Ngaahi Lēsoni mei he Fale Fakapōpula Lipetií
ʻEletā Jeffrey R. Holland
ʻO e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 7 ʻo Sepitema, 2008 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí
ʻE hoku ngaahi kaumeʻa kei talavou ʻofeina, ʻokú ma fiefia mo Sisitā Hōlani ke kau fakataha mo kimoutolu he fakamafola fakasatelaite fakaemāmani lahi ko ʻení. ʻOku fakafiefia maʻu pē ke ʻi he Senitā Maliotí. Fakaʻamu ange naʻe lava ke ma aʻu atu ki homou ngaahi feituʻu takitaha, ʻo feʻiloaki tonu mo lulululu mo kimoutolu. Kuo teʻeki ai ke ma ʻiloʻi ha founga ke fakahoko ai ʻeni, ka ʻokú ma ʻofa atu mo e talamonū kiate kimoutolu ʻi ha feituʻu pē ʻo māmani ʻoku mou ʻi ai. Neongo homou tokolahi ʻoku fanongo mei māmani kotoá, ka ʻokú ma fakatauange ʻe lava ke mou ongoʻi fakafoʻituitui he efiafí ni ʻema ʻofá pea ke mou lava ʻo maʻu ha meʻa mei heʻema pōpoakí ʻe ʻaonga ʻi hoʻomou moʻui fakatāutahá.
Ko e Palōfitá ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií
Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻo ʻemau ngāue ko e Kau Taki Māʻolungá ko e faingamālie ke ʻaʻahi ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻi he feituʻu kehekehe ʻo māmaní pea ako mei he hisitōlia kuo aʻusia ʻe hotau kāingalotú ʻi māmani kotoa. ʻOku ou fie vahevahe atu ʻi he laumālie tatau pē he efiafí ni ʻa e ngaahi ongo ne u maʻu heʻeku ʻaʻahi he faʻahitaʻu failau kuo ʻosí ʻi ha fatongia faka-Siasi ki he siteiki Palate Sití ʻi Mīsuli hihifo ʻi he ʻIunaiteti Siteití pē.
ʻOku hoko atu pē ʻa e Siteiki Palate Siti Mīsulí ki he Siteiki Lipetī Mīsulí, ʻa ia ko ha feituʻu ʻiloa he hisitōlia ʻo e Siasí he taimí ni, ʻa ia ʻoku kau ki ai e ngaahi feituʻu mahuʻinga he hisitōlia ʻo e Siasí mo e Fale Fakapōpula Lipetií. ʻE ʻi ai pē meʻa te mou ʻilo kotoa ki ai mei hoʻomou ako ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí ki he meʻa naʻe aʻusia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono kāingá ʻi hono tuku pōpula kinautolu ai he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–39. Ko ha taimi faingataʻa moʻoni ʻeni ʻi hotau hisitōliá ki he Siasí fakalūkufua mo e Palōfita ko Siosefá, ʻa ia naʻá ne fuesia e faingataʻa ʻo e fakatangá he taimi ko iá. Ko e moʻoni, te u talaatu, ne ʻikai ha taimi faingataʻa ange ʻi he moʻui ʻa Siosefá ka ko hono fakahū ia ʻi he founga taʻeʻofa, taʻefakalao mo taʻetotonu ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ʻo aʻu ki hono fakapoongi hili ʻa e taʻu ʻe nima mo e konga mei aí.
ʻOku ʻikai feʻunga e taimí ke fakamatalaʻi fakaʻāuliliki e ngaahi meʻa ne hoko ʻo aʻu ki he taimi ko ʻení he hisitōlia ʻo e Siasí, ka ʻoku feʻunga pē ke u pehē talu ʻa e maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefá ha fakahā ʻi Siulai ʻo e 1831 ʻo vaheʻi ʻa Mīsuli ko ha feituʻu “kuo fakatapui ke tānaki mai ki ai ʻa e kau māʻoniʻoní” mo hono langa hake ʻo e “kolo ko Saioné” (T&F 57:1, 2) mo e kamata ke hoko ha ngaahi palopalema kehekehe. ʻI he aʻu ki ʻOkatopa ʻo e 1838, hangē ne ʻikai faʻa mataʻotaʻofi ʻa e fepaki he vahaʻa ʻo e kau Māmongá mo kinautolu naʻe ʻikai ke Māmongá he ngaahi meʻá ni. Hili hano tuli ha kau taki ʻe toko nima ʻo e Siasí, kau ai e Palōfita ko Siosefá, mei he ngaahi kolo lahi ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo e siteiti ko iá pea tala ʻo pehē tokua naʻe fakaafeʻi kinautolu ke nau aleaʻi ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi meʻa kuo hokó ʻo aʻu ki he tuʻunga ko iá, naʻa nau laka mai mo ha fuka fakamelino ki he ʻapitanga ʻo e kau tau ʻi Mīsulí ofi ki he kiʻi nofoʻanga ko Hihifo Mamaʻó, ʻa ia ne tuʻu ʻi he vahefonua Kalatiueló.
Naʻe ʻikai hano ʻaonga ʻo e fuka fakamelinó, pea naʻe puke e kau taki ʻo e Siasí he taimi pē ko iá ʻo sēiniʻi pea leʻohi malu ʻaupito. ʻI he pongipongi hake pē hili hono puke kinautolú, naʻe toe puke mo e ongo taki ʻo e Siasí, kau ai ʻa Hailame ko e tokoua ʻo e Palōfitá, ʻa ia ko e fakakātoa ne tuku pōpulá ko e toko fitu.
Ne vave ʻene hokohoko atu ʻa e fakamaau taʻetotonú ʻo aʻu ki he tuʻunga fakamamahi ʻo e tuʻutuʻuni ʻe ha “fakamāuʻanga” fakakautau ke ʻave ʻa Siosefa Sāmita mo e kau pōpula kehe ʻe toko onó ki he potu fakapuleʻanga ʻi Hihifo Mamaʻó pea fanaʻi kinautolu. Naʻe loto-toʻa ʻa Pilikatia Seniale ʻAlekisānita Tonifeni, ko ha ʻōfisa ʻi he kau sōtia ʻi Mīsulí, ʻo fakafisi ke fakahoko ʻa e tuʻutuʻuni taʻeʻofa mo taʻetotonu ko ʻení, pea ko ha lelei ia moʻona ki he taʻengatá. ʻI hono fakamāuʻi fakakautau iá, naʻá ne tuʻu mālohi mo pehē ki heʻene ʻōfisa pulé: “Ko e fakapō fakalilifu ia. He ʻikai te u talangofua ki hoʻo tuʻutuʻuní. . . . Pea kapau te ke tāmateʻi ʻa e kau tangatá ni, ʻoku ʻafio mai e ʻOtuá, te u ʻave koe ki he fakamāuʻangá.”1
Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakahaofi e moʻui ʻa e kau tangata ʻe toko fitú ʻe hono fakahā ko ʻeni ʻe Tonifeni ʻa e loto-toʻa mo e angatonú, ka ne ʻofeina ai ia ʻe he Kāingalotu ʻo e toʻu tangata kotoa pē.
ʻI he ʻikai ke hoko hono tāmateʻi ʻo e kau taki ʻe toko fitu ko ʻeni ʻo e Siasí, naʻe fakaluelaloʻi kinautolu mei Hihifo Mamaʻo ki Tauʻatāina pea mei ai ki Lisimoni. Naʻe toe fakafoki ʻa Paʻale P. Palati ki he Fale Fakapōpula ofi mai ʻi Teivisí ke fakamāuʻi ai, pea ʻave e kau pōpula kehe ʻe toko onó, kau ai ʻa Siosefa mo Hailame ki Lipetī ʻi he Vahefonua ofi mai ko Keleí, ke fakamāuʻi ai he faʻahitaʻu failau hokó. Ne nau aʻu ki Lipetī ʻi he ʻaho 1 ʻo Tīsema 1838 mo e tō mai ʻa e momokó.
Ko e taha ʻeni e ngaahi fale fakapōpula naʻe fakailifia hono sīpingá he feituʻu ko iá, pea naʻe pehē he ʻikai lava ha hola mei ai pea mahalo pē naʻe moʻoni. Naʻe fungavaka ua. Ko e kiʻi matapā matolu pē ʻe taha naʻe lava ke hū ai ki he fungavaka ʻi ʻolungá. Naʻe ʻi lotomālie he falikí ha matapā naʻe fakaava hake pē kae tukutuku hifo ai e kau pōpulá ki lalo pe ki he ʻaná. Naʻe holisi ʻaki e ngaahi holisi ʻi tuʻa ʻo e fale fakapōpulá ha maka laimi fefeka naʻe fute ʻe ua hono matolú pea ko e holisi ʻi lotó ko ha ngaahi kupuʻi ʻoke ʻinisi ʻe 12 hono matolú. Naʻe vaheʻi e ongo holisi ko ʻení ʻaki ha konga ʻataʻatā naʻe ʻinisi ʻe 12 pea fakafonu ʻaki ha maka. ʻI hono fakatahaʻí leva, naʻe fute ʻe fā hono matolu ʻo e ngaahi holisi lahi fakaʻuliá ni pea faingataʻa ke hū ai ha taha.
ʻI lalo he ʻaná naʻe meimei fute ʻe ono mei he falikí ki he ʻaofí, pea koeʻuhí ne māʻolunga hake he fute ʻe onó ha niʻihi ʻo e kau tangatá, kau ai e Palōfita ko Siosefá, naʻa nau punou maʻu pē he taimi naʻa nau tuʻu aí, pea taimi lahi naʻa nau tokoto ai pē ʻi he makamaka he falikí ʻa ia naʻe ʻasi ha kiʻi meʻi mohuku pe ha kiʻi fala louʻakau naʻe ʻuli.
Naʻe fefeka pea mafu he taimi ʻe niʻihi e meʻakai naʻe ʻoange ki he kau pōpulá pea pehē fau ʻene ʻulí naʻe pehē ai ʻe hanau taha naʻe “ ʻikai ke nau lava ʻo kai ʻeni tuku kehe ka [nau] toki mate he fiekaiá.”2 Ne tuʻo fā hono fakakonahi ʻenau meʻakaí pea tupu ai ʻenau puke lahi ʻo lau ʻaho ʻenau fetongitongi ai pē he luá mo e valevalelaú, ʻo ʻikai te nau toe tokanga pe te nau moʻui pe mate. Naʻe fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefá ʻi heʻene ngaahi tohí ʻo pehē ko e fale fakapōpulá ko ha “heli, pea takatakaiʻi ʻe ha fanga tēvolo . . . pea ʻikai ke mau fanongo ai ha meʻa kehe ka ko e lea koví mo e takuanoá mo mamata ʻi he konaá mo e mālualoí mo e anga fulikivanu kotoa pē.”3 Naʻá ne pehē, “Ne ʻikai. . . feʻunga homau kafú ke mau māfana pea ka tafu ha afi, ne mau ʻahuina maʻu pē.”4 “Kuo mafasia homau lotó”5 pea “tetetete hoku kakanó mei he fuoloa ʻo ʻeku nofo pōpulá.”6 Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻo pehē he ʻikai lava ʻe he “pení pe ʻeleló pe kau ʻāngeló” ʻo fakamatalaʻi feʻunga ʻa e “fakamamahi ʻo heli” naʻá ne mamahiʻia aí.7 Pea hangē ko e ngaahi fakamatala ʻe niʻihi, naʻe hoko kotoa ʻeni ʻi ha taimi naʻe pehē ko e lekooti ia ʻi he faʻahitaʻu momoko taha ʻi he siteiti ʻo Mīsulí.
ʻOku ʻikai ko ʻeku taumuʻá ke lea kau ki he mamahi mo e faingataʻa ne fetaulaki mo e kau tangatá ni ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, ko ia te u huluʻi atu ha ngaahi laʻitā he laá pea fakaʻosi e kiʻi fakafeʻiloaki ko ʻeni ʻo ʻeku pōpoakí. ʻOku ou palōmesi atu ʻoku ʻi ai mo e meʻa kehe ʻi heʻeku fakakaukaú ke u lea ʻaki.

Ko ha tā ʻeni ʻo e fale fakapōpulá ʻo hangē ko ʻene tuʻu he taimi naʻe fakahū ai ʻa Siosefa mo hono kāingá.

Ko ha laʻitā ʻeni naʻe fai ʻi ha ngaahi taʻu kimui ai ʻi ha ʻaʻahi ki ai ʻa e kau ōfisa mo e kau fai hisitōlia ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai te u fakapapauʻi pe ko e feinga ʻa e tangata ʻi ʻolungá ke hū ki tuʻa pe hū ki loto.

Ko ha tā ʻeni ʻo e fale fakapōpulá ʻi hono toe langa ʻe he Siasí, ʻa ia ʻe lava ke mamataʻi he senitā maʻá e kau ʻaʻahí ʻi aí. Fakatokangaʻi e anga hono fokotuʻutuʻu ʻo e fungavaka uá mo e maeá pea mo e kané, ʻa ia ko e fehokotakiʻanga pē ia ʻe taha ʻo e ʻaná mo e loki ʻi ʻolunga aí.

Ko ha tā valivali ʻeni ʻa Liz Lemon Swindle ʻoku hā ai e lotu ʻa Siosefá. Fakatokangaʻi ʻene hā mei he fofonga ʻo Siosefá ʻa e liʻekina mo ʻikai toe ʻi ai ha ʻamanakí.

ʻOku fakaʻaliʻali heni ʻe Greg Olsen ʻa e founga naʻe hiki ʻaki ʻe Siosefa ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fakahā naʻá ne maʻu lolotonga hono tuku pōpulá.

Ko e tā fakaʻosí ʻeni, ʻa ia ʻokú ne ʻomai ʻa e pōpoki moʻoni ʻoku ou haʻu ke ʻoatu he pōní.
Ko ha Meʻa Ne Aʻusia ʻi he Temipale-Pilīsoné
Taimi lahi ʻoku pehē ʻe hotau tokolahi ko Lipetií ko e “fale fakapōpula” pe “pilīsone”—pea ʻoku tonu pē ia. Ka ʻi hono hiki ʻe ʻEletā Pilikihami H. Lōpeti e hisitōlia ʻo e Siasí, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e falé hangē ha temipalé pe toe tonu angé, ko ha “temipale-pilīsone.” 8 Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻa e kupuʻi lea tatau ʻi he niʻihi ʻo ʻene ngaahi tohí9. Ko e moʻoni ʻoku tōnounou ʻi he haohaoá, fakaʻofoʻofá, nongá mo e maʻa ʻa ē ʻoku maʻu ʻe hotau ngaahi temipale kuo fakatapuí. Ko e lea mo e anga ʻo e kau leʻó mo e kau fai hia naʻe ʻi aí naʻe ʻikai fakatemipale. Ko hono moʻoní, ko e anga fakamanu mo taʻetotonu ne hoko ʻi Lipetií ʻoku fehangahangai ia mo e laumālie tauʻatāina mo ʻaloʻofa ʻo hotau ngaahi temipalé mo e ngaahi ouau ʻoku fakahoko aí. Ko ia ʻe lava fēfē ke ui ʻa e Fale Fakapōpula Lipetií ko ha “temipale”—pe ko ha faʻahinga temipale—ʻi hono fakatupulaki fakafoʻituitui ʻo Siosefa Sāmitá pea ʻi hono fatongia ko e palōfitá? Pea ko e hā ʻoku fakahā mai ʻe ha hingoa pehē fekauʻaki mo e ʻofa mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá, kau ai e taimi mo e feituʻu ʻoku fakahoko mai ai e ʻofa mo e ngaahi akonaki ko iá?
ʻOku mahino nai kiate kitautolu ʻi heʻetau fakakaukau ki he ngaahi meʻá ni ʻe lava ke hoko mai kiate kitautolu kotoa ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie, maʻu fakahā, ngāue toputapu ʻi he ngaahi tūkunga lahi kehekehe kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí ʻo ka fie maʻu, ʻo kapau te tau kātaki pea lotu taʻetuku pea tui mālohi ʻi he ngaahi faingataʻá? ʻOku tau ʻofa mo tukulotoʻi ʻa hotau ngaahi temipale kuo fakatapuí mo e ngaahi ouau toputapu ʻoku fakahoko aí. Tau fakamalō ki he langí mo e Kau Taki Māʻolungá ʻi hono toe langa mo ha ngaahi temipale lahi ange ke fakafaingamālieʻi hotau tokolahi ke hū ai. Ko e ngaahi fale māʻoniʻoni mo toputapu taha ia ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku totonu ke tau taau ke ʻalu ki ai ʻi he lahi taha ʻe lavá.
Ka ko e pōpoaki ʻo e efiafi ní, ʻe lava pē ke ke maʻu ʻa e ongo fakalaumālié, fakahāá mo e fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻi he taimi te ke fie maʻu aí ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻokú ke ʻi ai. ʻIo, tuku ke u toe kiʻi fakamamafaʻi atu: ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi fakamamahi lahi taha ʻi hoʻo moʻuí, te ke kei lava ʻo maʻu ʻa e ako fakatupulaki toputapu mo e fakahā mei he ʻEikí—ʻi he ngaahi feituʻu kovi tahá lolotonga hoʻo kātekina ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonu fakamamahi tahá mo fehangahangai mo e ngaahi fakafepaki lahi taha kuó ke fetaulaki mo iá.
Tau kiʻi talanoa angé ki he ngaahi meʻa ko iá. ʻE ʻi ai pē ha kiʻi taimi te tau ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ai kotoa ʻi ha faʻahinga ʻuhinga, lahi pe siʻisiʻi, fakafokifā pe fāinoa pē ʻene hokó. Te tau fetaulaki mo ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau loto ki ai ʻi ha ngaahi ʻuhinga ʻe ʻikai ko hatau foʻui. ʻIo, te tau fehangahangai mo ha ngaahi tūkunga faingataʻa ko ha ngaahi ʻuhinga mātuʻaki totonu pē, ʻa ia ne hoko mai koeʻuhí ko haʻatau feinga ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Te tau fehangahangai mo e fakatangá; te tau kātekina e mamahi ʻo e māvae mo hotau ngaahi ʻofaʻangá; te tau fiekaia mo mokosia mo liʻekina. ʻIo, ʻi he teʻeki ai ke ʻosi ʻetau moʻuí kuo tau aʻusia kotoa pē ha konga siʻi ʻo e ngaahi meʻa naʻe fetaulaki mo e kau palōfitá ʻi heʻenau moʻuí. Ka ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi lēsoni mei he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–39, ʻe lava ke hoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau aʻusiá ko ha meʻa ke huhuʻi ai ʻa kitautolu, ʻo kapau te tau kei pikitai pē ki heʻetau Tamai Hēvaní lolotonga ʻetau faingataʻaʻiá. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi lēsoni faingataʻá ni, ko e taimi ʻoku tau faingataʻaʻia taha aí ko ha faingamālie ia ki he ʻOtuá, he te Ne lava ʻo liliu e ngaahi pilīsone kovi mo fulikivanu taha ʻo ʻetau moʻuí ko ha ngaahi temipale—pe liliu pē ā ki ha tūkunga ʻe lava ke maʻu ai ha fiemālie mo e fakahā, ha takaua fakalangi mo ha nonga, ʻo kapau te tau loto-fakatōkilalo mo faivelenga, kapau te tau tui pea ʻoua ʻe kape ki he ʻOtuá ʻi heʻetau ngaahi palopalemá.
Te u toe kiʻi fakamamafaʻi atu pē ʻeni. Ne u toki talaatu pē ʻe lava ke hoko ha ngaahi taimi faingataʻa kiate kitautolu. Naʻe toe mamafa ange e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, ʻa ia ʻoku mokopuna ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefá mo e mokopuna ʻo Hailame naʻe tuku pilīsoné, ʻi heʻene fakatapui ʻa e Senitā ki he Kau ʻAʻahí ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ʻi he 1963. ʻI heʻene fakamatala ki he hisitōlia ko ia ne tau vakai ki ai he efiafi ní mo vakai ki he feituʻu naʻe tuku ai ʻene kuí mo e tokoua ʻene kuí ʻi ha founga taʻetotonú, naʻá ne pehē mahalo naʻe ʻuhinga pē ke hoko e ngaahi meʻá ni—ʻo ʻikai ngata ʻi he lava ke nau hokó, kae mahalo naʻe fie maʻu ke hoko. Naʻá ne pehē: “ ʻI heʻeku lau e hisitōlia ʻo e ngaahi ʻaho ko iá, ʻa e ngaahi ʻaho kimuʻa mo kimui aí, ne u pehē naʻe fie maʻu ke hoko ʻa e ngaahi faingataʻá, fakatangá mo e fakafetau ʻa e meimei kotoa ʻo e māmaní [ki he Siasí he taimi ko iá]. Naʻe hoko ia ko ha kau faiako ki hotau kakaí. Naʻe tokoni ki hono fakamālohia [kinautolú].”10
Ngaahi Lēsoni mei he Fale Fakapōpula Lipetií
He ʻikai te u feinga ke fakapapauʻi atu pe ko e hā he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí ko ha “tuʻutuʻuni ke hokó” mo ia ko ʻetau “fili” pē ka ʻoku lelei kiate kitautolu, ka te u fokotuʻu atu pē ha ngaahi lēsoni naʻe ako ʻi Lipetī—ʻa e ngaahi meʻa ko ia ne hoko ko ha “kau faiako” kia Siosefa pea lava ke hoko pehē kiate kitautolu, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tokoni lahi ki hotau akoʻi ʻi he moʻui fakamatelié mo hotau hākeakiʻi ʻi ʻitānití.
ʻI heʻeku filifili e ngaahi lēsoni ko ʻení, ne u fakatokangaʻi ha faʻahinga tāpuaki ʻe taha ʻoku maʻu mei he faingataʻá ni. Kuó u toʻo mai e ngaahi lea ko e fakahā naʻe ʻomai ʻe Siosefa Sāmita lolotonga e taimi fakamamahi ko ʻení ke fakamahinoʻi ʻaki e ngaahi meʻa lalahi te u feinga ke ʻoatu ʻi heʻeku pōpoaki kiate kimoutolú, ʻa e ngaahi lea kuo hoko he taimí ni ko e folofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. He ʻikai ke tau lau ki he ngaahi potufolofola ʻoku tau manako taha aí, pea ʻoku lahi fau e ngaahi folofola ʻoku ou manako aí, ka ʻoku kau e ngaahi potufolofola ko ia ne hiki mei he potu fakapoʻuli ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií ʻi ha lisi pē ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku ou manako taha aí. Ko e meʻa ʻoku tau ʻilo he taimi ní naʻe ʻikai ko Siosefa Sāmita pē naʻe akoʻi ʻe he ʻOtuá ʻi he pilīsoné ka naʻá Ne akoʻi ʻa kitautolu kotoa, pea aʻu pē ki he ngaahi toʻu tangata ka hoko maí. Toki meʻaʻofa fakafolofola fakaʻofoʻofa ia! Pea hono ʻikai lahi ʻene totongi ki aí! Ka ko e masivesiva lahi moʻoni e moʻui ʻa kitautolu Kāingalotú kapau ne ʻikai ke tau maʻu e vahe 121, 122 mo e 123 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Kapau kuo teʻeki ai ke ke lau ia kimuí ni mai, ʻoku ou loto ke mou lau ia he pooni pe ko ʻapongipongi pē—ʻo ʻikai ʻamuiange ai. Ko hoʻomou ngāue ia ke fai mei ʻapí pea te u vakaiʻi pe ʻoku mou fakahoko ia! Ko ha peesi fakakātoa pē ʻe ono, ka ʻe ongo ki homou lotó ʻa e fakaʻofoʻofa mo e mālohi ʻo e ngaahi peesi ko ia ʻe onó. Pea te nau fakamanatuʻi mai ʻoku “faʻa ngāue [ʻa e ʻOtuá] ʻi he ngaahi founga fakamisiteli ke fakahoko ʻEne ngaahi meʻa fakaofó.”11 Naʻá Ne liliu moʻoni ʻa e faingataʻá ko ha tāpuaki ʻi hono tuku mai ʻo e ngaahi tohi mo e ngaahi fakakaukau toputapu ko ia ne haohaoá, fakaʻeiʻeiki mo faka-Kalisitiane ʻi he ongo mo hono fakaleá, neongo naʻe ʻomi ia ʻi ha ʻātakai naʻe ʻuli, taʻefakaʻeiʻeiki mo taʻefaka-Kalisitiane.
1. ʻOku Fetaulaki e Tokotaha Kotoa Pē mo ha Ngaahi Taimi Faingataʻa
Ko e lēsoni leva ʻeni ʻe tolu mei he Fale Fakapōpula Lipetií: Te u fakahā atu pē ko e lēsoni ʻuluakí ʻoku ʻi he meʻa ia kuó u ʻosi lea ʻakí—ʻa ia ʻe fehangahangai ʻa e tokotaha kotoa pē mo e ngaahi taimi faingataʻa, kau ai (pea tautautefito pē mahalo) ki he kakai angatonú. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻení, ʻoku tau faʻa manavasiʻi naʻa kuo liʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea tau nofo hifo ʻo fifili pe ʻe ʻosi koā ʻa fē hotau ngaahi faingataʻaʻiá. Mahalo kuo ʻi ai pe ʻe ʻi ai ha taimi ʻe ongoʻi ai ʻe he fakafoʻituituí, ngaahi fāmilí, ngaahi koló mo e ngaahi puleʻangá ʻa e ongo ʻa Siosefa Sāmitá ʻi heʻene fehuʻi pe ko e hā naʻe tuku ai ke hoko mai e fakamamahí pea mo e fuoloa ʻene ʻi he fakapoʻulí mo e mamahí. ʻOku tau kau fakataha mo ia ʻi heʻene tangi ʻi he lahi pehē ʻo e fakalotofoʻi hono tuku pōpula iá: “ ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē? . . . ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e taʻofi ho toʻukupú . . . ? ʻIo, ʻe ʻEiki, ʻe fēfē hono fuoloa ʻo e kātaki [ʻa ho kakaí] . . . kae teʻeki ai . . . ngaue ʻa ho finangaló ʻi he ʻaloʻofa kiate kinautolu?” (T&F 121:1–3).
Ko ha tangi mamahi fakafoʻituitui ia—ko ha tangi mei he lotó, ko ha taʻelata ʻa e laumālié ʻoku tau faʻa ongoʻi kotoa pē ʻi ha faʻahinga taimi ʻi heʻetau moʻuí.
Mahalo kuo mou aʻusia ha faʻahinga momeniti pehē ʻi hoʻomou kei talavoú ni. Kapau ko ia, ʻoku ou fakaʻamu pē naʻe ʻikai ke fuʻu lahi. Ka ko e fē pē taimi ʻe hoko mai ai hotau ngaahi momeniti faingataʻa tahá, kuo pau ke ʻoua naʻa tau manavasiʻi kuo liʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá pe ʻikai te Ne fanongo ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOkú Ne fanongo mai. ʻOkú Ne ʻafio mai. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻI he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí pea loto ke tangi “ ʻOkú ke ʻi feé?” ʻoku fie maʻu ke tau manatuʻi ʻokú Ne ʻi ai mo kitautolu—ʻi he feituʻu kuó Ne ʻi ai maʻu peé! Kuo pau ke kei hokohoko atu ʻetau tuí mo e lotú ʻo tautapa ki he langí, neongo te tau ongoʻi ʻoku ʻikai fanongo mai ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻi ha feituʻu kehe. ʻOkú Ne ʻi heni. ʻOkú Ne ongona ʻetau ngaahi lotú. Pea ʻi he taimi ʻoku tau tangi aí, ʻokú Ne tangi mo kitautolu fakataha mo e kau ʻāngelo ʻo langí.
ʻOku fie maʻu ke tau kei hokohoko atu pē mo vilitaki atu ʻi he hoko mai ʻa e taimi fakataʻelata, momoko mo faingataʻá. Ko e pōpoaki ia ʻa e Fakamoʻuí ʻi he talanoa fakatātā ki he uitou naʻe kole taʻetukú (vakai, Luke 18:1–8; vakai foki, Luke 11:5–10). Hokohoko atu pē ʻa e tukituki ʻi he matapaá. Hokohoko atu ʻa e kolé. Ka ke ʻiloʻi he taimí ni ʻoku fanongo ʻa e ʻOtuá ki hoʻo ngaahi tangí mo ʻafioʻi ho faingataʻaʻiá. Ko hoʻo Tamaí Ia pea ko ʻEne fānau koe.
ʻI he taimi kuo lea ʻaki iá pea maʻu mo e ngaahi lēsoni kuo ako mei aí, ʻe hoko tatau pē kiate kitautolu ʻo hangē ko ia ne hoko ki he Palōfita ko Siosefá. ʻI he taimi ko ia naʻá ne ongoʻi liʻekina taha aí pea hangē ʻoku ʻikai fanongo mai ʻa langí, ko e taimi ia naʻá ne ongoʻi ai ʻa e tokoni ʻa e Laumālié mo e ngaahi tali nāunauʻia mei heʻene Tamai Hēvaní. Naʻe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻOtuá ki he fuʻu feituʻu fakapoʻuli ko ʻení mo e taimi faingataʻá ni, ʻo pehē:
“ ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melino; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;
“Pea ʻe toki hākeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei; te ke ikunaʻi ʻa ho ngaahi fili kotoa pē” (T&F 121:7–8).
Neongo ʻe taulōfuʻu mai ha ngaahi tūkunga ʻe ngali taʻetotonu pea neongo ʻe fai mai ha ngaahi meʻa taʻeʻofa pea ʻikai ke lelei kiate kitautolu—mahalo ʻe kinautolu ʻoku tau lau ko hotau filí, ka mo kinautolu pē foki naʻa tau lau ko hotau ngaahi kaumeʻá he taimi ʻe niʻihi—ka ʻoku tau kau mo e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻá ni hono kotoa. Ko e ʻuhinga ia ne hivaʻi ai ʻe he kuaea mālie he pōní ʻa e himi faka-Kalisitiane motuʻa naʻe faʻu ʻe Sala ʻĀtama ko e “Ofi Hoku ʻOtuá,” mo e fakaʻofoʻofa ʻenau hivaʻi e veesi hono faá ʻa ia ʻoku tātātaha pē hono hivaʻí:
Neongo hoku ngaahi mamahi lahí
Ka te u ʻohake ʻa e fakafetaʻí;
ʻI hoku ngaahi faingataʻá
Te u ofi atu pē, ʻe hoku ʻOtuá.12
ʻOku ʻikai ke tau toko taha pē ʻi hotau fanga kiʻi pilīsone ʻi hení. He ko e moʻoni ʻoku tau ofi ange ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí ʻi ha toe taimi heʻetau moʻuí. ʻE lava ke liliu ʻe he ʻilo ko iá ha faʻahinga feituʻu pē ʻoku hoko ai ha meʻa pehē ke hangē pē ha temipalé.
Kuo talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻo fekauʻaki mo ʻetau fononga ʻi he māmaní: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88). Ko hono fakahā ia ʻo e ʻofa mo e tokanga mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ʻo aʻu ki he taʻengatá, ʻa ia ʻe kau ai—pea mahalo ʻe tautautefito ki he ngaahi taimi faingataʻá.
2. Naʻa mo Kinautolu ʻOku Moʻui Tāú Te Nau Kei Faingataʻaʻia Pē
Uá, ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻene hoko mai ʻa e ngaahi faingataʻá—ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faʻa hangehangē ʻoku ʻikai ke lelei pea taʻetotonú—ke pehē ʻoku tau anga taʻemāʻoniʻoni pe taʻefeʻunga ke maʻu ha ngaahi tāpuaki pe ʻoku mamahi ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu. Ko e moʻoni ʻoku ʻomi ʻe he faiangahalá ʻa e mamahí, pea ko e tali pē ki he ʻulungāanga ko iá ko e fakatomala. Ka ʻoku faʻa hoko pē mo e ngaahi faingataʻá ki he kakai ʻoku angamāʻoniʻoní. Te mou manatuʻi pē ʻa e taimi naʻe fakamanatu ange ai kia Siosefa ʻi he ngaahi fakamamahi ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií kuo “tuku [moʻoni pē ia] … ki he faingataʻá,” kuó ne foua ʻa e ʻahiʻahí pea tukuakiʻi loi ia, kuo toʻo atu ia mei hono fāmilí ʻo lī ki ha luo, ki he nima ʻo ha kau fakapō, ka neongo iá ke ne manatuʻi naʻe hoko ʻa e meʻa tatau ki he Fakamoʻui ʻo e māmaní, pea koeʻuhí naʻá Ne ikunaʻi ia, te tau ikuna mo kitautolu foki (vakai, T&F 122:4–7). ʻOku fakamanatu mai ʻe he fakahā mei he Fale Fakapōpula Lipetií ʻa e meʻa naʻe fou ai ʻa e Fakamoʻuí, ʻo pehē: “Naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo māʻulalo ange ʻiate kinautolu kotoa pē. ʻOkú ke lahi ange koe ʻiate ia?” (T&F 122:8).
ʻIkai. Naʻe ʻikai lahi ange ʻa Siosefa ʻi he Fakamoʻuí, pea pehē mo kitautolu. Pea ʻi he taimi ʻoku tau palōmesi ai ke muimui ʻi he Fakamoʻuí, ke molomolomuivaʻe ʻiate Ia pea hoko ko ʻEne kau ākongá, ko ʻetau palōmesi ia te tau ʻalu ki he feituʻu ʻe tataki kitautolu ki ai ʻe he hala fakalangi ko iá. Pea kuo fou atu maʻu pē ʻa e hala ki he fakamoʻuí ʻi Ketisemani. Ko ia kapau naʻe fetaulaki ʻa e Fakamoʻuí mo e ngaahi fakamāu taʻetotonu pea mo e ngaahi fakalotosiʻi peheé, ʻa e ngaahi fakatangá, ngaahi angafai taʻemāʻoniʻoní mo e mamahí, ʻoua naʻa tau pehē te tau taʻefetaulaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko iá kapau ʻoku tau kei fie maʻu ke ui kitautolu ko ʻEne kau ākonga moʻoni mo e kau muimui faivelenga. Pea ʻokú ne fakamamafaʻi mai e foʻi moʻoni ko ia ʻe lava pē ke tau moʻui taau kakato ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo tau kei faingataʻaʻia pē—ʻo hangē ko ia ne hoko ki he Fakamoʻuí, ko e fakatātā ʻo e angamāʻoniʻoní.
Ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke hoko ko ha fakafiemālie lahi kiate kitautolu, fakatokāteline, kuo aʻusia ʻe Sīsū ʻi Heʻene Fakaleleí ʻa e ngaahi mamahi kotoa pē, ʻa e ngaahi ʻamanaki taʻehokó mo e ngaahi fakamaau taʻetotonu kuo aʻusia ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá meia ʻĀtama mo ʻIvi, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māmaní ke ʻoua naʻa fuʻu mamafa pe fuʻu lahi fēfē ʻenau hoko maí. Neongo pe ʻe mamafa fēfē ʻetau kavengá, ka naʻe mei toe mamafa ange ia kapau naʻe ʻikai foua ia ʻe he Fakamoʻuí kimuʻa pea fua hono mamafá mo kitautolu pea maʻatautolu.
Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ki he Palōfita ko Siosefá ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi he kamataʻanga pē ʻo ʻene ngāué. Hili e folofola ange ʻa Sīsū ʻo kau ki he ngaahi mamahi lahi ʻe ongoʻí mo e faingataʻa ke ʻūkumá, naʻá Ne folofola, “Ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi [ʻoku ʻuhinga ʻeni kiate koe mo au mo e kakai kotoa pē] ʻo kapau te nau fakatomala” (T&F 19:16). ʻI he ngaahi momeniti ʻoku tau mamahi mo ʻahiʻahiʻi ai kitautolú, ʻoku ou tui pē te tau tetetete ʻi haʻatau fakakaukau atu naʻe mei lahi ange ia heni, ka ʻoku mahino ʻa e tali ki aí, ʻa ia naʻe lava pē ke kovi ange pea ʻe lava pē ʻo kovi ange. Ka ko ʻetau tui pē mo fakatomala mo talangofua ki he ongoongolelei ko ia naʻe fakahoko ai ʻa e Fakaleleí ʻoku kei taʻofi ai mei haʻane hoko ʻo kovi angé.
ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku tau tokangaʻi naʻe ʻikai ngata pē ʻi he mamahiʻia ʻa e Fakamoʻuí neongo ʻa ʻEne taʻehalaia kakató, kae pehē foki mo e tokolahi ʻo e kau palōfita mo e kau tangata mo e kau fafine ʻoku hā he folofolá. Talamai ha palōfita he Fuakava Motuʻá pe Tohi ʻa Molomoná, talamai ha ʻAposetolo he Fuakava Foʻoú, talamai ha kau taki ʻi ha kuonga pē, kau ai hotau kuongá ni, pea te ke talamai ai ha taha kuó ne aʻusia e faingataʻá.
Ko e hā e meʻa ʻoku ou fie fakamamafaʻi hení? Kapau te ke aʻusia ha ʻaho faingataʻa, ʻokú ke tatau pē mo ha tokolahi—ko e tokolahi ʻa ia ko ha kakai lelei ʻaupito. Ko e kakai lelei taha kuo moʻui ʻi ha taimi.
ʻOua naʻa mou maʻu hala ʻeni. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau fekumi ki he mamahí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau feinga ke hoko ko ha kau maʻata. ʻOku ʻikai ke tau toe kumi kitautolu ki he faingataʻá he ʻe hoko mai pē ia. Ka ʻi heʻene mahino ʻoku fakatatali mai ha kiʻi taimi ke ke ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií aí (ko e ʻuhinga fakalaumālie pē ʻeni), manatuʻi e ongo ʻuluaki moʻoni ko ʻeni naʻe akoʻi kia Siosefa ʻi he temipale-pilīsone ko iá. ʻUluakí, kuo ʻikai ngalo koe ʻi he ʻOtuá, pea uá, ko e meʻa ʻoku hoko kiate koé naʻe ʻosi ʻi ai e Fakamoʻuí, ʻo lava ai ke Ne fakahaofi mo fakafiemālieʻi koe.
Hangē ko ia ne tohi ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá, kuo “tohi tongi koe [ʻe he ʻEikí] ʻi [Hono] ʻaofinimá,” ʻi he kakano kuo monuká ʻaki ʻa e ngaahi faʻo ʻa e kau Lomá ke ʻoua naʻa toe puli. ʻI he ʻosi ange ʻa e totongi kuo fai ʻe he Tamaí mo e ʻAló ʻi Heʻena mamahí, he ʻikai teitei ngalo koe pe te Na liʻaki koe ʻi hoʻo ngaahi mamahí. (Vakai, ʻĪsaia 49:14–16; vakai foki, 1 Nīfai 21:14–16.) Kuó na ʻosi palani, teuteuʻi mo fakapapauʻi te ke ikuna kapau ko ho lotó ia, ko ia, ke ke tui pea “kātakiʻi ia ʻo lelei” (T&F 121:8). ʻI heʻene ʻosi angé, “ ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe” (T&F 122:7), pea te ke mamata ki he tafe mai kiate koe ʻa e “pule taʻengatá” ʻo taʻengata pea taʻengata “taʻe ʻi ai ha fakamālohiʻi” (T&F 121:46).
3. Ke Ke Fiemālie, Faʻa Kātaki, ʻOfa faka-Kalaisi pea Faʻa Fakamolemole
Ko hono tolú, pea ko e fakaʻosi ia ki he efiafi ní, tuku ke u fakamanatu kiate kitautolu kotoa, lolotonga ʻetau maʻu e ngaahi ongo faingataʻa ko ʻení pea tuli tonuhia ʻo tau ʻita ai pe loto sāuni, ʻo loto ke totongi ʻaki e mata ki he mata mo e nifo ki he nifó, ʻoku fakamanatu mai ʻe he ʻEikí mei he temipale-pilīsone ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií “ko e ngaahi totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakamaʻu taʻelava ke veteki ki he ngaahi mālohi ʻo e langí, pea ʻoku ʻikai lava ke mapuleʻi pe ngāue ʻaki ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí kae ngata pē ʻi he ngaahi founga ʻo e māʻonʻoní” (T&F 121:36). Ko ia, naʻa mo e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi tūkunga fakamamahi peheé ʻi heʻetau moʻuí pea tau loto ke ʻita ki he ʻOtuá pe tangatá pe kaumeʻá pe filí, kuo pau ke tau manatuʻi “ ʻoku ʻikai lava, pe ʻoku ʻikai totonu, ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi [tuku kehe] kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi, ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū, pea mo e ʻofa taʻemālualoi; . . . taʻe ʻi ai ha mālualoi, pea taʻe-ha- kākā” (T&F 121:41–42; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).
Kuo hoko maʻu pē ko ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa kiate au ʻa e maʻongoʻonga ʻa e Palōfita ko Siosefá mo hono kotoa ʻo ʻetau kau palōfitá, kau ai pea tautautefito ki he Fakamoʻui ʻo e māmaní ʻi Hono tuʻunga fakaofó, ʻa e lava ke nau kei fiemālie pē mo faʻa kātaki mo anga faka-Kalaisi mo faʻa fakamolemole lolotonga e ngaahi meʻa fakamamahi mo faingataʻa peheé—ʻa ʻenau kei lava ke lea mo moʻui ʻaki e founga ko iá. Ka naʻa nau lava pea naʻa nau fai ia. Naʻa nau manatuʻi ʻenau ngaahi fuakavá, nau mapuleʻi kinautolu pea nau ʻiloʻi kuo pau ke tau moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi he taimi kotoa pē, ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻe faingamālie aí pea ʻikai ʻi he taimi pē naʻe leleí. Ko e moʻoni, naʻa nau ʻiloʻi ko hono siviʻi moʻoni ʻo ʻetau tuí mo ʻetau hoko ko e kau ʻākonga ʻa Kalaisí ʻoku fai ia ʻi he taimi ʻoku ʻikai lele lelei ai e ngaahi meʻa. Ko e taimi ia te tau sio ai pe ko e kakai fēfē ʻa kitautolu pea ʻoku moʻoni fēfē ʻa ʻetau tukupā ke tauhi ki he ongoongoleleí.
Ko e sīpinga lelei taha ki hení ʻa e lava ke folofola ʻa e Fakamoʻuí lolotonga e taimi faingataʻa taha hono Kalusefai Iá, “ ʻE Tamai, fakamolemoleʻi ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí” (Luke 23:34). Ko e meʻa faingataʻa ke te kole ʻa e meʻá ni lolotonga ia ʻoku tau mamahiʻiá. Ko ha meʻa faingataʻa ke fai ia ʻi he taimi ʻoku fakalaveaʻi ai kitautolu pe ʻahiʻahiʻi pe ke tau mamahi taʻe haʻatau halaiá. Ka ko e taimi ia ʻe mahuʻinga taha ai ʻa e ʻulungāanga faka-Kalaisí. Manatu, “ ʻoku ʻikai lava ke mapuleʻi pe ngāue ʻaki ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí [kae ngata pē] ʻi he ngaahi founga ʻo e māʻoniʻoní.” Pea hono ʻikai ke tau fie maʻu ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí ʻi he ngaahi taimi peheé! Hangē ko ia ne akoʻi kia Siosefa ʻi he temipale-pilīsoné, neongo ʻa e faingataʻá mo e mamahí, ka kuo pau ke tau “tuku ke fonu [hotau] lotó ʻi he manavaʻofa ki he kakai kotoa pē . . .; pea [ʻe toki] ʻāsili mālohi [leva] ʻetau falalá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá; pea . . . ʻe hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko [hotau] takaua maʻu ai pē” (T&F 121:45–46).
Ko e founga pē ia ʻe taha ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻi he mālohi fakalangí ko ʻetau tauhi moʻoni ki he heʻetau ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalisitiané. ʻE kiʻi faingataʻa ki he Laumālié ke hū ki ha loto ʻoku fonu he tāufehiʻá pe ʻitá pe loto sāuní pe fakaʻofaʻia pē ʻiate kitá. ʻOku fepaki kotoa ʻeni mo e Laumālie ʻo e ʻEikí. Ko e tahá, ʻoku faingofua ke hū ʻa e Laumālié ki ha loto ʻoku feinga ke ʻofa faka-Kalaisi mo faʻa fakamolemole, faʻa kātaki fuoloa mo angaʻofa—ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e hoko ko ha ākonga moʻoní. Ko ha toki fakamoʻoni ia ke moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he tūkunga kotoa pē pea kapau te tau feinga ke moʻui faivelenga, pea ʻikai teitei tuku ke ikuʻi ʻa e moʻui faka-Kalisitiané, ʻo tatau ai pē ʻi hono fakamanavahē ʻo e tūkunga ʻoku tau ʻi aí. ʻOku ou manako moʻoni ʻi he fakaʻeiʻeiki ʻo e ngaahi akonaki masani mo fakalangi ko ʻeni naʻe akoʻi ʻi ha faʻahinga feituʻu mo ha taimi fakafehiʻanekina peheni.
Fai ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻi he Loto-Fiefia
ʻE fakaʻosi ʻaki ʻeku ngaahi lēsoni mei he Fale Fakapōpula Lipetií ʻeku lau ki he veesi fakaʻosi ʻo e konga fakaʻosi ʻo e ngaahi lēsoni ko ʻeni ʻe tolu kuo tau lau ki ai he efiafi ní. ʻI he fakamatala fakaʻosi ko ʻeni ki he meʻa naʻe hoko ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, naʻe folofola ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻo fakafou mai ʻi Heʻene palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko ia, siʻi kāinga ʻofeina, [ʻi he ngaahi taimi faingataʻa tahá], ke tau fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú” (T&F 123:17; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).
Toki aofangatuku ia ʻo e fakatuʻamelie mo e faivelenga ke fakaʻosi ʻaki e tala mei ha temipale-pilīsone! ʻI he taimi ne hiki ai ʻe Siosefa e ngaahi lea ko iá, naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi e taimi ʻe tukuange ai iá pe ʻe toe tukuange koā pe ʻikai. Naʻe mahino pē ʻa e kei palani ʻa hono ngaahi filí ke toʻo ʻene moʻuí. ʻIkai ko ia pē, ka naʻe ʻikai ha taha mo hono uaifí mo e fānaú, pea nau manavahē, faʻa fiekaia mo fifili pe ʻe fēfē haʻanau moʻui taʻe ʻi ai ʻa e husepānití mo ʻenau tamaí. Naʻe tatau pē mo e Kāingalotú, ʻo ʻikai hanau ʻapi pea ʻikai ke ʻi ai honau palōfitá. Naʻa nau lolotonga mavahe mei Mīsuli ko e fakataumuʻa ki ʻIlinoisi, ka ko hai naʻá ne ʻilo e ngaahi fakamamahi naʻe fakatatali mai mei aí? Te u toe lea ʻaki pē, ko e moʻoni, ko e taimi momoko mo fakapopoʻuli tahá ia.
Neongo e momokó mo e ngaahi taimi fakataʻelatá ka ʻoku pehē ʻe Siosefa, tau fai ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá pea tau fai ia ʻi he loto-fiefia. Pea te tau toki tafoki leva ki he ʻEikí, tatali ki Heʻene ʻaloʻofá pea vakai ki Heʻene fakahā Hono toʻukupú ke tokoniʻi kitautolu.
Ko ha ʻulungāanga fakaʻofoʻofa moʻoni ia ke tau maʻu ʻi he taimi ʻoku lelei ai pe koví, ʻi he taimi fakamamahí pe fakafiefiá!
Tāpuakí mo e Fakamoʻoní
Siʻoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, ʻoku ou fie tuku hamou tāpuaki ko e konga ʻo ʻeku fakamoʻoni fakaʻosi kiate kimoutolu he efiafi ní. Hangē kiate au ʻoku ʻi ai homau faingamālie pe fatongia ʻe ua ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻemau fakamoʻoni fakaeʻaposetoló ki he māmaní. Ko e taha ke fakamoʻoni, ʻo hangē ko ia ne u feinga ke faí pea te u fakaʻosi ʻakí. Ko e tahá ko e foaki tāpuaki—ʻo hangē pē ko ia ne fai ʻe he Kau ʻAposetolo ʻi muʻá ʻi hono fakaafeʻi kinautolu ʻe he Fakamoʻuí ke nau fai ʻo fakatatau ki he meʻa kuó Ne faí, ka ʻe fai ia ki māmani kātoa.
Ko ia, kiate kimoutolu kotoa pē ʻoku kau mai he efiafi ní—ʻi he fuʻu fale lahi ko ʻení pe ha toe ngaahi feituʻu ʻi māmani kotoa—ʻoku ou tāpuakiʻi kimoutolu, ʻa kimoutolu takitaha ʻi he ngaahi tūkunga fakafoʻituitui ʻoku mou ʻi aí, ʻo hangē pē ʻoku ou hili hoku ongo nimá ʻi homou ʻulú. ʻOku ou foaki ia kiate kimoutolu ʻi he loto moʻoni ʻo hangē pē ko ʻeku fai ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻofa ʻiate kimoutolú, fanongo ki hoʻomou ngaahi lotú, ʻoku ʻi homou tafaʻakí pea ʻikai ʻaupito ke teitei mavahe meiate kimoutolú.
ʻOku ou tāpuakiʻi e houʻeiki tangatá ke mou—ke tau—moʻui taau mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú pea ke tau tauhi moʻoni ki he lakanga fakaeākonga kuo uiuiʻi kitautolu ki aí, ʻi he fokotuʻutuʻu maʻongoʻonga ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Māʻoniʻoní, ʻi he Lakanga ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ke tau hoko ʻo hangē tofu pē ko e ʻEikí—ke tau fakakaukau ʻo hangē pē ko Iá, ke tau lea ʻo hangē pē ko Iá, pea ke tau fai ke lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻá Ne faí. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ngaahi tokoua lolotonga hoʻomou feinga ke faivelengá ke mou maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia ko hono konga lahi kuo tau lau ki ai he efiafí ni mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.
ʻOku ou tāpuakiʻi e houʻeiki fafine ʻoku ʻi hení mo kinautolu ʻoku fanongo mai ki hoku leʻó. ʻOku ou loto ke mou ʻiloʻi ʻa ʻemau ʻofa ʻiate kimoutolú, ʻa e ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolú pea mo e lahi ʻo e fuka ʻo e tuí ʻa ia kuo fusi ʻo fakaʻaliʻali ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ni talu mei he kamataʻangá. Mei he kamataʻangá pē ʻi he toʻu tangata hono kotoa ʻo aʻu mai ki he taimi lolotonga ní pea hokohoko atu ai, hangē ko e houʻeiki fafine ko ia ʻi heʻetau moʻuí—ʻa ʻetau ngaahi kui fefiné, ʻetau ngaahi faʻeé, hotau ngaahi uaifí, hotau ngaahi ʻofefiné, hotau ngaahi tuofāfiné mo hotau makapuna fefiné—ko kinautolu ia kuo nau pukepuke hake ʻa e tūhulu ʻo e tuí mo e fuka ʻo e moʻui fakaʻofoʻofá pea ʻoatu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki ha feituʻu pē, pea fepaki mo ha faʻahinga faingataʻa pē, ʻa ia ʻoku tatau mo hanau ngaahi Fale Fakapōpula Lipetī pea mo ha ngaahi taimi faingataʻa. Ngaahi tuofāfine, ʻoku mau ʻofa ʻiate kimoutolu, fakaʻapaʻapaʻi mo tāpuakiʻi kimoutolu. ʻOku tau kolea ke tali ʻaki ki homou ʻulú ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoni kotoa pē ʻo homou lotó, he efiafí ni pea taʻengata, pea ke mou mavahe atu mei he fakatahaʻanga fakalaumālié ni mo e mahino pea mo e ʻilo kuo fokotuʻu maʻu ʻi homou lotó ki he ʻofa lahi mo hono fakaʻapaʻapaʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá mo langi pea mo e Kau Taki ʻo e Siasí ni.
ʻOku ou fakaʻapaʻapa kiate kimoutolu kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasí ni ʻi he haʻofanga ko ʻeni ʻo e CES mo talaatu ʻoku ʻi homou ʻaofinimá pē ʻa e kahaʻú. ʻE vavé ni mai pē haʻamau paasi atu ʻe kimautolu ʻi hoku toʻu tangatá ʻa e fatongiá kiate kimoutolu. Ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá ke mou fehangahangai mo e ngaahi taimi peheé ʻi he loto-toʻa, faitotonu mo e angatonu kuo tau lau ki ai ʻi heni he efiafi ní.
Te u fakaʻosi ʻaki ʻeku fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e Tamaí mo e ʻAló. Pea ʻoku ou fakamoʻoni ʻokú Na ofi mai pē pea toe ofi ange ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí. ʻOku ou fakamoʻoni (fakataha mo ʻetau hiva tukú, “[ʻE ʻIkai Mavahe ʻEku ʻOfá Meiate Koe,”] hangē ko e lau ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá), he ʻikai teitei mavahe ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá meiate kimoutolu, pe ko e hā pē ha meʻa ʻe hoko (vakai, ʻĪsaia 54:7–10; vakai foki, 3 Nīfai 22:7–10). ʻOku ou fakamoʻoni ʻe ngata ʻa e ngaahi ʻaho koví, ʻe ikuna maʻu pē ʻa e tuí, pea ʻoku fakahoko maʻu pē ʻa e ngaahi talaʻofa fakalangí. ʻOku ou fakamoʻoni ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí pea ko e Kalaisí ʻa Sīsū pea ko e ongoongolelei moʻoni mo moʻuí ʻeni—ʻoku ʻi he Siasi moʻoni mo moʻui ia ko ʻení. ʻOku ou fakamoʻoni ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá, ko hotau palōfita ki he houa mo e ʻaho ko ʻení. ʻOku ou ʻofa mo poupou kiate ia ʻo hangē ko ia ʻoku ou ʻilo ʻoku mou faí. ʻE hoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, hangē ko e fakalea ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he temipale-pilīsone ko e Fale Fakapōpula Lipetií, “Nofo maʻu ʻi ho halá . . . . ʻOua te ke manavahē . . ., he ʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata pea taʻengata” (T&F 122:9). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.
MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ
1. ʻI he History of the Church, 3:190–91.
2. Alexander McRae, ʻi he A Comprehensive History of the Church, 1:521.
3. History of the Church, 3:290.
4. Tohi kia Isaac Galland, 22 Māʻasi, 1839, ʻi he Personal Writings of Joseph Smith, rev. ed., comp. Dean C. Jessee (2002), 456.
5. Tohi ki he Siasi ʻi he Vahefonua Kalatiueló, 16Tīs. 1838; “Communications,” Times and Seasons, Apr. 1840, 85.
6. Tohi kia ʻEma Sāmita, 21 Māʻasi 21, 1839, ʻi he Personal Writings, 449.
7. Tohi kia ʻEma Sāmita, 4 ʻEpe.1839, ʻi he Personal Writings, 463, 464; naʻe fakaleleiʻi ʻa e sipelá mo e fakamataʻitohi lahí.
8. Vakai, Comprehensive History, 1:521 ʻuluʻi fakamatala ʻo e vahé; vakai foki, 526.
9. Vakai ki he, “A Choice Seer,” Ensign, Aug. 1986, 12, ki he sīpingá.
10. “Text of Address by Pres. Smith at Liberty Jail Rites,” Church News, Sept. 21, 1963, 14; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.
11. “ ʻOku ʻAlu Fano ʻa e ʻOtuá,” Ngaahi Himi, fika 178.
12. Ngaahi Himi, fika 49; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.
© 2008 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he lea faka-Pilitāniá: 5/07. 04523 900