Ngaahi Fakatetuʻa Maʻongoʻonga
Palesiteni Thomas S. Monson
Faeasaiti ‘a e CES Maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 11 ʻo Sānuali, 2009 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí
Siʻoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, ʻoku fakahā ʻe he laumālie ʻi he fakatahaʻangá ni ʻi he Senitā Maliotí ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí mo ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻe lauingeau ʻi māmani ʻa homou mālohí, moʻui mateakí mo hoʻomou faileleí. ʻOku hounga kiate au ke ʻi heni mo kimoutolu he efiafí ni. ʻOku mou fakamanatu mai ʻa e lea ne hiki ʻe he punake ko Henelī Uatesiuefi Longofeloú:
ʻA e fakaʻofoʻofa ʻo e talavoú! ʻa ʻene fetapaki ngingilá
ʻA hono ngaahi muná, holí mo e fakaʻānauá!
Tohi ʻo e Ngaahi Kamataʻangá, Talanoa ʻikai hano Ngataʻangá,
Fefine takitaha ko e tuʻukimuʻá, tangata takitaha ko ha kaumeʻá!1
Makehe meiate kimoutolu takitaha, ʻoku ou fiefia ʻoku ʻi heni ha niʻihi hoku fāmilí he efiafí ni.
Ne u lau kimuí ni mai ha tohi talanoa motuʻa ʻa Sālesi Tīkeni ʻoku ou manako ai ko e Great Expectations. ʻE manatuʻi ʻe kimoutolu kuo mou lau e tohí ni e fakamatala ʻa Tīkeni ki ha tamasiʻi ko Filipe Filipi, naʻe ui pē ko “Pipa.” Ko e tamasiʻi paea ʻa Pipa pea naʻe ʻikai te ne manatuʻi haʻane sio ʻi heʻene faʻeé pe tamaí. Naʻá ne maʻu e ngaahi meʻa angamaheni naʻe fie maʻu ʻe ha tamasiʻi. Naʻá ne fakaʻamu naʻá ne poto. Naʻá ne fakaʻamu ko ha tangata ia naʻe ʻi ai hano tuʻunga. Naʻá ne fakaʻamu naʻe ʻikai te ne fuʻu taʻeʻilo pehē. Naʻe hangē he ʻikai hoko ʻene ngaahi fakaʻamú mo ʻene ngaahi ʻamanakí, mo e haʻu he ʻaho ʻe taha ha tangata loea mei Lonitoni ko Seika, ʻo talaange kuo tuku kiate ia ʻe ha taha naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ha paʻanga mo ha koloa lahi. Naʻe toki pehē ʻe he loeá, ko Pipá “ko ha tamasiʻi ia, ʻo e ngaahi fakatetuʻa maʻongoʻongá.” 2
ʻI heʻeku fakalaulauloto atu he ʻahó ni pe ko hai kimoutolu pea ko e hā kimoutolu, te mou hoko ko hai pea hoko ko e hā, ʻoku ou pehē atu ai ʻo hangē ko e lea ʻa e loeá kia Pipá, ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke fakatetuʻa atu ki aí—ʻo ʻikai ko e tupu mei ha meʻa naʻe foaki maʻau ʻe ha taha naʻe ʻikai te ke ʻiloʻi, ka koeʻuhí ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi—ʻa ia ko ʻetau Tamai Hēvaní—pea ʻi ai e ʻamanaki te ke fakahoko ha ngaahi meʻa lahi.
Teuteu ki he Lova ʻo e Moʻuí.
Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku ʻi heni he pōní ʻoku ofi ke ʻosi hoʻomou akó. (ʻE ʻi ai e taimi ke fakafiefiaʻi ai ia.) ʻOku ʻi ai mo homou niʻihi ʻoku toe mo ha ngaahi teuteu fakaako kehe ke fakahoko. ʻOku mou takitaha ʻi he tuʻunga ʻe lava ke ui ko e lova ʻo e moʻuí.
Naʻe tohi ʻe he tangata naʻá ne hiki e tohi Tangata Malangá ʻo pehē, “Ko e pué ʻoku kiate ia ʻoku veʻe vavé, pe ko e taú kiate ia ʻoku mālohí” (Tangata Malanga 9:11); ka kiate ia ʻoku kātaki ki he ngataʻangá. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e lova ʻo e moʻuí, mahuʻinga lahi mo e palé, ko ia kuo pau ai ke fakamamafaʻi ʻa e teuteu feʻunga mo kakató.
ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he natula taʻengata ʻo ʻetau ngaahi filí, ko e meʻa mahuʻinga ʻa e teuteú ʻi heʻetau moʻuí. ʻE hokosia ʻa e ʻaho te tau vakai ai ki he vahaʻataimi ne tau teuteu aí pea te tau fakamālō naʻa tau fakaʻaongaʻi totonu hotau taimí.
Ne u maʻu ʻa e faingamālie ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, kimuʻa pea uiuiʻi au ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ke u lea ʻi ha fakatahaʻanga fakapisinisi ʻi Tālasi ʻi Tekisisi—ʻa ia ʻoku ʻiloa “ko e kolo ʻo e ngaahi siasí.” Hili e fakatahá ne u heka ʻi ha pasi taki mamatá ʻo sio he ngaahi feituʻu takatakai ne nofoʻi ʻi he koló. ʻI heʻemau fakalaka atu he ngaahi falelotu fakaʻofoʻofá, naʻe pehē mai ʻe heʻemau fakaʻulí, “ ʻOku ʻi he tafaʻaki toʻohemá ʻa e Siasi Metotisí,” pe “Ko e Falelotu Katoliká ʻena he toʻomataʻú.” ʻI heʻemau fakalaka atu ʻi ha fale piliki kulokula ʻi ha tafungofunga, naʻe pehē mai e fakaʻulí, “Ko e fale ʻena ʻoku fakataha ki ai e Kau Māmongá.”
Ne fehuʻi mai ʻe ha fefine mei mui he pasí, “ ʻE fakaʻuli, te ke lava ʻo fakamatalaʻi mai ha meʻa fekauʻaki mo e Kau Māmongá?” Ne taʻofi ʻe he fakaʻulí e pasí he veʻe halá, tafoki mai ki mui ʻo pehē ange, “Fefine, ko e meʻa pē ʻoku ou ʻilo kau ki he Kau Māmongá ʻoku nau lotu ʻi he fale piliki kulokula ko ʻená. ʻOku ʻi ai ha taha he pasí ni ʻokú ne ʻilo ha meʻa kau ki he Kau Māmongá?”
Ne u sio ki he mata ʻo e tokotaha takitaha pe ʻokú ne ʻiloʻi, mo fie fai ha fakamatala. Ka naʻe hala ʻatā—ha fakaʻilonga. Ne u ʻiloʻi leva hono moʻoni ʻo e fakamatala naʻe pehē, “ ʻI he hokosia ʻa e taimi ke fai ai ʻa e filí, kuo ʻosi e taimi teuteú ia.” Ne u maʻu ʻa e faingamālie ʻi he miniti ʻe hongofulu mā nima hokó ke u fakamatala, ʻo hangē ko e lea ʻa Pitá, ki “hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú” (1 Pita 3:15). Ne u maʻu he taimi ko iá ha loto houngaʻia lahi ange fekauʻaki mo e teuteú.
ʻE hoku kaungāmeʻa kei talavou, naʻe ʻikai kamata hoʻo taimi teuteú ʻi he ʻaho naʻá ke hū atu ai ki hoʻo ngaahi fuofua kalasi ʻi he kolisí pe ʻunivēsití. Ne kamata pē ia kimuʻa peá ke toki haʻu ki he māmaní, ʻi heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou fakamālō ʻi Heʻene fakakaukau fakapotopotó ʻo tuku kiate kitautolu ha lekooti ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé, ʻo fakamatalaʻi ai kiate kitautolu ha meʻa kau ki he moʻui ko iá:
“Ko ʻeni, kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au, ʻa ia ko ʻĒpalahame, ʻa e fānau fakalaumālie ʻa ia naʻe fakatupu ʻi he teʻeki ai ke ʻi ai ʻa e māmaní; pea naʻe ʻi he lotolotonga ʻo kinautolú ni kotoa pē ʻa e tokolahi naʻe ngali ʻeiki mo lahi;
“Pea naʻe ʻafio ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi laumālié ni kuo nau lelei, pea naʻá ne tuʻu ʻi honau lotolotongá, ʻo ne folofola: Te u fakanofo ʻa kinautolú ni ko ʻeku kau pule; he naʻá ne tuʻu ʻi he haʻohaʻonga ʻo kinautolu ʻa ia ko e ngaahi laumālie, pea naʻá ne ʻafio kuo nau lelei, peá ne folofola mai kiate au: ʻE ʻĒpalahame, ko e toko taha koe ʻo kinautolu; naʻe fili koe ʻi he teʻeki ai ke fanauʻi koé.
“Pea naʻe tuʻu ʻa e toko taha ʻi honau haʻohaʻongá ʻa ia naʻe tatau mo e ʻOtuá, pea naʻá ne folofola ange kiate kinautolu naʻe ʻiate iá: Te tau ʻalu hifo , he ʻoku ʻi hena ha vahaʻa ʻataʻatā, pea te tau toʻo mei he ngaahi meʻá ni, pea te tau ngaohi ha māmani ʻa ia ʻe lava ke nofo ai ʻa kinautolú ni;
“Pea te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEikí ko honau ʻOtuá kiate kinautolú;
“Pea ko kinautolu ʻe tauhi ki honau ʻuluaki tuʻungá ʻe fakalahi kiate kinautolu; pea ʻe ʻikai maʻu ʻe kinautolu ʻe taʻetauhi ki honau ʻuluaki tuʻungá ʻa e nāunau ʻi he puleʻanga tatau mo kinautolu ʻe tauhi ki honau ʻuluaki tuʻungá; pea kiate kinautolu ʻe tauhi ki honau tuʻunga hono uá, ʻe tānaki atu ʻa e nāunau ki honau ʻulú ʻo taʻengata pea taʻengata” (ʻĒpalahame 3:22–26).
Pea ʻi he fakakaukau fakapotopoto ʻa ʻetau Tamai Hēvaní naʻe fāʻeleʻi mai ai kitautolu ki he māmaní, ʻo talitali lelei ki ha ngaahi fāmili ʻofa.
ʻOku ou fie talaatu ke mou ʻiloʻi hono lotua kimoutolu ʻe homou fāmilí. ʻOku nau hohaʻa koeʻuhí ko kimoutolu. ʻOku nau fakakaukau pe ʻoku mou fēfē. ʻOku nau ʻofa moʻoni ʻiate kimoutolu. ʻOua naʻá ke ʻai ke siva ʻenau ʻamanakí.
ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻoku ʻikai ʻoange kia Sētane ʻi he ngaahi ʻuluaki taʻu ʻe valu ʻo ʻetau moʻuí, ha mālohi ke ne ʻahiʻahiʻi kitautolu fānau īkí. (vakai, T&F 29:46–47). Naʻa tau tomuʻa kamataʻaki ʻe kitautolu ha taʻu ʻe valu ʻia Lusifā.
Naʻe fai ʻa e fakamatala ko ʻení ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1830. Naʻe ʻi ai ha tangata saienisi ʻiloa ko Toketā Kālani Tōmani ʻi hotau kuongá ni ne teʻeki ai pē fanongo ia ʻi he fakahā naʻe laú, pea ko e aofangatuku ʻeni ʻene fakatotoló, “ ʻOku meimei tatau e kiʻi valevale toki fāʻeleʻí mo [ha] komipiuta, neongo ʻoku laka hake ia ʻi ha komipiuta ʻi he meimei tafaʻaki kotoa pē.
“Mahalo ʻe nofo ʻi he ʻatamai ʻo e kiʻi tamasiʻí ʻa e meʻa ʻe fakahū ki ai ʻi he ʻuluaki taʻu ʻe valu ʻo ʻene moʻuí. Kapau te ke fakahū ki hono ʻatamaí ha fakakaukau hala lolotonga e vahaʻataimi ko ʻení, ʻe faingataʻa ʻaupito ke toʻo ia mei ai.” Naʻá ne tui ko e taʻu motuʻa ʻoku puke meʻa taha ai ʻa e tangatá ko e taʻu ua pe tolú.3
Mahalo te ke fehuʻi, “Ko e hā ʻoku fakamamafaʻi ai ʻeni ʻe Palesiteni Monisoní? Kuo fuoloa ʻene ʻosi ʻa e ʻuluaki taʻu ia ʻe valu ʻo ʻetau moʻuí.” Ka te mou hoko ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻi ha ʻaho ko ha ngaahi mātuʻa, pea te mou fie fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fuofua taʻu ʻe valu ko iá ki hoʻomou fānaú mo homou hakó ʻi he ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú.
ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻa tau fai ʻi heʻetau kei īkí, taʻu hongofulu tupú, mo ʻetau hoko ko e kakai lalahi kei talavoú, ʻoku ou fakatumutumu ʻi he kei moʻui ʻa ʻetau mātuʻá pea nau kei ʻatamai lelei peé. Naʻe ongoʻi ʻe ha fefine ʻi ha pongipongi faingataʻa ʻe taha ʻe vale ʻi heʻene feinga ke taʻotaʻofi ʻene fānaú.
Naʻe haʻu ʻene kiʻi tamasiʻi ko Mātiú ʻo tala ange fiefia, “ Fineʻeiki, manatuʻi e vaasi naʻe ʻoange ʻe hoʻo kui fefiné ki hoʻo faʻeé, peá ne ʻoatu kiate koé, pea naʻá ke hohaʻa maʻu pē naʻá ku hanga ʻo fahiʻí?”
Naʻá ne tali ange, “ ʻIo.”
Naʻe pehē ange ʻe Mātiu, “ ʻOua te ke toe hohaʻa koe ki ai!”
Teuteu Fakaʻekatēmiká
Kuo mou hū atu ʻeni, ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ki ha vahaʻataimi teuteu mahuʻinga ʻe taha kae lava ke mou feʻunga ke kau ki he lova ʻo e moʻuí. Ko ʻeku ʻuhingá ki he teuteu fakaʻekatēmiká. ʻOku mahuʻinga ʻeni he ʻoku tau ako heni ʻa e ngaahi lēsoni ʻe tokoni ki heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e māmani feliuliuaki ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí.
ʻI he ngaahi toʻu tangata siʻi kuo hilí, kapau ʻe kole ngāue ha taha ʻi he māmani ʻo e pisinisí, mahalo ʻe pehē ange ki ai ha talēkita ʻokú ne kumi e kau ngāué: “ ʻOkú ke loto fiemālie ke ke ngāue mālohi? ʻOkú ke moʻui lelei?” Pea kapau ko e “ ʻIo,” ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi ko iá, ʻe ʻi ai e faingamālie ke fakangāueʻi ai ia.
ʻOku ʻikai pehē foki ʻa e kuongá ni ia. Tau pehē pē ʻoku fai e tohi kole ʻa ha taha—pea ʻoku faʻa fai pē foki ʻeni ʻi he ʻinitanetí—pea ʻoku fili ia ke fai hano ʻinitaviu fakatāutaha, ʻe fai ʻe he talēkita maʻuʻanga tokoni ʻo e ʻaho ní ha ngaahi fehuʻi hangē, Ko e hā ho mataʻitohí? Ko e hā ha tokoni te ke fai maʻá e kautahá ni? Ko e hā e ngaahi polokalama fakakomipiuta ʻokú ke poto aí?
Feinga Mālohi
Ne u maʻu ʻa e faingamālie he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ke faiako ʻi he ʻunivēsití, ʻoku ou manatuʻi naʻe hangē ne ʻilo ʻe he niʻihi he fānau akó ʻa e meʻa ne nau fakataumuʻa ki aí. Naʻa nau ngāue, naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi kaveinga, naʻe ʻi ai ʻenau taumuʻa pea naʻa nau ngāue ke aʻusia e ngaahi kaveinga mo e ngaahi taumuʻá ni. Ka naʻe ʻikai mahuʻinga ia ki he fānau ako ʻe niʻihi. Hangē naʻa nau tētē pē ʻi he tahi ʻo e faingamālié, pea hangē ka lōmekina kinautolu ʻe he taʻelavameʻá. ʻUluakí, naʻa nau fakapikopiko, hoko mo ʻenau loto-foʻi, hoko mo e ʻikai toe mahuʻinga ha meʻa kiate kinautolu; pea nau nofo taʻeʻosi leva mei he akó.
Naʻe foki ha tamasiʻi ako pehē naʻe ʻikai ʻosi ʻene akó ki ʻapi peá ne pehē ange ki heʻene faʻeé, “Fineʻeiki, kuó u nofo au he akó. Te u ʻalu pē au ʻo kumi haʻaku moʻui.” Naʻá ne faʻo ʻene katoletá pea ʻalu ke fetaulaki mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Hili ha uike ʻe tolu ʻo ʻene fehangahangai mo e moʻuí naʻá ne telefoni mai ki heʻene faʻeé. Naʻá ne pehē “Fineʻeiki, manatuʻi hoʻo talamai ʻi heʻeku mavahe mei ʻapí he ʻikai ke lava ʻo maʻu haʻaku ngāue kapau te u nofo he akó? Naʻe fehālaaki hoʻo maʻú. Ko e uike pē ʻeni ʻe tolu ʻeku mavahé ka ko e ngāue ʻeni ʻe ono ne u ʻosi ngāue ai!”
ʻOku fie maʻu ke ke ngāue mālohi ʻi hoʻo fekumi ke aʻusia ʻa e lelei tahá. Manatu, “ko ia ʻe tūtuuʻi fakasiʻisiʻí, ʻe utu fakasiʻisiʻi foki; pea ko ia ʻoku tūtuuʻi lahí, ʻe utu lahi foki” (2 Kolinitō 9:6).
Ko e moʻuí ko ha tahi ʻoku fakalotomāʻulaloʻi ai ʻa e hīkisiá, ʻiloʻi ai ʻa e unga-ngāué, pea fakahā ai ʻa e takí. ʻE fie maʻu ke tuku ofi atu pē hoʻo ngaahi sātí pea tauhi e ngaahi fakamatala fakamuimuitahá kae hao pea aʻu hoʻo folaú ki he taulanga ʻokú ke fie aʻu ki aí. ʻOku fie maʻu ke ke ako mei he ngaahi meʻa ʻoku hoko ki he niʻihi kehé, ke taukaveʻi mālohi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻai ke lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke manako aí, ke mahino kiate koe ʻa e ngaahi totonu ʻa e niʻihi kehé ke folaua ʻa e tahi tatau, pea falalaʻanga koe ʻi hoʻo fakahoko fatongiá.
ʻE ʻilonga ʻaupito e kaunga hoʻo ngaahi feinga ʻi ʻapiakó ki ho ngaahi faingamālie hili hoʻo nofo mei he akó. ʻI hoʻo fāinga ke maʻu ho maaka lavá, ʻoua naʻá ke taʻefakatokangaʻi hono mahuʻinga ʻo e ako moʻoni ke te fakakaukaú. Naʻe pehē ʻe he tangata pisinisi ko Henelī Fōtí, “ ʻOku ʻikai ko e tangata akó ʻa e tokotaha kuo akoʻi hono ʻatamaí ke ne manatuʻi ha ngaahi ʻaho ʻi he hisitōliá—ka ko ha tangata ʻokú ne lavaʻi ha ngaahi meʻá. Neongo e lahi ha mataʻitohi ʻa ha tangata ka ʻoku ʻikai lava ʻo fakakaukau, ʻoku ʻikai ko ha tangata poto pe ako ia. Ko e ngāue faingataʻa taha ʻe lava ke fai ʻe ha taha ko e fakakaukaú—pea mahalo ko hono ʻuhinga ia ʻoku fuʻu tokosiʻi ai ʻa e kakai faʻa fakakaukau ʻoku tau maʻú.”4
Teuteu Fakalaumālié
ʻOku maʻongoʻonga ange ʻa e teuteu fakalaumālié ʻi he vahaʻataimi ʻoku tau teuteu fakaʻekatēmika aí. Kuo pau ke ʻi ai haʻatau fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, he ʻe hoko ʻa e fakamoʻoni ko iá ko ha taula ki hotau laumālié.
Mahalo ʻe fehuʻi ʻe hamou niʻihi ʻi he vahaʻataimi taʻepau ko ʻeni ʻoku tau fekumi ai ʻi heʻetau moʻuí, ʻo hangē ko e fehuʻi ʻa Pailato, ko e fakafofonga ʻo Loma ʻi Siutea ʻi he taimi ʻo Kalaisí, “Ko e hā ʻa e moʻoní?” (Sione 18:38). ʻOku tau toe foki pē ki he ngaahi fakahaá ke maʻu mei ai ha fakahinohino:
“Pea ko e meʻa ʻoku ʻikai fakamāmaʻí ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ia, pea ko e fakapoʻulí ia.
“Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia”(T&F 50:23–24).
ʻOku lauiafe ha kakai faitotonu ʻoku fekumi mo kei fehangahangai mo e fehuʻi mālohi ko ia naʻe ʻi he fakakaukau a Siosefa Sāmitá ʻi heʻene vakai ki he ngaahi meʻa naʻe talaki ʻe he ngaahi siasi ʻi hono koló ʻo kau ki he siasi naʻe moʻoní mo ia naʻe halá. Naʻe pehē ʻe Siosefa:
“ ʻI he lotolotonga ʻo e fakafetauʻilea mo e moveuveu ko ʻeni ʻo e ngaahi fakakaukaú, naʻá ku faʻa pehē ʻi hoku lotó: Ko e hā ha meʻa ʻe faí? Ko hai ʻi he ngaahi faʻahi ko ʻení kotoa pē ʻoku totonú; pe naʻa kuo nau hala kotoa pē? Kapau ʻoku moʻoni ha faʻahi ʻe taha ʻiate kinautolu, ko e fē ia, pea te u ʻiloʻi fēfē ia? …
“Naʻe faifai peá u fakakaukau kuo pau ke u nofo maʻu ʻi he fakapoʻulí mo e puputuʻú, pe ko haʻaku fai ʻo hangē ko e enginaki ʻa Sēmisí, ʻa ia ko e kole ki he ʻOtuá” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10, 13).
Naʻá ne lotu. ʻOku fakamatalaʻi lelei taha pē ʻa e ola ʻo e lotu ko iá ʻi he ngaahi lea tonu pē ʻa Siosefá. ʻOku mou ʻiloʻi kinautolu: “Naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17). Naʻe fanongo ʻa Siosefa; Naʻá ne ako. Kuo tali ʻene fehuʻí.
ʻOku ʻikai fie maʻu ke humu pe veiveiua ʻa kinautolu ʻoku fekumi ʻi he loto-fakatōkilaló ʻi he hala ki he moʻoní. Kuo ʻosi fakaʻilongaʻi lelei ia ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. Kuo pau ke tau ʻuluaki maʻu ha holi ke ʻiloʻi ia ʻiate kitautolu pē. Kuo pau ke tau ako. Kuo pau ke tau lotu. Kuo pau ke tau fai ʻa e finangalo ʻo e Tamaí. Pea te tau ʻiloʻi leva ʻa e moʻoní, pea ʻe fakatauʻatāinaʻi kitautolu ʻe he moʻoní. ʻE tokoni ʻa langi kiate kinautolu ʻoku fekumi ʻi he loto-fakatōkilaló. Ko ha talaʻofa ʻeni ʻoku ou tuku kiate kimoutolu. Fakakaukau ki ai.
Manatu he ʻikai lava ke ʻi he ʻatamaí ʻa e taʻetuí mo e tuí he taimi tatau pē, he ʻe tuli ʻe he taha ʻa e tahá. ʻOku fakaʻauha ʻe he taʻetuí, kae fakakakato ʻe he tuí. ʻOku ʻomi ʻe he tuí ha taha ke ofi ange ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi taumuʻá.
Naʻe faʻa lea ʻaki ʻeni ʻe Palesiteni David O. Mckay, “Ko e moʻui ʻa e tangatá he māmaní ko ha sivi pe ʻe tuku taha ʻene ngāué, hono ʻatamaí, mo ʻene moʻuí ki he ngaahi meʻa ʻoku tokoni ki hono fakatōliʻaʻi mo fakahōhōʻia ʻa hono anga fakaekakanó, pe tulifua ʻa ʻene moʻuí ke maʻu ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakalaumālié.” 5
ʻOku fakahā ʻe he tuí ʻa e falala, naʻa mo e fakafalala, ki he folofola ʻa hotau Tupuʻangá.
Kapau ʻoku veiveiua hoʻo fakakaukaú peá ke muimui ʻi he faleʻi ʻa Palesiteni Sitīveni L. Lisiaté, ko ha tokoni ki muʻa ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Pehē ange pē ki he ngaahi fakakaukau taʻepau, fakahala mo fakafepaki ko iá, ʻKuó u fokotuʻu ke u nofo pē ʻi heʻeku tuí pea mo e tui ʻa hoku kakaí. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai e fiefiá mo e fiemālié, pea ʻoku ou taʻofi koe ʻe taʻetui ʻotua mo fakakaukau veiveiua, [mei hano] fakaʻauha e fale ʻo ʻeku tuí. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai mahino ʻa e ngaahi founga ʻo e fakatupú ka ʻoku ou tali ʻa e foʻi moʻoni ko iá. Te u pehē he ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi mana ʻi he Tohi Tapú, pea he ʻikai ke u feinga ke fai ia, ka ʻoku ou tali ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke u ʻi ai mo Siosefa Sāmita, ka ʻoku ou tui kiate ia. Naʻe ʻikai ke u maʻu ʻeku tuí mei he saienisí, pea he ʻikai ke u tuku ʻa e saienisí ke ne fakaʻauha ia.’”6
ʻI he ofi ke ʻosi homou taimi teuteu ʻi ʻapiakó ka mou kau ki he lova lahi ʻo e moʻuí, ʻoku ou fie ʻoatu ha ngaahi founga ʻaonga ʻe tokoni ke mou aʻusia e ngaahi meʻa lalahi ʻoku ʻamanaki atu ki aí.
Fakaʻehiʻehi mei he Ngaahi Tūkiaʻanga ʻo e Moʻuí
ʻUluakí, fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa te ke humu ai ʻi he halá. Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa te ne taki mamaʻo mo taʻofi koe mei ho pale fakasilesitialé. Te ke ʻiloʻi e ngaahi meʻa ko iá kapau te ke loto ki ai. Mahalo ʻe peheni ʻenau fakaleá, “ ʻE ʻikai hano kovi ha kiʻi tuʻo taha pē,” pe, “ ʻOku faka-kuongamuʻa ʻaupito ʻeku mātuʻá.”
ʻE lava foki ke hoko e ngaahi ʻulungāanga koví ko ha tōʻanga. ʻUluakí, te tau lava ʻo taʻofi kinautolu kapau te tau loto ki ai. Pea te tau motuhi kinautolu ʻamui ʻo kapau te tau lava. Naʻe pehē ʻe he tangata punake ʻiloa Pilitānia ʻo e senituli 17 ko Sione Taletiní:
ʻOku tātānaki pē ʻa e ngaahi ʻulungāanga koví ʻo ʻikai ke tau mamata ki ai,
ʻOku tupu ʻa e ngaahi vaitafe lalahí mei he fanga kiʻi vaitafe iiki, pea ʻoku tafe atu e ngaahi vaitafe lalahí ki he tahí.7
Ka ko e ngaahi uoua ʻo e laumālié ʻa e ʻulungāanga leleí. Ko e lahi ange hoʻo fakaʻaongaʻi kinautolú, ko ʻenau mālohi ange iá.
Kuo faleʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke fekumi ki “ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, mo feʻunga mo hono vīkivikiʻí.” (Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13). ʻOku fakatupu ʻe he fakavaivaí, anga taʻemaʻá, ponokalafí, mo e mālohi fakatoʻú hano felīlīaki ʻo ha niʻihi ʻi he tahi ʻo e faiangahalá pea haʻaki atu kinautolu ki he ngaahi hakau māsila ʻo e ngaahi faingamālié, mole ʻa e ngaahi tāpuakí, pea ʻikai hoko mo e ngaahi fakaʻānauá.
ʻE uesia koe ʻe ha meʻa pē ʻokú ke lau, fanongo pe mamata ai.
Fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga fōtunga pē ʻo e ponokalafí. ʻOku fakatuʻutāmaki pea te ne maʻunimā koe. Kapau ʻe kei hokohoko atu hoʻo sio he ponokalafí, ʻe ongonoa ho laumālié pea ʻauha mo ho konisēnisí.
ʻOua naʻá ke manavasiʻi ke hū ki tuʻa mei ha heleʻuhila, tāmateʻi e televīsoné, pe liliu e letioó kapau ʻoku ʻikai taau e meʻa aí mo e tuʻunga moʻui ʻa hoʻo Tamai Hēvaní. Ko hono fakanounoú, kapau ʻokú ke taʻepauʻia ʻi ha foʻi faiva, tohi, pe ha toe meʻa fakafiefia pē, ʻoua te ke sio ai, ʻoua te ke lau, ʻoua te ke kau ki ai.
Vilitaki ki hoʻo Ngaahi Taumuʻá
Uá, tokanga telia ʻa e meʻa ʻoku hā fakaʻofoʻofa ʻi he kamataʻangá kae ʻikai lelei hono ikuʻangá. ʻOku ou saiʻia ʻi he fakapotopoto ʻo e meʻa ʻoku hā ʻi he maau ko ʻeni ʻoku ʻikai ʻiloʻi e tokotaha naʻá ne faʻú. ʻOku ʻikai ke u fakakaukau ko ha talanoa ʻiloa, ka ʻe lava ʻo mahino ia kiate koe.
Pīkitai ki ho fatongiá kae ʻoua kuo pīkitai kiate koe;
He ʻoku tokolahi ʻa e kau kamatá, ka ʻoku tokosiʻi pē ʻoku ikuná.
Ko e lāngilangí, mālohí, tuʻungá mo e fakahīkihikí
ʻE haʻu maʻu pē ia ki he taha ʻe ʻūkumá.
Pīkitai ki ho fatongiá kae ʻoua kuo pīkitai kiate koe;
Kīvoi ai, tō kakava ai, pea malimali ki ai foki;
He ʻoku mei he kīvoí mo e tō kakavá mo e malimalí
ʻA e ikuna ʻo e moʻuí ʻo ka hili ha taimi siʻi.8
ʻOku mālie ʻa e founga ngāué ni “W”: “ ʻE mālohi e ngāué ʻi he nofo pē ʻo fakakaukau ki aí.” ʻOku tupu ʻa e loto fie ngāué mei he lava ko ia ke te hokohoko feinga ke lavaʻi ha taumuʻa kuo fokotuʻú.
ʻOku ou manako maʻu pē ʻi he sipotí. Te u manatuʻi fuoloa ʻa e tangata faiongoongo sipoti ʻe taha ʻi heʻene fakahīkihikiʻi ʻa e vaʻinga lelei ʻa e tokotaha tolo pulu ʻiloa ko ia ko Y. A. Tītolo ʻi he ʻakapulu fakapalofesinalé. Naʻá ne pehē:
“Ko e konga mahuʻinga taha ʻeni ʻo e vaʻingá. Kuo ʻunu ʻa Tītolo mei loto; ʻokú ne holomui ke tolo, ka ʻoku ʻikai lava ʻe heʻene laine sikalamú ʻo taʻofi e faʻahi e tahá. Hangehangē ko ʻene ʻosi ia ʻa e vaʻingá.
“ ʻOua leva angé! ʻOua leva angé! Kuo ʻatā ʻa Tītolo mei heʻene kau tēkoló; kuó ne ʻi mui ʻaupito ia. ʻOkú ne hiki hono nimá ke tolo, pea kuo fakaiku ʻo hapoʻi e pulú he muikoló ʻo teuteu ke tataʻo.
“Ko e ua ʻaki ia e feinga ʻa Y. A. Tītolo ʻo lava e tataʻó!”
ʻOku faʻa fie maʻu ha feinga tuʻo ua ʻi he vaʻinga ʻoku fakahoko ʻi he moʻuí. ʻOku ʻikai ha kuonga ʻe maʻu ai ʻa e moʻui fiefiá ʻi hano tā pē ha nafa mo ifi ha talupite. ʻOku tupulaki māmālie ia ʻi heʻetau moʻuí kae ʻoua kuo tau fakatokangaʻi ʻoku tau maʻu ia. ʻOku aʻusia ia ʻi ha ngāue kuo fakahoko lelei ʻo lava ai ke tau maʻu ʻa e loto falala ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi meʻa ʻo e māmaní.
Muimui ʻi he sīpinga ʻa Kulisitofā Kolomupusí. Tau sio ki ha peesi mei heʻene tohinoá ʻi heʻene fuofua folaú. ʻI he ʻaho ki he ʻaho ne nau ʻamanaki ai te nau ʻilo ha fonua kae ʻikai pē, naʻá ne tohi pē ʻo pehē, “Naʻe hoko atu pē ʻemau folaú he ʻahó ni.” 9 ʻE maʻu ʻa e ngaahi ola maʻongoʻonga ʻi he loto-vilitakí.
Tokoni ki he Niʻihi Kehé
Tolú, tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he lova ʻo e moʻuí. Manatuʻi ko hoʻo tokoniʻi ha taha ke kaka ʻi ha moʻungá, ʻokú ke ofi ange ai pē mo koe ki he tumuʻakí. Feinga ke ke vakai ki ho tuongaʻané pe tuofefiné ʻi he tūkunga totonú. Naʻe pehē ʻe ha tangata ʻe taha, “Ne u vakai ki hoku tokouá ʻi he meʻa-fakaʻata ʻo e fakaangá peá u pehē, ‘Meʻa ʻulungāanga kovi moʻoni ko hoku tokouá.ʻ Ne u vakai leva ki hoku tokouá ʻi he meʻa-fakaʻata ʻo e manukí peá u pehē, ‘Meʻa māʻulalo moʻoni ko hoku tokouá.ʻ Ne u vakai leva ki he sioʻata ʻo e moʻoní, peá u pehē, ‘Meʻa tatau moʻoni ko au mo hoku tokouá.’ ”
Naʻe fakahoko e misiona ʻa e ʻEikí ʻi he ʻulungāanga ʻofa. Naʻá Ne fakaʻā ʻa e kuí, fokotuʻu ʻa e heké pea fakamoʻui ʻa e maté. Mahalo he ʻikai fehuʻi mai ʻeni kiate kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo hotau ʻEikí, “Ko e fatongia ʻe fiha naʻá ke maʻú?” ka “Ko e kakai ʻe toko fiha naʻá ne tokoniʻí?” Ko hono moʻoní, he ʻikai teitei lava ke ke ʻofa ʻi he ʻEikí kae ʻoua pē kuó ke tokoni kiate Ia ʻaki hoʻo tokoniʻi Hono kakaí.
Fekumi ki he Tokoni ʻa e ʻEikí
Faá mo hono fakaʻosí, fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí. ʻOku mahuʻinga e ngaahi laumālié—ʻa ho laumālié mo hoku laumālié. Kuo folofola tonu ʻaki ia ʻe heʻetau Tamai Hēvaní.
Manatuʻi ʻoku ʻikai ko kitautolu pē ʻoku lele ʻi he lova maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e moʻuí; ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ke maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí. Naʻe naʻinaʻi ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ki he kakai Hepeluú:
“Siʻaki ʻa e … angahalá … , pea tau feleleʻi ʻi he fakakukafi ʻa e fakapuepue kuo tofi ʻi hotau ʻaó,
“ ʻO sio pē kia Sīsū [ko hotau faʻifaʻitakiʻanga], ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo e tuí” ( Hepelū 12:1–2).
Kuo pau ke tau ʻuluaki kumi ke maʻu Ia kimuʻa pea toki lava ke Ne hoko ko hotau takaua, kimuʻa pea tau muimui ʻiate Ia ko hotau fai fakahinohino. Ke maʻu Iá, ʻoku ou fokotuʻu atu ke tau tukuange ha potu Maʻana ʻi heʻetau moʻuí. Naʻá Ne folofola, “ ʻOku maʻu ʻe he fanga fōkisí ʻa e tafu, mo e fanga manu ʻo e ʻataá ʻa e moheʻanga; ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he Foha ʻo e tangatá ha potu ke tokoto ai hono ʻulú” (Mātiu 8:20).
Naʻe fakamatalaʻi ʻe he toketā ko Luké ʻa e ʻaloʻí: “Pea faʻēleʻi ʻe ia ʻa e tama ko hono ʻolopoʻoú, peá ne takatakai ʻaki ia ʻa e kofu, ʻo fakatokoto ia ʻi he ʻaiʻanga-kai ʻo e manú koeʻuhí naʻe ʻikai te nau hao ʻi he fale talifonongá” (Luke 2:7).
ʻOku fai fakahangatonu mai ʻa e fakaafe ʻa e ʻEikí kiate kitautolu takitaha. Fakakaukau ko e folofola ʻeni ʻa e ʻEikí kiate koe fakafoʻituitui: “Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá, mo tukituki: kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻó, mo toʻo ʻa e matapaá, te u hū atu kiate ia [pea kau ai mo e houʻeiki fafiné]” (Fakahā 3:20).
ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine kei talavou, tukuange ha potu ʻi homou ʻapí mo homou lotó moʻó e ʻEikí, pea te Ne hoko ko ho takaua. Te Ne ʻi homou tafaʻakí. Te Ne akoʻi kiate kimoutolu ʻi he hala ʻo e moʻoní. Te ke lava ʻo hoko atu ʻi he lova ko ʻeni ʻo e moʻuí pea lavaʻi e ngaahi meʻa lalahi ʻokú ke fakatetuʻa maʻongoʻonga ki aí ʻi Heʻene tokoní mo e teuteu ko ia kuo tau lau ki aí. Pea ʻi hono fakaʻosingá, ʻe lava ke ke pehē, “Kuó u tau ʻa e tau leleí, kuó lavaʻi ʻa e fakapuepué, kuó u tauhi maʻu ʻa e tuí” (2 Tīmote 4:7).
Te mou maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ʻi hoʻomou fai ʻení. ʻOku ʻiloʻi ʻe Ia ʻokú ne fakatokangaʻi ʻa e tō ʻa e kiʻi manupuná ʻa ʻetau tokoní ʻi he founga pē ʻAʻana.
Tuku ke u fakamatala ki ha meʻa naʻe hoko ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e ʻilo pau ko ʻení.
Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa Misa ʻEtuini Q. Kēnoni Ko e Siʻí ne mau ui ko Teti ki Siamane ʻi he 1938. Naʻá ne ʻofa he kakaí mo ngāue ʻi he tui faivelenga. Naʻá ne foki ki Sōleki he ʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne mali pea fakalele ʻene pisinisi pē ʻaʻana.
Ne ʻosi mei ai e taʻu ʻe fāngofulu. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe haʻu ai ʻa Misa Kēnoni ki hoku ʻōfisí peá ne talamai naʻá ne fakakaukau ke laku ha niʻihi ʻo e ngaahi tā heʻene ngāue fakafaifekaú. (Ko ha lea fakaʻofoʻofa ia. Toe vakaiʻi kotoa kinautolu, liʻaki ha ua pea tauhi ʻa e toengá.) Naʻe lahi e ngaahi tā naʻe ʻikai te ne fakapapauʻi pe ko hai. Ko e taimi kotoa pē naʻá ne palani ai ke laku kinautolú, naʻá ne ongoʻi ke ne kei tauhi pē neongo naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi hono ʻuhingá. Ko ha ngaahi tā ʻeni naʻe fai ʻe Misa Kēnoni ʻi heʻene ngāue fakafaifekau ʻi Sitētini ʻi Siamané, pea ko e tā ʻo ha fāmili—ʻo ha faʻē, tamai, kiʻi taʻahine mo e kiʻi tamasiʻi. Naʻá ne ʻiloʻi ko honau hingoa fakafāmilí ko e Pēnati, kae ʻikai te ne toe manatuʻi ha meʻa kehe. Naʻá ne talamai ʻokú ne ʻiloʻi pē naʻe ʻi ai ha taki ʻo e Siasí ʻi Siamane ko Pēnati, peá ne mahalo naʻe ʻi ai ʻene fehokotaki mo e fāmili Pēnati naʻe nofo ʻi Sitētiní mo kinautolu ne ʻasi he taá. Naʻá ne pehē pē ke haʻu ke u fakapapauʻi ange ʻeni kimuʻa peá ne fakaʻauha e ʻū taá.
Ne u talaange kia Misa Kēnoni ʻe vavé ni pē ʻeku ʻalu ki Pealini, pea te u sio ki he taki ʻo e Siasí aí, ʻa Tieta Pēnati, pea te u fakahā ki ai e ʻū taá pea vakai pe naʻe ʻi ai haʻanau fehokotaki mo kinautolu aí mo fie maʻu e ʻū taá. Pea mahalo pē te u feʻiloaki mo e tuofefine ʻo Misa Pēnatí, ʻa ia naʻe mali mo e palesiteni fakasiteiki ʻi Hemipēkí, ko Tietimā Māteni.
Naʻe ʻikai tuku ʻe he ʻEikí ke u aʻu ki Pealini kimuʻa kuo fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá. Ne u heka ʻi ha vakapuna ki Pealini ʻi Sūliki, Suisalani mo e heka hake ʻa Tieta Pēnatí. Naʻá ne tangutu hifo ʻi hoku tafaʻakí, peá u talaange ʻoku ou maʻu ha ngaahi tā motuʻa ʻo ha kakai mei Sitētini naʻe hingoa ko Pēnati. Ne u ʻoange ia ki ai mo fehuʻi ange pe ʻokú ne ʻiloʻi ʻa kinautolu. Naʻá ne sio fakalelei ki ai pea kamata ke ne tangi. Naʻá ne talamai, “Naʻe nofo hoku fāmilí ʻi Sitētini he taimi taú. Naʻe mate ʻeku tamaí ʻi ha tō ha foʻi pomu he feituʻu naʻá ne ngāue aí. Ne ʻikai fuoloa kuo fakatūʻuta ʻa e kau Lūsiá ʻi Pōlani mo e feituʻu Sitētiní. Naʻe ʻave ʻe heʻeku faʻeé au mo hoku tuofefiné ʻo mau hola mei he filí. Naʻe pau ke tuku e meʻa kotoa pē, kau ai ha ngaahi laʻitā naʻa mau maʻú. ʻE Misa Monisoni, ko au ʻa e kiʻi tamasiʻi ʻi he ngaahi laʻitā ko ʻení pea ko hoku tuofefiné ʻa e kiʻi taʻahiné. Ko ʻema ongomātuʻa ʻofeiná ʻa e tangatá mo e fefiné. ʻOku ʻikai te u maʻu ha tā ʻo ʻema tupu hake ʻi Sitētiní pe ʻo ʻeku tamaí, tuku kehe ʻeni ʻoku ou maʻu he ʻaho ní.”
Ne u holoholoʻi hoku loʻimatá mo talaange kia Misa Pēnati ke ne maʻu ʻe ia e ʻū taá. Naʻá ne faʻo fakalelei kinautolu ʻi he ʻofa ki heʻene kató.
ʻI he konifelenisi lahi hokó, ʻi ha ʻaʻahi ange ʻa Tieta Pēnati ki Sōleki Siti, naʻá ne ʻaʻahi kia Misa mo Sisitā ʻEtuini Kēnoni Ko e Siʻí. ke fakamālō tonu ange ʻi hono ueʻi ʻo Misa Kēnoni ke kei tauhi e ngaahi laʻitā mahuʻingá ni mo ʻene muimui ʻi he ueʻi ko iá ke tauhi kinautolu ʻi ha taʻu ʻe 40.
Naʻe hiki ʻe Viliami Kaupa ʻa e ngaahi laine ko ʻení:
ʻOku ʻalu fano ʻa e ʻOtuá he anga
Fakamisiteli ke fai ngāue fakaofo;
ʻOku fokotuʻu hono topuvaʻé ʻi he ngaahi tahí
Pea heka ʻi he ngaahi afaá. …
ʻOua ʻe tui vaivai ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí,
Ka ke tui mālohi pē ki Heʻene ʻofá;
Ko e ʻOtua pē ko iá te ne fakahā pē
Pea toki mahino ai ʻa e meʻa kotoa.10
ʻOku ou fai kiate kimoutolu pea ʻoku ou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení, ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua Moʻuí, ko Ia hotau Tokoua Lahí, ko Ia hotau Huhuʻí, ko Ia hotau Fakamoʻuí pea ko Ia ʻoku tupu mei ai ʻa e ngaahi meʻa lalahi ʻoku tau fakatetuʻa maʻongoʻonga ki aí.
ʻOku ou tuku ʻeku tāpuakí kiate kimoutolu; ʻOku ou fakahā ʻeku ʻofá kiate kimoutolu. Ko ha toʻu tangata kimoutolu kuo fili pea ʻi ai ʻa e fakatetuʻa maʻongoʻonga te mou lavaʻi ʻa e ngaahi meʻa lahi. ʻOfa ke tataki mo tāpuekina kimoutolu ʻe he Tamai Hēvaní; ke mou feinga maʻu pē ke lavaʻi ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻoku mou ʻamanaki atu ki aí, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ko hotau Fakamoʻui, ēmeni.
Maʻuʻanga Fakamatalá
1. Henry Wadsworth Longfellow, Morituri Salutamus (1875), ʻi he The Complete Poetical Works of Longfellow (1922), 311.
2. Charles Dickens, Great Expectations (New York: Alfred A. Knopf, 1992), 130.
3. Glenn Doman, toʻo mei he “Too Young to Read?” Life, Nov. 27, 1964, 111; vakai ki he 107.
4. Henry Ford and Samuel Crowther, My Life and Work (1922), 247.
5. David O. McKay, ʻi he Conference Report, Oct. 1963, 89; pe Improvement Era, Dec. 1963, 1096.
6. Stephen L. Richards, ʻi he Conference Report, Oct. 1937, 39.
7. John Dryden, “Of the Pythagorean Philosophy” (1700), mei he Ovid, Metamorphoses, book XV, ʻi he The Poetical Works of Dryden (1950), 881.
8. “Stick to Your Task,” ʻi he Jack M. Lyon and others, ed., Best-Loved Poems of the LDS People, (1996), 255–56.
9. Vakai, Lillian Eichler Watson, ed., Light from Many Lamps (1979), 138.
10. William Cowper, “Light Shining out of Darkness,” Olney Hymns (1779), no. 35, in Masterpieces of Religious Verse, ed. James Dalton Morrison (1948), 10–11.
© 2009 ʻe he Intellectual Reserve, Inc. Maʻu ʻa e ngaahi totonu fakalao kotoa pē. Fakangofua ʻi he lea faka-Pilitāniá: 10/08 Fakangofua ke liliú: 10/08. Liliu ʻo e Great Expectations. Tongan. PD50013401 900