Ko Hono Fakaava ʻo e Matapā ki he Ngaahi Tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé
Sisitā Julie B. Beck
Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • Māʻasi 2, 2008 ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí
Ko ha faingamālie lelei ʻeni ke lea atu ai kiate kimoutolu, ko ha toʻu tangata fakaʻeiʻeiki naʻe fili ki muʻa pea ʻai e fakavaʻe ʻo e māmaní ke mou omi he kuongá ni ʻo fakahoko ha ngāue mahuʻinga. Kuó u feʻiloaki mo ha tokolahi ʻo kimoutolu lolotonga ʻeku ngāue ʻi he Siasí pea ne u mahuʻingaʻia ʻi hoʻomou ʻatamai potó mo e leleí. ʻOku lava ke u fakakaukauloto atu he taimí ni ʻi hoʻomou fakataha he funga ʻo e māmaní, ʻi he ʻIunaiteti Siteití, Mekisikou, Palāsila mo ha ngaahi fonua kehe ʻi ʻAmelika Tonga ʻo aʻu ki he ʻOtu Filipainí, Siapani, Kōlea, mo e ngaahi fonua lahi ʻi ʻIulope. Kuó u mamata tonu foki ʻi ha heka loli mai hamou tokolahi ʻi he Lepapulika Tominikení, ki he ngaahi fakatahaʻangá.
ʻOku tau ako he Tohi ʻa Molomoná, ko e taimi ʻoku ului ai e toʻu tangata kei tupu haké—ko kimoutolu ia— ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, ʻoku hā ngingila mai leva ʻa e kahaʻú ki he kakai kotoa pē ʻo e ʻEikí. Ka ko e taimi ʻoku ʻikai maʻu ai ʻe he toʻu tangata kei tupu haké ha fakamoʻoní pea ʻikai ke nau fakahoko honau fatongiá, ʻoku kamata leva ke loto foʻi ʻa e kakai matuʻotuʻa mo faivelenga angé (vakai, Mōsaia 26:1—4; vakai foki, 1 Nīfai 8:23). ʻOku ou fakamālō atu he tuʻunga lelei ʻo e moʻuí ʻoku mou aʻusiá pea mo e kahaʻu lelei ʻoku mou ʻomi kaite au mo ha niʻihi tokolahi kehe.
Ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni ai he pōní ko ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Ka ne taʻeʻoua e fakamoʻoni ko iá, he ʻikai hano ʻaonga ke toe hoko atu ʻemau lea kiate kimoutolú. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku mou maʻu ha tui mālohi ki heʻetau Tamai Fakahēvaní pea mo e Fakamoʻuí pea mo e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní he ka ne ʻikai pehē he ʻikai ke mou kau mai ki he fakatahá ni. ʻI he taimi ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻoku tau tali kakato ia kae ʻikai ko hono ngaahi konga pē ʻoku feʻunga mo kitautolú. ʻOku tau tui ki he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea mo ia kotoa kuo akoʻi mai ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻOku ou ʻiloʻi ʻi hoʻomou kau mai he pooni mo ha loto tauʻatāina mo faʻa lotú, ʻe fakahā atu ʻe he Laumālié kiate kimoutolu ha ngaahi akonaki fakafoʻituitui mo mahuʻinga.
ʻI heʻeku fakalaulauloto mo lotu ki he ʻEikí ke u ʻilo Hono finangalo ke u leaʻaki he pōní, naʻe faʻa foki ʻeku manatú ki hoku ngaahi fakafotu mo e ʻilamutu ʻe toko 79. Kuó u ʻaʻeva mo hiva fakataha mo kinautolu peá u ongona ʻenau ngaahi fakamoʻoní. ʻOku ou ʻofa ʻiate kinautolu kotoa. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku nau loto kotoa ke fakahoko ha liliu lelei ʻi he māmaní pea ke ʻi ai hano ʻaonga ʻenau moʻuí. Ko e toko uofulu mā ua mei he toko 79 ko iá ko ha kau tāutaha ʻi homou toʻú. ʻI he toko 22 ko iá, ko e toko hongofulu mā taha ʻo kinautolu ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau pea ʻoku teuteu atu mo ha niʻihi kehe ke ngāue fakafaifekau. ʻOku teuteu ha niʻihi ke mali. Kuo ʻosi e ako ʻa ha niʻihi pea ʻoku nau kumi haʻanau moʻui he māmaní. Kuo nau fakahoko pe lolotonga fakahoko ha feinga ako lahi ange.
ʻOku maʻu ʻe hoku ngaahi fakafotu mo e ʻilamutú ni ha ngaahi meʻafoaki makehe, pea kuo aʻusia ʻe hanau niʻihi ʻa e mahamahakí, laveá mo e fakatamakí. ʻI heʻeku ʻilo ko ia ʻoku fakafofongaʻi kimoutolu ʻe hoku ngaahi fakafotú mo e ʻilamutú ʻi ha ngaahi founga lahi, ko ia kuó u teuteu ai e pōpoakí ni ʻi heʻeku fakakaukau kiate kinautolú. Pea ʻi heʻeku fakakaukau kiate kinautolú, ʻoku ou fakakaukau ai kiate kimoutolu. Kuo aʻusia, pea ʻoku lolotonga aʻusia, pe ʻe aʻusia ʻe kimoutolu takitaha ha tuʻunga tatau mo kinautolu. Kuó u feinga ke maʻu ha tataki fakalaumālie ki he founga ʻe lava ke u tokoni ai kiate kinautolu ʻi hono tali ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi fehuʻí, pea ʻi heʻeku fai iá, ʻoku ou ʻamanaki pē te u lava ai ʻo tokoni atu. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu kotoa pē ke tau hoko ko ha foʻi fāmili pē ʻe taha he efiafí ni. Te u lea kiate kimoutolu ʻo hangē ko ha taha ʻofa ʻoku mou faʻē ʻakí.
Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé
Naʻe aʻusia ʻe ʻĒpalahame ʻa e faʻahitaʻu tatau pē ʻo e moʻuí ʻo hangē ko kimoutolú. ʻOku tau ako ki ai ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá: “ʻI he fonua ʻo e kau Kalitiá, ʻi he nofoʻanga ʻo ʻeku ngaahi tamaí, ko au, ʻĒpalahame, naʻá ku vakai ʻoku ʻaonga kiate au ke u kumi ha toe potu kehe ke nofo ai” (ʻĒpalahame 1:1). Naʻe aʻu ki he taimi ke ʻalu atu ai ʻa ʻĒpalahame ʻo kamata ʻene moʻui pē ʻaʻana. Naʻá ne pehē ko ha “tokotaha muimui [ia] ki he māʻoniʻoní” pea naʻá ne loto ke maʻu ha “ʻilo lahi [ange] pea ke hoko ko ha tamai ki he ngaahi puleʻanga lahi, ko ha pilinisi ʻo e melinó” (v. 2). Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha “fiefia mo e melino mo e mālōlō lahi ange”(v. 2) maʻana.
Naʻe fekumi ʻa ʻĒpalahame ki he ngaahi tāpuaki ko iá. Naʻá ne fie maʻu moʻoni kinautolu. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻĒpalahame:
“Pea te u fakatupu ʻiate koe ha puleʻanga lahi, pea te u tāpuakiʻi koe ʻo taʻefaʻalaua, pea ngaohi ke lahi ʻa ho hingoá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea te ke hoko ko e monūʻiaʻanga ki ho hakó ki mui ʻiate koe, koeʻuhí ke nau ʻave ʻi honau nimá ʻa e ngāue mo e Lakanga Fakataulaʻeiki ko ʻení ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē;
“Pea te u tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻi ho hingoá; he ko kinautolu kotoa pē ʻe tali ʻa e Ongoongolelei ko ʻení, ʻe ui ʻa kinautolu ʻaki ho hingoá, pea ʻe lau ʻa kinautolu ko ho hako, pea te nau tuʻu hake ʻo fakamonūʻiaʻi koe, ko ʻenau tamai;
“Pea te u tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻe tāpuakiʻi koé, pea fakamalaʻiaʻi ʻa kinautolu ʻe kapeʻi koé; pea ʻe ʻiate koe . . . pea ʻi ho hakó . . . he ʻoku ou fai kiate koe ha talaʻofa ʻe hokohoko atu ʻiate koe ʻa e totonu ko ʻení, pea ʻi ho hakó kimui ʻiate koe . . . ʻe tāpuekina ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní, ʻio ʻaki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Ongoongoleleí, ʻa ia ko e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻuí, ʻio ʻo e moʻui taʻengatá” (ʻĒpalahame 2:9—11).
Naʻe toe fakapapauʻi mai e fuakava ko iá kiate kitautolu ʻia Siosefa Sāmita ʻi he vahe 132 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (vakai ki he veesi 30—32). Ko e ngaahi tāpuaki ko ʻeni ʻo e fiefia, melino mo ha mālōlō lahi angé, ko e ngaahi tāpuaki ia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fai e ngaahi fuakavá ʻi he temipale māʻoniʻoní pea mo faʻu ha ngaahi fāmili taʻengatá. ʻOku tokoni atu ho tāpuaki fakapēteliaké ʻi hono fakamahino atu hoʻo fehokotaki fakatāutaha mo ʻĒpalahamé.
ʻOku faʻa lea e kau taki ʻo e Siasí ki he kakakai lalahi kei talavoú ʻo fekauʻaki mo e fekumi ki he ngaahi tāpuaki ko iá—ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku toki maʻu pē ʻi hono faʻu ha fāmili ʻoku taʻengatá; ʻOku mou takitaha meaʻi pē ʻoku fakafalala hoʻomou fiefia he kahaʻú, mo hoʻomou fakalakalaka taʻengatá mo e tupulaki ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí he māmaní, ki hoʻomou faʻu ko ia ha fāmili taʻengata ʻoku mālohi mo fiefiá.
ʻI hoʻomou hoko ko ha kāingalotu faivelenga ʻo e toʻu tangata kei tupu haké, ʻoku maʻu ai ʻe hamou tokolahi ha fakamoʻoni ki homou fatongia ke mali mo maʻu ha ngaahi fāmilí. ʻOku mou meaʻi pē he ʻikai ke mou lava ʻo maʻu kakato e ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé ʻo ka ʻikai ke mou mali. Ka he ʻikai mali ha tokolahi ʻo kimoutolu ʻa pongipongi. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ʻiloʻi ʻe hamou tokolahi pe ko hai te mou mali mo iá. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku tau talanoa ai ki he fatongia ke malí, ʻe lava pē ko ʻetau fakatupu ia ha ongoʻi lotoʻita ʻi ha niʻihi koeʻuhí ʻoku ʻikai kau ʻi hoʻomou palaní ʻa e konga ia ko ʻeni ʻo hoʻomou fakalakalaka taʻengatá.
ʻOku ou manatu ai ki ha meʻa ne hoko ki hoku husepānití lolotonga ʻene vaʻinga he timi pasiketipolo ʻa e ako māʻolungá. Ne ʻosi mateuteu lelei e kau vaʻingá pea nau fononga atu ki he fale vaʻinga ʻo e timi te nau taú. Ne nau mateuteu fakatuʻasino mo fakaʻatamai ke ikunaʻi e faʻahi ʻe tahá. Ne nau ʻi he loki teuteú ʻi he ʻosi e lea teuteu ʻa e faiakó. Ne nau iviivi mo lotolahi ʻi heʻenau lele ki he matapā ne hū atu ai ki he malaʻe vaʻingá. Naʻe loka e matapaá ia! Naʻe fepakipaki e kau vaʻingá ʻi heʻenau tuiʻi e matapaá pea holo ai pē honau iví ki muʻa ia ʻoku teʻeki ai ke kamata e vaʻingá.
ʻOku ou tui ko e meʻa ia ʻoku hoko he taimi ʻe niʻihi kiate kimoutolu he taimi ʻoku mau talanoa atu ai ʻo fekauʻaki mo e malí mo e fāmilí. ʻOku mau poupouʻi kimoutolu ke mou loto vēkeveke ki he ngaahi faingamālié ka ko hono moʻoní ʻoku mou ongoʻi hangē ʻoku mou pōpulá. ʻOku ʻikai ke mou fie maʻu ha moʻui ʻoku fakatatali pē mo fifili. ʻOku ʻikai fie maʻu ke mole ʻa e loto fie ngāue mo e vekeveke ʻoku mou maʻú, ʻa ia ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate kimoutolu ke langaʻaki Hono puleʻangá.
Ko ia, tau tokanga taha muʻa ki ha ngaahi meʻa ʻe fā te mou lava ʻo fai he taimí ni. Ko e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻeni ʻe ala tokoni atu ke mou fakaavaʻaki e ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé. Ko e ngaahi ngāue ʻe fā ko iá ko e tokoni ki he niʻihi kehé, vahevahe atu e ongoongoleleí, kau ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, mo e teuteu ki homou kahaʻú.
ʻOku hanga ʻe he ngaahi ngāue kotoa ko ʻení ʻo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko homou takaua. Te nau pukepuke kimoutolu ʻi he feituʻu totonú, fai ʻa e meʻa ʻoku totonú mo e kakai totonú pea vaheʻi kimoutolu ko ha kau muimui ʻo Sīsū Kalaisi. ʻI hoʻomou kau ki he ngaahi ʻekitivitī ko ʻeni ʻe faá mo homou toʻú, te mou fokotuʻu ai ha fetuʻutaki fakakaungāmeʻa pea mou feohi ai, pea ʻe tokoni ia ke mou maʻu ai ha taha ke mou mali mo ia ʻi he temipalé pea faʻu ha fāmili taʻengata.
Tokoni ki he Niʻihi Kehé
ʻUluakí, tokoni ki he niʻihi kehé. Meimei ko e ngaahi taʻu ʻi he toʻu tupú mo e fatutangatá, ko e ngaahi taʻu fakafoʻituitui mālie tahá ia. ʻOku lahi fau ai e ngaahi fili ke faí pea faingofua ai ʻete tokanga pē kiate kitá. Ko e ʻuluaki meʻa pē te u talaatú, ko hano poupouʻi kimoutolu ke mou fakangaloʻi hoʻomou ngaahi fie maʻu pē ʻamoutolú. Mahalo ʻoku totonu ke toe siʻi ange e ngaahi ʻekitivitī fakafiefia ke mou kau ki aí ka mou fekumi ki ha ngaahi founga te mou tokoni ai ke toe faingofua ange e moʻuí ki ha taha kehe.
Ko e founga vave taha ke kumiʻaki ha kaumeʻá, ke maʻu ai e fiefiá, ongoʻi houngaʻiá pea mo maʻu e takaua ʻo e Laumālié, ko haʻo tūʻulutui ʻo fehuʻi ki he ʻEikí, “Ko hai ʻokú ne fie maʻu ʻeku tokoní he ʻaho ní?” pea kamata leva hoʻo tokoní.
Ne ʻikai fuoloa mei heni ʻeku sio ʻi ha foʻi heleʻuhila ʻo kau ki ha ongo tangata ne na nofo ʻi ʻIngilani he ngaahi taʻu ʻo e 1800. Naʻe fai ʻe he ongo tangatá ni e fehuʻi ko iá, “Ko hai nai ʻokú ne fie maʻu ʻeku tokoní?” Ne na mamata tonu he haʻahaʻa fakamamahi ʻo e fefakatauʻaki ʻo e kau hopoaté peá na maʻu ai e foʻi fakakaukau ko ia te na lava ʻo liliu e māmaní ʻaki hano fakangata e fefakatauʻaki ʻo e kau hopoaté. Ko ha ngāue mātuʻaki faingataʻa moʻoni ʻeni. ʻOku ʻuhinga ia te na liliu e tuʻunga fakapaʻanga ʻo hona fonuá, ʻikai ngata aí ka mo ʻenau tui fekauʻaki mo e tafaʻaki fakasōsialé mo e moʻui maʻá foki. Ka naʻe pehē ʻe he ongo tangatá ni, “Te ta lava ʻo fai ʻeni!” Ne na fakaʻosi ʻaki ʻena pehē ʻokú na fuʻu kei iiki pea ʻikai ke na ʻamanaki te na lava ʻo fai ia! Naʻe feʻunga mo ha taimi lahi ke fakaʻosi e ngāué ni, ka ne na iku fakahoko ai ha tokoni lahi ki he faʻahinga ʻo e tangatá.
ʻI he ʻahó ni, ʻi he fonua kotoa pē he māmaní, ʻoku ʻi ai ha ngaahi ngāue mahuʻinga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ki ai homou iví mo hotau potó. ʻOku lahi ha ngaahi kolo mo ha paʻake ke fakamaʻa he funga ʻo e māmaní. ʻOku fie maʻu ke langa ha ngaahi ʻapiako mo ha nofoʻanga moʻó e kau tukuhāusiá pea fakangāueʻi ai ha kakai fietokoni. ʻOku fie maʻu ke muimui e ngaahi puleʻangá ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni oku totonú. ʻOku mou maʻu ʻa e mālohinga fakaʻatamai, fakaeloto mo fakatuʻasino ke fai e ngaahi meʻá ni.
Kuo lahi ha ngaahi ngāue mahuʻinga he hisitōliá ne takimuʻa ai ha kakai kei talavou. ʻE lava ke mou ngāue fakafoʻituitui pē pe ngāue ʻo fakatatau mo homou ngaahi uiuʻí—kulupu ʻo e kau tāutahá, fakakulupu fakauooti mo fakaʻinisititiuti pea pehē ki he Fineʻofá mo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí; ʻe lava ke mou fai ha liliu lelei ʻi he māmaní. ʻOku lahi fau ha ngahi faingamālie ke tokoni ʻe maʻu ofi pē ki ʻapi, ʻi homou ngaahi fāmilí mo e uōtí. ʻOku mou ʻi he taʻu motuʻa mo e matuʻotuʻa feʻunga ke takimuʻa ʻi hono palani mo fakahoko e faʻahinga ngāue ko ʻení. ʻOku mou ʻiloʻi foki e founga ke maʻu ʻaki ha ngaahi tali ki he ngaahi lotú ke mou ʻiloʻi ai e finangalo ʻo e ʻEikí.
ʻI hoʻomou vakai atu ki tuʻá, ʻe tākiekina kimoutolu ʻe he Laumālié ʻi he ngaahi fili kotoa pē ʻo e moʻuí he ʻoku takaua maʻu pē ʻa e Laumālié ia mo e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní. He ʻikai faingataʻa ke mou maʻu ha feituʻu ke tokoni ki ai. Lolotonga hoʻomou ngāue mo homou toʻú, te mou fakatupulaki ai e feohi fakakaungāmeʻa mo fakasōsiale leleí. Pea tuʻunga ʻi hoʻomou feohi mo e fetuʻutaki ko iá, ʻe malava ai ke maʻu hao mali pea faʻu ai mo hao fāmili taʻengata.
Vahevahe Atu e Ongoongoleleí
Uá, vahevahe atu e ongoongoleleí. ʻOku fonu e māmani ko ʻení he kakai ʻoku teʻeki ai ke nau ʻilo ki he ongoongoleleí. Kuo teuteuʻi makehe kimoutolu ke tokoni ki hono tufaki ʻo e anga māʻoniʻoní mo e moʻoní ʻi he māmaní.
ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ne nau kau he kau fuofua faifekau ke fakaʻaongaʻi e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Ko ia ko kinautolu ʻoku teuteu ke ngāue fakafaifekaú ʻoku totonu ke nau kau he kau faifekau feʻunga taha kuo ʻiloa ʻi he māmaní. Ko e niʻihi ko ia ʻoku teuteu atu ke ngāue fakafaifekaú, ʻoku nau ʻi ha tuʻunga lelei ange mei ha toe toʻu tangata ke nau ngāue mei he ʻuluaki ʻaho pē ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú. Koeʻuhí ko e faingamālie kuo mou maʻu ʻo aʻu mai ki he tuʻunga ko ʻení, ʻoku totonu ke mou aʻu ki aí kuo mou ʻosi mateuteu ke ngāue leva. ʻOku totonu ke mou ʻiloʻi e founga ke mou feʻunga mo maʻu ai e tokoni ʻa e Laumālié. Pea ko kinautolu foki ʻoku nau ʻiloʻi e founga ke ngāue mālohi ai he ʻaho kotoa peé, ʻoku nau fiefia ange kinautolu lolotonga ʻenau ngāue fakafaifekaú. Ne u fiefia ʻaupito hono lau e ngaahi tohi mei hoku ngaahi fakafotu mo e ʻilamutu ʻoku ngāue fakafaifekaú, ʻi heʻenau fakamatalaʻi mai e ngaahi faingataʻa mo e faingamālie makehe ʻoku maʻu heʻenau ngāué. ʻOku longomoʻui mo fakafiefia ʻenau tohí. ʻOku nau tohi ʻo kau ki honau misioná ʻo hangē ko e meʻa lelei taha ia kuo nau aʻusia he moʻuí.
Kuo pau ke kei maʻu pē ʻa e ongoʻi vela māfana ʻo hono malangaʻaki ʻo e ongoongoleleí hili e ngāué pea he ʻikai foki loto ʻa kimoutolu kau faifekau leleí ke mole atu ʻa e ngaahi poto ʻoku mou maʻu ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Koeʻuhí ʻoku teʻeki ai ke mou mali pea teʻeki ai hamou fatongia ke tokangaʻi ha fāmili, ʻoku mou ʻi he tuʻunga lelei tahá ai ke hokohoko atu hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. ʻOku mou takitāuhi ha kaungāmeʻa pe kāinga ʻoku teʻeki ului ki he ongoongoleleí pea ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. Meimei ko e uooti mo e kolo kotoa pē ʻi he Siasí ʻoku ʻi ai hanau kakai kuo ʻikai ke nau toe haʻu ke fakafoʻou ʻenau ngaahi fuakavá he houalotu sākalamenití, koeʻuhí ko ha faʻahinga ʻuhinga. ʻOku mahuʻinga hoʻomou tokoní ki hono fakafoki mai kinautolú. ʻI homou ngaahi uiuiʻí, ʻi hoʻomou hoko ko e ngaahi kaungāmeʻá, pe ko e niʻihi fakafoʻituituí, te mou lava ai ʻo fakahoko ha founga ʻe ʻaonga ange ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí pea fakamālohia ai ʻa kinautolu ʻoku māmālohí.
Ne u mātā ha sīpinga ʻo e faʻahinga ngāue fakafaifekau ko ʻení he taimi ne u kei siʻi ai ʻi Palāsilá ʻi he palesiteni fakamisiona ʻeku tamaí. Hili ha ngaahi uike siʻi mei he ʻosi ʻa ha sisitā pē mei Palāsila, naʻá ne talaange ki heʻeku tamaí ʻoku ʻikai ke ne tui ʻe ʻi ai hano fāmili siasi he kahaʻú he ʻoku ʻikai ha kau tangata siasi hono koló ke ne mali mo ia.
Naʻe talaange ʻe heʻene palesiteni fakamisiona, “Ko e toki ʻosi pē ʻeni hoʻo ngāue fakafaifekau ʻo ke akoʻi mo fakaului ai e kakaí ki he ongoongoleleí. Naʻá ke hoko ko ha faifekau lelei?”
Naʻá ne tali ange, “ʻIo!”
“ʻOkú ke kei maʻu ʻa e poto mo e Laumālie ke vahevahe atu e ongoongoleleí?”
Naʻá ne toe tali ange, “ʻIo!”
“ʻOku ou fokotuʻu atu ai ke ke foki ki ho koló. ʻAlu ki he ngaahi feituʻu ʻoku maʻu ai ha kakai kei talavou lelei mo moʻui tāú. Kumi ha tangata ʻoku fotu mai ʻo hangē ha faifekau pe pīsope he kahaʻú. Hoko ko hano kaumeʻa pea vahevahe ange ki ai ʻa e ongoongoleleí mo fakaului ia. Kapau te ke fai ʻeni te ke lava ʻo maʻu ha tangata ke mo mali.”
Ko e meʻa pē ia ne fai ʻe he sisitaá. Naʻá ne fetaulaki mo ha tangata ʻi hono koló naʻe moʻui taau mo angalelei. Naʻá na kaumeʻa peá ne vahevahe ange ki ai ʻa e ongoongoleleí pea naʻe papitaiso ia. Hili iá, ne tupulaki ʻo toe lahi ange ʻena feʻofaʻakí peá na mali ʻi he temipalé. Naʻá ne hoko ko ha pīsope mo ha palesiteni fakasiteiki mo ha palesiteni fakamisiona pea mo ha palesiteni temipale!
Ko ia hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku ʻikai ko ʻeku talaatú ko ha founga mana ʻeni ke kumi ʻaki ha husepāniti pe uaifí. Ka mou manatuʻi muʻa, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he taʻahine Palāsila ko ʻení, kuo toutou naʻinaʻi mai ʻa e kau palōfitá ke mou feinga ke mali pē mo ha mēmipa moʻui taau ʻo e Siasí. Ne u ʻoatu ʻa e talanoá ke fakatātaaʻi ʻaki ko e taimi ʻoku hokohoko atu ai hoʻo vahevahe ʻo e ongoongoleleí hili hoʻo ngāue fakafaifekaú, te ke lava ʻo maʻu ai ha ngaahi kaungāmeʻa moʻui taau te mou lava ʻo ʻinasi fakataha ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí pea ʻe lava ke kau atu e kāingalotu foʻou ko iá ki he niʻihi ʻe malava ke hoko ko hamou mali.
Kapau te mou faʻa lotu pea fokotuʻutuʻu lelei kimoutolu ʻi homou ngaahi uiuiʻí ʻi ha ngaahi kulupu ko e kakai lalahi teʻeki mali, ngaahi kulupu fakauooti mo fakaʻinisititiuti, pea pehē ki he Fineʻofá mo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻe lava ke mou palani mo fakahoko e ngaahi ʻekitivitī ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻo fakatatau mo e tataki ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku mou ʻi he taʻu motuʻa mo e tuʻunga matuʻotuʻa feʻunga ke mou takimuʻa ʻi hono palani mo fokotuʻutuʻu e faʻahinga ʻekitivitī ko ʻení. ʻOku fie maʻu ʻe he Siasí homou iví ʻi he ngāue mahuʻingá ni. ʻOku tokolahi fau e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku nau fie maʻu e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí pea ʻoku teʻeki ke nau ʻiloʻi e moʻoní. ʻOku mou maʻu e taukei mo e fakamoʻoni ke vahevahe atu e ongoongoleleí. ʻOku mou maʻu e taukei mo e fakamoʻoni ke ʻunuakiʻi ki muʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. Te mou ʻiloʻi foki e founga ke maʻu ʻaki e tali ki he ngaahi lotú ke mou ʻilo ai ki he finangalo ʻo e ʻEikí.
ʻI hoʻomou vahevahe ʻa e ongoongoleleí, te mou kau fakataha mo e Laumālié ke ne tataki kimoutolu ʻi he ngaahi fili mahuʻinga ʻoku mou faí he ʻoku tau feohi mo e Laumālié he taimi ʻoku tau faiako mo fakamoʻoni ai ʻo kau ki he moʻoní. Lolotonga hoʻomou vahevahe ʻa e ongoongoleleí ki homou toʻú, te mou faʻu ai ha fetuʻutaki fakakaungāmeʻa ʻoku leleí pea aʻusia ha ngaahi meʻa fakasōsiale mahuʻinga. Pea tuʻunga ʻi he lahi ange hoʻomou feohí mo e anga fakakaungāmeʻa ko iá pea mou ngāue fakataha mo e Laumālié, ʻe lahi ange ai ʻa e faingamālie ke maʻu hamou hoa pea faʻu hamou fāmili taʻengata.
Kau ʻi he Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí
Tolú, kau ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. Ko e kakai totonu taha pē kimoutolu kuo teuteuʻi ke kau atu ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.
ʻI hoʻomou kei ʻi he talavoú mo e finemuí, naʻe ʻoatu ai ha tukupā ke mou ngāueʻi ʻa e Fatongia ki he ʻOtuá mo e Fakalakalaka Fakatāutahá. ʻOku mou manatu ki he fanga kiʻi tohi ko iá ʻoku hā ai e ʻīmisi ʻo e temipalé. ʻOku makatuʻunga ia ʻi hono fili ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e temipalé ke hoko ko e fakaʻilonga moʻó e toʻu tupu ʻo e Siasí. Kau fafine, kapau ne mou maʻu ʻa e mētalí, ʻoku kei hoko nai e temipalé ko ha sīpinga ʻi hoʻo moʻuí? ʻOkú ke kei taumuʻa pē nai ki he temipalé? Kau tangata, ʻoku mou fai nai e meʻa tatau pē?
ʻOku mou meaʻi pē kuo laui senituli e mate ʻa ha kakai tokolahi ka naʻe teʻeki ke nau ʻilo ki he ongoongoleleí. Ko e kakai ko iá ko hamou kāinga ofi pe mamaʻo. ʻOku nau tatali mai ke mou fai e fekumi ʻoku fie maʻú ke fakafehokotaki homou ngaahi fāmilí pea fakahoko maʻanautolu ʻa e ngaahi ouau fakamoʻuí.
ʻOku tokoni ʻa e ʻilo fakatekinolosiá ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku mahino pē ko ha toʻu tangata makehe kimoutolu kuo teuteuʻi ʻaki e talēniti ʻo e ʻilo fakatekinolosiá ke fai e ngāué ni. Naʻe maʻu ʻe heʻeku kuifefine ko Sisitā Bangerter ha fakamoʻoni mālohi pea mo ha ongoʻi vilitaki ke ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, lolotonga ʻene fakatahatahaʻi ha ngaahi hingoa fakafāmili ʻe 25,000 naʻe pau ai ki ne hiki nima pē ʻa e ngaahi hingoá ki he fōmú. Naʻá ne mei houngaʻia moʻoni ke maʻu ha polokalama fakakomipiuta ke tokoni ange ke toe tonu mo lelei ange ʻene ngāué. Kuó ne maʻu he taimí ni ha kakai kei talavou mohu talēnitiʻia ʻe toko lauafe ʻi hono hakó te nau lava ʻo tokoni kiate ia mei he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí. ʻOku fie maʻu ʻe homou fāmilí ʻa hoʻo tokoní. ʻOku fie maʻu ʻe homou uōtí pe koló ʻa hoʻo tokoní ʻi he ngāue mahuʻingá ni.
ʻOku lahi ha ngaahi temipale he māmaní ʻoku ʻikai fuʻu femoʻuekina. Kuo talaʻofa mai e ʻEikí ke fakatō ki homou lotó ʻa e ngaahi talaʻofa ne fai ki he ngaahi tamaí pea ke fakatafoki homou ngaahi lotó ki he ngaahi tamaí, ke ʻoua naʻa fakaʻauha ʻo ʻosiʻosinga mālie ʻa e māmaní ʻo ka Ne ka haʻu (vakai, T&F 2:2—3). Ko hoʻomou taukei fakatekinikalé ko ha konga pē ia ʻo hono fakahoko e kikité ni pea ʻoku ou fakatauange te mou ongoʻi e fie maʻu vivili ko ia ke fai ʻa e ngāué ni. Naʻe fāʻeleʻi mai kimoutolu he kuonga ko ʻení ke fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.
ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi tāpuaki fakafoʻituitui ʻoku mou maʻu ʻi hono fai ʻo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. Ko e taha ʻo kinautolu ko hoʻomou feʻunga ko ia ke maʻu ha lekomeni temipale, ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai hoʻomou taau ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. Ko e lekomeni temipalé ko ha fakaʻilonga ia ʻo e talangofua. ʻI he taimi ʻoku mou kau atu ai mo homou toʻú ki he ngāué ni, ʻoku mou ʻiloʻi foki ʻoku nau moʻui taau.
ʻOku ʻi ai ha talanoa fakafāmili motuʻa ʻokú ne fakatātaaʻi mai ʻa hono mahuʻinga ʻo e lekomeni temipalé. ʻI he taimi naʻe kei hoko ai ha taha ʻo hoku ngaahi tokouá ko ha tokotaha lahi kei talavou teʻeki malí, naʻá ne hulohula he pō ʻe taha mo ha tangata naʻá ne toe fie ʻilo lahi ange ki ai. ʻI heʻene foki mai ki ʻapí naʻá ne talanoa ki he fineʻeikí ʻo fekauʻaki mo e tangatá. Naʻe momou pē ʻeku faʻeé mo ne pehē ange he ʻikai ke tau lava ʻo tala pe ʻoku lelei ha tangata ʻi he foʻi hulohula ʻataʻatā pē mo iá.
Naʻe tali ange ʻe hoku tokouá, “ʻOku ʻi ai ʻene lekomeni temipale ko ia ʻoku pau pē ko ha tangata lelei ia.”
Naʻe fehuʻi ange ʻe he fineʻeikí, “ʻOkú ke ʻilo fēfē ʻoku ʻi ai haʻane lekomení? Naʻá ke ʻeke ange lolotonga hoʻomo hulohulá, ‘ʻOku ʻi ai koā haʻo lekomeni?’”
Naʻe kata pē hoku tokouá mo pehē ange, “ʻIkai, ka naʻá ne talamai ʻokú ne palani ke ʻalu ki he temipalé ʻa pongipongi mo hano hoa faifekau, ko ia kuo pau ke ʻi ai haʻane lekomeni ke ne lava ʻo fai ia.”
Naʻe fehuʻi ange leva ʻeku faʻeé, “He ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ia?”
Naʻe tali ange ʻe hoku tokouá, “Kapau te u ʻilo ʻoku ʻi ai ha lekomeni ʻa ha tangata ʻoku ou ʻiloʻi ai ʻokú ne tauhi e Lea ʻo e Potó, ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú ne totongi ʻene vahehongofulú, ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú ne ʻalu ki heʻene ngaahi fakatahaʻangá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi hono lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú ne poupouʻi e kau taki ʻo e Siasí, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻene fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻOku ou fie kamataʻaki ʻa e lekomení ke hoko ko e fakavaʻe ʻo ha faʻahinga fetuʻutaki pē te u fai pea toki hoko atu mei ai. ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha lekomeni ʻa ha tangatá, ʻoku lahi leva ha ngaahi fehuʻi ia ʻe ʻikai toe fie maʻu ke u fai.”
Ne hanga ʻe ha fakahinohino kimuí ni mai mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo fakamaʻalaʻala mai e tuʻutuʻuni fekauʻaki mo hono maʻu ʻo ha lekomeni temipalé pea pehē ki he ʻenitaumení. Naʻe toe tala mai ai ko hono maʻu ko ia ʻo ha ʻenitaumeni fakatemipale ʻo ha taha, ko ha meʻa mamafa ia ʻoku totonu ke toki foaki pē kiate kinautolu kuo mateuteu kakato mo matuʻotuʻa feʻunga ke tauhi e ngaahi fuakava ʻoku fai aí. Naʻa nau toe fakamamafaʻi mai foki ai ko e kakai kei talavou ko ia ʻi honau taʻu uofulu tupú ʻoku teʻeki ke nau maʻu ha uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú pe fakamaʻu ke mali ʻi he temipalé, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa fakaongoongoleleiʻi kinautolu ke maʻu honau ʻenitaumeni fakatemipalé. Ka ʻe lava ʻe he mēmipa kotoa pē ʻoku taʻu 12 pe lahi ange aí ʻo maʻu ha Lekomeni Fakangatangata ke ne fai papitaiso ai maʻá e kau pekiá.1
Ko kimoutolu ko ia ʻoku ʻikai moʻui taau he ʻahó ni ke maʻu ha lekomeni temipalé, ʻoku totonu ke mou ngāue mo hoʻomou pīsopé pe palesiteni fakakoló ke fakafeʻungaʻi kimoutolu ke maʻu ha lekomeni he vave tahá. ʻOua muʻa naʻá ke hala ʻi he kiʻi laʻi pepa mahuʻinga ko ʻení. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻoni ʻa e Fakaleleí pea ʻe lava ke fakamolemoleʻi e ngaahi angahalá ʻi ha fakatomala totonu.
Te mou lava pea ʻoku totonu ke mou ʻai ke femoʻuekina maʻu pē ʻa e ngaahi temipalé. Ko e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, ko ha ngāue ia ʻamoutolu ke fakahoko. ʻOku fakafalala atu ha ngāue lahi kiate kimoutolu! ʻOku fie maʻu ʻe he Siasí homou iví ki he ngāue mahuʻingá ni. Te mou lava ʻo fakahoko ha meʻa lahi ʻaki homou iví mo e taukeí.
ʻI hoʻomou fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, kuo pau ke mou maʻu ai e Laumālié ke fakanonga kimoutolu ʻi homou ngaahi faingataʻá mo tataki kimoutolu ʻi he ngaahi fili mahuʻinga kotoa pē te mou faí. ʻI hoʻomou fakahoko fakafoʻituitui ʻa e ngāué ni ʻi he kulupu fakauōtí pe ʻinisititiutí pea mo e Fineʻofá mo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, te mou fokotuʻu ai ha feohi fakakaungāmeʻa ʻoku leleí mo aʻusia ha ngaahi meʻa fakasōsiale mahuʻinga. Pea tuʻunga ʻi he lahi ange hoʻomou feohí mo e anga fakakaungāmeʻa ko iá, pea mou ngāue fakataha mo e Laumālié, ʻe lahi ange ai ʻa e faingamālie ke maʻu hamou hoa pea faʻu hamou fāmili taʻengata.
Teuteu ki Homou Kahaʻú
Faá, teuteu ki homou kahaʻú. ʻOku mou ʻi he faʻahitaʻu makehe ʻo e moʻuí. ʻOku totonu ke mou teuteu atu ki ha ngaahi fatongia mo e tufakanga ʻo e kahaʻú. ʻE tuʻo taha pē e fou mai ʻa e faʻahitaʻu ko ʻení. Tali lelei ia! Fiefia ai!
ʻI he kahaʻú, ko ha konga lahi ʻo kimoutolu ʻe hoko ko ha ngaahi husepāniti mo e uaifi. Te mou hoko ko ha ngaahi tamai mo e faʻē. Te mou hoko ko ha kau takimuʻa mo ha kau faiako ʻi he Siasí. Te mou hoko ko ha kau ngāue totongi mo ha kau pule ngāue. ʻOku mou teuteu atu nai ki he ngaahi fatongia ko ʻení?
ʻOku kau atu hamou tokolahi ki ha ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e ako fakaʻatamaí. Kuo toutou naʻinaʻi mai e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, ke mou ako ki he lahi taha te mou lavá. ʻOku mou moʻui ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ai e ʻilo fakatekinikalé mo fakaonopōní. ʻE tokoni atu e ako fakaʻatamaí ki hoʻomou langa e puleʻanga ʻo e ʻEikí mo tauhi homou fāmilí he kahaʻú. Koeʻuhí ko hono mahuʻinga ʻo e akó ki he toʻu tangata kei tupu haké, ko ia naʻe fokotuʻu ai e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú pea ʻoku tokoni ia ki ha kakai kei talavou ʻe toko 30,000 tupu ʻi he funga māmaní. Naʻe tokoni lahi foki e Siasí ki he ngaahi ʻInisititiuti Fakalotu he funga ʻo e māmaní pea pehē ki ha ngaahi ʻapiako mo e ʻunivēsiti lelei ʻo e Siasí. ʻOfa pē ʻoku mou muimui ki he naʻinaʻi fakapalōfita ko ia ke maʻu e ako fakaʻatamai mo fakangāue ko ia te mou lavá.
Ko e moʻoni te mou lava lelei ange ʻo ngāue ʻi he Siasí mo langa hake e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻo kapau ʻoku ʻi ai haʻamou ngāue lelei. ʻE hoko ʻa e ngaahi faʻeé mo e ngaahi tamaí ko ha mātuʻa lelei ange ʻo kapau naʻa nau ako mo ʻilo ki he founga ke fakaleleiʻiʻaki e ngaahi palopalema fakafāmilí mo levaʻi fakapotopoto honau ngaahi ʻapí.
ʻOku ʻi ai ha kakai fefine ʻiate kimoutolu ʻoku mou lolotonga filí ni pe ʻoku totonu ke mou mali pe kumi ha ngāue. ʻOku mou poto mo taau pea maʻu mo ha ngaahi faingamālie naʻe ʻikai aʻusia ʻe hoʻomou ngaahi kuifefiné. Kuo teʻeki ai ha taimi ʻe vivili ange ai e fie maʻu ko ia ke maʻu ha mataʻitohi mo fai ha meʻa ʻilonga ʻi he māmaní. Ka ʻoku ou fakatauange te mou manatuʻi maʻu pē e ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé ʻi hono fai hoʻomou ngaahi filí.
ʻOku totonu ke mahino ki he kakai fefine Siasí, neongo pe ko e hā hono tokolahi ʻo e kakai ʻoku nau ʻomi ke tokoni kiate kinautolu ʻi ʻapi mo ʻenau fānaú, he ʻikai ke nau lava ʻo tekeʻi ki ha taha kehe honau tefitoʻi fatongia ko e tokotaha fai lehilehiʻi mo faiako ʻuluaki kinautolu ʻi honau ngaahi fāmilí. ʻE hanga maʻu pē ʻe he tuʻunga fakafaʻeé ʻo fakaongosiaʻi ha taha kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa hono fāmilí. ʻI hoʻomou hoko ko ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá kuo mou fai ha fuakava mo Iá, ʻoku mou takitaha fataki ai e vaeua ʻo e fatongia mahuʻinga mo taʻeueʻia ko ia ʻo fafiné, ki hono fakahoko e palani ʻa e ʻEikí.
ʻOku mou takitaha maʻu ʻa e tauʻatāina ke filí ke lotu mo fili ʻi he loto fakatōkilalo ʻa e founga ke fai ki hoʻomou ngāue maʻuʻanga paʻangá. ʻOku ʻi ai ha nunuʻa ʻo e fili kotoa pē. He ʻikai ke ke lava ʻo maʻu mo fakahoko e meʻa kotoa pē. Kuo pau ke ke fili mo manatuʻi maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku taʻengata honau mahuʻingá. ʻOfa pē ʻe mahino kiate kimoutolu ʻoku ʻikai ha ngāue maʻuʻanga paʻanga ia ʻe fakalata. ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa ʻoku haʻu fakataha mo e ngāue paʻanga kotoa pē. Ko e ngaahi fili lahi ʻoku ala maʻu he māmaní he ʻaho ní, ʻoku nau feʻauʻauhi kinautolu mo e ngaahi taumuʻa pea mo e fatongia taʻengatá. ʻOku lahi ha ngaahi fili ke fai te nau ala fakalotoa koe ke fakatoloi pe fakangatangata pē ʻa e tokolahi ʻo e fānau ʻi homou fāmilí. ʻOku lahi ha ngaahi fili ia te ne kaihaʻasi meiate kimoutolu ʻa e taimi mo e ivi mahuʻinga ʻoku fie maʻu ke tokangaʻi ʻaki homou malí, fānaú pea mo homou ngaahi fatongia ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí. Ko e ngaahi fili ko ʻení ko e meʻa pē ia ʻaʻau mo e ʻEikí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho lotó mo e tūkunga makehe ʻokú ke ʻi aí.
Ko e tokolahi ʻo kimoutolu he haʻofangá ni te mou mali ha ʻaho. ʻI he faʻahitaʻu teuteu ko ʻení, ʻoku mou fakatupulaki nai mo fekumi ki he ngaahi ʻulungāanga fisifisimuʻa ʻoku totonu ke maʻu ʻe ha hoa taʻengatá?
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī he ngaahi taʻu kuo hilí ki he kakai tangatá: “Ko ha fili faingataʻa moʻoni ia ʻe fai ʻe ha taʻahine ʻe mali mo koe. He te ne foaki e kotoa ʻene moʻuí ki he talavou te ne mali mo iá. ʻE fakafalala lahi e toenga ʻo e moʻui ʻa e taʻahiné ki he talavou ko iá.”2
Kau tangata, ʻoku mou hoko nai ko e faʻahinga tangata ʻe ala fili kuikui ai ha taʻahine?
Kau fefine, te u fai atu e fehuʻi tatau pē kiate kimoutolu. ʻE foaki ʻe he tangata te mo malí ʻa ʻene moʻuí koeʻuhí ko koe. ʻI he vahe 25 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe fai ai ʻe he ʻEikí ha faleʻi lelei ki he ngaahi uaifí ke nau hoko ko ha “fakafiemālie . . . ki ho husepānití . . . ʻaki ʻa e ngaahi lea fakafiemālie, ʻi he laumālie ʻo e angamalū” (T&F 25 :5). Ko ha faʻahinga fefine pehē nai koe? ʻE makatuʻunga e fiefia ʻa e tangata te mo malí ʻi hoʻo takiekina ia ke fiefiá.
Ko e tokolahi ʻo kimoutolu kuo mou ʻosi maʻu ha taha ʻoku mou manako ai, faitatau ʻa homo ʻulungāangá peá ke fakaʻofoʻofaʻia ʻi hono ʻulungāangá, kae mahalo ʻokú ke manavasiʻi ke fai ha tukupā mo kinautolu he ʻokú ke fifili pe te ke maʻu nai ha taha lelei ange ʻapongipongi pe uike kahaʻú pe taʻu foʻoú.
Koeʻuhí ʻoku mahuʻinga fau e fili ko ʻení, ko ia ʻoku hohaʻa ai hamou tokolahi ke fai ha fili ʻoku totonú. ʻOku ʻikai fuʻu tokoni foki e ngaahi sīpinga ia ʻoku ʻomi he ngaahi heleʻuhilá mo e ngaahi tohí ki he founga fili malí. ʻOku nau faʻa fakafōtunga mai e fili ko ʻení ʻo hangē ha meʻa pē ne tupukoso pe ko ha faimana. ʻOku faʻa tōtuʻa hono ʻafaʻi mai ʻo pehē ko hano toki maʻu pē ia ʻo hoto fiká.
Naʻe lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo fekauʻaki mo e tokotaha haohaoa moʻoni ko iá ʻo ne pehē, “Ko ha foʻi talanoa faʻu pe fakangalingali pē ʻa e pehē ia ko hoto fiká pē ia; pea neongo ʻoku fekumi ʻa e talavou mo e finemui kotoa pē ʻi he faivelenga mo e faʻa lotu ke maʻu ha taha ʻokú na faitatau mo hoihoifuá, ko e moʻoni ʻe lava ke maʻu ʻe ha faʻahinga tangata lelei pe fefine lelei kotoa pē ʻa e fiefiá mo ha nofo mali lelei ʻo kapau ʻokú na loto fiemālie ke feilaulau ke maʻu ia.”3
Kuo ʻomi ʻe he kau palōfitá ha ngaahi fakahinohino fakalaumālie ke tokoni atu ʻi hono kumi ho malí. Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni ʻi he taʻu e uofulu kuo hilí ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻoku totonu ke fekumi ki ai e kakai tangatá. Pea ʻoku kei moʻoni pē ʻa ʻene ngaahi leá:
“ʻE ngaahi tokoua, ʻoua naʻá ke ʻamanaki atu ʻe haohaoa hoʻo fili hao hoá. ʻOua te ke filifili pea ʻikai ke ke fakatokangaʻi ai e ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga taha ʻo ha taʻahine, ʻa ia ko ʻene maʻu ha fakamoʻoni mālohi, moʻuiʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, tupu ʻi ha ʻapi ʻofa, fie hoko ko ha faʻē ʻi Saioine mo ne poupouʻi koe ʻi ho ngaahi fatongia fakataulaʻeikí. . . .
“Pea ko ʻeni e meʻafua lelei ʻe taha ke ke ʻilo ʻaki pe ko e tokotaha totonu ia ke mo malí: ko e taimi ko ia ʻokú mo feohi aí, ko e ngaahi fakakaukau fakaʻeiʻeiki tahá pē nai ʻoku ʻi ho ʻatamai, ʻokú ke feinga nai ke ke ngāue ʻi ho lelei tahá, ʻokú ke fakaʻamu nai naʻá ke toe lelei ange he tuʻunga lolotongá?”4
Tau fanongo angé ki he naʻinaʻi ʻa Palesiteni Hingikelī ki he kakai fefiné: “Ko hoʻo fakaʻamú ke maʻu e tangata haohaoa ko iá. Ka kuo teʻeki ai ke u sio au ki ha tangata haohaoa. Moʻui ʻi ha tuʻunga ʻoku māʻolungá, kae ʻoua ʻe fuʻu māʻolunga hoʻo sió telia naʻa hē ai hoʻo vakaí mei hoʻo taumuʻá. Ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ke ne ʻofa ʻiate koe, ke ne fakaʻapaʻapaʻi mo fakalāngilangiʻi koe, ke ne mātuʻaki faitotonu kiate koe mo ʻoatu ke ke tauʻatāina ke fakahaaʻi hoʻo fakakaukaú mo fakatupulaki ho ngaahi talēnití. He ʻikai ke ne haohaoa, ka ʻo kapau ʻoku angaʻofa mo fakaʻatuʻi, mo ne ʻiloʻi e founga ke ngāue ai ke maʻu ha moʻuí, pea faitotonu mo loto-tui, he ʻikai hala hoʻo filí pea te ke fiefia lahi ʻaupito.”5
Tuku angé ke u fehuʻi atu: kapau te ke mali ʻa pongipongi, ʻokú ke mateuteu nai ke hoko ko ha mali lelei? Te ke ʻomi nai ki hoʻo nofo-malí ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei te ke hoko ai ko ha mali leleí? Ko ha tokotaha fetuʻutaki lelei nai koe? Ko ha tokotaha lelei nai koe ʻi he vete palopalemá? ʻOkú ke maʻu nai e ngaahi taukei ke faʻu ʻaki ha ʻātakai lelei ʻi ʻapi ke lehilehiʻi ai e fānaú? ʻOku feʻunga nai e tui, ʻamanaki lelei mo e ʻofa faka-Kalaisi ʻokú ke maʻú ke faʻu ʻaki ha nofo-mali ʻe tuʻuloa he kahaʻú?
Kau tangata, tuku muʻa ke u lea mahino atu ʻo hangē haʻamou faʻeé, pea ʻoku ou fakatauange pē ʻe mahino kiate kimoutolu he ʻikai ha fefine moʻui taau ia ʻe saiʻia he fō ʻulí, tōʻonga moʻui fakapalakuú pe fakalālāfuaʻá. ʻIo, ʻe ʻofaʻi koe ʻe ha fefine angatonu ʻo makatuʻunga ʻi hoʻo fakakaukaú mo ho lotó, ka te ne houngaʻia lahi ange ʻi hoʻo feinga fakamātoato ko ia ke fakahaaʻi ha ʻulungāanga lelei mo fakaʻatuʻi iá. ʻOku totonu foki ke mou ʻiloʻi he ʻikai ha mali ia te ne tali fiefia ʻa e siokitá. Manatuʻi muʻa ʻoku ʻikai ha ngaahi ʻofefine angatonu ia ʻo e ʻOtuá te nau tali loto fiemālie e tōʻonga moʻuiʻaki e ponokalafí ʻe he kau tangata ʻe ʻeva ange pe mali mo iá. Ko hono moʻoní, kapau ʻoku mahamahalo ha finemui ko e talavou ʻokú ne manako aí ʻoku moʻua ʻi ha faʻahinga founga pē ʻo e ponokalafí, ko ha fakaʻilonga mataʻāʻā ia ke fakangata leva hono vā mo e talavou ko iá. Ko ʻeni pē homou faingamālie ke fakatupulaki ai ʻa e anga māʻoniʻoní mo e tōʻonga moʻui anga fakaʻapaʻapa mo faka-Kalaisí, ʻa ia te ne faitāpuekina hoʻo nofo-mali mo ho fāmili ʻi he kahaʻú.
Kau fefine, ko ʻeku lea fakafaʻē atu ʻeni kiate kimoutolu, ʻoku ʻikai ha pilinisi faimana ia te ne tali fiemālie ho ʻulungāanga ʻuli pe fakapalakuú mo e fakalālāfuaʻá. ʻIo, ʻe ʻofa ʻiate koe ha tangata angatonu ʻo makatuʻunga ʻi hoʻo fakakaukaú mo ho lotó, ka te ne houngaʻia lahi ange ʻi ha fefine ʻoku mahuʻingaʻia ʻi heʻene moʻui maʻa mo fakaʻofoʻofá, pea pehē ki hono ʻātakaí. ʻOku takiekina e kau tangata anga māʻoniʻoní ki he kau fefine ko ia ʻoku maamangia honau fofongá. ʻIkai ngata aí, he ʻikai fiemālie ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki angatonu ia ke hā ha tōʻonga moʻui fakaponokalafi mei hono uaifí pe te ne tali hano fakahāhaaʻi atu ʻe hono uaifí ʻa hono sinó ki he kakai tangata kehé ʻi ha teunga mahaʻihaʻi pe taʻetaau mo ʻulungāanga taʻefeʻunga. Pea ʻoku teʻeki ai foki ke u fetaulaki au mo ha tangata ʻoku saiʻia ke sio ki he faʻa tangí mo e loto ʻitá. He ʻikai ha mali ia te ne tali fiefia ʻa e siokitá. Ko ʻeni pē homou faingamālie ke fakatupulaki ai ʻa e angaʻofá mo e kātaki fuoloá mo e anga faka-Kalaisí, ʻa ia te ne faitāpuekina ho ʻapi mo ho fāmili ʻi he kahaʻú.
Kātaki ʻo ʻai ke mahino kiate kimoutolu ʻa e lea ne u toki faí. ʻOku ou fakaʻamu pē ke mou ʻiloʻi te ke ʻalu fakataha pē mo hoʻo ngaahi tōnounoú mo ho ngaahi vaivaí ki hoʻo nofo-malí pea ʻe toe lahi ange ia ʻi ai. Kapau ʻoku ʻikai ke ke mali he ʻahó ni, ʻoku kei taimi pē ke ke fakangata ai e tōʻonga moʻui koví mo fakatupulaki ha ngaahi ʻulungāanga pe tōʻonga moʻui ʻoku leleí, ʻa ia te ne faitāpuekina hoʻo nofo-malí mo e fāmilí. Naʻe akonaki mai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē, “ʻOku mahuʻinga ke ke hanga atu ki muʻa, fokotuʻu ha taumuʻa pea teuteu ki he taimi ʻe fakahoko ai hoʻo filí.”6
ʻE hoko hamou tokolahi ko ha ngaahi tamai mo e faʻē te mou faʻufaʻu ha ngaahi ʻapi angatonu maʻa homou ngaahi fāmilí. ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe akoʻi au ʻe heʻeku faʻeé ko e teʻeki ai ko ia ke u malí, ʻoku fie maʻu ke u ako ke tokangaʻi ha moʻui ʻa ha toko taha mo ha loki ʻe taha ke u lava ʻo mateuteu ai ke tokangaʻi ha moʻui ʻa ha tokolahi mo ha ngaahi loki lahi.
ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha sīpinga ʻo e ʻapi ʻoku fonu he Laumālié. ʻOku totonu ke hoko ia “ko ha fale ʻo e lotu, ko ha fale ʻo e ʻaukai [mo] ha fale ʻo e tui” (T&F 109:8). ʻOku totonu ke hoko ia ko ha fale ʻe lava ke nofo ai e Laumālie ʻo e ʻEikí, ʻa ia ʻoku ʻikai ngofua ke hū ki ai ha meʻa taʻemaʻa, pea ko ha fale ʻo e ako ʻoku maʻu ai e ngaahi tohi lelei tahá, ʻo kau ai e ngaahi tohi folofolá (vakai, v. 7).
ʻOku fakaongo mai ai e fehuʻi ko ʻení: “Ko e faʻahinga fale pe loki nai ia ʻokú ke lolotonga nofo aí? ʻI ho lokí, ʻokú ke lotu, ʻaukai mo lau nai ai e folofolá? ʻOkú ke nofo nai ʻi ha feituʻu ʻoku maau pe moveuveu? ʻOkú ke fakangofua nai ha meʻa taʻemaʻa ke hū atu ki ai ʻi he ngaahi heleʻuhilá, tohí pe ko e ʻInitanetí? ʻOkú ke fakafonu ʻaki ia e ngaahi meʻa ʻoku langaki moʻuí—ʻa ia ko e ngaahi meʻa lelei tahá? ʻOku hoko nai homou ʻapí he taimí ni ko ha feituʻu ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí?
ʻIkai ngata aí, ʻoku lahi ha ngaahi pōtoʻi ngāue mahuʻinga ʻoku totonu ke ke fakatupulaki ʻe tokoni atu ke ke hoko ai ko ha tamai mo ha faʻē lelei pea faʻu ʻaki ha ʻapi fiefia. ʻE lava ke kau he ngaahi pōtoʻi ngāue ko ʻení ʻa e feimeʻatokoní, fakamaʻá mo hono monomono ʻo e ngaahi meʻa kuo maumaú. ʻOku mahuʻinga foki ʻa e moʻui fakapotopoto fakapaʻangá ki he nofo mali fiefiá. ʻOku kau heni ʻa hono levaʻi lelei ʻo e nō ʻa e fānau akó. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī, “ʻOku ʻikai ha meʻa te ne fakatupu ha ngaahi fekeʻikeʻi lahi ange ʻi he nofo malí ka ko e fakamoʻuá.”7 Ko e konga ia ʻo hoʻo teuteu ki he nofo-malí mo e fāmilí ke ke maʻu ha tōʻonga moʻui fakapaʻanga ʻoku lelei mo fakapotopotó he taimí ni, ke hokosia e taimi ʻokú ke mali aí, ʻe lava ke mo kamata fakataha leva mo ho malí ʻa hoʻomo moʻuí taʻe kau ai ha ngaahi kavenga fakapaʻanga lalahi.
Kuo ui kimoutolu ko ha kakai lalahi pea ʻoku mou ʻiloʻi e founga ke mou haʻisia aí. ʻOfa pē ʻoku mou fakaʻaongaʻi lelei e meʻafoaki mahuʻinga ko ʻení, ʻa ia ko e taimi ʻoku mou maʻu ke teuteu ai ki homou ngaahi fatongia mo e tufakanga ʻi he kahaʻú. ʻI he taimi ʻoku mou mateuteu feʻunga ai ki homou ngaahi fatongia he kahaʻú, te mou maʻu ʻa e Laumālié ke tataki kimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi fili mahuʻingá. ʻI hoʻomou teuteu atu ki he kahaʻú, te mou lava ʻo fakatupulaki ange ai e feohi fakakaungāmeʻa ʻe tokoni atu ʻi hoʻo fili ha taha ke mo mali ʻi he temipalé mo faʻu ha fāmili taʻengatá.
Ko ia ai hoku ngaahi fakafotu, ʻilamutu mo e kaungāmeʻa, ʻoku ou fie fakahā hoku ʻofa mo ʻeku falala atu kiate kimoutolú. ʻOku fakafalala atu ha meʻa lahi kiate kimoutolu. Kuo toutou akonekina kimoutolu ʻi homou fatongia ke fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa hono faʻu ʻo ha fāmili taʻengatá. ʻOku ou tapou atu ke ʻoua te mou fakalotoi ʻa e malí mo e maʻu ʻo ha fānaú. ʻOku aʻu pē ki he taimí ni ʻa e tatali mai ʻa ha fānau fakalaumālie lototoʻa ke mou fakaafeʻi mai kinautolu ke nau kau ki ha fāmili fiefia kuo silaʻi.
ʻOku mou ʻi he faʻahitaʻu ʻo e moʻuí ʻoku totonu ke mou fekumi ai ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé. Ko hono fakatoloi ko ia ʻo e malí kae ʻoua kuo mou aʻusia ha taumuʻa kehé, neongo ʻa hono mahuʻinga ʻo e taumuʻa ko iá ʻi he vakai ʻa e māmaní, ʻe fakatupulaki ai pē ʻa hoʻo tuʻu laveangofua ʻi he angaʻulí, ʻa ia te ne maumauʻi ho ngaahi faingamālie ke maʻu e ngaahi tāpuaki ko iá. ʻOua muʻa naʻá ke fokotuʻu koe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ki he ʻahiʻahí, ʻaki hoʻo fakatoloi ʻa e sitepu fakanatula mo mahuʻinga ko ʻeni ʻi hoʻo fakalakalaka taʻengatá. ʻI he taimi te ke fili ai e tokotaha ke ke mali mo iá, ko e meʻa ʻokú ke fie maʻu tahá ko e tuí. ʻOku hanga ʻe he fakatatali ke fakahoko ha ngaahi taumuʻa kehe, ʻo hangē ko e hoko atu hoʻo akó, maʻu ha paʻanga lahi ange pe ngaahi meʻa kehe ki muʻa pea toki fai e malí, ʻo fakatoloi ai pē mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.
Kuó u lea atu he pooni ko ha taha ʻoku mou faʻē ʻaki mo ʻofa ʻiate kimoutolu. Mahalo kuo ʻosi ʻoatu ʻe homou ngaahi mehikitangá mo e niʻihi ʻoku mou faʻē ʻakí mo hoʻomou ngaahi faʻētangatá, ha ngaahi faleʻi. ʻOku ou tui ʻoku mahuʻingaʻia foki hoʻomou kau taki lakanga fakataulaʻeikí, kau faiakó mo e kau ʻetivaisá ʻi homou kahaʻú. ʻOfa pē ʻoku mou fakafanongo lelei he faʻahitaʻu ko ʻeni ʻo e moʻuí ki he naʻinaʻi ʻa e mātuʻa angatonu ʻoku nau fatongia taʻengata ʻaki e meʻa ʻe lelei maʻamoutolú.
Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni: “ʻI hono fai ko ia ha fili mahuʻinga hangē ko hono fili e taha ke mo malí, ʻoku ou fokotuʻu atu ke ke kole tokoni ki hoʻo mātuʻá. Vaheʻi ha taimi ke ke vahevahe mo kinaua, koeʻuhí he ʻikai ke na siʻaki koe. ʻOkú na ʻofa lahi ʻiate koe mo na fie maʻu ʻa e lelei tahá mo e ngaahi talaʻofa ʻo e taʻengatá maʻa hona ʻofefiné pe fohá.”8
Ne u lea atu he pooni ʻo kau ki ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe fā ʻe tokoni ki hono fakaava e matapā ki he ngaahi tāpuaki ko iá: ʻE lava pea ʻoku totonu ke mou tokoni ki he niʻihi kehé. ʻE lava pea ʻoku totonu ke mou vahevahe atu e ongoongoleleí. ʻE lava pea ʻoku totonu ke mou hoko ko ha kau fai fakamoʻui ʻi he moʻunga ko Saioné ʻaki haʻomou kau atu ki hono fakahoko ʻo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. ʻE lava pea ʻoku totonu ke mou fai e meʻa kotoa pē te mou lavá ke teuteu ai ki homou ngaahi fatongia mo e tufakanga he kahaʻú.
ʻE tānaki atu e ngaahi founga ʻe fā ne u lave ki aí ki hoʻo tuí mo e fiefiá he kotoa hoʻo moʻuí. Ko ha ngaahi fakaʻilonga kinautolu ʻo e tuʻunga fakaākongá, ʻa ia te nau fakamālohia hoʻo nofo-malí pea pehē ki ho fāmilí he kahaʻú, mo ne fakaafeʻi mai e Laumālié ke nofoʻia koe. ʻI hoʻo kau atu ko ia ki hono fakahoko e ngaué ni, ʻo tatau pē ʻi he fakafoʻituituí, mo ho kaungāmeʻá, pea ʻi hoʻomou ngaahi kōlomú, Fineʻofá mo e kulupu ʻinisititiutí, te mou langaki ai ha feohi fakasōsiale mo fakakaungāmeʻa te ne pukepuke kimoutolu ʻi he feituʻu totonú o fakahoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonú mo e kakai totonú pea fakatupulaki ai homou faingamālie ke fetaulaki mo e kakai ʻe lava ke hoko ko hamou mali he kahaʻú.
ʻOku ou fakamoʻoni ko e Siasí ni ʻoku tataki ia ʻe ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita ʻoku nau tokangaʻi mo tataki e ngaahi ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Koeʻuhí ko ʻene moʻoní, ʻoku lahi ai e ngaahi meʻa ʻoku fakafalala atu kiate kimoutolu, ʻa e toʻu tangata kei tupu haké. ʻI heʻeku hoko ko ha tokotaha ʻofa ʻoku mou faʻēʻakí, ʻoku ou fakatauange te mou hangē ko ʻĒpalahamé, ʻo hoko ko ha kau muimui ʻo e anga māʻoniʻoní, pea fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ngaahi tamaí, ʻaki hono fakahoko ʻo e ngaahi fuakava fakatemipalé mo faʻu ha ngaahi fāmili taʻengata, ke mou maʻu ai ha ʻilo, fiefia, melino mo ha mālōlō ʻoku lahi angé. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. Vakai, Tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 7 Sepitema, 2007.
2. ʻI he Conference Report, Apr. 1998; pe Ensign, May 1998. 49.
3. “Oneness in Marriage,” Ensign, Mar. 1977, 4.
4. ʻI he Conference Report, Apr. 1988, 59; pe Ensign, May 1988, 53.
5. “To the Women of the Church,” Ensign, Nov. 2003, 114.
6. “Whom Shall I Marry?” New Era, Oct. 2004, 4.
7. ʻI he Conference Report, Apr. 1998; pe Ensign, May 1998, 50.
8. New Era, Oct. 2004, 7.
© 2008 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he lea faka-Pilitāniá: 5/07. Fakangofua ke liliú: 5/07. 04517 900