻo fetuʻutaki mo hoʻo Tamai Hēvaní. Manatu ko ho ʻOtuá ia mo hoʻo Tamaí pea ko Hono foha pe ʻofefine koe. Feilaulauʻi ho taimí mo ho ngaahi talēnití kiate Ia. Faivelenga ʻi he Siasí. Tokoniʻi ho kāingá. Feinga ke fokotuʻu ʻa e māʻoniʻoní. Fakamālō ʻi he ngaahi tāpuaki lahi ʻokú ke maʻú ʻaki hoʻo fakafoki kiate Ia ʻa e vahehongofulu ʻo hoʻo tupú koeʻuhí ke ke fakahā mo ʻiloʻi ʻi hoʻo loto fakatōkilaló ʻa hoʻo fakafalala ko ia ki hoʻo Tamai Hēvaní.

9. ʻOku Haʻu Mei he Ngaahi Feilaulau Ko ʻEní ʻa e Ngaahi Tāpuaki Kuo Talaʻofá

Ko e moʻoni mahinongofua hono hiva mei he langí, ko hono ʻiloʻi ko ia ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu tupu mei hoʻo feilaulaú. ʻOku pehē ʻe he folofolá:

“Pea ʻi he ʻaho ko ia naʻe tō hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia ʻĀtama, ʻa ia ʻoku fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló, ʻo pehē: Ko au ko e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí mei he kamataʻangá, pea fai atu ai pē ʻo taʻengata, koeʻuhí ko hoʻo hinga ʻe lava ai ke huhuʻi koe, pea mo e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangata, ʻio ʻa kinautolu kotoa pē ʻe loto ki aí.

Pea ʻi he ʻaho ko iá naʻe fakafetaʻi ʻa ʻĀtama ki he ʻOtuá pea naʻe fakafonu ia pea kamata ke kikite ʻo kau ki he ngaahi fāmili kotoa pē ʻo e māmaní, ʻo pehē: Ke monūʻia ʻa e huafa ʻo e ʻOtua, he ko e meʻa ʻi heʻeku maumau-fonó kuo fakaʻā ai ʻa hoku matá, pea te u maʻu ʻa e fiefia ʻi he moʻuí ni, pea te u toe mamata ʻi he kakanó ki he ʻOtuá.

“Pea ko ʻIvi, ko hono uaifí, naʻá ne fanongo ki he ngaahi meʻá ni kotoa pē pea naʻá ne fiefia, ʻo ne pehē: Ka ne taʻeʻoua ʻeta maumau-fonó pehē ʻe ʻikai pē te ta maʻu ha hako, pea ʻikai foki ʻiloʻi ʻa e leleí mo e koví, pea mo e fiefia ʻo hota huhuʻí, pea mo e moʻui taʻengata ʻa ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku talangofuá.

“Pea naʻe fakafetaʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ki he huafa ʻo e ʻOtuá, pea naʻá na fakahā ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki hona ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné” (Mōsese 5:9–12).

Naʻa mou fakatokangaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻi heʻena feilalaú? Naʻá na maʻu e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní,ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló mo fakahinohino kinaua ʻi heʻena ngaahi fili kotoa pē. Naʻe tāpuakiʻi ʻaki kinaua ʻa e laumālie ʻo e kikité fekauʻaki mo hona fāmilí koeʻuhí ke fakahinohino kinaua ʻi he ngaahi fili naʻá na faí mo e founga hono tauhi ʻo ʻena fānaú. Naʻe ʻā hona matá ʻo lava ke na tala ʻa e faikehekehe ʻo e leleí mo e koví pea lava ke na fai ʻa e ngaahi fili totonú maʻa hona fāmilí.

ʻOku pehē ʻi he folofolá ʻe fiefia mo nēkeneka ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe hona fāmilí. Pea naʻe talaʻofa kiate kinaua ʻe fakahā ʻa e ngaahi tāpuakí ni mo e ngaahi meʻa kotoa pē ki hona ngaahi foha mo e ʻofefiné—ʻa hona hakó.

ʻOkú ke tui nai ʻe lava ke ke maʻu ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení tupu mei haʻo fie tali ʻa e ngaahi fatongia ʻo e nofo malí mo e fāmilí? ʻOku ou fakamoʻoni atu te ke maʻu kinautolu pea te ke lava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki tatau pē ki he tūkunga ʻo e fāmili te ke maʻú ʻo hangē ko ia naʻe maʻu ʻe ʻĀtama mo ʻIvi maʻa hona fāmilí.

10. ʻOku Lava ke Tau Maʻu ʻa Hono Kakato ʻo e Ongoongoleleí, Kau ai ʻa e Ngaahi Ouau Fakatemipalé Kātoa

Ko e moʻoni mahinongofua fakamuimuitaha te u vahevahe atu he pōní ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he ngaahi ouau toputapú. ʻOku tau lau ʻi he ngaahi veesi fakaʻosi ʻo e vahe nima ʻo e tohi ʻa Mōsese ʻoku pehē ai:

“Pea ko ia naʻe pehē hono kamata ke malangaʻaki ʻa e Ongoongoleleí, talu mei he kamataʻangá, pea fakahā ia ʻe he kau ʻāngelo māʻoniʻoni naʻe fekauʻi atu mei he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea ʻi hono leʻo ʻoʻoná, pea ʻi he meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Pea naʻe pehē hono fakapapauʻi kia ʻĀtama ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻaki ʻa e ouau toputapu, pea naʻe malangaʻaki ʻa e Ongoongoleleí, pea naʻe ʻoatu ʻa e tuʻutuʻuni ke ʻi he māmaní ia, kae ʻoua ke aʻu ki he ngataʻangá; pea naʻe pehē ia. ʻĒmeni ” (Mōsese 5:58–59).

ʻOku talaʻofa ʻi he potufolofola ko ʻení, ʻa ia ko ʻeku moʻoni mahinongofua hono hongofulu ia mei he langí, ʻe ʻaʻau ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo kapau te ke muimui ʻi he sīpinga ʻoku tau lau ki aí. ʻOku ʻuhinga ia, ʻoku ʻaʻau ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻo e Ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻI heʻene lave ki he “ouau toputapú”, ʻoku ʻuhinga ia ki he temipalé mo e ngaahi ouau fakaʻofoʻofa ʻoku fakahoko aí. Toki tāpuaki fakaʻofoʻofa moʻoni ia ke fakakaukau atu te ke lava ke maʻu kakato ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, kau ai ʻa e ngaahi tāpuaki kātoa ʻo e temipalé, ʻi haʻo loto fiemālie ke ke kau ʻi he ngaahi moʻoni fakaʻofoʻofa mo mahinongofua mei he langí kuó u vahevahe atu he efiafi ní.

Muimui Ki he Fakahinohino Fakalaumālié

ʻI hono fakamatalaʻi fakanounoú, ko ʻeni ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua (ʻe 10) mei he langí kuó u lea ki ai he pōní:

1. Kuo fakatupu ʻe he ʻOtua ʻa e māmani ko ʻení ke tau nofo ai mo fakaʻaongaʻi ia.
2. ʻOku ʻikai totonu ke toko taha pē ʻa e tangatá.
3. ʻOku ʻomi ʻe he palaní ke fepīkitaiʻaki ʻa e tangatá mo e fefine ko e husepāniti mo e uaifi.
4. ʻOku mahuʻinga ʻa e tauʻatāina ke filí.
5. ʻOku tau moʻui ʻi heʻetau ngāue ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.
6. ʻOku totonu ke ʻi ai ha fānaú ʻa e husepānití mo e uaifí pea fakatupu ha fāmilí.
7. ʻOku hokohoko atu pē ʻa e fāmilí, ʻo hoko ko ha fāmili ʻoku tupu mei ai ha ngaahi hako.
8. ʻOku tau fakamoʻoniʻi ʻa e ʻOtuá, lotu kiate Ia pea ʻoatu ʻetau ngaahi feilaulaú kiate Ia.
9. ʻOku talaʻofa mai ha ngaahi tāpuaki mei hono fakahoko ʻo e ngaahi feilaulau ko ʻení.
10. Oku lava ke tau maʻu ʻa hono kakato ʻo e ongoongoleleí, kau ai ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé kātoa.

Fakamolemole kae ʻoua naʻa mou siʻaki ʻa e akonaki ko ʻení. Feinga ke ʻoua naʻa fakatoloi ʻa e malí ʻo ka faingamālie. ʻOua naʻa fekumi ki ha hoa ʻoku haohaoá. ʻOku ʻikai ha taha ia ʻe haohaoa. Manatu, ʻoku ʻikai te ke haohaoa koe. Kae kumi ha husepāniti pe uaifi ko ia te mo tupulaki fakataha ki he haohaoá.

ʻOua naʻa fakatoloi hono maʻu ʻo ha fāmilí. Fiemālie ke ke feilaulau pea ʻohake ha fāmili neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻe hoko aí, ʻo ke ʻiloʻi ʻi hoʻo feinga ke ʻohake ho fāmilí, ʻe ʻi ai e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa te ke manatu ki ai ʻa ia te ne fakamālohia mo poupouʻi ho fāmilí ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí.

ʻOku ou ʻiloʻi pē ʻoku faingataʻa ʻa e faleʻi ʻoku ou ʻoatu kiate kimoutolu he pōní. Ki ha niʻihi, ʻe ngali fuʻu faingataʻa ʻaupito ia ke aʻusia. Ka mou kātaki pē ʻo tui, pea ʻalu fakataha ʻa e tui ko ia mo e ngāue. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí kimoutolu fakafoʻituitui mo e ngaahi tūkunga ʻoku mou ʻi aí. Te Ne faitāpuekina kimoutolu. Te Ne tokoni atu ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku totonú mo e holi māʻoniʻoni ʻa homou lotó. Mou fakamolemole ʻo tui.

ʻI hono fakaʻosí, ʻoku ou tui ʻe pehē ʻe hamou niʻihi, “ʻOku ou tui ki he meʻa kotoa ko ia ʻokú ke leaʻakí peá u loto ke muimui ʻeku moʻuí ʻi he ngaahi sīpinga ko ʻení. Ka te u ʻiloʻi fēfē pe ʻoku totonu ʻeku ngaahi filí?”

Te u fie tali atu: Te ke ʻiloʻi ʻi he founga tatau pē ko ia ʻoku maʻu ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí he ʻahó ni ʻa e ngaahi ueʻi ʻo fakahoko ai ʻa e ngaahi fili lahi ʻa ia ʻoku mahuʻingá. Te ke ʻiloʻi ia ʻi he Laumālié.

Te mo ongoʻi ʻa e nonga pea fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié ʻo ne fakapapauʻi atu ʻoku totonu ʻa e ongo ʻokú mo maʻú. ʻE fakahā kiate kimoua ʻa hoʻomo ongoʻi hoʻomo feʻofaʻakí pea mo hoʻomo feʻunga ke hoko ko ha ongo hoa malí, ʻi he founga pē ko ia ʻoku fakamatalaʻi atu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate koe, te u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, ʻa ia ʻe fakamāmaʻi ho ʻatamaí, ʻa ia ʻe fakafonu ho laumālié ʻaki ʻa e fiefia;

“Pea te ke toki ʻiloʻi, pe te ke ʻiloʻi ʻi he meʻá ni, ko e ngaahi meʻa kotoa pē te ke kole kiate aú, ʻa ia ʻoku kau ki he ngaahi meʻa ʻo e māʻoniʻoní, te ke maʻu ia ʻi hoʻo tui kiate aú” (T&F 11:13–14).

ʻOua naʻa mou fekumi ki ha meʻa lahi ange ʻo hangē ko e leʻo ʻo ha mofuike, kae fakafanongo ki he kihiʻi leʻo siʻí. ʻE hoko mai, pea te mou ʻiloʻi ia.

Fakatauange ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá, ʻa e toʻu kei talavou ʻofeina—ʻa kimoutolu ʻa e ngaahi tamaí, ngaahi faʻē, kui tangata, kui fefine mo e kau taki ʻo e Siasí. ʻOku mau ʻofa ʻiate kimoutolu. ʻOku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kimoutolu. Ko hono finangaló ke mou nēkeneka. Ko Hono finangaló ke mou fiefia. Ko Hono finangaló kemou muimui ʻi he sīpinga taʻengata ko ia kuó Ne fokotuʻú.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e ngaaahi moʻoni mahinongofua ko ʻeni mei he langí ʻʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

1. History of the Church, 6:303; toki tānaki atu ʻa e mataʻitohi fakahihifí.

 
© 2008 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy