The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Broadcast Archives CES Fireside
Arrow icon acting as a button to Previous Page Previous      

Ko Saioné ko e Loto Maʻa

Elaine S. Dalton
Palesiteni Lahi ʻo e Kau Finemuí
Faeasaiti ʻa e CES maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 13 Sepitema 2009 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí

Ko ha faingamālie lelei ke fakataha mo kimoutolu he efiafí ni. ʻOku ou fie fakamālō ki he tokotaha kotoa pē he kuaeá ko e hiva fakaʻofoʻofa ko iá. ʻOku ou fakamālō atu he laumālie kuo mou ʻomí. Pea ʻoku fakamālō atu ʻi he lotu fakaʻofoʻofa ne faí. ʻOku ou fiefia mo loto fakatōkilalo ke ʻi heni pea ʻoku ou lotua te mou taki taha ʻiloʻi he pooni ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he ʻEikí kiate koé. Pea ʻoku ou fakatauange foki ʻoku mou meaʻi e lahi ʻeku ʻofa ʻiate kimoutolú.

ʻOku ou fiefia foki he ʻi heni hoku husepāniti ko Sitiví, mo e kau mēmipa hoku fāmilí. ʻOku ou ʻofa ʻi hoku husepānití. Naʻá ma fakatou ako pē he ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí pea ko e feituʻu ʻeni ne ma fakahoko ai e fakakaukau ke ma malí. ʻOku ou tui pē ʻoku mālie he ʻoku ou tuʻu atu ʻi homou lotolotongá he ʻaho ʻoku fakamanatu ai ʻema malí. ʻE hoku ʻofaʻanga, ʻofa ke ke maʻu ha ʻaho fakamanatu fiefia! Ke mou meaʻi foki, ʻoku tatau e lōloa ʻema nofo malí mo e vahaʻa taimi ne langa ai e Temipale Sōlekí! Pe ko e fuoloa ʻo e ʻāuhē holo e fānau ʻa ʻIsilelí he toafá! Pea ko e meʻa kotoa pē ʻokú ma laukau ke fakahaaʻi ko e maʻu mei aí, ʻoku nau tangutu kotoa atu ʻi muʻá ni he ʻotu ʻuluakí. Ko ʻema koloá ʻa ʻema fānaú. ʻOku ou ʻofa ʻiate kinautolu. ʻOku ou saiʻia heʻeku hoko ko ʻenau faʻeé. Kuó u mamata ki heʻenau tutupu hake ʻi he ongoongoleleí mo hono akoʻi kinautolu mei he ngaahi tuʻunga malanga ʻo e Siasí. Pea ʻoku ou fakafetaʻi kuo nau fili ke talangofua ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá.

Kuó u mātā e tupulaki ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi he ongoongoleleí. ʻOku ʻi ai haʻaku fekauʻaki makehe mo mahuʻinga mo e kau finemuí koeʻuhí ko e ngaahi taʻu ne u hoko ai ko ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī lahi ʻo e Kau Finemuí. Kuo mau fononga fakataha mai mo e Kau Finemuí kotoa ʻi he ngaahi taʻu ko iá. Ne mau ngāueʻi fakataha homau ngaahi mētali ʻo e Kau Finemuí. Ne mau tuʻu fakataha he uike kotoa pē ʻo lau fakataha ʻa e fakalea ʻo e kaveinga ʻa e Kau Finemuí: “Ko e ngaahi ʻofefine kitautolu… Te tau ʻtuʻu’ … ʻOku tau tui … , te tau mateuteu” 1 ʻOku ou lau pē ʻe au ʻa kimoutolu ko ʻeku kau finemui. Pea kuó u mamata ki ha tokolahi ʻo kimoutolu kau talavoú, ʻi hoʻomou maʻu pea mo fakalakalaka ʻi he lakanga fakataulaʻeikí; ʻi hoʻomou fakaʻapaʻapaʻi hoʻomou ngaahi fuakavá mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hoʻomou mateuteu mo ngāue fakafaifekau ʻi he funga ʻo māmaní. Ne u ʻosi fetaulaki mo hamou tokolahi ʻi homou ngaahi misioná. Ko ʻeku kau moʻungaʻi tangata ʻa kimoutolu! ʻOku fakaofo homou iví mo hoʻomou lototoʻá kaeʻumaʻā hoʻomou holi ki he māʻoniʻoní.

ʻE Tokoniʻi Kimoutolu ʻe he ʻEikí Ke Mou Fai ha Ngaahi Fili Mahuʻinga

Kuo mou taki taha kamata kotoa pē ke fai ha fononga ʻi hoʻomou hoko ko ha Kāingalotu ʻo e Siasí pea ʻoku mou ʻi he taimi pelepelengesi taha hoʻomou moʻuí. Ko e taimi ʻeni ke mou kamata fatu ai ha ngaahi ʻulungāanga taʻengata mo fai ha ngaahi fili ʻoku tuʻuloa. Ko e kahaʻu kimoutolu ʻo e Siasí mo e fonua ʻoku mou nofo aí. Naʻe fakatatali ʻa kimoutolu “koeʻuhí ko ha kuonga peheni” (ʻĒseta 4:14). ʻE ʻoatu kiate kimoutolu ha ngaahi faingamālie ʻoku mahulu hake ʻaupito ia ʻi hoʻomou ʻamanaki taupotu tahá, pea ʻe faitāpuekina ʻa kimoutolu, ʻo hangē ko aú, ʻaki ha mōmēniti mahuʻinga ʻa ia te ne tākiekina mo tokoniʻi ʻa e ngaahi kuonga ko ʻeni ke fai ai ʻetau ngaahi filí.

Kia au, naʻe kamata ʻa e meʻa kotoa ‘i heni, ‘i BYU ‘i ha fakatahaʻanga lotu. Naʻá ku teiti mo ha talavou. Naʻá ne kamata talanoa ʻi ha pō ʻe taha fekauʻaki mo e malí pea naʻe vili taʻeʻunua! Naʻe ʻikai ke u mohe lelei he pō ko iá, koeʻuhí ko e ngaahi meʻa naʻá ne lea ʻakí, pea naʻá ku ʻilo kuo pau ke u fai ha fili. Naʻá ku lotu ke faitokonia au ʻe he ʻEikí ke u ʻilo ʻa e meʻa ke faí, ka naʻe ʻikai ke vave hano maʻu ha tali. ʻI he pongipongi hokó, ne ma ō fakataha ki ha fakatahaʻanga lotu. Lolotonga ʻema tangutu he fakatahaʻanga lotu ko iá, ne u ofo heʻeku fanongo ki he tokotaha leá ko ʻEletā A. Fiatoa Tātola, ʻi heʻene tuʻu ʻo kamata lea fekauʻaki mo e founga hono fai ha ngaahi fili mahuʻingá. Naʻe hangē pē haʻane lea fakahangatonu mai kiate aú. Naʻá ne ʻilo hoku lotó pea naʻe tōkakano ʻene ngaahi leá ki hoku laumālié. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e founga hono fai ʻo ha filí ʻaki haʻane lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, vahe 9. Naʻe hangē ne maheni lelei ʻa e tokotaha kotoa pē ia mo e vahe ko ʻení, tuku kehe pē au. ʻOku mou maheni kotoa foki mo ʻene laú, ka naʻe hoko ia kiate au he ʻaho ko iá, ko ha fakahā mo ha sīpinga ke u maʻu ai e tali ki heʻeku lotú. Naʻá ne lau ʻo pehē:

“Vakai, naʻe ʻikai mahino kiate koe; naʻá ke pehē te u foaki ia kiate koe, ka naʻe ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole kiate au.

“Kae vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia, te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻiate koe; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia.

“Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke totonu ia ʻe ʻikai te ke ongoʻi pehē, ka te ke maʻu ha fakakaukau fiemohea, ʻa ia ʻe fakatupu ai ʻene ngalo ʻiate koe ʻa e meʻa ʻoku halá ” (T&F 9:7–9).

Neongo naʻe fakahangatonu e fakamatalá ni kia ʻŌliva Kautele, ka naʻe fakahangatonu mai ia kiate au ʻi he momeniti ko iá pea ko ha tali fakahangatonu ia ki he fehuʻi ne u fai he pō ki muʻá ʻi heʻeku lotú. Hili iá, naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tātola ʻa e founga ke hiki ai e ngaahi leleí mo e koví, fai ʻo ha fili fakapotopotó, pea mo hono toe ʻoatu ʻo e fili ko iá ki he ʻEikí ʻi he lotú.2

Naʻá ku ʻilo kuo pau ke u ngāue leva! He ʻikai ke u kei fai ai pē meʻa tatau. Kuo pau ke u fai ʻeku filí. Naʻá ku ʻiloʻi ia pea naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kuó u ʻiló. Hili ʻeku fai e fili fakapotopoto ke hoko atú, he ʻikai ke u lava au ʻo pehē ne hoko mai ʻa e talí ʻo hangē ha ongo māfana ʻi hoku lotó. Ka naʻe ongo tonu mo fakafiemālie pea mo lelei ia. Naʻe ʻikai ke u toe puputuʻu pe faingataʻaʻia. Naʻá ku ongoʻi nonga. Naʻá ku ʻilo e meʻa ke faí pea naʻá ku fiefia. Ko ia, ne u hoko atu leva pea ʻoku ʻi heni mo au ʻa e talavou vilikikihi ko iá he pooni. ʻOku ou fakamālō ʻi heʻene ngaahi leleí, ʻi heʻene vilitakí, pea mo ʻene faʻa kātakí.

Naʻe faingofua ai pē he ʻosi ʻa e maʻu e tali ko iá? ʻIkai. ʻOku pehē ʻe hoku husepānití, ʻo aʻu ki he ʻahó ni, te ne lava ʻo fakahinohino atu ʻa e fakaʻilonga ʻo e muiʻi vaʻé he matapā ʻo e Temipale Sōlekí ʻi heʻeku manavasiʻi mo fakakaukau naʻa sai ke toe toloí. Ko e ko e meʻa ʻeni kuó u akó: Ko e taimi te ke ngāue ʻaki ai hoʻo tuí ʻi he lotú, ʻe tokoni atu ʻa e ʻEikí ke ke fai e fili totonú ʻi he ngaahi momeniti mahuʻingá. Te Ne fanongo mo Ne tali atu hoʻo ngaahi lotú ʻo fou ʻi he fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. He ʻikai tuku koe ke ke tuēnoa. Kuo ʻosi foaki atu ʻa e tāpuaki ke ke lava ʻo maʻu e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he vahe 8 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku talaʻofa mai ai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu taki taha “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó” (T&F 8:2). Ko e meʻa ia ne hoko kiate aú pea ʻe hoko ia kiate kimoutolu taki taha.

Oku ou fakamoʻoni atu ʻoku fanongo ʻa e ʻEikí mo ne tali mai ʻetau ngaahi lotú pea te Ne tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu ʻi heʻetau feinga ke fai Hono finangaló mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko e founga ʻeni ke maʻu ai ʻa e fakahā fakafoʻituituí. Ko ia ʻoku ou fakatauange he efiafí ni ke ʻiate kimoutolu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi hoʻomou fanongo ki he pōpoaki kuó u ʻosi teuteú—ke mahino ʻaupito ia. ʻOku ou fakatauange ke aka ʻa e pōpoakí ni ʻi homou lotó pea ke kaunga-tonu fakatāutaha ia kiate koe. ʻOku ou lotua ʻe ueʻi kimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hono mahuʻinga ʻo e pōpoaki mahinongofuá ni, ke mou lava ʻo fakakau atu ia ki he ngaahi fili mahuʻinga te mou fai lolotonga e ngaahi momeniti mahuʻinga ʻo hoʻomou moʻuí.

Taki Atu e Māmaní ʻi he Foki ki he Angamaʻá

Ko e pōpoaki ʻoku ou ʻomi he efiafi ní ko ha ui mahino ia kiate koe, ki he toʻu tupu ʻo e toʻu tangata fili ko ʻení, ke mou taki ʻa māmani ʻi he foki ki he angamaʻá. Ko e hā ʻa e angamaʻa? Ko e hā ʻoku mahuʻinga aí? Pea ʻe founga fēfē haʻatau fetākinima ʻi he ngāue fakaʻeiʻeiki mo toputapú ni?

Tuku muʻa ke u kamata ʻaki ha foʻi talanoa ki ha kiʻi taʻahine paionia naʻe ui ko ʻAkanesi Kolouele [Agnes Caldwell]. Ne fakamatala ʻe ʻAkanesi e meʻa ne hoko ki ai ʻi he Kaungā Fononga Sāliote ʻa Uilí he 1856. ʻI he taimi ko ʻení, naʻá ne taʻu hiva pē. Naʻá ne pehē, “Neongo naʻá ku fuʻu kei siʻi, ka ʻoku ou kei lava pē ʻo kuikui ʻo mamata fakaʻāuliliki atu ki he meʻa kotoa pē ne hokó—ʻa e lue taʻe tukú, mo lue peé, ʻa ia he ʻikai toe ngalo ia mei heʻeku manatú. Taimi lahi ne aʻu ʻo u fuʻu helaʻia mo anga fakakauleka peá u tāupe ai he salioté, ka naʻe tekeʻi mai au mei ai. Pea aʻu ʻo u tō he kauhalá ʻo tangi. Ka ʻi heʻeku fakatokangaʻi ʻoku nau fakalaka hake pē kinautolú, naʻá ku toe puna leva ki ʻolunga ʻo lele ke u aʻu kiate kinautolu.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Ki muʻa pea mau kolosi he ʻotu moʻungá, kuo aʻu mai ʻa e ngaahi saliote tokoní, pea ko ha meʻa mātuʻaki fakafiemālie moʻoni ia. Ne fakaʻatā e kau mahamahakí mo e kau toulekeleká ke nau heka, kae kei lue pē ʻa e niʻihi kotoa naʻe kei malavá. ʻI he kamata ngaue ʻa e ngaahi sālioté, ne ʻi ai ha niʻihi ʻo kimautolu fānaú ne mau feinga pe ko hai ʻe lava ʻo ʻalu fakataha pē mo e salioté, ʻi he ʻamanaki ʻe faifai pea talamai ke mau heka. Ko e anga ia ʻo ʻeku ʻamanakí. Ne māmālie pē ʻenau taha taha ki mui peá u toe toko taha pē, ko ia ne u fakapapau leva ʻo hangē ko ia ʻi muʻá, ʻoku totonu ke u heka. Hili haʻaku lele ʻo mahalo ko e lele lōloa taha ia kuó u faí, ne ui mai leva ʻa e tokotaha angi ʻo e sālioté…, ʻKiʻi taʻahine, ʻokú ke fie heka?’ Naʻá ku tali ia ʻaki hoku angalelei tahá, ʻʻIo, matāpule.’ Naʻe kakapa mai leva, ʻo ne puke hoku nimá, patakā ki heʻene hōsí ʻo ʻai ke u lele, ʻaki hoku ongo vaʻe naʻe hangē kiate au he ʻikai ke lava ʻo toe lelé. Ne pehē ai pē ʻema fetakaí, ʻo hangē kiate au ne lau mailé. Ne u fakakaukau he taimi ko iá ko e toki tangata angakovi taha ʻeni kuo faifai pea moʻui he māmaní… ʻI he aʻu ki he tuʻunga ne hangē kuo ʻosi moʻoni ʻeku kātakí, naʻá ne tuʻu leva. Naʻá ne toʻo mai ha sipi kafu, kofukofuʻi ʻaki au pea fakatokoto au he loto sālioté, kuó u māfana mo nonga. Ne u maʻu heni ha taimi lahi ke liliu ʻeku fakakaukaú, pea ne u fakahoko moʻoni ia, ʻi heʻeku ʻiloʻi lelei naʻe tupu mei he meʻá ni ʻene fakahaofi au mei haʻaku mokosiaʻi he taimi naʻá ne fakaheka au ki he loto sālioté.3

“Ne aʻu lelei ʻa ʻAkanesi Kolouele mo hono fāmilí ki he Teleʻa Lahi ko Sōlekí he ʻaho 9 ʻo Nōvema 1856. Naʻa nau nofo ʻi Pilikihami Siti ʻi ʻIutā, ʻo fetaulaki ai ʻa ʻAkanesi mo Sesitā Sauteuefi (Chester Southworth) ʻo na mali. Ne ʻi ai ʻena fānau ʻe toko hongofulu mā tolu pea naʻá na tokoni ke fakanofonofo ha kolo Māmonga ʻi Kātisitoni, ʻAlapeta, ʻi Kānata”4 Kapau naʻe fakaheka ʻe he tangata angi sālioté ʻa ʻAkanesi kae ʻikai tomuʻa ʻai ke ne lele, naʻá ne siʻi mei mate he momokó. Pea kapau naʻe fili ʻa ʻAkanesi ke foʻi ʻo ne fakatōtōmui, naʻe mei kehe ʻa e ikuʻanga hono hisitōliá. Neongo ia, naʻe hoko ʻeni ko ha momeniti mahuʻinga kia ʻAkanesi pea neongo naʻe ʻikai ʻuhinga lelei he taimi ko iá ʻa e fakakaukau ke ne lelé, ka naʻá ne kei lele pē. Naʻá ne lele ki Saione—ʻo molomolo-mui-vaʻe ʻi he Palōfita ko Pilikihami ʻIongí mo talangofua ki he leʻo ʻo e ʻEikí, ʻa ia naʻe folofola: “Tuku ke na ʻā hake, pea tutuʻu hake, pea ō mai, ʻo ʻikai tatali, he ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fekau iá” (T&F 117:2).

Ko e lele mahuʻinga ʻeni ki heʻene moʻuí! Naʻe faingataʻa pea naʻá ne fakafepakiʻi. Ka ʻi heʻene lelé, naʻe lava ai ke ne fakatupu ha māfana feʻunga hono sinó ke māfana ai ʻi heʻene heka he loto sālioté. ʻOku mou taki taha kau atu ki ha fononga ki Saione pea hangē ko ʻAkanesí ʻoku kaungatonu atu e meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he ʻEikí, “ʻĀ hake, pea tutuʻu hake… ō mai, ʻoua ʻe tatali” (T&F 117:2), he ko Saioné ʻoku ʻikai ko ha feituʻu pē---ka ko Saioné “ko e loto maʻa” (T&F 97:21). Pea kuo pau ke hoko ʻa e loto maʻá ko hoʻo taumuʻá ia ka ke lava ʻo aʻu ki he ikuʻanga fakaʻosi ʻo hoʻo fonongá! Kuo teʻeki ai ke ʻi ai ha toʻu tangata ki muʻa ʻo hangē ko kimoutolú. ʻOku mou mateuteu lelei ange mo fakanāunauʻi lelei ange. Kuo mou maʻu ʻa ia ʻoku fie maʻú pea ko e taimi ʻeni ki he lele mahuʻinga taha ʻo hoʻomou moʻuí---ʻa hoʻomou lele ki Saioné!

Kuo ʻosi fakahinohino mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni mo kinautolu ʻi muʻa aí ʻa e halá. Kuo ʻosi fakaʻilongaʻi mahino ʻa e halá pea ko e laká ʻoku pau mo mālohi. Hangē ko ʻAkanesí, kuo kole atu ke mou kolosi ʻi he ngaahi toafá. Mahalo ʻoku ʻikai fie maʻu ke siʻaki kotoa hoʻo ngaahi koloa fakamāmaní, ka ʻoku fie maʻu ʻe he fononga ki Saioné ke ke tukuange kotoa hoʻo ngaahi angahalá, ka ke ʻilo Ia—ko e Kalaisi moʻoni mo moʻuí. Mahalo naʻa kole atu ke ke lele ʻo aʻu ki haʻo helaʻia moʻoni, ka ʻi hoʻo fai iá, ʻe pehē ai pē mo e māfana ʻo e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻene fakatolonga ko e ki ha ngāue maʻongoʻonga ʻe hoko mai.

Ko e meʻa ʻoku kole ke mou faí ko e meʻa tatau pē ia ne kole ʻe he ʻEikí ʻi Heʻene fakahuafa Hono Siasí, Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115, ʻoku tau lau ai ʻo pehē: “Tuʻu hake pea ulo atu, koeʻuhí ke hoko ʻa hoʻomou māmá ko ha fuka ki he ngaahi puleʻangá.” (v. 5). Naʻe lele ʻa ʻAkanesi Kalatiuelo ki Saione, pea ʻi heʻene fai iá, naʻá ne fokotuʻu ai mo kinautolu kotoa hangē ko iá, ha fuka ki he ngaahi puleʻangá pea mo e toʻutangatá ni. Naʻe fekauʻaki kotoa ʻene fononga ki Saioné mo ʻene tuí pea mo ʻene fakamoʻoní. ʻOku fekauʻaki kotoa ia mo Siosefa Sāmita mo Molonai mo ʻŌliva Kautele mo Nīfai mo Mōsese mo Sosiua pea naʻa mo Tōmasi S. Monisoni. Pea ʻoku fekauʻaki kotoa ia mo koe pea mo au. Naʻe lele ʻa ʻAkanesí koeʻuhí he naʻe ʻi ai ʻene fakamoʻoni. Naʻe ʻilo ʻe heʻene faʻeé ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí peá ne akoʻi ia ki heʻene kiʻi taʻahiné. Naʻá na feilaulauʻi ʻena meʻa kotoa kae lava ke na omi ki Saione ʻo langa ai ha temipale ki hotau ʻOtuá. Naʻá na ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe moʻoni. Naʻá na ʻilo ʻoku fie maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe foaki ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní kae lava ʻo fakahoko ʻa e palaní. Pea naʻá na ʻilo, hangē ko hono toutou akoʻi ʻe Molonai kia Siosefa Sāmitá,“ka ne ʻikai ke pehē, ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa māmani kotoa ʻi heʻene hāʻele maí” (Siosefa Sāmita —Hisitōlia 1:39).

Naʻe hoko ʻa Saione koe taumuʻa ia, pea ʻoku kei pehē ai pē. Ko e ngāue ia ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Pea ko e taimi ʻeni, hangē ko e naʻinaʻi ʻa Molonaí, “ke tui faivelenga [ai] kia Kalaisi” (Molonai 9:25) pea mo “piki maʻu ki he meʻa-foaki lelei kotoa pē, pea ʻikai ala ki he meʻa-foaki ʻoku koví, pe ko e meʻa ʻoku taʻe maʻá” (Molonai 10:30). Ko e taimi ʻeni ke “ʻā hake, pea tuʻu hake mei he efú … pea ʻai ho ngaahi kofu matamataleleí… pea ko e ngaahi fuakava kuo fai ʻe he Tamai Taʻengatá mo koé, ʻe fale ʻo ʻIsileli, ke fakamoʻoniʻi ia” (Molonai 10:31). Ko e taimi ʻeni ke foki ai ki he angamaʻá!

Ko e Foki ki he Angamaʻá, Ko e Foki ia ʻo Maʻá

ʻOku ʻuhinga ʻa e angamaʻá ke maʻa haohaoa. ʻOku kamata ia ʻi he lotó pea mo e fakakaukaú. “Ko ha sīpinga ia ʻo e fakakaukaú mo e ʻulungāanga ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi tuʻunga angamaʻá” 5 ʻOku ʻi he uho ʻo e angamaʻá ʻa e maʻa haohaoá---ʻo ʻuhinga ki he maʻa fakasekisuale. Ko e anga haohaoá mo e angamaʻá ʻokú na fehokotaki. He ʻikai ke ke lava ʻo maʻu ʻa e tahá taʻe kau ai mo e taha ko ʻeé. Ko e foki ki he angamaʻá ko ha foki ia ki he maʻá. Kuo pehē ʻe ha niʻihi ʻoku ʻuhinga ʻa e angamaʻá ke angaʻofa pe angatonu pe faitotonu. Ka ko e ʻelito ʻo e moʻui angamaʻá koe anga haohaoa pea he ʻikai ke lava ha taha ʻo angatonu pē faitotonu taʻe kau ai ʻa e maʻa fakasekisualé. ʻOku taʻe malava ke hoko ia. He ʻikai lava ha taha ʻo kaunoa ʻi he laumālie fakalangí mo e sino ʻoku mahuʻingá---ʻa e laumālie taʻengata---ʻo ha taha pea pehē ʻokú ne maʻu ha faʻahinga anga ʻoku maʻa pe haohaoa. Ko hono fai ʻení, ʻokú ne uesia ai ʻa e tauʻatāina ko ia ne tau tauʻi ʻi he maama fakalaumālié. Kuo pehē ʻe ha niʻihi ko e angamaʻá ʻoku maʻá e kakai fefiné pē, ka ʻoku ʻikai lau tangata pe fefine ia. Ko e foʻi lea faka-Latina ki he angamaʻá (virtue) ko e virtus,, ʻoku ʻuhinga ia ko e “ivi.” ʻOku pehē ʻe ha ʻuhinga ʻe taha ko e angamaʻá ko hano maʻu ha “mālohi lelei pe ivi, [tautautefito], ki ha malava ke fakamoʻui pe fakamālohia.”6 Ko ia ʻoku ʻikai ko e angamaʻá ki he kakai fefiné pē, ka ki he taha kotoa.

Ko e taimi naʻe kakapa atu ai ʻa e fefine ʻi he hala ʻo Selusalemá ʻo ala ki he kapaʻi kofu ʻo e Fakamoʻuí, naʻá ne ʻiloʻi ʻe fakamoʻui ia. Koeʻuhí ko e hā? Koeʻuhí he naʻá ne ʻilo ʻEne maʻá mo Hono mālohí. Naʻe folofola tonu ʻa e Fakamoʻuí, “ʻOku ou ʻilo kuo ʻalu ʻa e mālohí ʻiate au” (Luke 8: 46; tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí; vakai foki, Maʻake 5: 30; mo e Luke 6: 19). Ko e faʻahinga angamaʻa naʻe ʻuhinga ki aí ko e mālohi, ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku fetākima maʻu pē mo e kau tangata ʻo e Siasí ʻoku maʻa mo moʻui “angamaʻa mo māʻoniʻoni ʻi he ʻao [ʻo e ʻEikí]” (D&C 38:24).

ʻI ha ʻaho momoko ʻe taha ʻi ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí, hili e konifelenisi lahí, ne u kaka ai mo hoku ongo tokoní, ʻa Mele Kuki mo Ane Tipi ʻi he Tumutumu ʻo ʻEnisainí (Ensign Peak). Ne mau folahi ai ha tupenu mei Pelū---ko ha fuka ʻokú ne pehē ke tau foki ki he angamaʻá. ʻI heʻemau vakai hifo ki he teleʻá mei he tumuʻaki moʻungá ni, ʻo vakai ki he ngeia ʻo e Temipale Sōlekí, ne mau ʻilo ʻe ʻuhinga e foki ki he angamaʻá ke foki ki he maʻa fakamōlalé. Ko e angamaʻá ko e kī koula ia ʻokú ne fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e temipalé. Hangē ko hono akoʻi ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoní: ko e temipalé ko e ʻuhinga moʻoni ia ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai he Siasí: “Ko e ʻekitivitī, lēsoni mo e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai he Siasí, ʻoku fakataumuʻa ia ki he ʻEikí mo Hono fale māʻoniʻoní.”7Naʻe ʻilo ʻeni ʻe Pilikihami ʻIongi, pea ne mau ʻilo foki ia ʻi he tumuʻaki ʻo e Moʻunga ʻEnisainí [Ensign Peak].

ʻI heʻemau folahi ʻa e fuka ko ʻeni ki he māmaní, ne maʻu ʻilo ʻoku ʻikai ngata pē ʻa e ʻaonga ke foki ki he angamaʻá, ka ʻoku fuʻu mātuʻaki fie maʻu. Kuo pau ke tau taau ke hū ki he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí ʻo fakahoko ʻa e ngāue naʻa tau teuteu mo tomuʻa fakanofo ke tau faí. He ʻikai ke lava ha meʻa taʻe-maʻa ke hū ki Hono falé. Pea hangē ko hono fakahaofi ʻe he angi sālioté ʻa e moʻui ʻa ʻAkanesi Kalatiueló mei he mate he momokó, kuo ʻosi tuku kiate kitautolu ha faingamālie mo ha monū ke tau hoko ko ha kau faifakamoʻui he Moʻunga ko Saioné---ke tau fai maʻa ha taha ha meʻa he ʻikai ke nau lava ʻo fai maʻanautolu. ʻE toki lava pē ʻo hoko ʻeni ʻi he taimi te tau taau ai ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú mo maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé.

“Ko ha Toʻu tangata Fili Kimoutolu”

ʻOku mou taki taha maʻu heni ha ngāue lahi ke fai. Ko e meʻa te ke faí mo ia te ke loto ki aí, ʻoku mahuʻinga he ʻokú ke mahuʻinga. Ko kimoutolú ko e “ngaahi laumālie kehe ʻe niʻihi naʻe fakatatali ke nau toki haʻu ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuongá ke nau kau ʻi hono fokotuʻu ʻo e ngaahi makatuʻunga ʻo e fuʻu ngāue lahi ʻo e ngaahi ʻaho ki mui ní, ʻa ia naʻe kau ai ʻa hono langa ʻo e ngaahi temipalé pea mo hono fai ʻi ai ʻo e ngaahi ouaú” (T&F 138:53–54)

ʻOku ʻikai ai ha ofo ʻi hono fakalahi ʻe Sētane ʻa e mālohi ʻo ʻene ngaahi feingá. Kapau ʻe lava ʻo tohoakiʻi koe, fakatoloi, pe fakataʻeʻaongaʻi mei he hū ki he temipalé pea mo hono fai ʻo e ngāue tonu ko ia naʻe teuteu mo fakatatali ke ke faí, ʻe mālohi leva. Ko e meʻa ʻoku mahinó, kuo pau ke ke maʻa mo taau ka ke lava ʻo maʻu ʻa e ueʻi ko ia ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ke fie maʻu ki he ngaahi fili ʻokú ke fai ʻi he taimi ní. Ko e meʻa ʻe taha foki ʻoku mahinó, kuo pau ke ke moʻui taau maʻu pē ke hū ki he ngaahi temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí.

Ko e feilaulau mo e ngāue kotoa ʻa e ngaahi toʻu tangata ki muʻá kuo iku mai ia ki he momeniti ko ʻení. Ne feilaulauʻi ʻe he kau paioniá ʻa e meʻa kotoa, naʻa mo siʻenau moʻuí, kae lava ke tau mamata ki he ʻahó ni, koeʻuhí kuó ke mamata, ko hoʻo tūʻuta mai ki māmaní naʻe ʻikai tupukoso ia. Ko ha konga kotoa ʻeni ʻo e Palani ne tau tali ʻi he maama fakalaumālié. Kuo tuku koe ʻi ha feituʻu fakaʻofoʻofa ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. Kuo taku ʻo pehē ko kimoutolú ko ha toʻu tangata “mātuʻaki mahuʻinga”8. Ne pehē ʻe Pita ʻo fekauʻaki mo kimoutolu: “Ko e [toʻu tangata kimoutolu] kuo filí, ko e kau taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko e kakai māʻoniʻoni” (1 Pita 2:9). Kuo teʻeki fai mai ha ʻamanaki lahi pehē. Kuo teʻeki foki ke foaki lahi pehē mai ki muʻa: ha kau palōfita, ngaahi folofola, lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá, ngaahi temipalé, mo e Tohi ʻa Molomoná pea mo hono kakato ʻo e ongoongoleleí. Ne ʻosi teuteuʻi, ui pea mo fili kimoutolu. Ko homou kuongá ʻeni. ʻOku ou tui ko e meʻa ʻe fai ʻe homou toʻu tangatá ʻe tohiʻi mataʻāʻā ia ʻi hano vakaiʻi e lekooti ʻo e ngaahi kuonga taʻemanonga ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí.

Kuo pau ke fakatefito hoʻomou tuí ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, kae lava ke mou fakahoko e ngaahi ngāue ne tomuʻa fakanofo kimoutolu ki aí. Pea kuo pau ke mou manatuʻi ko e tuí ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e mālohí, ka ko e ngāue foki. Kuo pau ke ke ngāueʻi ʻa e tui kuó ke ʻosi maʻú. Ne mou fakahaaʻi ʻi he maama fakalaumālié ha “fuʻu tui lahi ʻaupito mo e ngaahi ngāue lelei” (ʻAlamā 13:3). ʻOku pehē ʻe ʻAlamā ko kimoutolú taki taha naʻe “ui mo teuteuʻi… talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo māmaní, ʻo fakatatau ki he tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá” (ʻAlamā 13: 3). Kau talavou, kuo ʻosi teuteuʻi kimoutolu ke mou maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ē ʻokú ne ʻai ke mou lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá lolotonga hoʻomou ʻi māmaní. Kau finemui, kuo foaki kiate kimoutolu ʻa e meʻafoaki fakaʻeiʻeiki pea mo e fatongia ke fetauhiʻaki mo hoko ko ha ngaahi faʻē ki ha ngaahi laumālie kehe kuo fili. Kuo fakafalala kiate kimoutolu ʻa e ngaahi mālohi tonu ʻo e anga fakaʻotuá---ke faʻu ha moʻuí. Ko e kakai angamaʻá ʻoku nau lotoʻaki ʻa e toputapu ʻo e moʻuí. ʻOku nau fai ki he faleʻi ʻa e ʻOtuá ki he founga hono fakatupu, maluʻi, mo tauhi ʻa e moʻuí. ʻOku ʻikai ha ivi ia ʻe lahi ange ʻi he ivi ʻo e angamaʻá pe ko ha toʻa ʻe toe pau ange ʻi he toʻa ʻo e moʻui ʻoku angamaʻá.

Ne mou kau ʻi he maama fakalaumālié ʻi ha tau. Ne mou tau ʻaki hoʻomou tuí mo hoʻomou fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ke tali ʻa e Palani naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua ko e Tamaí. Ne mou ʻilo naʻe tonu pea ne mou ʻilo ʻe lava ʻe he Fakamoʻuí pea te Ne fakahoko ʻa e meʻa ne Ne folofola te Ne fakahokó, koeʻuhí he ne mou ʻilo Ia! Naʻe ʻikai ha laumālie ʻe taʻekau ki ha faʻahi, lolotonga e tau ʻi he langí, pea he ʻikai lava ke ʻi ai ha tuʻunga taʻe kau ki ha faʻahi he taimí ni, he kuo pau ke fai ha fili ʻi he meʻa ʻoku tonú mo ia ʻoku halá. Ne folofola tonu ʻa e ʻEikí, “Ko ia ʻoku ʻikai kau mo aú, ʻoku angatuʻu ia kiate au … ” (Mātiu 12: 30). Ne mou tuʻu fakataha mo Ia! Ne mou vēkeveke ki ha ngāue ke fai. Ne mou ʻiloʻi e meʻa ʻe fie maʻu meiate kimoutolú. Ne mou ʻilo hono faingataʻá ka ne mou toʻa he ʻikai ngata pē haʻamou lavaʻi homou misiona fakalangí, ka te mou lava ʻo tokoni. Hangē ko e lau ʻa ha palōfita ʻe taha fekauʻaki mo kimoutolu pea mo homou kuongá:

“Ko e meimei taʻu ʻeni ʻe onoafe, hono fakatatali kimoutolu ʻe he ʻOtuá ke mou toki omi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ki muʻa pea toki Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e ʻEikí … Kuo fakatatali ʻe he ʻOtuá ha niʻihi ʻo ʻEne fānau mālohi tahá, ʻa ia te nau tokoni ʻi hono fataki fakalāngilangi e Puleʻangá, ki he kuonga fakaʻosí. Ko e ʻuhinga ia ʻoku mou ʻi heni aí, he ko e toʻu tangata kimoutolu kuo pau ke mateuteu ke tali homou ʻOtuá.

“Ne sioloto mai ʻa e kau palōfitá he ngaahi kuongá kotoa ki hotau kuongá. Ne sioloto mai ha lauimiliona ʻo kinautolu kuo pekiá pea mo kinautolu ʻoku teʻeki fanauʻí kiate kitautolu. ʻOua naʻá ke maʻu hala ai---ko ha toʻutangata kimoutolu ne ʻosi fakaʻilongaʻi”9

ʻE Lava ʻe he Foki ki he Angamaʻá ʻo Fakahaofi ha Puleʻanga

ʻI hono fai ʻe Pita ʻene tohi ki he kāingalotu ʻi muʻá, naʻá ne talaange ke nau tānaki atu ki heʻenau tuí ʻa e “[angamaʻá] … ” (2 Pita 1:5). Ko e tui taʻe ʻi ai e angamaʻá ʻe vave pē haʻane mae pea mate koeʻuhí he ka ʻikai e angamaʻá, ʻoku ʻikai ha haohaoa pe maʻa. Ka ʻikai e angamaʻá, ʻoku ʻikai ha ivi. Pea ka ʻikai ʻa e angamaʻá, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha anga fakalaumālie. ʻOku mahino ko e taimi ʻe mahino lelei ai kiate koe pe ko hai koé, kuo pau ke ke maʻa. “ʻOku muʻomuʻa ʻa e maʻá ʻi he mālohi fakalaumālié” 10 Ko e mālohi ʻoku ou lau ki aí ʻoku ʻikai ko e faʻahinga mālohi ko ē ʻoku tau mamata ai he māmaní. ʻOku ʻikai haʻane fekauʻaki ʻaʻana mo e manakoá, tuʻungá, talavoú, ongoongoá, pe tuʻumālié. Ko e mālohi mo e ivi ʻoku ou lau ki aí ʻoku fekauʻaki kotoa ia mo e angamaʻá---ʻa e anga haohaoa mo e maʻa fakasekisualé.

ʻOku tau nofo ʻi ha māmani ʻoku hohaʻa ki he maʻá mo e haohaoá—ʻa e maʻa ko ē ʻo e ʻeá mo e maʻa ʻo hotau ʻātakaí, ʻa ʻetau vaí pea naʻa mo ʻetau meʻakaí. ʻI ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ʻoku tau fokotuʻu ha ngaahi lao fekauʻaki mo hono ʻuliʻí pea aʻu ʻo ʻi ai ha ngaahi kautaha maluʻi ʻo e ʻĀtakaí ʻoku fakapaʻanga ʻe he puleʻangá, ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ʻai ke tau puke ʻe he ngaahi ʻuli ʻoku aʻu ki he ʻeá, ki heʻetau vaí, pe ko e maʻuʻanga ʻetau meʻakaí. Ka ʻoku tau tukunoaʻi pē ʻa e ʻuli fakaeangamaʻá ʻi he ponokalafi he ngaahi papa tuʻuakí, televīsoné, fakafiefiá, ongoongó, ʻInitanetí, mo e ngaahi mītia kehé. ʻOku tau tukunoaʻi pē ke ʻohofi hotau ʻatamaí ʻe he ngaahi fakalea, fasi, mo e lea ʻoku fakatupu fakakaukau ʻulí. ʻI he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi, ʻoku tau hoko ai ko ha toʻu tangata moʻui fakanatula ʻo fakapapauʻi e maʻa mo e tuʻunga lelei ʻo ʻetau moʻuí, ka ʻoku fakaʻuliʻi kitautolu ʻi he meʻa mahuʻinga fakaeangamaʻá. ʻOku ou tui ko e tōlalo ko ia ʻo e tuʻunga angamaʻá ʻi hotau sōsaietí ko e tefitoʻi tupuʻanga ia ʻo ʻetau ngaahi palopalema fakasōsiale, fakapaʻanga mo fakapuleʻangá. ʻOku ou tui ko e movete ko ia ʻo e tuí mo e fāmilí mo e fetōʻaki fakapaʻangá ʻoku fekauʻaki hangatonu ia mo e tōlalo ʻo e tuʻunga angamaʻa ʻi hotau sōsaietí. Pea ʻoku ou tui ʻe lava ʻe he foki ki he angamaʻá ʻo fakahaofi ha puleʻanga kakato.

ʻOku tau fie maʻu ha fakalelei fakasōsiale, kae mahalo ko e meʻa ʻoku fie maʻú ko ha fakalelei fakaeangamaʻa---ko ha fie maʻu ke tau foki ki he angamaʻá. Pea kapau ʻe kau kitautolu ko ʻeni, kuo foaki lahi ki aí, ʻo kau ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, ʻi he ʻikai taki ʻo māmani he foki ki he angamaʻá, ko hai ha taha te ne toe fai ia? Naʻa mou hoko ko ha kau taki kimoutolu ʻi he maama fakalaumālié, ne mou taukaveʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ngali ʻe mole mei hotau sōsaietí he ʻahó ni. Ko kimoutolu, ʻoku teuteu ke hoko ko e kau tokoni ʻi he konga kotoa ʻo e sōsaietí, ʻa e kakai lalahi kei talavou ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui ní, te mou lava pea kuo pau ke mou taki ʻa e foki ko ʻení.

ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho faingataʻa ʻo e Tau Lahi hono Ua ʻa Māmaní, ne langaki ʻe Uinisitoni Sēsili ha puleʻanga kakato ʻi heʻene pehē: “ ʻOku mou ʻeke, ko e hā ʻetau taumuʻá? Te u lava ʻo tali ia ʻaki ha foʻi lea pē taha: ikuna. Ikuna neongo pe ko e hā, ikuna neongo e fakailifiá; ikuna, neongo pe ko e hā hano fuoloa mo e faingataʻa e halá; he ka ʻikai ha ikuna, he ʻikai ha moʻui]” 11 Kau talavou mo e kau finemui, ʻoku ou toe fakaongo atu ʻa e piuaki ʻo e tau ko ia ʻoku tau kau ai he ʻaho ní, ʻaki ʻeku toe fakalea e ngaahi lea ʻa Uinisitoni Sēsilí kiate kimoutolu: ʻOku mou fehuʻi, ko e hā ʻetau taumuʻá [he ʻahó ni]? Te u lava ʻo tali ia ʻaki ha foʻi lea pē taha: [Angamaʻa]---[angamaʻa] neongo pe ko e hā ha meʻa ʻe hoko, [angamaʻa] neongo e [fakafepaki] kotoa pē, [angamaʻa], neongo pe ko e hā hano lōloa pe faingataʻa ʻo e hala [ki he fakatomalá]; he ka ʻikai ʻa e [angamaʻá], he ʻikai ke ʻi ai ha [ikuna].

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ʻiloa ai ʻa Hilamani mo ʻene kau tau loto toʻá ʻi heʻenau angamaʻá mo ʻenau lava ʻo falala ki he fakamoʻoni ʻa ʻenau faʻeé. Naʻa nau “faivelenga ʻi he meʻa kotoa pē ʻa ia naʻe tuku ke nau faí” (ʻAlamā 53:20). Ko ha kau tauhi fuakava kinautolu pea naʻa nau tau ke fakapapauʻi ʻe lava ʻe heʻenau mātuʻá ke tauhi ʻenau ngaahi fuakavá. Ko ʻenau taumuʻá ke ikuna pea ko honau iví ʻa e angamaʻá.

Naʻe tohi ʻe Molomona ki hono foha ko Molonaí ʻo fekauʻaki mo e hōloa e sosaieti naʻá ne moʻui aí. Naʻá ne fakamatala kuo nau fakaʻau ʻo mātuʻaki anga fakakakano mo angaʻuli ʻo ʻikai ke nau fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi meʻa “ ʻoku mahuʻinga mo lelei taha ʻi he meʻa kotoa peé… ko e angamaʻá mo e anga māʻoniʻoní” (Molonai 9:9). Kuo tau aʻu ʻapē ki he tuʻunga ko iá ʻi hotau sōsaietí? ʻI he kuonga kuo hilí, ko kinautolu naʻa nau maumauʻi ʻa e fono ʻo e angamaʻá naʻe fakaʻilongaʻi kinautolu ʻaki ha mataʻi tohi kuolokula. Ko e taimi ní ʻoku hangē ʻoku tui e fakaʻilonga mo e mataʻitohi ko iá ia ʻe he taha ʻoku moʻui maʻá.

ʻE ʻiloa homou toʻutangatá ʻi he hā? ʻE ʻiloa kimoutolu ko ha toʻutangata faʻakātaki, ko ha toʻutangata fakaʻauha, toʻutangata motuʻa pe foʻou? ʻE ʻiloa nai kimoutolu ko ha toʻutangata naʻe tohoakiʻi ke meimei ka naʻe ʻikai moʻui angamaʻa? Pē, ʻe lava ke ʻai ke ʻiloa kimoutolu ʻi hoʻomou maʻá mo e angamaʻá pea mo hoʻomou toʻa mo mālohi ʻi hono taki e toenga ʻo e māmaní ʻi he foki ki he angamaʻá—ko ha foki ʻe mātuʻaki ʻiloa ʻe liliu ʻe he mālohi ʻo hoʻomou moʻuí mo hoʻomou fakapapaú ʻa e huʻunga ʻo e sōsaietí pea liliu mo māmani?

ʻOku mou teuteu atu ʻeni ki he toe foki mai ʻa e Fakamoʻuí. Kuo pau ke mou fakaliliʻa ki he angahalá. Kuo pau ke mou tuʻu mo teuteuʻi kimoutolu he taimí ni ke mou “[taau ange mo e puleʻangá” 12 Naʻe ʻosi kikiteʻi ʻe pehē ʻe he kakai ʻo e puleʻanga kotoa pē ʻi he kahaʻú: “Mou haʻu, pea tau ō hake ki he moʻunga ʻo e ʻEikí, … pea te ne akonakiʻi ʻa kitautolu ʻi hono ngaahi halá, pea te tau ʻaʻeva ʻi hono ngaahi halá; he ʻe ʻalu atu mei Saione ʻa e fonó” (2 Nīfai 12: 3). Te mou hoko ʻapē ko e toʻu tangata ke taki e ʻalu hake ko ʻení?

Hoko ko Ha Tokotaha Maluʻi ʻo e Angamaʻá

Koeʻuhí ke lava ʻo fai ʻeni, kuo pau ke tau taki taha hoko ko e kau maluʻi ʻo e angamaʻá. Kau finemui, maluʻi ho angamaʻá. ʻOku tatau tofu pē ia mo hono fakamatalaʻi ʻe Molonaí, “ ʻoku mahuʻinga mo lelei taha ʻi he meʻa kotoa peé” (Molonai 9:9) pea ʻoku mou pehē. Ko e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻi loto ʻiate kimoutolu ʻa e mālohi toputapu ke fakatupu ha moʻuí mo hoko ko ha faʻē ki he ngaahi laumālie lelei mo maʻa taha ʻa e Tamai Hēvaní. Ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá ki hono ngaahi ʻofefine mahuʻingá. Maluʻi e mālohi ko iá ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui totonú, teuteu mo tōʻonga mamalu pea mo angamaʻa. Kuo pau ke ke maluʻi ho mālohí ʻi he maʻa ʻo e fakakaukaú mo e tōʻongá. ʻOua naʻá ke tuku ha taha ke faʻiteliha ʻi hoʻo meʻafoaki faka-ʻOtuá. ʻI hoʻo fai iá, ʻe fakamālohia ai ho fāmilí mo e ngaahi toʻutangata ka haʻú mo tāpuekina.

Kau talavou, ʻoku hoko mo kimoutolu ko e kau maluʻi ʻo e angamaʻá. ʻOku mou maʻu e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ʻa e mālohi ke tāpuakiʻi mo ngāue maʻá e ʻOtuá he māmaní. Kuo ʻosi folofola ʻa e ʻEikí ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí kotoa ke nau “ngāue ʻi he angamaʻa mo e māʻoniʻoni ʻi hoku ʻaó” (T&F 38: 24). Kuo pau ke mou maluʻi homou angamaʻá, meʻa ʻoku mou fakakaukau ki aí, meʻa ʻoku mou mamata aí, mo ia ʻoku mou lea ʻakí, pea mo hoʻomou tōʻongá. ʻOua naʻa tuku ʻa e ponokalafí ke ne holoki ho mālohi fakafoʻituituí. Kuo pau ke ke maʻa maʻu pē ka ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki kuo tuku atu ʻe he ʻEikí kiate koé. Ne aofangatuku ʻe Molonai e akonaki fakapalōfita fakakuonga muʻa ko ʻeni fekauʻaki mo e angamaʻá ʻaki ʻene talamai: “Fai fakapotopoto ʻi he ngaahi ʻaho ʻo homou ʻahiʻahiʻí; toʻo meiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa taʻe maʻa kotoa pē; ʻoua naʻa kole, ke mou fakaʻosi ia ʻi hoʻomou ngaahi holí, kae kole ʻi he tui ʻoku ʻikai fakaʻaloʻalongaua, ke ʻoua naʻa mou fakavaivai ki ha ʻahiʻahi, ka ke mou tauhi ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí” (Molomona 9:28).

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ne u lele ʻo fakamālohisino pongipongia ai he ʻaho ki muʻa he ʻaho mālōlō Fakafetaʻí, mo ha kau fefine. Ne mau ui ia ko ʻemau lele Fakafetaʻí pea ʻi heʻemau lelé, ne mau fakalau ha ngaahi meʻa ne mau houngaʻia aí. Ne toki ʻosi pē ʻeku talaange ne u houngaʻia ʻi he sino mālohi mo moʻui leleí feʻunga mo ʻeku hekea he ʻaisi ʻuliʻuli he halá ʻo tō. ʻI heʻeku feinga ke tuʻu ki ʻolungá, ne u fakatokangaʻi ne u lavea lahi. Naʻá ku ʻilo kuo fasi hoku vaʻé ʻi ʻolunga hake ʻi hoku tungaʻi vaʻé—pea he ʻikai ke u talaatu e founga ne u ʻilo aí he ʻe lava pē ke u pongia heni he taimí ni. Ne pehē ʻe hoku husepānití kapau ne u hoko ko ha taha vaʻinga NFL, ne u mei ongoongoa he pō ko iá.

Lolotonga ʻeku tokoto he loto halá ʻi he malumalu ʻo e maama ʻo e pongipongí, ʻo tali ke aʻu mai ha tokoní, ne u fakatokangaʻi atu ha maama ʻo ha kā ʻoku lele lahi mai he halá ʻo hangatonu mai ki he feituʻu ne u tokoto aí. Naʻe tuʻu pea hū mai ha tangata. Talamai ʻe ia naʻá ne pehē ia ko ha tangai milemila veve au he halá pea naʻe mei lele pē ia. Ne u ʻeke ange pe ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí peá ne talamai ʻio. Ne u kole ange leva pe ʻe lava ʻo faingāue mai kiate au he ʻoku fuʻu mamahi ʻaupito, pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā hano fuoloa ʻeku nofo he tuʻunga ko ʻení. Naʻe kiʻi longo pea pehē mai: “He ʻikai ke u lava ʻe au. ʻE sai ange ke ke tali ki ho husepānití ke ne fai ia.” Pea heka leva ia ki heʻene kaá ʻo lele.

ʻI he taimi ne u aʻu ai ki he falemahakí, ne teke atu au ki ha kiʻi loki ʻi he loki ki he meʻa fakatuʻupakeé, ʻo u tatali ai ke toki ʻave ki he loki tafá. Ko e taimi ne nau leʻei ai ʻa e puipuí, ne tuʻu mai ai hoku husepānití mo hono kotoa ʻema fānau tangatá ʻe toko nima. Ko e taimi ne nau takatakai ai ʻo hilifaki honau nimá ki hoku ʻulú, naʻá ku ongoʻi ʻenau maʻá, honau mālohí, pea mo honau iví. Naʻe faitāpuekina au he ʻaho ko iá ʻe honau mālohi lakanga fakataulaʻeiki ko ia ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he angamaʻa mo e māʻoniʻoní.

Kei Angamaʻa ʻi ha Māmani ʻUli

ʻOku ou tui moʻoni ʻe lava ʻe ha finemui pe talavou angamaʻa, ʻoku tataki ʻe he Laumālié, ke liliu ʻa e māmaní! Ka, ki muʻa ke tau liliu ʻa e māmaní, kuo pau ke tau liliu kitautolu. Ne pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻoku tau moʻui ʻi ha “ ʻātakai ʻoku fakaʻau ke ʻuli, mo konahia ki he laumālié” 13 Ko e hā leva ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai ke tau kei angamaʻa ai ʻi ha “māmani ʻuli”?

ʻUluakí, fakatomala. ʻOku mahino kiate au ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku fanongo mai he pooni, ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi angamaʻa pe kuo nau fai ha fehālaaki. Ko e ʻuhinga ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ha foki ki he angamaʻá. Kuo pau ke ke ʻilo te ke lava ʻo foki. Te ke lava ʻo liliu.

Kapau te u lele au ki ha feituʻu hala ʻi he lolotonga ʻo ha lele malafoni peá u ʻiloʻi ʻeku fehālākí, te u hoko atu pē? Te u tafoki leva! Ko e hā e ʻuhingá? He ʻe mole ʻa hoku taimi mahuʻingá mo hoku ivi mahuʻingá pea mo hoku mālohí pea ʻe hoko ia ko ha lele malafoni faingataʻa ange kiate au koeʻuhí ko e lōloa mo e taimi ko ʻeni ʻe tānaki maí. He ʻikai ke u nofo ai pē hala ʻoku halá koeʻuhí ʻe tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻo ʻeku lele aí, he ʻikai ke u teitei aʻu ki he tepí. Ka, ko ha tokolahi ʻo kinautolu kuo nau fai ha fehālākí, ʻoku toutou pehē atu ha kihiʻi leʻo, “Kuó ke fehālaaki. He ʻikai ke ke toe lava koe ʻo liliu. He ʻikai ke teitei ʻilo ia ʻe ha taha.” Te u pehē kiate kimoutolu---ʻoua te ke tui ki ai. ʻOku fie maʻu ʻe Sētane ke ke fakakaukau he ʻikai ke ke lava ʻo liliu, ka ʻoku ʻikai teitei moʻoni ia” 14 ʻOku malava maʻu pē ke fai ha foki tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Kuo ʻosi fakahā mai ʻe Palesiteni Monisoni kiate kitautolu fakafoʻituitui kuo tau fai ha fehālākí: “Kapau ne humu hamou niʻihi ʻi he halá, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ke tokoni atu ke mou toe hoko ʻo maʻa mo taau. ʻOku hohaʻa pea loto hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ke tokoni atu ʻi he loto mahino mo e manavaʻofa, ke ne fai ʻa e meʻa kotoa pē te ne lavá ke tokoniʻi koe ʻi he hala ʻo e fakatomalá, ke ke lava ʻo toe tuʻu hake ʻi he angatonu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí” 15

ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ne fai atu ki ai ha kovi. Pea hangē ko e lea ʻa Molonaí, kuo toʻo meiate kimoutolu “ ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga mo lelei tahaá … ʻa e angamaʻá mo e anga māʻoniʻoní” (Molonai 9:9). Mou meaʻi muʻa ʻoku tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻa e malava ko ia ke fakamoʻuí. He ʻikai tukuakiʻi kimoutolu, he kuo teʻeki ai ke mou faiangahala pea ʻoku ʻikai fie maʻu ha fakatomala. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he fuesia ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻetau ngaahi angahalá mo ʻetau tōnounoú, ka naʻá Ne toe toʻo foki kiate Ia mo ʻetau ngaahi mamahí (Vakai, ʻAlamā 7:11). ʻI Heʻene Fakalelei taʻe fakangatangatá, te Ne fakamoʻui ai koe mo ʻoatu ha nonga. ʻAlu kiate Ia. ʻE fanongo atu ʻa e ʻOtua ko e Tamaí ki hoʻo ngaahi lotú ʻo makatuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí. Te Ne ʻoatu e talí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní mo e niʻihi te mou fetaulakí.

ʻOku ou fakafetaʻi lahi ko e tokāteliné ni pea mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatomalá. Ka ne taʻe ʻoua ia, he ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe lava ʻo foki ki hotau ʻapi fakalangí ʻoku maʻa mo taau ke nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamālō ki hono fakafoki mai ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki māmani he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni ʻa ia ʻoku tau lava ai ke maʻu ʻa e tokoni ʻoku tau fie maʻu ke foki ki he angamaʻá. ʻOku toe ʻai foki ʻe he mālohí ni ke tau lava ʻo nofo “ maʻa ange mei māmani” (T&F 59:9) ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití ʻoku tau tāú. ʻI heʻetau fakafoʻou ʻetau fuakavá, he uike kotoa pē, ʻoku tau palōmesi ai ke tauhi ʻene ngaahi fekaú mo toʻo kiate kitautolu Hono huafá pea mo manatu maʻu pē kiate Ia. ʻOku talaʻofa mai leva ʻe lava ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē hono Laumālié (Vakai, T&F 20:77, 79). ʻI he māmani fonu fakatauele mo matamataleleí, ʻoku mahuʻinga ke tau taki taha maʻu, fakatokangaʻi pea mo falala ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE fakahinohino mai ʻe he meʻafoaki fakaofo ko ʻení “ ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke tau faí” (2 Nīfai 32:5). Ko ha talaʻofa pau ia koeʻuhí he ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha mēmipa ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Ko ha niʻihi ʻo hono ngaahi tufakangá ʻoku kau ai hono akoʻi, fakamoʻoniʻi, fakafiemālieʻi pea mo fakatokanga. ʻOku toe fakamaʻa mo fakamāʻoniʻoniʻi foki ʻa e meʻafoaki mahuʻingá ni. Ko ia ʻoku taʻe malava ke fakamāvaeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e angamaʻá. ʻE lava ke fakamaʻa kitautolu “ ʻi he afí mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 31:17). Ko e taimi ʻoku hoko ai ʻení, “ ʻoku ʻikai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke fai lelei maʻu ai pē”(Mōsaia 5:2).

Uá, tokanga ʻi ho ngaahi kaungāmeʻa ʻokú ke filí. ʻI he sōsaieti fakatekinolosia ʻo e ʻaho ní, fakatauange te tau feohi lahi ange mo hatau takaua ʻoku ʻikai ko ha tangata, ʻo laka ange ʻi heʻetau feohi fakatoʻú. Neongo ʻe lava ke tau mātuʻaki tokanga ʻi hotau kaungāmeʻa he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku siʻi haʻatau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ki hotau ngaahi takaua kehe ʻoku tau tuku ke nau takiekina ai kitautolú. ʻOku lava ke hoko ha faʻahinga mitiā pē ia ko ha ivi fakalotoa mālohi moʻoni. Kuo ʻosi foaki kiate kitautolu kotoa ha ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga ʻe tolu ki heʻetau fononga fakamatelié. ʻOku kau heni hotau sinó, ʻetau tauʻatāina ke filí pea mo hotau taimí. Kapau ʻe lava ʻe Sētane ʻo fakatauveleʻi kitautolu ke tau fakaʻaongaʻi hotau taimí ʻi ha ngaahi meʻa muna mo taʻeʻaonga, pea kovi angé, ʻi ha ngaahi meʻa ʻuli, mo kākaaʻi kitautolu ke tau tui kapau te tau fai fakapulipuli pē ʻeni, he ʻikai uesia ʻe heʻetau meʻa ʻoku faí ha taha, ʻe ikuna ia. “Kapau ʻoku ai ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongolelei, pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí, ko e ngaahi meʻa ia ʻoku mau fekumi ki aí” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13).

Feinga ki ha feohi ʻa ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku angamaʻá, kae ʻikai ko ha ngaahi kaungāmeʻa fakangalingali. Manatuʻi “ ʻoku ʻofa ʻa e angamaʻá ki he angamaʻá [pea] ʻoku pīkitai ʻa e māmá ki he māmá.” (T&F 88: 40). Ko ha potufolofola ʻeni ʻo e vā fetuʻutakí. ʻI hoʻo kumia ko ia hao ngaahi kaungāmeʻa mo ha hoa taʻengata, ʻoku ʻikai totonu ke ke ʻai pē ha lisi ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻokú ke fie maʻu ʻi he taha kehé pe ʻi ha hoa taʻengatá. Kuo pau ke ke hoko ko ha tokotaha ʻi hoʻo lisí ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he potu kotoa pē.

Tolú, kau ʻi ha polokalama ako pau. Ko e taimi ʻokú ke fakamālohisino ai ki ha malafoní, kuo pau ke ʻi ai haʻate palani fakamālohisino pau kae lava ke te mateuteu ke lele lōloa. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e fakakaukau tatau pē ki he moʻuí. ʻOku tau ʻi he pue ʻo e moʻuí pea kuo pau ke ʻi ai ha palani pau ʻo e fakamālohisinó. ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa fakatupu ikuna he palani ko ʻení ha ngaahi meʻa te tau fai fakaʻaho, ʻikai toe liʻaki, kae lava ke tau fakaafeʻi ʻa e feohi ʻa e Laumālié ki heʻetau moʻuí. ʻE kehekehe pē kiate kitautolu taki taha, ka kuo pau ke kau maʻu pē ai ʻa e lotu fakaʻahó. ʻOku ongoʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau lotú pea te Ne tali ia. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻeni. Ko ʻetau palopalemá, ke tau ʻi he potu ko ē te tau lava ai ʻo ongoʻi mo ʻiloʻi ʻa e talí.

ʻE toe kau foki ʻi he ako pau ko ʻení ʻa e lau fakaʻaho ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita “ ʻe ofi ange ai ha tangata ki he ʻOtuá ʻaki haʻane tauhi hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi” 16 ʻE fakalahi ʻe he Tohi ʻa Molomoná hoʻomou tui kia Sīsū Kalaisí pea ʻe makatuʻunga ʻi hoʻomou tuí haʻamou lava ke matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí. Ko e lekōtí ni ʻoku maʻau ia mo ho toʻu tangatá. ʻE liliu hoʻo moʻuí ʻe hono lau miniti ʻe nima fakaʻaho iá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni he kuó u fakahoko ia pea pehē ki ha toko lauiafe kehe. Fakakaukau ki he liliú ʻi ha ʻosi ha taʻu ʻe nima, kapau te tau tukupā kotoa ke fai ʻeni he taimí ni ʻi ha miniti pē ʻe nima he ʻaho taki taha.

Fakaʻosí, malimali! Pea ʻi hoʻo malimalí, manatuʻi pe ko hai koe. ʻ Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻafioʻi kimoutolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi homou hingoá. ʻOku falala pea mo ʻofa ʻiate kimoutolu. Ko ia, malimali! Ko e kamataʻanga pē ʻeni ʻo e akó, ka kuo pau ke fai fakamātoato ia he ʻaho kotoa pē.

Vilitaki Atu—ʻOua ʻe Loto Foʻi!

Ka u tānaki atu muʻa ha fokotuʻu ʻe taha ki he lisi ko ʻení: “ Ke mou vivili atu ki muʻa ʻi he ʻamanaki haohaoa” (2 Nīfai 31:20). ʻOua ʻe loto foʻi! ʻE faingataʻa hoʻo fonongá he taimi ʻe niʻihi pea he ʻikai ke faingofua maʻu ai pē.

ʻI heʻeku ako ʻa e folofolá, kuo fakaʻau ke mahino ange kiate au ʻoku toutou toʻo ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakai kuo filí mei he tuʻunga ʻo e fiemālié ʻo akoʻi kinautolu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. Hangē ko ʻení, ʻi he fuofua kamata e fononga ʻa e kau Sēletí, naʻa nau tūʻuta ai ki he matātahi pea nau nofo ai ʻi ha taʻu ʻe fā. Ne nau ʻi he feituʻu ne nau fiemālie moʻoni ai! Ko hono moʻoní, ne fuʻu tōtuʻa ʻenau fiemālié ko ia ne ngalo ai ʻiate kinautolu ke nau ui ki he ʻEikí. Ka naʻe kehe ʻa e meʻa ia ne tokaimaʻananga ʻa e ʻEikí maʻanautolú. Naá ne valokiʻi e tokoua ʻo Sēletí ʻo feʻunga mo ha houa ʻe tolu. Naʻe aʻu ʻo ne fakahā ange ʻe faingataʻa e hoko atu ʻa e fonongá ---ʻe lolomi hifo kinautolu ʻi he loloto ʻo e tahí pea ʻe felīlīʻaki kinautolu ʻe he matangí. Ka naʻá Ne toe fakapapauʻi ange foki ʻi ha kupuʻi lea fakaʻofoʻofa peheni: “Te u teuteuʻi ʻa kimoutolu ki he ngaahi meʻá ni” (ʻEta 2:25). ʻE teuteuʻi koe ʻe he ʻEikí pea te Ne teuteu ha founga maʻau!

ʻOku ou fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau taʻetokaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga mo e ʻilo te tau ala maʻu, ʻo kapau te tau loto fiemālie ke mavahe mei he ngaahi potu ʻoku tau fiemālie aí. Mahalo ko e ʻuhinga ia naʻe pehē ai ʻe Nīfai:

“Malaʻia ia, ʻokú ne nofo fakafiemālie pē ʻi Saioné!

“Malaʻia ia, ʻokú ne kaila: ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa peé!

“ʻIo, malaʻia ia ʻokú ne tokanga ʻo talangofua ki he ngaahi akonaki ʻa e tangatá, pea fakaʻikaiʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, mo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní!” (2 Nīfai 28:24-26).

Kuo taku tokua kuo fakaʻau ke tau hoko ko ha toʻutangata mamata pē mo fakaanga. Ka u vahevahe atu muʻa ha taha ʻo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku ou manako taha aí. ʻOku pehē: “ ʻOku ʻikai ko e tokotaha fakaangá ʻoku fai ki ai e laú: pe ko e tangata ʻokú ne tala mai ʻa e founga ne humu ai ʻa e tangata mālohí pe ko e tafaʻaki ne mei lelei ange ai ʻa kinautolu ʻoku fakahoko ngāué. Ko e lāngilangí ʻoku maʻu ia ʻe he tangata ʻoku ʻi he loto malaʻé, ʻa ē ʻoku efua, pupuha pea mo e toto hono fofongá; ʻa ē ʻoku feinga mālohí, ʻoku fehālaaki mo toutou tō, he ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha feinga ia ʻe taʻe ʻi ai ha fehālaaki mo ha tōnounou; ka ko ia ʻokú ne feinga moʻoni ke fai e ngāué; ka ko ia ʻokú ne maʻu ha vēkeveke lahi, ha faivelenga lahi, ʻokú ne foaki ia koeʻuhí ko ha ngāue ʻoku mahuʻinga; ʻokú ne maʻu he tuʻunga lelei tahá, ʻi he ngataʻangá, ʻa e lāngilangi ʻo e ikuna kāfakafá, pea ʻi he tuʻunga kovi tahá, ʻo kapau he ʻikai ke ne lava, ʻoku ʻikai ke ne lava ka naʻe feinga mālohi moʻoni pea he ʻikai fakataha ia mo e ngaahi laumālie mokosia mo vaivai ʻoku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e ikuná pe ko e foʻí” 17

ʻOua naʻá ke hoko ko ha taha mamata pe ha taha fakaanga. Naʻe ʻikai ke ke fai ia ʻi he maama fakalaumālié. Naʻe ʻikai ke ke nofo taʻe kau kiha tafaʻaki. Naʻá ke tuʻu mālohi. ʻOua naʻá ke fakangofua ʻa e kakai kehekehe ʻoku kaila ʻo kole ke kātakiʻi kae ʻikai kātakiʻi koe mo hoʻo fakakaukaú. Ko e malaʻe naʻá ke taukaveʻi mo fili he taimi ko iá pea ʻoku lolotonga hoko ia he taimi ní. ʻOua naʻá ke helaʻia pe tuku ke tohoakiʻi hoʻo tokangá pe tuku ke fakataʻeʻaongaʻi koe! Loto fiemālie ke mavahe mai mei he potu ʻokú ke fiemālie aí pea “vivili atu ki muʻa ʻi he … ʻamanaki haohaoa” (2 Nīfai 31:20).

Folahi Hoʻo Fuka ʻo e Angamaʻá

ʻI māmani kotoa, ʻoku fakahaaʻi ʻe he kau finemui ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa ʻenau tukupā ke angamaʻa maʻu pē. Kuo kaka fakataha ha kau finemui mo ha kau talavou ʻi ha ngaahi moʻunga ʻo folahi ʻenau ngaahi fuka fakatāutahá ʻo fakahaaʻi ʻenau tukupā ke foki ki he angamaʻá pea ke maʻa mo anga maʻa maʻu ai pē. Te mou kau fakataha mo kinautolu? Fakakaukauʻi haʻo fuka fakatāutaha pē ʻaʻau. Ko e hā te ke fokotuʻu ʻi hoʻo fuká kapau ko haʻo pōpoaki pē ia ʻe taha pe pōpoaki fakaʻosi ʻaʻau ki māmani? ʻE fōtunga fēfē hoʻo fuká?

Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe folahi ha fuka ʻe taha ʻi ha feituʻu kehe. Naʻe fai ia ʻe ha tangata loto toʻa, ko Molonai, ʻa ia naʻe tukupā ki he ngāue ʻo e māʻoniʻoní. Ko e sōsaieti naʻe nofo aí naʻe taʻe maau. Ne fakatupu ʻe he holi ki he mālohí mo e tuʻumālié pea mo e tuʻungá ʻo fakatupu ʻi ha niʻihi naʻe mālohi taha mo loto fakapapaú, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná, ke “[fakakonahi] fakasiʻisiʻi” ( ʻAlamā 47: 18). Ko hono ʻai ʻe tahá, ko kinautolu naʻe muʻaki tuʻu maʻu mo loto ke ʻoua naʻa nau fakavaivaí naʻe fakalotoʻi māmālie kinautolu ke nau fai e meʻa tofu pē ko iá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlekisānita Poupi hono ʻuhinga ʻo e “fakakonahi fakasiʻisiʻí” ʻi he founga ko ʻení:

Ko e angakoví ʻoku fakailifia hono fōtungá,
Ke tau fehiʻa ki ai, ʻe fie maʻu ia ke tau mātaá;
Ka kuo taimi lahi ʻetau maheni mo hono fofonga,
ʻO tau tomuʻa kātekina, fakaʻofaʻia pea tau toki fāʻofuá.18

Ko e tūkunga ʻeni naʻe fofola ai ʻe Molonai ʻene fuká—ʻa e fuka ʻo e tauʻatāiná—ʻo kole ke maluʻi ʻa e fāmilí, ʻa e kakai fefiné mo e fānaú, mo e tui fakalotú pea mo e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke ne taʻe fai ha fili. Naʻe ʻikai ke fakafiefiemālie. Naʻe ʻikai fakahōhōloto. Naʻe faitotonu! Naʻe laka taʻe ilifia atu. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻa Molonai ʻaki ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku ou tui ʻokú ne fakamatalaʻi ha tokolahi ʻo kimoutolu: “Kapau kuo tatau, pe ʻoku tatau, pe ʻe tatau ʻa e kakai kotoa pē mo Molonai, vakai, kuo luluʻi…ʻo taʻengata ʻa e ngaahi mālohi ʻo helí; ʻio, kuo ʻikai maʻu ʻe he tēvoló ha mālohi ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá” (ʻAlamā 48:17; vakai foki, ʻAlamā 46:12–13, 18, 21).

Ko kimoutolu ʻa e fuká! ʻOku hoko hoʻomou moʻui haohaoa mo angamaʻá ko e fuka te ne ʻai ʻa e ngaahi puleʻangá ke nau hanga hake---ke nau omi ki he temipalé. Pea ʻi hoʻomou angamaʻá, ʻe tataki kimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻe fakafeʻungaʻi koe ʻe hoʻo angamaʻá ke ke toutou ʻalu ki he temipalé. Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻo lekomeni, ko e taimi ʻeni ke ke fakafeʻungaʻi ai koe ke ke maʻu ha lekomeni. Ko hoʻo ngāué ʻeni. ʻE hoko ʻa e temipalé ko ha ivi mo ha maluʻi kiate koe ʻi he māmani kaupōʻulí ni, pea he ʻikai ngata pē ʻene hoko ia ko ha fuka kiate koé, ka ki he ngaahi puleʻangá foki. Ko e foki ki he angamaʻá ko e foki ia ki he temipalé pea ko e foki ki he temipalé ko e foki ia ki he Fakamoʻuí.

ʻOku ʻOmi ʻe he Angamaʻá ʻa e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Taʻengatá

ʻI he taʻu ʻe fāngofulu mā taha kuo hilí, ne u tūʻulutui ai he ʻōlita he Temipale Sōlekí ʻo fakahoko ai ha fuakava mo e tangata lelei ko ʻeni ʻoku nofo atu mei muʻa ʻi hoku tafaʻakí. Ne ʻaonga ʻa e fili ko iá ʻi he ngaahi taʻu ko ʻeni ne hoko maí. Mahalo ko e meʻa ʻoku ou feinga ke tala atú ke mou aʻu ki ai! ʻOua naʻa tohoakiʻi hoʻomou tokangá ʻe ha meʻa! ʻOua naʻa ngalo pe ko hai kimoutolu! Pea ʻoua naʻa tuku ha meʻa ke ne fakataʻeʻaongaʻi koe mei he ngaahi tāpauki ʻoku fakatatali mai kiate kimoutolu ʻi he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí.

ʻOku ou ongoʻi ʻoku ueʻi au ke u vahevahe ʻa e lea ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121: 45–46.. ʻOku fakataumuʻa ia maʻanautolu kuo ui mo fili pea kātaki ʻi he lototoʻá. ʻOku fakataumuʻa ia maʻamoutolu ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa ko ʻení, ʻo hangē tofu pē ko hono ʻomi ia kia Siosefa Sāmita mo e Kāingalotu ʻi he ngaahi taimi faingataʻa he kamataʻanga ʻo e Siasí: “Tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú; pea ʻe ʻāsili mālohi ʻa hoʻo falalá ʻi he ʻaho ʻo e ʻOtuá; pea ʻe hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu ai pē”

Ko e taimi ʻoku tau angamaʻa aí, ʻoku talaʻofa mai te tau tuʻu ʻi he loto falala ʻi Hono ʻaó---māʻoniʻoni mo tatau mo Ia. ʻOku talaʻofa mai ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e mālohi tofu pē ʻo e anga faka-ʻotuá koeʻuhí he ʻoku tau angamaʻa! ʻOku talaʻofa mai ʻa e takaua maʻu pē mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi, fakahinohino, fakatokanga, fakafiemālieʻi pea mo fakamāʻoniʻoniʻí. Pea ko e fakaʻosí, ʻoku talaʻofa mai te tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá. Te tau hoko ko ha ʻotua ʻo moʻui anga fakaʻotua ʻi he taimi te tau angamaʻa aí. Te tau tatau mo Ia—ʻo maʻa hangē ko ʻEne maʻá.

Ko e fononga ki Saioné—ʻa e kau loto maʻá—ʻe fie maʻu ki ai ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ta maʻú. ʻOku ou fakatauange te tau takitaha maʻu ha holi mo ha ivi ke hiki mei hotau ngaahi potu ʻo e fiemālié, ʻi heʻetau teuteu ki he pue ʻo ʻetau moʻuí, pea hangē ko ʻAkanesi Kolouelé, ʻo ala hake ʻo puke ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻomi ʻEne talaʻofá maʻatautolu taki taha: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou nima toʻohemá pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88). ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea te Na teuteuʻi kitautolu ki he ngāue maʻongoʻonga ke fakahoko ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoni ʻo hotau ʻEikí ko e teuteu atu ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí pea mo hotau hakeakiʻi taʻengata. Pea ʻoku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

1. “Kaveinga ʻo e Kau Finemuí,” Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí (tohi, 2001), 5.

2. Vakai, A. Theodore Tuttle, Becoming Goodly Parents, Brigham Young University Speeches of the Year (Dec. 12, 1967).

3. Agnes Caldwell Southworth, ʻi he Susan Arrington Madsen, I Walked to Zion: True Stories of Young Pioneers on the Mormon Trail (1994), 57–59.

4. Susan Arrington Madsen, I Walked to Zion, 59.

5. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí (2004), 141.

6. Webster’s New World College Dictionary, 4th ed. (2002), “virtue,” 1597.

7. Russell M. Nelson, ʻi he Conference Report, Apr. 2001, 40; pe Liahona, Siulai 2001, 37.

8. Vakai, Sheri L. Dew, “You Are a Pivotal Generation” (BYU–Hawaii devotional address, Feb. 17, 2009).

9. Ezra Taft Benson, “In His Steps,” in 1979 Devotional Speeches of the Year (1980), 59.

10. Vakai, M. Russell Ballard, in Conference Reports, Oct. 1990, 45–49; or Ensign, Nov. 1990, 35–38.

11. Winston Churchill (address to the British House of Commons, May 13, 1940), www.americanrhetoric.com/speeches/winstonchurchillbloodtoiltearssweat.htm.

12. “Fakatapuʻi Au,” Ngaahi Himí, fika 64.

13. Boyd K. Packer, “Faith in the Lord Jesus Christ and His Atonement” (lea ʻi he seminā maʻá e kau palesiteni fakamisiona foʻou, June 27, 2009), 5.

14. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (tohi tufa, 2001), 24.

15. Thomas S. Monson, ʻi he Conference Report, Apr. 2008, 66; pe Ensign, May 2008, 65–66.

16. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 4:461.

17. Theodore Roosevelt, “Citizen in a Republic” (lea naʻe fai ʻi he Sorbonne, Paris, France, Apr. 23, 1910), Presidential Addresses and State Papers and European Addresses, December 8, 1908, to June 7, 1910, vol. 8 of Presidential Addresses and State Papers, Homeward Bound ed. (1910), 2191.

18. Alexander Pope, An Essay on Man (1732), epistle 2, lines 217–20, in The Complete Poetical Works of Pope, ed. Henry W. Boynton (1931), 144.

 
Arrow icon acting as a button to Previous Page Previous      
© 2012 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy