The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library Worldwide Leadership Training Meeting: Supporting the Family Elder L. Tom Perry

O Se Tiutetauave Paia e Alofa ma Tausi e Le Tasi le Isi

ELDER L. TOM PERRY
O Le Korama a Aposetolo e Toasefululua

ELDER L. TOM PERRYFaapaleniina o O Tatou Tiutetauave

O le mataupu ua tofia ai a’u, o le fuaiupu lenei mai le folafolaga i le aiga: “O le tane ma le ava ua i ai le tiutetauave paia e alofa ma tausi e le tasi le isi ma a la fanau.”1 Ou te fia pa’i atu i lenei autu i se itu e matuai ese lava nai lo le mea ua outou masani ai, lea e faaaoga i isi fonotaga faaleaoaoga. O le a ou le sii maia ni manatu se tele mai tusitaulima; ae, ou te fia talanoa atu ia te outou mai le loto i le loto, e uiga i lau tautua i le malo o lo tatou Tama Faalelagi. O le faamoemoega, ina ia iloa ai pe mafai ona tatou malamalama lelei faatasi i le auala e faapaleniina ai o tatou tiutetauave ia alolofa ma tausia o tatou aiga faatasi ai ma isi valaauga faapitoa ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou.

Ina ua faatulagaina le Ekalesia i le aso 6 o Aperila, 1830, sa maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga ua avea nei ma vaega e 21 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O le faitauga lenei o se vaega o le faaaliga.

“Faauta, o le a i ai se tala tusia faamauina e tausia e outou; ma o le a ta’ua ai oe i lea tusi o se tagata vaai, o se faaliliu upu, o se perofeta, o se aposetolo a Iesu Keriso, o se toeaina o le ekalesia e tusa i le finagalo o le Atua le Tama atoa ma le alofa tunoa o lo tatou Alii o Iesu Keriso,

“Na musuia e le Agaga Paia ia faataatia le faavae lea, ma ia atiina ae ai le atoatoa o le faatuatua paia. . . .

“O le mea lea, i le itu tau le ekalesia, ia outou gauai i ana upu uma ma poloaiga o le a tuuina atu e ia ia te outou e pei ona ia maua, ma savavali i ou luma i le paia atoatoa;

“Aua o lana upu o le a outou talia, e pei lava o loo alu atu mai ia te au, i le onosai uma ma le faatuatua” (MFF 21:1–2, 4–5).

O se tasi o faatonuga muamua lava na tuuina mai i lenei Ekalesia e fou lona faavaeina, o le mulimuli lea i musumusuga ma faaaliga mai le Alii, e ala i Lana perofeta, mo le faataunuuina o o tatou tiutetauave i le fausiaina o Lona malo. Ua ia folafola mai na te taitaiina i tatou i le ala e fai mo tatou e faaauauina ai lenei galuega maoae.

O Le Apoapoaiga a le Perofeta

Ou te manatu ua tuuina mai e lo tatou perofeta o aso nei o Peresitene Gordon B. Hinckley, ia le ki e faapaleniina ai o tatou tiutetauave, i se fonotaga faaleaoaoga a taitai i le lalolagi atoa na muamua atu, sa faia i le aso 21 o Iuni, 2003. I lena faasalalauga sa ia saunoa ai:

“Ua ia te outou . . . le avanoa paia e tutu ai e fai ma sui o le Togiola o le lalolagi, a o tatou tauaveina lenei galuega. Ua ia te outou le avanoa e tautala atu ai i le matagofie o le toto togiola o le Alii o Iesu Keriso, e fai ma sui o Ona atalii ma afafine. Pe mata ea e mafai ona i ai se isi avanoa e sili atu nai lo lena?

“Ia olioli i le avanoa ua outou maua. O le a le tumau ai e faavavau lou avanoa. E le pine ona na o se manatua lea o le aafiaga maoae o loo e maua nei.

“E leai se tasi o i tatou o le a ausia mea uma tatou te mananao e fai. Ae ia tatou faia le mea sili tatou te mafaia. Ua faamalieina a’u o le a fetalai mai le Togiola, ‘Ua lelei ia, le auauna lelei e ma le faamaoni’ (Mataio 25:21).”2

Pe a outou manatuaina, o lena faasalalauga sa ia faamalamalamaina ai a tatou matafaioi valafa. O le mea muamua e faatatau lea i le mataupu o loo matou tautalagia i le faasalalauga lenei. Sa ia saunoa mai:

“Muamua, e matua taua tele lo tatou le tuulafoaiina o o tatou aiga. E leai se isi mea o ia te outou e sili atu ona taua. E onomea mo o outou taitoalua ma a outou fanau le gauai atu o a latou tane ma tama. A oo mai le iuga, o le sootaga faaleaiga lenei tatou te o ma i tatou i le olaga a sau. Pe a ou toe faaupuina upu o le mau e faapea, ‘Se a le aoga i se tagata e ui ina sa auauna atu ma le faamaoni i le Ekalesia ae maumau lona lava aiga?’ (tagai Mareko 8:36).”3

Sa avea lenei mea ma savali faifai pea mai o tatou perofeta talu mai aso o le popofou o le faavaeina o le Ekalesia. O le nofoaga e pito i sili ona taua mo le aoaoina o le talalelei ma tulaga faaletaitai, o totonu o le aiga. Afai tatou te mulimuli i nei aoaoga, o le a tatou tuuina atu [i la tatou auaunaga i le Ekalesia] tofiga ma fuafua ni polokalama, gaoioiga, ma vasega o le a ogatasi ma lagolagoina ai o tatou aiga.

Amata Faatulaga Mea e Tatau i ai le Faamuamua

O le auala tatou te faaaogaina ai o tatou taimi ma faapaleniina ai o tatou olaga, e taua tele mo le auala tatou te faataunuuina ai foi o tatou tiute faaleaiga ma a tatou auaunaga i le Ekalesia. Ia pulea oe lava ina ia e mulimuli i le fautuaga a le perofeta i le faiga e faatulaga ai le faaaogaina o lou taimi.

O Lau Soa e Faavavau

Ia amata e ala i le talanoaina faatasi ma lau soa e faavavau le tele o le taimi lua te manaomia faatasi e faamalosi ai la oulua faaipoipoga [ulugalii], e faaali atu ai le alofa o le tasi mo le isi. O lou tiutetauave muamua lena.

E tatau ona fesoasoani le Ekalesia i tagata taitoatasi ma aiga ia o mai ia Keriso ma maua le ola e faavavau. O le ola e faavavau o le meaalofa sili lea a le Atua i Lana fanau, ma na o mafutaga faaleaiga lava e mafai ai ona maua. O lenei mafutaga e tatau lava ona amata i le faatasiga i le va o le tane ma le ava, lea e paia i le Alii ma o se mea e le tatau ona taaalo i ai. O le feagaiga o le faaipoipoga e taua mo le fuafuaga a le Alii ma le faamoemoega na Ia foafoaina ai le lagi ma le lalolagi. O vaitau uma o le talafaasolopito, ua Ia tuuina mai lana tulafono faalelagi e malu ma puipuia ai le faatasiga paia i le va o le tane ma le ava.

O Lau Fanau

Lona lua, ia tagai i manaoga faaleagaga o lau fanau. O le a le tele o le taimi e manaomia ina ia mautinoa ai o loo e latalata atu ia i latou? O lo outou tiutetauave o ni tama ma ni tina le saunia ia lava se taimi e aoao ai i latou, aua o aoaoga aupito sili ona taua o le a maua e fanau e tatau ona sau mai o latou matua. E tatau ona tatou masani i mea o loo aoao ai a tatou fanau e le Ekalesia, ina ia mafai ai ona ogatasi a tatou aoaoga i fanau taitoatasi, ma na foi aoaoga. Mo se faataitaiga, o le tamaitusi, Mo Le Malosi o le Autalavou, i le siiina mai o le folafolaga i le aiga, o loo tuuina atu ai i tupulaga talavou le fautuaga lenei e uiga i aiga:

“E maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso. O faaipoipoga ma aiga manuia e faavae ma tumau i mataupu faavae o le faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei, galuega, ma gaoioiga faafiafia tuufaatasi.”4

E faaauau mai le tamaitusi:

“O le avea ma se vaega o le aiga o se faamanuiaga sili. E mafai ona e maua i lou aiga se mafutaga mafana ma le fiafia, e fesoasoani ia te oe ia e aoaoina mataupu faavae sao i se siosiomaga alofa, ma e fesoasoani foi ia te oe ia e saunia mo le ola e faavavau. E le tutusa uma aiga, ae taua aiga taitasi i le fuafuaga a le Tama Faalelagi.

“Fai lau vaega ina ia atiina ae ai se aiga fiafia. Ia laufofoga fiafia, loto fesoasoani, ma mafaufau i isi. O le tele o faafitauli i totonu o le aiga, e afua mai i le soona tautatala faasausili po o le le alolofa foi o tagata o le aiga. Taumafai ia avea oe ma se tasi e faatupuina le filemu ae le o le taufaalili, fia fusu, ma le faamisa. Ia manatua o le aiga o le iunite aupito paia lea o le Ekalesia.”5

Saunia o Mea e Manaomia mo Lou Aiga

O lo tatou tiutetauave lona tolu e ave i ai le faamuamua o le tausia lea o iunite o o tatou aiga. E toe sii mai le folafolaga i le aiga:

“I le fuafuaga paia, e tatau ona pulefaamalumalu tama i o latou aiga i le alofa ma le amiotonu ma o i latou e tuuina atu mea e manaomia o le olaga ma le puipuiga mo o latou aiga.”6

E ao ona tatou aoao ma faatumauina ni tomai lelei ina ia faigofie ai ona maua ni galuega. I se lalolagi fesuisuiai, e tatau ona faafouina pea o tatou tomai nei te’i ua le toe aoga. E ui lava ina tatou pisi i tofiga o le Ekalesia, ae e le tatau ona tatou misia ia avanoa e faateleina ai lo tatou atinaega ma faaleleia atili ai le manuia o o tatou aiga. E manaomia i lenei mea le lava o o tatou taimi ma mafaufau e faaaoga tatau ina ia toe fua mai, e sauniuni ai mo le lumanai.

O lenei fautuaga e faatatau i tuafafine faapea foi ma uso. E ui lava ona o le matafaioi o le tausia o le aiga e fitoitonu i tama, ae ua faailoa mai i le folafolaga e faapea “o mea e faaletonu, oti, po o nisi mea e tulai mai”7 e ono manaomia ai foi outou tuafafine e faaaoga ma atiina ae o outou tomai e fesoasoani ai i le tausiga o outou aiga.

Auaunaga i le Ekalesia

O la tatou faamuamua lona fa o la tatou tautinoga lea mo taimi tatou te faaalu i gaoioiga faale-Ekalesia. O aiga malolosi o le Au Paia o Aso e Gata Ai, latou te faatauaina lo latou taimi i le Ekalesia ma faia ni filifiliga i o latou olaga faaleaiga, ia maua se avanoa [mo ia gaoioiga].

E ao i taitai ona nofouta faapitoa i tulaga eseese faaleaiga pe a latou tuuina atu ni valaauga ma faia ni faamoemoega. O aiga e i ai ni fanau laiti lea e tofu ai matua ma ni valaauga pisi, e aveesea mai ai i laua mai le aiga, atonu o le a manatu, ua faalavelave tele gaoioiga a le Ekalesia i o latou olaga faaleaiga. E mafai ona fesoasoani atu taitai o le Ekalesia e ala i le faailoaina atu ma lagolagoina ia taumafaiga a tagata ina ia faapaleniina ia auaunaga i le Ekalesia ma o latou tiutetauave faaleaiga.

Faaaofia ai Tagata o le Aiga

O loo i ai ni auala e faateleina ai a tatou fegalegaleaiga ma o tatou aiga, a o tatou auauna atu i o tatou valaauga i le Ekalesia e ala i le faaaofiaina o o tatou aiga ia tatou auaunaga faale-Ekalesia, pe a talafeagai ai. Sei ou tuuina atu se faataitaiga patino se tasi.

Sa avea lo’u tama ma o’u epikopo i tausaga amata o lo’u olaga. O ia o se alii pisi tele i se galuega faaloia. Sa malosi foi o ia i mataupu faalenuu ma sa manaomia tele aua o se tagata failauga i nofoaga faitele. Ma, ioe, o ia o se tama o se fanau e toaono. Sa ou faafetai lava i taimi uma ona sa sa’o ia tiutetauave sa ave i ai le faamuamua e lo’u tama. O tina lava lona tiute sa faamuamua i taimi uma. Sa mautinoa lava i le auala sa ia taulimaina ai o ia. Sa sosoo mai ai ma sona naunautaiga moni i lana fanau taitoatasi.

Pe tusa o le ono o o’u tausaga, sa ou maua ai se taavale toso mumu o se meaalofa o le Kerisimasi. E faapea uma lava le laitiiti. O le taavaletoso mumu laitiiti sa avea ma se sootaga moni i lo ma’ua va ma lo’u tama. I lona olaga pisi, na te sailia ai ni auala e faaaofia ai lona aiga i ana gaoioiga e aunoa ma le tuuitiitia ai o le manuia o ona tiute.

O le tele o lana auaunaga o se epikopo na faia i le taimi o le Pau Tele o le Tamaoaiga i le vaitaimi o le 1930. O le toatele lava o tagata o le matou uarota sa matuai matitiva lava. I le avea ai ma epikopo, sa ia te ia le matafaioi o le aveina atu o mea e tausi ai i latou. O lenei mea sa foliga mai o se gaoioiga lelei lea mo se epikopo, ma lona atalii, ma le taavaletoso mumu laitiiti.

Ou te sau i le fale mai le aoga ma vaaia ai, o loo faaputu i autafa o le faletaavale—o falaoamata, suka, sana ma isi sapalai. Sa ou iloa o lena afiafi o le a ma maua ai ma lo’u tama le avanoa e faatasi ai.

A taunuu mai o ia i le fale, e faatumu le taavaletoso mumu laitiiti i uta e avatu i se aiga. O i ma’ua e toalua, e savavali ma talatalanoa, e faataunuu le ma galuega o le uelefea e ala i le la’uina o oloa ia i latou na manaomia.

Sa mafai ona ou vaai tino i le alofa ma le manatu popole o se taitai perisitua lelei mo tagata o lana uarota. O le mea e sili ona taua, sa ou maua ai se avanoa e faaalu ai se taimi taua ma lo’u tama.

Taula’i Atu i Mea Masani e Tatau ona Faamuamua

Ou te fautua atu ia te outou ia fai le mea na matou aoaoina atu i le uluai fonotaga faaleaoaoga a taitai i le lalolagi atoa. Matou te faamanatu atu ia te outou, o iunite uma o le Ekalesia ua i ai i ni tulaga eseese o le alualu i luma ma e tofu uma lava ma manaoga eseese. A fuafua a tatou polokalama faale-Ekalesia, e tatau lava ona silasila foi i aiga.

Matou te toe lapatai atu, ia aua nei faamafatiaina tagata o le au paia i ni valaauga e sili atu ma le tasi i le Ekalesia, faaopoopo atu i ai ma le faiaoga o aiga ma le faiaoga asiasi. Ia e aoao oe lava, ina ia mulimuli pea i matafaioi autu e tatau ona faamuamua, ma o le a e maofa i le auala e taitaiina ai oe e musumusuga a le Alii a o e faataunuuina ou tiutetauave o le avea ai ma auauna i Lona malo.

O le vaega taua e taulai i ai le Ekalesia toefuataiina o le faafaigofieina lea mo i tatou ma maua avanoa tatou e fesoasoani ai i le Alii i Lana galuega ia faataunuu le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola e faavavau. E tele ina tatou faia lenei mea e ala i le faamalolosia o aiga. I se vaitaimi ua fai ifo ai uiga lelei, o le le mautonu i faiga faaupufai, faalavelave faavaomalo, ma le le mautu o le tamaoaiga, e tatau lava ona faaleleia atili ma faalauteleina lo tatou taulai atu i le faamalolosia ma le faamautuina o aiga. O le faamoemoega autu lava o le Ekalesia ia lagolagoina aiga ina ia maua le faaolataga ma le faaeaga i le malo e faavavau o le lagi.

O Le Tusitaiala mo le Aiga

I ni tausaga ua mavae, sa tatou lolomiina ai le tusi faapitoa lenei o le Tusitaiala mo le Aiga. E mo le faaaogaina e tagata uma o le ekalesia, aemaise lava ia i latou faatoa liliu mai pe le lava foi le silafia i le Ekalesia. Matou te fautuaina outou ina ia faaaoga. E amata i se faamatalaga:

“O le aiga o le iunite faavae lea O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma o le iunite aupito taua faaleva-fealoai i le olaga nei ma le faavavau. Ua faatuina e le Atua aiga ina ia maua ai e Lana fanau le fiafia, ma mafai ai e i latou ona aoaoina mataupu faavae sao i se siosiomaga alofa, ma saunia ai i latou mo le ola faavavau.

“O le aiga o le nofoaga sili lea e aoao atu ai, ma aoao mai ai, ma faaaoga ai mataupu faavae o le talalelei.”8

Matou te toe fautuaina outou ina ia faaaoga aoaoga aoga o loo i lenei tamaitusi.

O Le Faataitaiga a le Faaola

Sa auauna atu lo tatou Alii ma le Faaola i tagata taitoatasi, siitia e na solipalaina, tuuina atu le faamoemoe i e na lotovaivai, ma sailia e na leiloloa. O Ana afioga ma galuega, sa Ia faaali atu ai i tagata e alofa ma malamalama ma talisapaia i latou. Sa Ia silafia uiga paia ma le taua e faavavau o tagata taitoatasi. E oo lava i le valaauina o tagata ina ia salamo, Na te teenaina le agasala e aunoa ma le teenaina o le tagata agasala.

E pei foi o lo tatou Faaola, i le avea ai ma taitai o le Ekalesia, e tatau lava ona tatou alolofa i tagata o loo tatou auauna atu i ai, ia faaali atu tatou te amanaia ma popole mo i latou taitoatasi, tuuina atu ia i latou le alofa ma le faamoemoe. Ou te tatalo ia faamanuia i tatou e le Alii i tiutetauave paia ua Ia tuuina mai ia i tatou. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

1. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 2004, 49.

2. “Olioli i le Avanoa e Galue ma Auauna Atu Ai,” Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa, 21 Iuni 2003, 23.

3. Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa, 21 Iuni 2003, 22.

4. Liahona, Oke. 2004, 49.

5. Mo Le Malosi o le Autalavou (tamaitusi, 2001), 10.

6. Liahona, Oke. 2004, 49.

7. Liahona, Oke. 2004, 49.

8. Tusitaiala mo le Aiga (2001), 1.

O Le Tusitaiala mo le Aiga (itema nu. 31180 890) e mafai ona maua mai i faletusi o le Ekalesia ma ofisa autu o auaunaga.

 
© 2012 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy