The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast Archives CES Fireside

Mana ma le Puipuiga e Maua Mai i Musika Tauaogaina

Elder Russell M. Nelson
O Le Korama a Aposetolo e Toasefululua
Faeasaite a le OAE mo Talavou Matutua • 4 Me, 2008 • Iunivesite a Polika Iaga

O se fiafiaga mo i ma’ua ma lo’u toalua o Wendy, lo tatou mafuta ai ma outou o’u uso ma tuafafine pele. O loo tatou faasalalau atu mai le BYU Marriott Center i Iuta, i faapotopotoga e tele i le lalolagi atoa. Faafetai atu ia te outou uma taitoatasi o loo mafuta mai.

Matou te faafeiloai faapitoa atu ia i latou e le o toe mamao ae maea aoga maualuga ma o le uluai taimi lenei ua auai mai i se faasalalauga o se faeasaite a le OAE. Pe a outou lesitala i inisitituti o aoaoga e maualuluga atu ma faaauau ai a outou a’oga, ou te faamoemoe o le a outou auai i vasega o le inisitituti ina ia outou maua ai lenei punaoa malosi faaleagaga e faapaleni ai a outou aoaoga o le poto salalau. O le a outou maua foi avanoa e auai ai i faeasaite a le OAE e pei o lenei. Faaaoga na avanoa. O le a faamalamalama ma faamalosiauina ai outou.

O le ulutala o la’u savali i le po nei o le Mana ma le Puipuiga e Maua Mai i Musika Tauaogaina. E faatatau faapitoa lava lenei autu i talavou matutua. E pei ona outou silafia, o tagata o la outou tupulaga ua latou faia ni saofaga maoae se tele o ni tusitala, fatupese, ma ni tagata ua i ai le tomai faapitoa i mea tau musika.

Mana

Sa lagonaina i le po nei le mana o musika tauaogaina a o tatou lagiina upu nei i la tatou viiga amata,

“O mai fanau a le Alii,
Ia pepese ma vivii.
Lata ona afio mai,
Iesu lo tatou Matai.”1

O musika tatou te sii ae ai o tatou leo i le faaneetaga ma le tatalo mamana.

O lea viiga ua saunia ai se mamanu o le tapuaiga e fiafia i ai le Atua. Sa aoao mai Lana perofeta ia i tatou “ia vivii atu i le Atua i pesega, ma fati, . . . ma le tatalo i le viiga ma le faafetai atu” (MFF 136:28).

Ou te fia faailoa atu lo’u agaga faafetai tele i le aufaipese a le Inisitituti a Ogden. Faafetai, Uso Ritchie, Uso Simon ma le aufaipese, mo a outou pesega matagofie. Ua le gata ina faamamaluina ai le Alii, ae ua pa’i ifo ai foi i le taele o o tatou loto.

A o lagiina e le aufaipese le “When I Survey the Wondrous Cross,” sa matua ootia lo’u loto. E taulai le savali i le Togiola a Iesu Keriso. Na tusia e le tusisolo Egelani o Isaac Watts na upu e toe faitauina:

Pe a ou suesue i le satauro ofoofogia
Le Aloalii o le mamalu na maliu ai o Ia
E le mafaatusalia i mea sili ua ou ausia
Lo’u faamaualuga foi ua ou inosia.
Ia aua lava Alii e! ne’i ou mitavale
Vagana le maliu o Keriso lo’u Atua e:
O mea vaivai e faaseseina ai au,
I Lona toto ou te taulagaina atu . . . .
Tusa foi pe ou te maua uma le lalolagi,
E matua le lava e fai meaalofa atu ai;
E matua maoae le alofa, e matua paia
Lo’u loto, lo’u ola, o mea uma e manaomia.2

O le mea moni, na matuai tele naua mea na manaomia mai e Isaac Watts mai ia te ia lava. Sa ia tusia i lona olaga atoa ni viiga pe tusa ma le 600. O tausaga e lua na sili ona lauolaola ia te ia sa i le va lea o lona faauuga mai le aoga maualuga ina ua 20 ona tausaga ma lona tauaveina o se galuega faafaiaoga ina ua 22 ona tausaga. I lena tausaga o le talavou, e anoanoai ia viiga maoae na maua mai ia te ia. O upu mai ia Isaac Watts o loo i totonu o la tatou tusi o viiga e aofia ai, faatasi ma isi, “Le Lalolagi ia Fiafia,” “Le Atua Malie Lau Galuega,” ma le “He Died! The Great Redeemer Died.”

E oo lava foi a o laitiiti, sa malosi Isaac Watts e fatusolo. “I se tasi taimi i se lotu faaleaiga na amata ai ona ata. Sa fesili lona tama ia te ia pe aisea. Na tali [Isaac] sa ia faalogo i se pao ae ina ua pupula ona mata sa tau atu i se isumu o loo a’e i luga o se maea o i le tulimanu, ma sa vave loa ona ia mafaufau,

“O se tamai isumu e fia a’e i faasitepu
ua a’ea’e i se maea e fai lana tatalo.

Na manatu le tama o se lē faaaloalo lea, ma sa sagai atu loa e faatino se faasalaga [faaletino], ma i le lotolotoi sa alaga atu ai Isaac,

“Tama, tama, alofa mai,
Ou te le toe faia lava se isi fuaiupu.”3

Ou te fia tautala i se isi pese o i totonu o la tatou tusi o viiga. O upu o le “Ua Sili Oe” na uluai tusia e se faifeau talavou i Suetena. O lona igoa o Carl Gustav Boberg. Sa na o le 25 tausaga o lona matua. Ina ua tuua le lotu, sa ia savali mo le lua maila i le talafatai i sautesasae o Suetena i le pāpā o faititili. O lea aafiaga na musuia ai o ia e tusia ia upu, lea sa faaliliuina mulimuli ane i le faaPeretania e Stuart K. Hine.

Lo’u Atua e, ua ou maofa lava
I lalolagi uma ua E fai.
Vaaia fetu, lagona faititili,
Lou mana ua iloa i mea uma.
Ou pese lea ia oe lo’u Faaola;
Ua sili oe! Ua sili Oe!4

I se tasi taimi sa ou i ai i se konafesi a se misiona ma sa fesili mai ai ma le naunautai ma loimata se faifeautalai ia te au e faapea, “Na tatau i se a ona puapuaga tele le Faaola?” Sa ou aapa ifo i la’u tusi o viiga, ma sue i le pese lenei, e tali ai lana fesili i le fuaiupu lea:

A ou manatu i le Alo Pele,
I lona maliu, se mea e ofo ai;
Faalavaau, tauave o’u leaga,
Ua Ia maliu e tafi o’u sese. 5

Na puapuaga tele Iesu ona o Lona alofa mo oe ma au. E maeu lea savali! E mamana musika tauaogaina. O loo i ai le mana e uunai ai i tatou ia lotomaualalo, loto tatalo, ma loto faafetai.

Ua aoao mai perofeta o augatupulaga uma i le taua o musika tauaogaina i a tatou tapuaiga. O nai mau mai tusitusiga paia e mafai ona faailoa atu ai.

O se mau o loo i le Feagaiga Tuai o loo ta’u mai ai ia i tatou ina “ia alalaga ia Ieova le lalolagi uma: ia leo tele lava, ma ia alalaga fiafia, ma ia fai pesega” (Salamo 98:4). I le gagana faaEperu, o na upu o lona uiga tonu lava o le leotele i le pese ma le alaga i le olioli. Faatusatusa lena agaga o le naunautai ma vaaiga atonu tatou te vaai i ai i le lotu pe a pepese nisi, e na o le pepese e aunoa ma se agaga o le olioli.

O loo fautua mai ia te au ma outou ia se mau o le Feagaiga Fou ina ia i ai ni musika tauaogaina i totonu:

“Ia outou fetautalatalaai i salamo, ma pese, ma siva faaleagaga, ia faaneenee atu ma pepese atu i le Alii i o outou loto;

“Ia faafetai pea lava i le Atua le Tama ona o mea uma, i le suafa o lo tatou Alii o Iesu Keriso” (Efeso 5:19–20).

O se tasi fuaiupu i le Feagaiga Fou o loo faapea mai, “Ia nofo le afioga a Keriso i totonu ia te outou . . . ia outou aoao ma apoapoai le tasi i le tasi i salamo, ma pese, ma siva faaleagaga, o loo pepese atu ai ma le faafetai i le Alii i o outou loto” (Kolose 3:16).

Tatou te aoao foi mai le Feagaiga Fou e faapea na faaiuina e le Alii ma Ana Aposetolo le Talisuaga Mulimuli i se viiga a o lei tuuvaa atu mo le Mauga o Olive (tagai Mataio 26:30). O loo faaauau pea lena tu i o tatou aso. O taimi uma lava e feiloai ai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le malumalu, matou te amata lava i se viiga. E aumaia ai se agaga lelei mo a matou felafolafoaiga.

O loo aoao mai le Tusi a Mamona e faapea o le manao o se tasi e usu viiga i le Alii e sau mai le liuaina atoatoa o se tasi ia te Ia. Na tuu mai e Alema lenei fesili: “Ou te fai atu ia te outou o’u uso e, afai ua oo ia te outou le liliu o le loto, afai foi ua outou lagona le fia pepese i le pese o le alofa faaola; ou te fesili atu, e mafai ea ona outou lagona ai nei?” (Alema 5:26).

Na ta’ua mulimuli ane e Amona: “Ia faamanuina le suafa o lo tatou Atua; ia tatou pepese i ona viiga, ioe, ia tatou taufai faafetai i lona suafa paia, aua ua amiotonu o ia e faavavau” (Alema 26:8).

O le liuaina atoatoa o le ki lea i lo tatou iloaina o faamanuiaga silisili a le Atua. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga tatou te faitau ai i le fetalaiga lenei mai le Alii: “Aua e olioli lo’u agaga i le pese a le loto; ioe, o le pese a e amiotonu o le tatalo lea ia te au, ma o le a tali i se faamanuiaga i o latou luga” (MFF 25:12).

I le tuleiga tomua i la tatou tusi o viiga, na tuu mai ai e le Au Peresitene Sili le saunoaga lenei:

“O viiga musuia o se vaega taua o a tatou sauniga lotu. E aumai e viiga le Agaga o le Alii, faatupuina le lagona o le migao, faalotogatasi i tatou o tagata o le Ekalesia, ma tuuina mai ai ia i tatou se ala tatou te vivii atu ai i le Alii.

“O nisi o timaiga musuia tele lava e tuuina atu lea i le lagiina o viiga. E uunaia i tatou e viiga ia tatou salamo ma faia galuega lelei, atiina ae le molimau ma le faatuatua, faamafanafana i e vaivai, faamafanafana i e faanoanoa, ma uunaia i tatou ia tatou tumau seia oo i le iuga.

“Matou te faamoemoe ia vaaia le faateleina o le lagiina o viiga ia tatou faapotopotoga. Matou te faamalosiau atu i tagata uma o le Ekalesia, pe talenia i musika pe leai, ia au faatasi ma i tatou i le lagiina o viiga. Matou te faamoemoe o le a faaaoga le tusipese e taitai, faiaoga, faapea ma tagata o le Ekalesia o e e valaaulia e lauga, e saili ma sii mai ai tomatauga mamana ma matagofie ua tuuina mai i upu o viiga. . . . O loo faaauau le faamatalaga e faapea.

“. . . E tatau i le Au Paia o Aso e Gata Ai ona faatumulia o latou aiga i leo o musika lelei. . . .

“E mafai foi e viiga ona fesoasoani ia i tatou e tetee i faaosoosoga a le fili. Matou te faamalosiau atu ia te outou ia outou tauloto viiga e sili ona outou fiafia i ai ma suesue i mau e faatatau i ai. A oo ai ina oo mai ni mafaufauga le tatau i lou mafaufau, ona e usuusu lea o le pese ia te oe lava, ma uunai ese atu ai le leaga ae suia i le lelei.”6

E i ai foi le mana i musika tauaogaina e faatauanau ai. Ua tatou aoaoina lenei lesona mai tusitusiga a John Jaques. Sa fanau o ia i Egelani i le 1827, o se atalii o ni matua Metotisi. I lona talavou, sa saili ai ma le faamaoni e John le lotu moni. Sa latou suesue ma le maelega faatasi ma faifeautalai a le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma o le 18 o ona tausaga, na avea ai o ia ma se tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

“Ina ua faalogo le tama le fiafia o John i le tala, sa ia tusia ai: ‘Ou te manao . . . e te auai i le Falesa Uesiliana. Latou [o Mamona] te le aoaoina oe . . . [e] ava ma usiusitai i ou matua. Ou te . . . faamoemoe o le a e lafoaia le manatu o le auai i se vaega faapena. . . . E le moni.’

“O le tali a John, na tusia i le aso 14 o Mati, 1847, ina ua luasefulu ona tausaga, na aofia ai upu nei: ‘Le Tama Pele: Ou te tatalo . . . ia mafai ona ou malamalama i mea o le Malo o le Atua ma momoli atu ai o’u manatu ia te oe. . . . Talu ona ou [auai i le Ekalesia] ua pupula o’u mata, ma ua mafai ona ou malamalama i le upumoni. Ua mafai ona ou molimau atu i le moni . . . o aoaoga faavae . . . i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.’”7

I le tolu tausaga mulimuli ane, i le 23 o ona tausaga, na tusia ai e John Jaques ia upu i le viiga lenei ua tatou iloa ma fiafia i ai:

Upu moni o a? O maa taua
Silisili i oa uma,
O le a sili pea le taua pea
Pala pale taugata o tupu maualuluga
Lafoai ma le toe aoga.
Upu moni o a? Taui sili na
Maua e Atua ma tagata.
Saili i mea loloto naua,
Po o lagi maualuluga tele sautuaiva:
O le faamoemoe sili lena.
Leai o se mana o pule saua
Pe a to mai o mala tiga.
A o mea moni uma e tumau pea,
Ma e manumalo i osofaiga uma,
Ma faamoemoe o pule saua.
Upu moni o a?Alefa, omeka,
O le taimi na te laasia.
E mavae lalolagi ma lagi uma,
Tumau pea upumoni faavae o mea uma,
Faavavau e le masuia.8

Sa tu mausali John i lona talitonuga i le upumoni. Sa tumau lona faamaoni ma le faatuatua, seia oo lava ina ua avea ma lagolago i le tausi talafaasolopito o le Ekalesia mai le 1889 seia oo i lona maliu i le aso 1 o Iuni, 1900.

E i ai le mana lelei i musika e siitia ai le lotogatasi ma le alofa i totonu o le aiga. E le gata o se vaega taua o afiafi faaleaiga, peitai e mafai foi ona i ai se aafiaga faifai pea mo le lelei i talaatu o taimi a o laiti le fanau. O la’u meaalofa i lo matou aiga i le Kerismasi na tea nei, sa ou saunia ai se tisiketi tuufaatasi o musika e manatuaina. Sa ou nofo i le piano ma pue ni musika eseese sa ou usuina pe taina i le fanau i le tele o tausaga. Sa latou fiafia i ai. O nisi o fanau a la’u fanau sa latou tau mai ia te au faapea e matuai “seki” lava le CD.

Ina ia faapupula atu ia aoga e le mavae o musika tauaogaina i totonu o le aiga, ua ou talosaga ai i la’u fanau teine o loo avanoa e pepese mo outou i lenei afiafi. Talu mai lava i lo latou laiti, sa latou fiafia e pepese faatasi.

Afafine, o le a ou faailoaina atu outou. Atonu e mafai e outou taitoatasi ona talotalo atu i le aofia pe a ta’u lou igoa: Marsha Workman, Wendy Maxfield, Gloria Irion, Brenda Miles, Sylvia Webster, Julie Wittwer, Laurie Marsh, Rosalie Ringwood, ma Marjorie Helsten.

Sa fia faatasi mai ia Britney, le toalua o lo ma atalii ae o loo faanoi mai o ia. Faatoa 11 aso talu ona fanau mai lana pepe. E lua isi leo o loo misi ai: o lo ma afafine ua maliu o Emily, ma lona tina agelu o Dantzel. Atonu o loo tilotilo mai i laua i o la faamalama i le lagi. O i ma’ua ma lo’u atalii o Russell ma te fiafia lava e pepese faatasi ma i latou, ae o le a ma le faia lena tulaga i le afiafi nei.

Ina ia faapupula atu le aoga i le tele o augatupulaga o musika tauaogaina i le aiga, o le a fesoasoani i o ma afafine ia nisi o a latou fanau teine e toalua, o Katie Irion Owens i le piano, ma Rachel Miles e 16 ona tausaga, i le fagufagu. O le a latou pepese ma ta atu mo outou le “Iesu, a Mafaufau ia Oe.” A maea le latou pese, ona toe faaauau lea o la’u savali.

[Sa lagiina ma ta e afafine o Elder Nelson ma a latou fanau teine le pese “Iesu, a Mafaufau ia Oe.”]

Faafetai tele lava, afafine ma a outou fanau. Ma te alolofa tele ma Wendy ia te outou, e faapei foi o a outou tane ma o outou aiga.

E toatele outou i le lumanai o le a i ai se tulaga e faaaafia ai musika e filifilia i a tatou sauniga o le Ekalesia. E i ai ni nai manatu e mafai ona fesoasoani ai ia te outou. Ia manatua, o loo i ai i musika le mana e saunia ai le tausiga faaleagaga.9 O loo i ai le mana e faamalolo ai.10 O loo i ai le mana e tapuai ai ma tatou mafaufau loloto ai i le taua o le Togiola ma le Toefuataiga o le talalelei ma ona mataupu faavae faaola ma sauniga e faaeaina ai. O loo i ai i musika le mana mo i tatou e faailoa atu ai manatu anoa ma tuuina atu ai molimau i upumoni paia.

O loo i ai i musika le mana e soloia ai pa vaeloto o le gagana. I mea ua ou oo i ai, o nisi o pesega faaootia loto a faapotopotoga sa maua lea i ni gagana ou te le masani ai. Ae peitai, sa matuai malosi ona tautalatala mai i lo’u agaga.

O le faamoemoega o musika i a tatou sauniga a le Ekalesia e le o le faafiafia ai, ae mo le tapuai ai. O le filifilia ma le agaga tatalo o fatuga ma faatinoina lelei e talafeagai lea ia tatou sauniga tapuai ma pe afai e lagonaina ai e tagata se agaga o le tapuai ma faaaliga. O musika a le Ekalesia e tatau ona lagolago i le Alii ma Lana galuega ae le o le taulai atu na o musika lava ia.

Puipuiga

O musika tauaogaina e le gata e i ai le mana, ae mafai foi ona maua ai le puipuiga. Mo le tele o tausaga, na aoao mai ai e Peresitene Boyd K. Packer le manatu lenei. E masani ona ia sii maia se isi saunoaga na tuuina mai e le Au Peresitene Sili i le tele o tausaga ua tuanai: “O musika e mafai ona faaaoga e viia ma musuia pe momoli atu ai savali o le faalumaina ma le faatafunaina. O lea e taua ai i le avea ma Au Paia o Aso e Gata Ai lo tatou faaaogaina o mataupu faavae o le talalelei ma saili le taitaiga a le Agaga i le filifilia o musika e siomia ai i tatou.”11

Uso e ma tuafafine, po o fea lava o e i ai, e tatau ona tatou filifilia ma le faaeteete mea tatou te matamata ma faalogologo i ai. O nisi o outou o le a outou matuai le faatagaina ma le iloa ia ni ponokalafi i totonu o o outou fale, ae tou te faatagaina i o outou olaga ia musika ia e mafai ona sili atu ona matuai olopalaina ai.

E toatele talavou o loo faalogologo i musika ia e mafai ona faamatalaina e malomaloa ma saoasaoa, ma faateteleina le leotele ma le saoasaoa. E faamoemoe ina ia sili atu ona faasoesa nai lo le faatoafimalie, ia matuai faaosofia ai nai lo le faatoamalie. Ia nofouta i na ituaiga o musika.

E pei ona outou iloa, o le faaauau pea ona faalogo atu i leo tetele o le a i ai le taimi e faaleagaina ai totoga e faalogo ai. E faapena foi, afai e te soona faalogologo i musika leoleoa, o le a faateleina foi lou tutuli faaleagaga. O le a le mafai ona e lagonaina le leo itiiti ma le malu. O loo faapea mai se mau, “Ua fetalai mai le Alii lo outou Atua . . . ia te outou i le leo itiiti ma le filemu, a ua le toe lagona e outou, ua le mafafai outou ona lagona ana fetalaiga” (1 Nifae 17:45).

Aua e te faalumaina lou tagata i musika e le aoga ma mataga ma le migao lea e le lelei mo oe. Aveese mea le aoga mai o outou mafaufau ma a outou iPods. Ia puipuia ou lava faatulagaga faaletagata! Ia filifili lelei! Ia atamai!

Aua e te faatagaina musika le lelei ma le mataga e ulu atu i lou olaga. E oona. E mafai ona faavaivaia ai lou puipuiga ma faatagaina ai mafaufauga le mama i o outou mafaufau ma maua ai le auala o gaoioiga eleelea. Faamolemole ia manatua:

“O mea e le faamalamalamaina ai e le mai le Atua, ae mai le pouliuli.

“O mea e mai le Atua e malamalama” (MFF 50:23–24).

Uso e ma tuafafine pele, faamolemole ia faatumu o outou mafaufau i vaaiga ma leo lelei. Ia toto lau meaalofa faapelepele o le Agaga Paia. Ia puipuia o se meaalofa taugata. Ia faalogologo ma le faaeteete mo lana fesootai mai ma le malu. O le a outou malolosi faaleagaga pe afai tou te faia. Ua outou iloa le faataoto, “Aua e pei ona manatu [le tagata] i lona loto, ua faapea lava o ia” (Faataoto 23:7). A e pulea lelei ou mafaufauga, e te pulea foi au mea e fai. O le mea moni, e mafai e musika tauaogaina ona saunia le mana ma le puipuiga mo o tatou agaga.

O le viiga faaiu o la tatou faeasaite i le afiafi nei, o le a usuina ai e le aufaipese a le Inisitituti a le AAG i Ogden le “Our Prayer To Thee.”12 Sa ou tusia upu o lena pese e avea ma o’u lagona tatalo mo lo tatou Tama o i le Lagi. Faamolemole ia talia lenei tatalo e avea o se vaega o la’u molimau o le Atua o lo tatou Tama ma o tatou o Ana fanau. Ou te iloa o loo soifua o Ia. O Iesu o le Keriso ma o le Ao o lenei Ekalesia lea o loo tauaveina ai Lona suafa paia. O Iosefa Samita o le Perofeta o lenei tisipenisione. O Peresitene Thomas S. Monson o le perofeta a le Alii i le lalolagi i le taimi nei. Ou te molimau atu ai ma momoli atu ai o’u alofaaga ma faamanuiaga mo outou uma taitoatasi, i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

FAAMATALAGA

1. “O Mai Fanau a le Alii,” Viiga nu. 24.

2. B. B. McKinney, ed., The Broadman Hymnal (1940), no. 191.

3. “Isaac Watts, hymn-writer,” http://elvis.rowan.edu/~kilroy/JEK/11/25c.html.

4. “Ua Sili Oe,” Viiga, nu. 46; tagai vaefaamatalaga o upu faapogai a le tusisolo o le pese.

5. Viiga, nu. 46.

6. Viiga, ix–x.

7. Russell M. Nelson, The Power within Us (1988), 90–91; see Stella Jaques Bell, Life History and Writings of John Jaques, 19–21.

8. “Upu Moni o a?” Viiga, nu. 170.

9. Tagai Jay E. Jensen, i le Conference Report, Apr. 2007, 9–11; po o le Ensign, Me 2007, 11–13.

10. Tagai “The Healing Power of Hymns,” Ensign, Ape. 2008, 66–69.

11. Priesthood Bulletin, Aug. 1973; quoted in Boyd K. Packer, in Conference Report, Oct. 1973, 21; or Ensign, Jan. 1974, 25.

12. I le Conference Report, Ape. 2003, 7; po o le Ensign, May 2003, 9; o upu ma musika o loo maua i totonu o le faavaa i tua, Ensign, Me 2003.

O La Matou Tatalo i Lau Afio

Matou te tatalo atu i Lau Afio, lo matou Tama i le Lagi,
Ma loto ua tutumu i le faafetai ma lagona auau a’ia’i.
Matou te faafetai i Lau Afio mo lo matou Faaa’oa’o sili—
Lou Alo pele ma le togiola—
Le na ofoina mai Ia lava e avea ma laveai paia,
Ina ia tatou toe mau faatasi ma Lau Afio!
Ua atoa lo matou olioli, ua tumu foi la matou pese i le fiafia;
Faafou lo matou faatuatua ma le faamoemoe i Lau Afio.
Matou te tatalo atu i Lau Afio, lo matou Tama i le Lagi,
Ma loto ua tutumu i le faafetai ma le faasagi.
Matou te faafetai atu i Lau Afio mo lo matou Faaola agaalofa,
O le oti ma a matou agasala na ia saunia ai le togiola;
Na Ia aumai ia i matou Lana upumoni ia faamalamalama
Lo matou ala, ia fesoasoani matou te savavali i Lona ala,
Ia alolofa ma tautua, ia sii a’e ma faamāmā
I latou uma e usiusitai i o latou olaga.
Matou te tatalo atu i Lau Afio, lo matou Tama i le Lagi,
Ma le agaga faafetai ma le loloto o le naunautaiga
Mo le faatuatua lelei ma le mamalu e le mavae—
Mamalu e faavavau—ua tasi le fusi faavae!
Matou te tatalo atu mo le faamagaloga ma le alofa tunoa
Ma le faamoemoe o Lou finagalo paia ia matou iloa.
Matou te pulunaunau atu i Lau Afio, matou te aioi atu ma le agamalu,
Lou faatuatuaina o i matou ia matou faataunuu.

 
© 2012 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy