The Christus statueThe Church of Jesus Christ of Latter-day Saints Search | Feedback | Site Map | Help | Country Sites |
Home Gospel Library Worldwide Leadership Training Meeting: Supporting the Family Translations

E Taua le Faaipoipoga i Lana Fuafuaga Faavavau

ELDER DAVID A. BEDNAR
O Le Korama a Aposetolo e Toasefululua

Elder DAVID A. BEDNARO Le Tulaga Faavae Taua o le Faaipoipoga

Ua uma ona fautuaina malosi i tatou e le Au Peresitene Sili ina ia tuuina atu a tatou taumafaiga silisili i le faamalolosia o faaipoipoga [ulugalii] ma le aiga. E leai se taimi na sili ona manaomia ai lena aoaoga i le lalolagi, nai lo le taimi nei aua ua osofa’ia le paia o le faaipoipoga, ma ua faaitiitia ai le taua o le aiga.

E ui lava e lagolago e le Ekalesia ma ana polokalama ia le faaipoipoga ma le aiga, ma e masani foi lava ona manuia, ae e tatau ona tatou manatua i taimi uma le upumoni faavae lenei: e leai se isi mea po o se faalapotopotoga e mafai ona suitulaga i le aiga pe faataunuuina ana matafaioi taua.1 O le mea lea, o le aso o le a muamua ona ou tautala atu ia te outou o ni alii ma ni tamaitai, o tane ma ava, ma o ni tina ma tama, ma le lona lua, o ni taitai perisitua ma ausilali i le Ekalesia. O la’u savali, o le talaonaina lea o le matafaioi taua a le faaipoipoga faavavau i le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi, mo le fiafia.

O le a tatou taula’i atu i le tulaga faavae taua o le faaipoipoga. Ou te faamoemoe o le toe iloiloina o a tatou folafolaga faavavau, ma se faamanatu mai pe o ai i tatou ma pe aisea ua tatou o mai ai i lenei olaga faitino, o le a maua ai se taitaiga, se faamafanafanaga, ma se faamoemoega olaola mo i tatou uma, tusa lava pe o a o tatou tulaga faale-faaipoipoga o i ai, po o tulaga faaletagata lava ia i le taimi nei. O le eseesega o le tulaga faavae taua o le faaipoipoga ma le tulaga moni o le olaga i aso taitasi, e ono foliga mai i nisi taimi e tele naua, peitai o le a faasolosolo lava ina sili atu ona lelei nai lo le mea ua e iloaina.

Ou te valaau atu ina ia manatua ia fesili nei a o tatou talanoaina ia mataupu faavae e faatatau i le faaipoipoga e faavavau.

Fesili 1: I lo’u lava olaga, pe o ou taumafai ea e avea ma se tane po o se ava e sili atu [nai lo le mea sa i ai], pe o sauniuni ea ia avea ma se tane po o se ava, e ala lea i le malamalama ma faaaogaina nei mataupu faavae?

Fesili 2: I le avea ai o se taitai o le perisitua po o se ausilali, pe o ou fesoasoani ea ia i latou o loo ou tautuaina ina ia malamalama ma faaaoga nei mataupu faavae, ma faamalosi ai ia faaipoipoga ma le aiga?

A o tatou manatunatu ma le loto tatalo i nei fesili ma mafaufau ai ia tatou lava sootaga faale-faaipoipoga ma o tatou tiutetauave i le Ekalesia, ou te tautino atu o le a faamalamalamaina e le Agaga o le Alii o tatou mafaufau, ma aoao i tatou i mea e ao ona tatou faia ma faaleleia (tagai Ioane 14:26).

Aisea e Taua ai le Faaipoipoga

I le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” ua folafola mai ai e le Au Peresitene Sili ma le Aufono a Aposetolo e Toasefululua “ . . . o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e le Atua, ma o le aiga o le totonugalemu lea o fuafuaga a Le Foafoa mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau.”2 O lenei fuaiupu tomua o le folafolaga ua aoao mai ai i tatou e uiga i le tulaga faavae taua o le faaipoipoga ma ua faamamafa mai ai le tulaga aupito taua o le faaipoipoga ma le aiga i le fuafuaga a le Tama. O faaipoipoga amiotonu o se poloaiga, ma o se laasaga taua i le faagasologa o le foafoaina o sootaga alofa faaleaiga lea e mafai ona faaauau pea i talaatu o le oti.

E lua ni mafuaaga faavae malolosi e fesoasoani ai ia tatou malamalama pe aisea ua taua ai le faaipoipoga faavavau i le fuafuaga a le Tama.

Mafuaaga 1: O natura o le agaga tane ma le fafine e atoa ai ma faaatoatoaina e le tasi le isi, ma o le mea foi lea ua faamoemoe ai i alii ma tamaitai ina ia aga’i faatasi atu i luma i le faaeaga.

O le natura faavavau ma le taua o faaipoipoga, e na o totonu lava o le li’o o le siomaga aoao o le fuafuaga a le Tama mo Lana fanau, e mafai ona malamalama ai. O tagata soifua uma—tane ma le fafine—ua foafoaina i le faatusa o le Atua. O i latou taitoatasi o se atalii po o se afafine faaleagaga faapelepele a ni matua faalelagi ma, o lea ua tofu ai i latou taitoatasi ma se natura ma se taunuuga paia.”3 O le fuafuaga sili o le fiafia, ua mafai ai e atalii ma afafine faaleagaga o le Tama Faalelagi ona maua ni tino faaletino, ma le tomai faalelalolagi latou te maua ai le atoatoaga.

“O le tulaga tane po o le fafine [o le tagata] o se vaega taua lea o le muai olaga, olaga faitino, ma lona faasinomaga ma le faamoemoe e faavavau”4 ma i se tulaga aoao, e faamanino ai pe o ai i tatou, pe aisea ua tatou i ai i lenei lalolagi, ma pe o le a foi le mea e ao ona tatou faia ma avea ai. Mo faamoemoega paia, o agaga tane ma le fafine, e eseese, e tulaga ese, ma e mafai ona tuufaatasia ma maua ai le atoaga.

Ina ua uma ona foafoaina le lalolagi, sa tuu Atamu i le Faatoaga o Etena. Peitai, o le taua tele, sa fetalai atu ai le Atua “e le lelei pe a mau toatasi le tagata” (Kenese 2:18; Mose 3:18), ma sa avea Eva ma soa ma fesoasoani ia Atamu. Sa manaomia le tuufaatasiga tulaga ese o mana faaleagaga, faaletino, mafaufau, ma lagona o le tane ma le fafine ina ia faataunuuina ai le fuafuaga o le fiafia. E le mafai e le tane na o ia pe na o le fafine foi, ona faataunuu ia faamoemoega na foafoa ai o ia.

O le mamanu paia, ua fuafuaina alii ma tamaitai ina ia aga’i atu faatasi i luma i le faatoatoaga ma se atoaga o le olioli. Ona o o la’ua natura ma mana tulaga ese, o lea e tofu aumaia ai e tane ma fafine i se sootaga o le faaipoipoga, ia vaaiga ma aafiaga iloga. E eseese sao o le tane ma le fafine, ae e tutusa lava [o la’ua sao] ina ia tasi ma se faatasiga e leai se isi lava auala e mafai ai. O le tane na te faamae’aina ma faaatoatoa le fafine, o le fafine foi na te faamae’aina ma faaatoatoa le tane, a o la aoao ma faamalosi ma faamanuia e le tasi le isi. “E leai se tane pe a le o i ai le fafine, e leai foi se fafine pe a le o i ai le tane, i le Alii” (1 Korinito 11:11; ua faaopoopo le faatusilima).

Mafuaaga 2: O le mamanu paia, e manaomia ai se tane ma se fafine e aumaia fanau i le lalolagi ma saunia se nofoaga sili mo le tausiaina ma le faafaileleina o le fanau.

O le poloaiga na tuuina e le Atua ia Atamu ma Eva i le amataga, ia fanafanau ma uluuluola ai le lalolagi, ua faamalosia ma faatumauina i ona po nei. “Ua poloai mai le Atua, o mana paia o le foafoaina o fanau, ua na o le va lava o le alii ma le tamaitai ua faaipoipoina faaletulafono, e tatau ona faaaogaina ai. O le ala ua foafoaina ai le ola faitino, [ua] faatuina i le finagalo paia.”5 O le mea lea, o le faaipoipoga i le va o se tane ma se fafine, o le ala faamaonia lea e ulufale mai ai agaga o le mua’i olaga i le olaga faitino. O le taumamao atoatoa mai feusuaiga a o le’i faaipoipo ma le faamaoni atoatoa foi pe a faaipoipo, e puipuia ai le paia o lenei ala paia.

O se aiga e i ai se tane ma se ava faamaoni, o se nofoaga sili lena e mafai ona tausi ai le fanau ma faafaileleina i le amiotonu—ma mafai ai foi ona maua tulaga manaomia faaleagaga ma le faaletino o le fanau. E pei lava foi ona tofu sao uiga tulaga ese o tane ma fafine i le atoatoaga o se sootaga faalefaaipoipoga, e faapena foi ona taua na lava uiga mo le tausiga, faafaileleina, ma le aoaoina o le fanau. “E tatau ona fanauina fanau i totonu o feagaiga o le faaipoipoga, ma ia tausia e se tama ma se tina o e ua faamamaluina ma le faatuatua atoatoa feagaiga faaleulugalii.”6

O Mataupu Faavae Taiala

O mafuaaga faavae e lua ua tatou toe iloiloina e uiga i le taua o le faaipoipoga faavavau i le fuafuaga a le Tama mo le fiafia, ua fautuaina mai ai mataupu taiala mo i latou o loo sauniuni e faaipoipo, mo i latou foi ua faaipoipo, ma mo la tatou tautua i le Ekalesia.

Mataupu faavae 1: O le taua o le faaipoipoga faavavau, ua na o le li’o lava o le si’omaga o le fuafuaga a le Tama mo le fiafia, e mafai ona malamalama ai.

E masani ona tatou talanoa ma faamamafa le faaipoipoga o se iunite faavae o sosaiete, o le faavae o se malo malosi, ma o se faalapotopotoga taua faalevafealoai ma faaleaganuu. Peitai, ua fesoasoani le talalelei tatou te malamalama ai [o le faaipoipoga] e sili atu i lo lena.

Pe o tatou talanoa ea e uiga i le faaipoipoga e aunoa ma le lava o le aoao atu o le taua o le faaipoipoga i le fuafuaga a le Tama? O le faamamafa atu o le faaipoipoga e aunoa ma se sootaga i le aoaoga faavae faigofie o le fuafuaga o le fiafia, e le mafai ona lava se taitaiga e maua ai, puipuiga, po o se faamoemoega i se lalolagi ua matua faateleina le faatupula’ia o le fenumia’i ma le amioleaga. O le a matuai aoga ia i tatou uma pe a manatua le aoaoga a Alema—“na aumai e le Atua o poloaiga [i le fanauga a tagata] ina ua uma ona ia faaali ia te i latou le ala o le togiola” (Alema 12:32; ua faaopoopo le faatusilima).

Sa matagofie le faamatalaina e Elder Parley P. Pratt o faamanuiaga tatou te maua a o tatou aoao, ma malamalama, ma taumafai e faaaoga i o tatou olaga le tulaga faavae taua o le faaipoipoga.

“O Iosefa Samita lava na aoao mai ia te au le ala e faatauaina ai le sootaga pele a le tama ma le tina, tane ma le ava; o le tuagane ma le tuafafine, o le atalii foi ma le afafine.

“O ia foi sa ou aoao mai ai e mafai ona faamau mai ia te a’u lo’u toalua faapelepele mo le olaga nei ma le faavavau atoa; ma o lagona mama atoatoa o le alofa lea e pele ai le tasi i le isi, e afua mai le puna o le alofa e faavavau. . . .

“Sa ou alofa muamua, ae ou te lei iloa pe aisea. Peitai o lea ua ou alofa nei—ma se lagona mama atoatoa—ma le loloto, ma le faagaeetia, lea e siitia a’e ai lo’u agaga mai mea le tumau o lenei lalolagi pagatia ma faalauteleina ai e pei o le moana. . . . I se faaupuga faigofie, ua mafai nei ona ou alofa atu faatasi ma le agaga ma le malamalama.

“Peitai, i le taimi lena, sa na ona susu’e ai e si o’u uso pele o Iosefa Samita . . . se pito o le veli ma ou tepa tasi atu ai i le faavavau.”7

I le avea ai o ni alii ma tamaitai, o tane ma ni ava, ma ni taitai o le Ekalesia, pe ua mafai ea nei ona tatou iloa ua na o le li’o lava o le si’omaga o le fuafuaga mo fiafia a le Tama, e mafai ona tatou malamalama ai i le taua o le faaipoipoga e faavavau? O le aoaoga faavae o le fuafuaga e taitai atu ai alii ma tamaitai ina ia faamoemoe ma sauniuni mo faaipoipoga e faavavau, ma e faatoilaloina ai ma manumalo mai i faaletonu e ono mafua ai ona faatuatuai nisi tagata pe mumusu ai foi e faaipoipo. O se malamalamaaga sa’o i le fuafuaga, e faamalosia ai foi la tatou faaiuga e faamamalu ma le mausali i le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau. O le a faalauteleina a tatou suesuega taitoatasi, o lo tatou aoao atu, ma lo tatou molimau atu e le gata i le aiga ae faapea foi i le lotu, pe a tatou manatunatu loloto ma malamalama atoatoa i lenei mea moni.

Mataupu faavae 2: E manao Satani ina ia malaia tane uma ma fafine e pei foi o ia.

E osofaia pea lava pea e Lusifelo ma mimilo ia aoaoga faavae e pito i sili ona taua mo i tatou taitoatasi, o o tatou aiga, ma le lalolagi. O fea e taulai atu i ai e le fili ana osofa’iga sili faatiapolo? E galue pea e le malolo Satani e faafememea’i le malamalama [o tagata] i le kenera [tane po se fafine] ina ia faalauiloa ai le faaaogaina ma le faaletatau ma le le tonu o le mana e foafoa ai fanau, ma taofia faaipoipoga amiotonu—aemaise lava ona o le faaipoipoga ua faauuina e le Atua ma o le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga o le fiafia. O le a faaauau pea ona faateleina le loloto, o le faalausosoo, ma le lavelave o osofaiga a le fili i faaipoipoga e faavavau.

Talu ai o loo tatou feagai i le taimi nei ma se taua mo le sologa lelei o faaipoipoga ma le aiga, o lea sa ou mataituina ai i la’u faitauga talu ai nei o le Tusi a Mamona, ia auala na sauniuni ai Sa Nifae mo a latou taua ma Sa Lamana. Sa ou matauina le nuu o Sa Nifae “sa latou iloa le faamoemoega o [lo latou fili] ma o lea, sa latou sauniuni ai e fetaia’i ma i latou” (tagai Alema 2:12; ua faaopoopo le faatusilima). A o ou faitau ma suesue i ai, sa ou iloaina ai, o le iloa o le faamoemoega o se fili, o se ki lea e manaomia muamua mo se sauniuniga lelei. E tatau foi ona tatou mafaufau faapena pe o le a le faamoemoega o lo tatou fili i le taua o nei aso e gata ai.

Ua mamanuina le fuafuaga a le Tama ia maua ai le taitaiga mo Lana fanau, e fesoasoani ai ia te i latou ina ia fiafia, ma toe faafoi atu ai i latou ma le saogalemu ia te Ia. O osofaiga a Lusifelo i le fuafuaga, ua faamoemoe ia fenumia’i ma faanoanoa ai atalii ma afafine o le Atua, ma taofia ai lo latou alualu i luma e faavavau. O le faamoemoega aoao lava o le tama o pepelo, ia malaia i tatou uma e faapei o ia (tagai 2 Nifae 2:27), ma o loo galue o ia ina ia suia elemene e sili ona ia inoino i ai i le fuafuaga a le Tama. O Satani e leai sona tino, e le mafai ona faaipoipo o ia, ma o le a le i ai lava sona aiga. Ma o loo taumafai pea lava pea e faafenumia’i ia faamoemoega paia o le kenera [ituaiga o le tane po o le fafine], faaipoipoga, ma le aiga. Ua tatou vaaia i vaega eseese o le lalolagi ia faamaoniga o le malolosi o taumafaiga a Satani.

E le’i leva atu, sa taumafai ai le tiapolo e tuufaatasi le fenumia’i o mafaufau i le kenera ma le faaipoipoga, ma pasia ai faaletulafono lena manatu sese. A o tatou vaavaai i tua atu o le olaga nei ma agai atu i le faavavau, e faigofie ona iloatino ai o isi auala taufaasese o loo fautuaina mai e le fili, e le mafai ona oo atu ai i le atoaga lea e mafai ona maua e ala i le faamauina faatasi o se alii ma se tamaitai, i le fiafia o le faaipoipoga amiotonu, o le olioli i fanau, po o le faamanuiaga o le alualu i luma e faavavau.

Talu ai ua tatou iloa le faamoemoega o lo tatou fili, ua tatau ia i tatou taitoatasi ona matuai mataalia i le sailiga o musumusuga patino, pe mafai faapefea ona puipuia i tatou ma malutia a tatou lava faaipoipoga—ma pe mafai faapefea ona tatou aoao mai ma aoao atu mataupu faavae sa’o i le aiga, ma o tatou tofiga i le Lotu e uiga i le taua e faavavau o le kenera ma le matafaioi a le faaipoipoga i le fuafuaga a le Tama.

Mataupu faavae 3: O faamanuiaga sili o le alofa ma le fiafia e maua lea i sootaga o feagaiga o le faaipoipoga e faavavau.

O le Alii o Iesu Keriso o le totonugalemu lea o se sootaga o se feagaiga i le faaipoipoga. Faamolemole ia matau le Faaola o loo tuu i le tumutumu o lenei tafatolu, ma se tamaitai i le tasi tulimanu o le faavae ma se alii i le isi tulimanu o le faavae. Manatu la i le mea e tupu i le sootaga i le va o le tane ma le fafine a’o taitasi i la’ua ona “o mai ia Keriso” ma taumafai e “faaatoatoaina ia te Ia” (Moronae 10:32). O le Togiola, ma e ala mai foi ia te Ia, e tuufaatasia le tane ma le fafine.

A o tofu faalatalata atu le tane ma le ava (tagai 3 Nifae 27:14) i le Alii, a o aoao e i la’ua e auauna atu ma faapelepele e le tasi le isi, a o taufai fefaasoaa’i o la’ua aafiaga o le olaga ma tuputupu a’e faatasi ma avea ma tino e tasi, ma a o faamanuiaina i la’ua e ala i le tuufaatasia o o la’ua natura tulaga ese, e le pine ae o la’ua iloaina le fiafia lea e finagalo ai le Tama Faalelagi mo Lana fanau. O le fiafiaga tupito, o le faamoemoega tonu lava lea o le fuafuaga a le Tama, e maua e ala i le osia ma faamamaluina o feagaiga o le faaipoipoga e faavavau.

I le avea ai ma alii ma tamaitai, o tane ma ava, ma taitai o le Ekalesia, o se tasi o o tatou tiutetauave e aupito sili ona taua, o le fesoasoani lea i alii ma tamaitai talavou ia latou aoao ma sauniuni mo se faaipoipoga amiotonu e ala i a tatou faataitaiga patino. A matauina e alii ma tamaitai talavou le agavaa, faamaoni, ositaulaga, ma le faamamaluina o feagaiga i a tatou faaipoipoga, ona saili foi lea o na talavou e faataitai i na lava mataupu faavae i a latou fegalegaleaiga i tafaoga ma faaipoipoga. A o matau mai e tupulaga talavou o loo avea le mafanafana ma le sologa lelei o a tatou sootaga e faavavau ma faamuamua aupito sili, ona latou le manatu faapito ai foi lea ae naunau e foai atu, tautua, ma fatufatua’i se sootaga lelei ma le tumau. A vaaia e alii ma tamaitai talavou le faaaloalo a’ia’i, faanaunauga, faatuatuaina, ma le alofa i le va o se tane ma se ava, ona latou taumafai foi lea e atiina ae na lava uiga i o latou olaga. O le a aoaoina e a tatou fanau ma tupulaga o le Ekalesia, mea e tele mai mea tatou te faia faapea foi o tatou lava tagata—tusa lava pe latou te manatuaina na o nai mea iti tatou te tautala ai.

Ae paga lea, e toatele tupulaga talavou o le Ekalesia e fefefe ma ua tautevateva i lo latou agai atu i ni faaipoipoga e faavavau, ona ua taatele i le lalolagi ulugalii ua tatala faaipoipoga, ma feagaiga ua malepelepe i aiga faapea le Ekalesia.

O le faaipoipoga e faavavau ua le na o se konekarate faaletulafono mo sina taimi faapea e mafai ona faamuta i soo se taimi ona o soo se mafuaaga. O se osigafeagaiga paia ma le Atua e mafai ona noatia ai i le olaga nei ma le faavavau atoa. O le faatuatua ma le faamaoni i se faaipoipoga, e le tatau ona na o ni upu faalaeiau e tautalagia i lauga; ae, o mataupu faavae e faamaonia i a tatou lava sootaga i feagaiga o le faaipoipoga.

A o tatou mafaufau i le taua o la tatou faataitaiga patino, pe o tatou vaaitino ea i ni itu e manaomia lo tatou faaleleia? Pe o musuia ea e le Agaga Paia o tatou mafaufau ma faamaluluina o tatou loto—ma uunaia i tatou e fai ma ia sili atu? I le avea ai ma taitai o le perisitua ma ausilali, pe o tatou taulai atu ea i le faamalolosia o faaipoipoga ma le aiga?

E manaomia e tane ma ava se taimi e mafuta ai ina ia puipuia ai i latou lava ma o latou aiga mai osofa’iga a le fili. A o tatou taumafai e faalautele atu o tatou valaauga i le Ekalesia, pe o tatou faalavelave ea ma le le faamoemoeina ia tane ma ava ma tina ma tama mai le faataunuuina o o latou tiutetauave paia i aiga? Mo se faataitaiga, pe o tatou faatulagaina ea i nisi taimi ni fonotaga ma ni gaoioiga e le tatau ona faia, i se ala e faalavelaveina ai le sootaga taua i le va o le tane ma se ava ma lo latou sootaga ma le fanau?

A tatou manatunatu loloto ma le faamaoni i nei fesili, ou te talitonu e fesoasoani le Agaga i le taimi nei, ma o le a faaauau pea ona fesoasoani ia tofu aoaoina e i tatou mea e tatau ona tatou faia i le aiga faapea foi i le Ekalesia.

O Punaoa Faaleagaga Tatou Te Manaomia

O o tatou tiute e aoao ma malamalama i le aoaoga faavae o le fuafuaga, e lagolago ma avea ma faataitaiga o faaipoipoga amiotonu, ma aoao atu mataupu faavae sa’o i totonu o le aiga ma le Ekalesia, e ono mafua ai ona tatou taumanatunatu pe e mafai ona tatou faia le galuega. O i tatou o ni tagata faatauvaa e tatau ona faataunuuina se galuega e sili ona tulaga ese.

I le tele o tausaga ua mavae, sa ma pisi ai lava ma Sister Bednar e tau faafetaia’ia le anoanoai o tulaga manaomia o se aiga talavou ma le malolosi—faapea le Ekalesia, o galuega, ma tiutetauave o le alalafaga. I se tasi afiafi ina ua momoe tamaiti, sa umi se taimi o ma talanoa pe o le a le lelei o lo ma faatinoina o mea taua uma e tatau ona ma faamuamua. Sa ma iloaina, o le a ma le mauaina ia faamanuiaga na folafola mai i le faavavau, pe afai ma te le faamamaluina atoatoa le feagaiga na ma osia i le olaga nei. Sa ma ioe faatasi e faia ma ia avea ma se tane ma se ava e sili atu [nai lo le mea o i ai]. O lena lesona sa ma aoaoina i le tele o tausaga ua mavae, ua maoae tele se suiga ua i ai i la ma’ua ulugalii.

O le aoaoga faavae suamalie ma le faatauvaa o le fuafuaga o le fiafia, ua aumaia ai le vaaiga taua e faavavau—ma fesoasoani ai ina ia tatou malamalama i le taua o le faaipoipoga e faavavau. Ua faamanuiaina i tatou i punaoa uma faaleagaga tatou te manaomia. Ua ia te i tatou le atoaga o le aoaoga faavae a Iesu Keriso. Ua ia te i tatou le Agaga Paia ma faaaliga. Ua ia te i tatou sauniga faaola, o feagaiga, ma malumalu. Ua ia te i tatou le perisitua ma perofeta. Ua ia te i tatou tusitusiga paia ma le mana o le upu a le Atua. Ma ua ia te i tatou le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Ou te molimau atu ua faamanuiaina i tatou i punaoa faaleagaga uma tatou te manaomia e aoao mai ai, e aoao atu ai, e faamalosi ai, ma puipuia ai le faaipoipoga amiotonu—ma e moni lava e mafai ona tatou ola faatasi i le fiafia o ni tane ma ava ma aiga i le faavavau. I le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

1. Tagai i le tusi a le Au Peresitene Sili, 11 Fep. 1999; tagai Liahona, Tes. 1999, 1.

2. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Oke. 2004, 49.

3. Liahona, Oke. 2004, 49.

4. Liahona, Oke. 2004, 49.

5. Liahona, Oke. 2004, 49.

6. Liahona, Oke. 2004, 49.

7. Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. (1938), 297–98.

 
© 2012 Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved.   Rights and use information.  Privacy policy