Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Vahe 1: Fakahoko Hoʻo Taumuʻa Fakafaifekaú


“Vahe 1: Fakahoko Hoʻo Taumuʻa Fakafaifekaú,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (2023)

“Vahe 1,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí

ʻĪmisi
Teni Sōnasi ʻoku malanga

Ko Teni Sōnasí, ko e taha ʻo e kau faifekau maʻongoʻonga taha ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, ʻokú ne malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi Uēlesi.

© 1993 Clark Kelley Price. ʻOua naʻa hiki hano tatau.

Vahe 1

Fakakakato Hoʻo Taumuʻa Fakafaifekaú

Ko Hoʻo Taumuʻá: Fakaafeʻi ha niʻihi kehe ke nau haʻu kia Kalaisi ʻaki hano tokoniʻi kinautolu ke nau tali ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻo fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, fakatomala, papitaiso, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá.

Fakakaukau‘i ‘Eni

  • Ko e hā ʻeku taumuʻa ʻi heʻeku hoko ko e faifekaú?

  • Ko e hā ʻa e mafai mo e mālohi ʻoku haʻu mo e uiuiʻi ko ʻení.

  • Te u falala, ʻiloʻi, mo faiako fēfē ʻaki ʻa e Laumālié?

  • Ko e hā ‘a e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ʻa e pōpoaki ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí? Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga aí?

  • Ko e hā hoku fatongia ke fokotuʻu mo langa hake ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí?

  • Te u ʻiloʻi fēfē ko ha faifekau lavameʻa au?

Ko Ho Tufakanga ke Akoʻi e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi Kuo Fakafoki Maí

ʻOku ʻākilotoa koe ʻe he kakaí. ʻOkú ke fetaulaki mo kinautolu ʻi he halá mo kaungā-fononga mo kinautolu. ʻOkú ke ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi honau ngaahi ʻapí mo fetuʻutaki mo kinautolu ʻi he telefoní. Ko e fānau kotoa kinautolu ʻa e ʻOtuá—ko ho ngaahi tokoua, tuofāfine mo e tuongaʻane. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu ʻo hangē pē ko ʻEne ʻofa ʻiate koé.

Ko e tokolahi ʻo e kakaí ni ʻoku nau fekumi ki ha taumuʻa ʻi he moʻuí. ʻOku nau hohaʻa ki honau kahaʻú mo e kahaʻu honau ngaahi fāmilí. ʻOku nau fiemaʻu ʻa e ongoʻi ʻoku nau kau ko ē, ʻoku maʻu ʻi he ʻiloʻi ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá mo e kau mēmipa ʻo Hono fāmili taʻengatá. ʻOku nau fiemaʻu ke nau ongoʻi malu ʻi ha māmani kuo feliliuaki ai e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá. ʻOku nau fakaʻamua ʻa e “melino ʻi māmani, pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23).

Ko ha tokolahi, “ʻoku kei ta‘ofi ʻa kinautolu mei he moʻoní koeʻuhí he ‘oku ʻikai pē te nau ʻilo ʻa e feituʻu ke ʻiloʻi ai iá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 123:12). Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi hono fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻokú ne ʻomai ʻa e moʻoni taʻengatá. ʻOku faitokonia ʻe he moʻoni ko ʻení ʻa e ngaahi fiemaʻu fakalaumālie ʻa e kakaí mo tokoniʻi kinautolu ʻi he fakahoko ʻenau ngaahi fakaʻānaua vivili tahá.

ʻI hoʻo hoko ko e fakafofonga kuo fakamafaiʻi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻokú ke akoʻi ʻoku “fou mai ʻa e huhuʻí ʻo tuʻunga ʻi he Mīsaia Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 2:6). ʻOkú ke fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau haʻu kia Kalaisi, ke nau ului kiate Ia mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻI heʻenau tali hoʻo fakaafé, te nau maʻu ai ha fiefia, ʻamanaki lelei, nonga, mo ha taumuʻa lahi ange.

Ke haʻu ki he Fakamoʻuí, ʻe fiemaʻu ʻa e kakaí ke nau tui kiate Ia. Te ke lava ʻo tokoni ke nau fakatupulaki ʻa e tui ko ʻení, ʻi hoʻo:

  • Akoʻi ange ʻa e ongoongolelei ʻo Kalaisi kuo fakafoki maí mo fakamoʻoni ki hono moʻoní.

  • Fakaafeʻi ke nau tukupā ke moʻui fakatatau ki hono ngaahi akonakí.

  • Toe muimuiʻi mo tokoni ke nau ngāueʻi ʻa e ngaahi tukupā ʻoku nau faí.

  • Tokoniʻi kinautolu ke nau foua ha ngaahi aʻusia ʻoku nau ongoʻi ai ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 1 Nīfai 10:17–19).

ʻE taki ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e kakaí ke nau fakatomala. ʻOku ʻai ʻe Sīsū ke malava ʻa e fakatomalá, ʻaki ʻEne fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá. Ko e taimi ʻoku fakatomala ai ʻa e kakaí, ʻe fakamaʻa kinautolu mei he angahalá pea nau fakaʻau ʻo ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Te nau maʻu ʻa e nēkeneka mo e nonga ʻo e maʻu e fakamolemolé.

ʻOku teuteuʻi ʻe he fakatomalá ʻa e kakaí ki he fuakava ʻo e papitaisó pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Haʻu kiate au, ʻo papitaiso ʻi hoku hingoá, koeʻuhi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhí ke mou tuʻu taʻe-ha-mele ʻi hoku ʻaó ʻi he ʻaho fakaʻosí” (3 Nīfai 27:20).

Ko e taimi ʻoku tupulaki ai hoʻo mahinó mo e fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, ʻe tupulaki ai mo hoʻo fakaʻamu ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Hangē ko e ongo naʻe maʻu ʻe Līhaí, te ke ongoʻi foki ʻene “mahu‘inga lahi ke fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni ki he kakai ‘oku nofo ‘i he māmaní” (2 Nīfai 2:8).

ʻĪmisi
ko e meʻa-hā-mai ʻo e ʻAkau ʻo e Moʻuí

Ko e ʻAkau ʻo e Moʻuí, tā fakatātaaʻi ʻe Damir Krivenko.

Ako Fakafoʻituituí pe Ako Faka-hoá

Vakaiʻi ʻa e ʻata ʻoku ʻoatu hení ʻi hoʻo ako ki he meʻa-hā-mai ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí (vakai, 1 Nīfai 8 mo e 11.

  • Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻakau ʻo e moʻuí ʻi he meʻa-hā-mai ko ʻení? (Vakai, 1 Nīfai 11:21–23.)

  • Ko e hā naʻe fakaʻamu ki ai ʻa Līhai ʻi he hili ʻene kai ʻa e fuá? (Vakai, 1 Nīfai 8:10–18.)

  • ʻI he meʻa-hā-maí, ko e hā naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he kakaí ka nau kai ʻa e fuá? Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai ka tau maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelelei ʻa e Fakamoʻuí? Ko e hā e ngaahi founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi tukupaá mo e ngaahi fuakavá ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení?

  • Te ke lava fēfē ʻo tokoniʻi ha niʻihi kehe ke nau kai ʻi he ngaahi fua ʻo e ongoongoleleí?

Ko e Mafai mo e Mālohi ʻo Ho Uiuiʻí

Kuo uiuiʻi koe mo vaheʻi ke ke “malanga ʻaki ʻa e ongoongo fakafiefia ʻo e fiefia lahí, ʻio, ʻa e ongoongolelei taʻengatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 79:1). Te ke lava ʻo faiako, ʻo hangē ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, ʻi he mafai mo e mālohi ʻo e ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 17:2–3).

Naʻe fakafoki mai ʻa e mafai ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi he fakahinohino ʻe Kalaisí. Ko e taimi naʻe vaheʻi ai koe ko e faifekaú, naʻá ke maʻu ai ʻa e mafai ko ʻení. ʻOku haʻu fakataha mo ia ʻa e totonu, faingamālie, mo e fatongia ke fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí mo akoʻi ʻEne ongoongoleleí.

ʻOku kau ʻi he mafai ko ʻení ʻa e fatongia ke moʻui taau mo ho uiuiʻí. Fakahoko moʻoni ʻa hono vaheʻi koé. Fakamamaʻo mei he angahalá mo ha meʻa pē ʻoku taʻe-taau mo taʻe-fakaʻapaʻapa. Fakamamaʻo mei he ngaahi ʻalunga mo e fakakaukau ʻa e māmaní. Muimui ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ngaahi Tuʻunga Moʻui Fakafaifekau maʻá e Kau Ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI hoʻo hoko ko e fakafofonga ʻo e ʻEikí, hoko ko “[ha sīpinga ʻo e] kakai tuí” (1 Tīmote 4:12). Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki hoʻo ngaahi angafaí mo e ngaahi leá.

Makehe mei he mafaí, te ke fiemaʻu ʻa e mālohi fakalaumālie ke fakahoko ho uiuiʻí. ʻOku foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi fakalaumālié ʻi hoʻo ngāue taʻe-tuku ke fakaivia hoʻo fakamoʻoni kiate Ia, ʻa Sīsū Kalaisi, pea mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻokú ke akoʻí. ʻOkú Ne foaki ʻa e mālohi fakalaumālié ʻi hoʻo lotu, ako ʻa e folofolá, mo feinga ke fakahoko hoʻo taumuʻa fakafaifekaú. ʻOkú Ne foaki ʻa e mālohi fakalaumālié ʻi hoʻo feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú pea mo e ngaahi fuakava naʻá ke fakahoko ʻi he taimi naʻá ke maʻu ai ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻoní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:24).

ʻE lava ke fakahaaʻi ʻa e mālohi fakalaumālié ʻi hoʻo:

Ako Folofolá

ʻOku founga fēfē haʻo maʻu mo fakamālohia ha fakamoʻoni?

ʻOkú ke maʻu fēfē ʻa e mālohi fakalaumālié?

Ako Fakataautaha

Toe vakaiʻi mo fakalaulauloto ki he ngaahi fuakava naʻá ke fakahoko mo e ʻOtuá. Ako ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku nau tauhi ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení. Fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hono tauhi kinautolú? Hiki hoʻo ngaahi ongó ʻi hoʻo tohinoa akó.

Papitaisó mo e Hilifakinimá

Fakanofo ki he Lakanga Fakataulaʻeikí (kau ʻeletaá)

Ko e ʻEnitaumeni ʻi he Temipalé

  • Moʻui ʻaki ʻa e fono ʻo e talangofuá.

  • Talangofua ki he fono ʻo e feilaulaú.

  • Talangofua ki he fono ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Tauhi ʻa e fono ʻo e angamaʻá.

  • Tauhi ʻa e fono ʻo e fakatapuí.

  • Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 27.2.)

Ako Fakafoʻituituí pe Ako Fakahoá

Lau, Sione 15:1–16. Ko e hā ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa Kalaisi ko e vainé? ʻOkú ke hoko fēfē ko e vaʻa ʻo e vaine ko iá? ʻOku fekauʻaki fēfē ho vaheʻí mo e fekauʻaki ʻa e ongo meʻa ko ʻení?

Toe lau ho tohi fakamoʻoni ke ke ngāué. Hiki hoʻo ngaahi ongo mo hoʻo ngaahi fakakaukau ki he meʻa ʻokú ke laú. Ko e taimi kotoa pē te ke ako ai ʻa e vahé ni, fakakaukau ke ke toe fakahoko ʻa e founga ko ʻení. Hanga ʻo fakatokangaʻi ʻa e liliu ʻoku hoko ki he ngaahi ongo ʻokú ke maʻú hili haʻo toutou fai ʻeni.

Ako Fakafoʻituituí

Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:13–15; 21–30, 38–39, 55–57. Ko e ngaahi veesi ko ʻení ko e toʻo ia mei he lotu fakatapui ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo e Temipale Ketilaní.

Hiki ha lisi ʻo e ngaahi tāpuaki naʻe kolea ʻe Siosefa Sāmita maʻá e kau faivelenga kuo ʻosi maʻu ʻenitaumeni ʻi he fale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí. Ko e hā hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ko ʻení?

Feinga ke ʻIate Koe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻá ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi naʻe hilifakinima ai koe ko e mēmipa ʻo e Siasí. ʻI hoʻo hoko ko e faifekaú—pea ʻi he kotoa hoʻo moʻuí—ko e taha hoʻo ngaahi fiemaʻu maʻongoʻonga tahá ke ʻiate koe ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 1 Nīfai 10:17; 3 Nīfai 19:9). Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá.

ʻE hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo tataki, akoʻi, pea mo fakafiemālieʻi koe. Te Ne fakamaʻa mo fakamāʻoniʻoniʻi koe. Te Ne fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní mo fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló. Ko ia ʻokú ne fakahoko ʻetau uluí mo e ului ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí. (Vakai, 3 Nīfai 27:20; 28:11; ʻEta 12:41; Molonai 8:26; 10:5; Sione 15:26.)

ʻE hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo “fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:5). Te Ne fakalahi ho iví mo hoʻo ngāué ʻo ope atu ʻaupito ʻi he meʻa naʻá ke mei lava ʻo fakahoko ʻiate koe peé.

ʻOku totonu ke hoko ʻa e feinga ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e taha ia hoʻo ngaahi fakaʻānaua fakamātoato tahá. Te ke ongoʻi ʻEne takauá ʻi hoʻo:

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu ke fakatupulaki hoʻomou malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá. Fili ke ke fai ʻa e ngāue fakalaumālie ʻoku fiemaʻu ke ke maʻu ai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo toutou fanongo pea mo mahino ange kiate koe ʻa e leʻo ʻo e Laumālié” (“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96).

Ako ke Fakatokangaʻi ʻa e Laumālié

Te ke fakahoko lelei ange hoʻo taumuʻa fakafaifekaú ʻi he taimi te ke feinga ai ke fakatokangaʻi mo muimui ki he fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e Laumālié ʻoku meimei ke fetuʻutaki leʻosiʻi maʻu pē, ʻo fakafou ʻi he ngaahi ongó mo e ngaahi fakakaukaú. Līʻoa hoʻo moʻuí ke fekumi, fakatokangaʻi, mo muimui ki he ngaahi ueʻi leʻo siʻi ko ʻení ʻOku nau hoko mai ʻi ha ngaahi founga kehekehe (vakai, vahe 4; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3; 11:12–14; Kalētia 5:22–23).

Faiako ʻaki e Laumālié

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí “ko e mālohi ia ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tuí” (Loma 1:16). ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku fiemaʻu leva ʻa e pōpoaki ʻo e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ke akoʻi ʻaki ʻe ha mālohi fakalangi—ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻE foaki atu ʻa e Laumālié kiate kimoutolu ʻi he lotu ʻo e tuí; pea kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e Laumālié ʻe ʻikai te mou faiako” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:14; vakai foki, 50:13–14, 17–22). ʻI hoʻo faiako ʻaki e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te Ne:

ʻE tāpuakiʻi lahi fau koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo feinga, falala, mo faiako ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, vahe 4 mo e 10).

ʻĪmisi
One by One [Tokotaha Taki Taha], tā fakatātā ʻa Walter Rane

Ko e Ongoongolelei ʻo Kalaisí mo e Tokāteline ʻo Kalaisí

ʻOku fakamahinoʻi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí hoʻo pōpoakí mo hoʻo taumuʻá. ‘Okú ne fakatou ʻomai ʻa e “meʻa” pea mo e “uhinga” hoʻo ngāue fakafaifekaú. ʻOku kau ʻi Heʻene ongoongoleleí ʻa e kotoa ʻo e ngaahi tokāteline, ngaahi tefitoʻi moʻoni, ngaahi fono, ngaahi fekau, ngaahi ouau, mo e ngaahi fuakava ʻoku fiemaʻu ki he fakamoʻuí mo e hākeakiʻí.

Ko e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí te tau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi fakahaofi mo e huhuʻi ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki haʻatau tui kiate Ia, fakatomala, papitaiso, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá (vakai, 3 Nīfai 27:13–22).

ʻOku toe ʻiloa foki ʻeni ko e tokāteline ʻa Kalaisi. Ko hono moʻui ʻaki ʻo e tokāteline ko ʻení ko e founga ia ʻoku tau haʻu ai kia Kalaisi pea fakahaofí (vakai, 1 Nīfai 15:14). ʻOku akoʻi mahino ʻeni ʻi he Tohi ʻa Molomoná (vakai, 2 Nīfai 31; 32:1–6; 3 Nīfai 11:31–40). Ko hoʻo taumuʻá ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau haʻu kia Kalaisi ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau moʻui ʻaki ʻEne tokāteliné.

ʻĪmisi
Hailame Sāmita

“Malangaʻi ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí—toe malangaʻi pē kinautolu: pea te ke fakatokangaʻi ʻe fakahā mai kiate koe, mei he ʻaho ki he ʻaho, ha ngaahi fakakaukau foʻou mo ha ngaahi mahino makehe fekauʻaki mo kinautolu. Te ke lava ʻo toe fakamaama ange kinautolu ke mahino lelei ange kiate koe. Pea te ke toki lava leva ʻo ʻai ke mahino ange ia kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí” (Hyrum Smith, ʻi he History, 1838–1856, volume E-1 [1 July 1843–30 April 1844], 1994, josephsmithpapers.org).

Ako Folofolá

Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi potufolofola mo e fanongonongo ko ʻení kau ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e tokāteline ʻa Kalaisí? Hiki fakamatala ʻi hoʻo tohinoa akó ke tokoni ke mahino kiate koe mo ke manatuʻi.

ʻĪmisi
Ko e Mālohi Fakaului ʻo e Tohi ʻa Molomoná, fai ʻe Ben Sowards

Tui kia Sīsū Kalaisí

Ko e tuí ko e fakavaʻe ia ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe kotoa pē ʻo e ongoongoleleí. Ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ngāue mo e mālohi.

Ko ʻetau tuí ʻoku totonu ke nofotaha ia ʻia Sīsū Kalaisi he ʻokú ne taki kitautolu ki he fakamoʻuí. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí, “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (Sione 3:16).

ʻOku kau ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi ʻa e tui ko e ʻAlo ʻOfaʻanga Pē Taha ia Naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtuá. Ko e falala ia ko Iá ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi (vakai, Mōsaia 3:17; 4:6–10; ʻAlamā 5:7–15). Ko e maʻu ia ʻo e falala kakato kiate Ia mo ʻEne folofolá, ngaahi akonakí, mo e ngaahi palōmesí. ʻOku tupulaki ʻetau tui kia Kalaisí ʻi heʻetau muimui ki Heʻene ngaahi akonakí mo e sīpingá ʻi he loto fakamātoato moʻoní (vakai, 2 Nīfai 31:6–13; 3 Nīfai 27:21–22).

ʻI hoʻo hoko ko e faifekaú, tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi tukupā ko ē ʻokú ne langaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. ʻOku teuteuʻi ʻe he ngaahi tukupā ko ʻení kinautolu ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouaú mo fai e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.

Fakatomalá

Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ʻokú ne taki kitautolu ke tau fakatomala (vakai, Hilamani 14:13). Ko e fakatomalá ko e founga ia ʻo e tafoki ki he ʻOtuá kae sītuʻa mei he angahalá. ʻI heʻetau fakatomalá, ʻoku liliu leva ʻetau angafaí, ngaahi fakaʻamú, mo e fakakaukaú ke fenāpasi lahi ange mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.

ʻI Heʻene feilaulau fakaleleí, naʻe totongi huhuʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻetau ngaahi angahalá (vakai, Mōsaia 15:9; ʻAlamā 34:15–17). ʻI heʻetau fakatomalá, ʻe lava leva ke fakamolemoleʻi kitautolu tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulaú, he ʻokú Ne ʻekea ʻene ngaahi totonu ʻo e ʻaloʻofa ki he fakatomalá (vakai, Molonai 7:27–28). ʻI he ngaahi lea ʻa e palōfita ko Līhaí, ko hotau “huhuʻí ʻoku fou mai … ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 2:6, 8).

Ko e fakatomalá ʻoku mahulu hake ia ʻi he fakaʻaongaʻi pē ʻo e loto lahi ke liliu ha ʻulungaanga pe ikunaʻi ha vaivaiʻangá. Ko e fakatomalá ko e tafoki fakamātoato kia Kalaisi, ʻa ē ʻokú Ne foaki mai ʻa e mālohi ke foua ha “fuʻu liliu lahi” ʻi hotau lotó (vakai, ʻAlamā 5:12–14). ʻOku kau ai ʻa e ongongofua ʻi he loto-fakatōkilalo ki he Laumālié mo e tukulolo ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻetau fakatomalá, ʻoku tau fakatupulaki ai ʻetau tukupā ke tauhi ki he ʻOtuá mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. ʻOku toe fanauʻi foʻou fakalaumālie ai kitautolu ʻia Kalaisi.

Ko e fakatomalá ko ha tefitoʻi moʻoni lelei ia ʻokú ne ʻomai e fiefiá mo e nongá. ʻOkú ne ʻomi kiate kitautolu “ʻa e mālohi ʻo e Huhuʻí, ke fakamoʻui [hotau] laumālié” (Hilamani 5:11).

ʻAi ke ke loto-toʻa mo ʻofa ʻi he tokoniʻi ʻo e kakaí ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke nau fakatomalá. ʻI hoʻo fakaafeʻi ʻa e kakai ʻokú ke akoʻí ke nau fai ha ngaahi tukupaá, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakatomala mo foaki ange ha ʻamanaki.

Ako Folofolá

Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e kalanga ʻaki e fakatomalá?

Papitaisó

ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí mo e fakatomalá ki he ouau ʻo e papitaisó. “Ko e ʻuluaki fua ʻo e fakatomalá ko e papitaiso” (Molonai 8:25). ʻOku tau hū ʻi he matapā ki he moʻui taʻengatá ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolu ʻi he fakauku ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafaí mei he ʻOtuá.

Ko e taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku tau fai ha fuakava mo e ʻOtuá. ʻI heʻetau tauhi ʻa e fuakava ko ʻení, ʻoku talaʻofa mai leva ʻa e ʻOtuá ke foaki mai e feohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, mo foaki mai hotau tuʻunga mēmipa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79; Molonai 6:4). ʻOku tānaki kitautolu ki he ʻEikí pea fanauʻi foʻou fakalaumālie ʻi he ouau fakafiefia mo ʻamanaki leleí ni.

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e papitaiso mo e hilifakinima ʻo e kakai ʻokú ke akoʻí ki hoʻo taumuʻá. Tokoniʻi ke mahino kiate kinautolu ko e taau ko ia ke papitaisó, ʻoku fiemaʻu ke nau lavaʻi ʻa e ngaahi tūʻunga ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37.

Ako Fakahoá

Fekumi ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení:

Fakatatau mo hoʻo ako ʻa e ngaahi potufolofola ʻi ʻolungá, hiki ha lisi ʻe ua:

  1. Ko e ngaahi fiemaʻu ki he papitaisó

  2. Ko e ngaahi fuakava ʻoku fakahoko ʻi he papitaisó

Aleaʻi mo ho hoá ʻa e founga ke akoʻi ai ʻeni ki he niʻihi kehé.

Hilifakinimá mo e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku hoko ʻa e papitaisó ʻi he konga ʻe ua: papitaiso ʻi he vaí mo e papitaiso ʻi he Laumālié. Hili hono papitaiso kitautolu ʻaki e vaí, ʻoku toki kakato ʻa e papitaisó ʻi he taimi ʻoku hilifakinima ai kitautolu ʻi he hilifakinima ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai mei he ʻOtuá. Te tau lava ʻi he hilifakinimá ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá.

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e papitaiso ʻaki ʻa e vaí ko ha konga pē ia ʻo e papitaisó, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo kapau he ʻikai fakahoko ʻa e konga ʻe tahá—ʻa ia, ko e papitaiso ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 109).

Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā, “Ko e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa … kuo pau ke fanauʻi foʻou ʻi he ʻOtuá; liliu mei honau tuʻunga fakakakano mo tō ki laló, ki ha tuʻunga ʻo e anga-māʻoniʻoni, kuo huhuʻi ʻe he ʻOtuá, ʻo hoko ko hono ngaahi foha mo hono ngaahi ʻofefine; pea ʻoku nau hoko ai ko ha kakai foʻou” (Mōsaia 27:25–26).

Ki he taha fakatomalá, ʻoku hoko ʻa e papitaiso ʻaki e vaí mo e Laumālié ko e fanauʻi foʻou fakalaumālie.

Ako Folofolá

Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻamua ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Kātaki ki he Ikuʻangá

Ko e muimui kia Sīsū Kalaisí, ko ha tukupā ia ʻi he moʻuí kotoa. ʻOku tau kātaki ki he ngataʻangá ʻi heʻetau hokohoko atu ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí ke tui kia Kalaisi, fakatomala fakaʻaho, maʻu ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava kotoa ʻo e ongoongoleleí, tauhi ʻa e ngaahi fuakava ko iá, pea mo maʻu ʻa e feohi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku kau heni hono fakafoʻou e ngaahi fuakava naʻa tau fakahoko ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití.

ʻĪmisi
The Lord Is My Shepherd [Ko Hoku Tauhí ʻa e ʻEikí], tā fakatātā ʻa Yongsung Kim

The Lord Is My Shepherd [Ko Hoku Tauhí ʻa e ʻEikí], tā fakatātā ʻa Yongsung Kim. Taá ʻi he angalelei ʻa e Havenlight.

Ko e Ongoongoleleí—Ko e Hala Foki ʻa ʻEtau Tamai Hēvaní Kiate Iá.

ʻE lava ke liliu ʻe he ongongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e anga ʻo ʻetau moʻuí mo hotau kahaʻú. Ko hono ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻoku ʻikai ko ha ngaahi sitepu pē ʻoku tau foua tuʻo taha ʻi heʻetau moʻuí. Ko e taimi ʻoku tau toutou fakahoko ai ia ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku nau ʻomai kitautolu ke tau ofi ange ki he ʻOtuá mo hoko ko ha sīpinga ʻaonga ʻo e moʻuí. ʻOku nau ʻomai ʻa e nonga, fakamoʻui, mo e fakamolemole. ʻOku nau toe fakamahino foki ʻa e hala kuo foaki ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke tau moʻui taʻengata ai mo Iá.

ʻOku fakahinohino ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e anga hoʻo ngāue ko ha faifekaú. ʻOkú ne toe fakatonua foki hoʻo ngaahi ngāué. Tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau maʻu ha tui kia Sīsū Kalaisi pea nau fakatomala (vakai, ʻAlamā 34:15–17). Akoʻi mo fakamoʻoniʻi ko e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo ʻosi fakafoki mai. Fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau papitaiso mo moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku tāpuakiʻi ʻe he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e Kotoa ʻo e Fānau ʻa e ʻOtuá.

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí maʻá e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. ʻOku akoʻi ʻe he folofolá “ʻoku tatau ʻa e taha kotoa” ki he ʻOtuá. ʻOkú Ne fakaafeʻi ʻa e “[taha] kotoa ke nau haʻu kiate ia ʻo maʻu ʻi heʻene angaleleí; pea ʻoku ʻikai te ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia” (2 Nīfai 26:33).

ʻOku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻui fakamatelié pea mo ʻitāniti. ʻOku ngali te tau fiefia—fakafoʻituitui mo fakafāmili fakatouʻosi—ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Mōsaia 2:41; “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org). ʻOku hanga ʻe he moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻo fakalahi ʻetau fiefiá, tataki ʻetau tōʻongá, mo fakaleleiʻi ʻetau ngaahi fetuʻutakí.

Ko e taha ʻo e ngaahi pōpoaki maʻongoʻonga ʻo e fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻa ʻetau hoko kotoa ko e konga e fāmili ʻo e ʻOtuá. Ko kitautolú ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻofeina. Tatau ai pē pe ko e hā e tuʻunga hotau fāmilí ʻi māmani, ko kitautolú takitaha ko ha mēmipa ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá.

Ko ha konga maʻongoʻonga ʻe taha ʻo ʻetau pōpoakí ko e lava ko ia ʻa e ngaahi fāmilí ke fakatahaʻi ʻo taʻengatá. Ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá. Kuo akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní:

ʻOku ʻai ʻe he palani fakalangi ʻa e [Tamai Hēvaní] ke lava ʻa e ngaahi feohi fakafāmilí ʻo tolonga kae ʻikai ngata pē ʻi faʻitoka. ʻOku hanga ʻe he ngaahi ouau toputapu mo e ngaahi fuakava ʻi he ngaahi temipalé ʻo ʻai ke lava ʻa e fakafoʻituituí ʻo toe foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá pea mo e ngaahi fāmilí ke fakatahaʻi ʻo taʻengata” (“Ko e Fāmili: Ko ha Fanongonongo ki Māmani”).

ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku siʻisiʻi hanau faingamālie ke mali pe ha ngaahi faingamālie ki ha ngaahi feohi ʻofa ko ha fāmili. Ko ha tokolahi kuo nau foua ʻa e vete malí mo ha ngaahi tūkunga faingataʻa fakafāmili kehe. Ka, ʻoku tāpuakiʻi kitautolu fakafoʻituitui ʻe he ongoongoleleí neongo pe ko e hā e tūkunga hotau fāmilí. ʻI heʻetau faivelengá, ʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ha founga ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ha ngaahi fāmili ʻofa, ʻi he moʻuí ni pe ʻi he moʻui ka hokó (vakai, Mōsaia 2:41).

Ko e Pōpoaki ʻo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí: Ko e Fakavaʻe ʻo e Tuí

Tatau ai pē pe ʻokú ke ngāue ʻi fē pe ko hai ʻokú ke akoʻí, fakatefito hoʻo faiakó ʻia Sīsū Kalaisi mo e Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí. ʻI hoʻo ako ko ia ʻa e tokāteline ʻi he ngaahi lēsoni fakafaifekaú, te ke fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai haʻatau pōpoaki pē taha: Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Kalaisí ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi. Kuo ʻosi fakafoki mai ʻe he Tamai Hēvaní, ʻi ha palōfita ʻo onopooni, ʻa e ʻilo ki Heʻene palani ki hotau fakamoʻuí. ʻOku fakatefito ʻeni ʻia Sīsū Kalaisi. Tuʻunga ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻoku hanga ai ʻe he Fakamoʻuí ʻo ʻai ke lava ʻo fakahaofi kātoa kitautolu mei he angahalá mo e maté pea foki ki he Tamai Hēvaní.

Tokoni ke mahino ki he kakai ʻokú ke akoʻí ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku haohaoa ʻa ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú. Ko e tokotaha kotoa ʻi māmani ko e fānau ia ʻa e ʻOtuá pea ʻokú ne kau ki he fāmili ʻo e ʻOtuá.

  • Kuo tuku mai ʻe he Tamai Hēvaní ha palani ke tau maʻu ʻa e moʻui fakamatelié mo e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko ʻEne ongo tāpuaki maʻongoʻonga tahá ia (vakai, Mōsese 1:39). Kuo tau ōmai ki māmaní ke ako, tupulaki, mo teuteu ki he kakato ʻo ʻEne ngaahi tāpuakí.

  • Ko e konga ʻo ʻEne palaní, kuo foaki mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi fekau ke tataki kitautolu ʻi he lolotonga ʻo e moʻui ko ʻení mo tokoni ke tau foki ange kiate Ia (vakai, hangē ko ʻení, ʻEkesōtosi 20:3–17).

  • ʻI he moʻui ní, ʻoku tau faiangahala kātoa, ʻoku tau mate kātoa. Kae tuʻunga ʻi he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú, naʻá Ne fekau mai ai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ke huhuʻi kitautolu mei he angahalá mo e maté.

  • Tuʻunga ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsuú, ʻe lava ke fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá ʻi haʻatau fakatomala mo papitaiso mo hilifakinima kitautolu. ʻOku ʻomai ʻe he meʻá ni ʻa e nongá kiate kitautolu mo ʻai ke tau lava ʻo toe foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá pea maʻu ʻa e kakato ʻo e fiefiá.

  • Tuʻunga ʻi he Toetuʻu ʻa Sīsuú, te tau toetuʻu kātoa ʻi he hili ʻetau maté. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe toe fakatahaʻi ʻa e laumālie mo e sino ʻo e taha takitaha pea moʻui ʻo taʻengata.

  • ʻI he kotoa e hisitōlia ʻo e tohi tapú, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻEne ongoongoleleí mo fokotuʻu Hono Siasí ʻi ha kau palōfita. Naʻe toutou fakasītuʻaʻi ia ʻe he meimei kakai kotoa pē. Naʻe kamata ʻi he Fuakava Motuʻá ha sīpinga ʻo ha hē mei he ongoongoleleí mo ha fiemaʻu ke toe fakafoki mai.

  • Hili ʻa e pekia mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, naʻe taki ʻe Heʻene kau ʻAposetoló ʻa e Siasí ʻi ha vahaʻa taimi. Naʻe aʻu ʻo nau pekia, mole ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea hoko ha toe hē mei he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe liliu ʻe he kakaí ʻa e tokāteliné mo e ngaahi ouaú.

  • Naʻe fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe hā ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820. Pea maʻu kimui ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea naʻe fakahinohino ke ne fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi māmani.

Akoʻi ange ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ʻikai ko ha toe tui fakalotu pē. Pe ko ha Siasi faka-ʻAmelika. Ka, ko hono fakafoki mai ia ʻo e “kakato ʻo e ongoongolelei” ʻo Sīsū Kalaisí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:23). He ʻikai ke toe ʻave ia mei māmani.

Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha kia Sīsū Kalaisi, ʻoku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo hono misiona fakalangí, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻOku toe hoko foki ia ko ha fakamoʻoni mālohi ko Sīsū Kalaisi naʻá Ne fakafoki mai ʻEne ongoongoleleí mo Hono Siasí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Fakaafeʻi mo tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo lotua ʻene pōpoakí.

Falala ki he talaʻofa fakaofo ʻi he Molonai 10:3–5. Fakalotolahiʻi ʻa e kakaí ke nau fehuʻi fakamātoato ki he ʻOtuá, ʻi he loto moʻoni, pe ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ʻa e lotu ʻi he loto fakamoʻomoʻoní ke loto-fiemālie ke fakahoko ʻa e tali ʻe maʻu mei he fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hoko ʻa e fakamoʻoni ko iá ko e fakavaʻe ʻo e tui ʻa ha taha kuo ʻosi fakafoki mai ʻe Kalaisi ʻa Hono Siasí. Tokoniʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau kumi ki he fakamoʻoni fakalaumālie ko iá.

Ako Folofolá

ʻOku totonu ke ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngāue fakafaifekaú?

Ako Fakafoʻituituí

Tau pehē ʻoku ʻai ke ke hiki ha palakalafi fekauʻaki mo e pōpoaki ʻo e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he mītia fakasōsialé pe ki ha nusipepa ongoongo fakafeituʻu. Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó, ha tefito ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e tefitoʻi pōpoakí. Pea lekooti leva hoʻo ngaahi fakakaukaú mo hoʻo ngaahi ongo kau ki he pōpoaki ko ʻení. Fakakau ai ʻa e founga hono liliu ʻe heʻene mahino lelei angé hoʻo tōʻonga moʻuí mo e anga hoʻo fakakaukau ki he māmani ʻokú ke ʻi aí.

Fokotuʻu mo Langa Hake ʻa e Siasí

Ko e taimi naʻe fakafoki mai ai ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí, naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi kehe ke nau “fokotuʻu” mo “langa hake ia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 31:7; 39:13). ʻOku fokotuʻu mo langa hake ʻa e Siasí ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai mo hilifakinima ʻa e kakai ʻoku ʻi ai haʻanau fakamoʻoní, tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, teuteu ke ō ki he temipalé, mo tokoni ke fakamālohia honau uōtí pe koló.

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku lotu

ʻI hoʻo hoko ko e faifekaú, ʻoku ke tokoni ʻi he fokotuʻu mo langa hake ʻa e Siasi ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku lahi e ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakahoko ʻení. Te ke lava ʻo poupou ki he kāingalotú ʻi heʻenau vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e ʻofá, vahevahé, mo e fakaafé (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá, 23.1). Te ke lava ʻo tokoni ki he kakaí ke nau papitaiso mo tupulaki ʻi heʻenau tuí. Te ke lava ʻo tokoni ki he kāingalotú ʻi heʻenau fakaangaanga ki heʻenau moʻui foʻoú pea mo kei tupulaki fakalaumālie. Te ke toe lava foki ʻo tokoni ki he kāingalotu foki maí ke fakamālohia ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻOku tupulaki ʻa e fakamoʻoni mo e tui ʻa e kāingalotu foki maí ʻi he taimi ʻoku nau foua ai e ngāue ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. Ke fakahoko ʻeni, ʻoku mahuʻinga:

  • Ke nau maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí.

  • Foaki ange ha fatongia ʻi he Siasí.

  • Ke fafangaʻi ʻaki e folofola ʻa e ʻOtuá.

(Vakai, Gordon B. Hinckley, “Converts and Young Men,” Ensign, May 1997, 47.)

Ko e kau faifekaú, kau taki fakafeituʻú, mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke nau tali fiefia ʻa e faingamālie ke fafangaʻi mo fakamālohia ʻa e kāingalotu foʻoú mo e kau foki maí. ʻOku tokoni ʻa e ngāue ko ʻení “ke tauhi ʻa kinautolu ʻi he hala totonú” (Molonai 6:4).

Fai Lelei ʻi hoʻo moʻuí

Naʻe tokoniʻi ʻe he Fakamoʻuí ha kakai kehe ʻi he lolotonga ʻo ʻEne ngāue ʻi he matelié. Naʻá Ne “fai lelei” mo “malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí” (Ngāue 10:38; Mātiu 4:23). ʻI hoʻo muimui ki Heʻene sīpingá, te ke maʻu ʻa e kakai te ke lava ʻo tokoni ki ai pea te nau tali koé.

ʻI he ngāué, te ke fakahoko ai ʻa e ongo fekau lahi ʻe ua ke ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻofa ki ho kaungāʻapí (vakai, Mātiu 22:36–40; 25:40; Mōsaia 2:17). ʻI he ngāué, te ke ala fakatahataha ai mo ha niʻihi kehe ʻi ha founga fakaʻofoʻofa mo fakalaumālie.

ʻI hoʻo hoko ko e faifekaú, te ke fakahoko ai ha ngāue tokoni kuo palani ʻi he uike takitaha (vakai, Ngaahi Tuʻunga Moʻui Fakafaifekaú, 2.7 mo e 7.2, ki ha fakamatala mo ha ngaahi fakahinohino. Te ke lava ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e palesiteni fakamisioná, ke maʻu ha ngaahi faingamālie ke tokoni ʻi he koló ʻo fakafou ʻi he JustServe (ʻi he feituʻu kuo fakangofua aí) pea mo e ngaahi ngāue tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí mo e ngaahi meʻa ʻi he fakatamakí.

Lotu ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó, mo siofi ha ngaahi faingamālie naʻe ʻikai palani ke fai ai ha ngāue lelei. Fakafanongo ki he Laumālié ke ke fakatokangaʻi ʻa e taimi ʻe lava ke ke fakahoko ai ha fanga kiʻi ngāue ʻofá.

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“ʻOkú ke fie fiefia? Fakangaloki pea fakafemoʻuekinaʻi koe ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni. Foaki ho iví ke tokoni ki he kakaí. … ʻAi ke ke toe lelei ange, hiki hake kinautolu ʻoku [vaivai] ʻenau tuí, hiki hake ʻa e nima ʻo kinautolu ʻoku tāupe ki laló. Moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí” (Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Kōtoni B. Hingikelī [2016), 229–30).

Ako Folofolá

Ko e hā naʻe fakahoko ʻe he ngāue tokoní ʻi he moʻui ʻa e Fakamoʻuí?

Ko e hā naʻe fakahoko ʻe he ngāue tokoní ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa ʻĀmoni mo ʻĒloné?

Ko e hā ʻoku kole atu ʻe he ʻEikí ke ke fakahokó?

Ko ha Faifekau Lavameʻa

Ko hoʻo ikuna ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻoku meimei ke fakafuofua pē ia ʻi hoʻo loto-holi mo tukupā ke kumi, akoʻi, papitaiso, mo hilifakinima ʻa e kau uluí pea mo tokoni ke nau hoko ko ha kau ākonga faivelenga ʻa Kalaisí mo e kau mēmipa ʻo Hono Siasí (vakai, ʻAlamā 41:3).

‘Oku ʻikai fakafuofuaʻi hoʻo lavameʻá ʻi he tokolahi ʻo e kakai ʻokú ke akoʻi pe tokoni ke nau papitaisó. Pe ʻe fakafuofuaʻi ʻi haʻo maʻu ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa.

ʻOku ʻikai makatuʻunga hoʻo lavameʻá ʻi he fili ʻa ha niʻihi ke tali koe, pe tali hoʻo ngaahi fakaafé, pe ki heʻenau meʻa ʻoku fai ʻi hoʻo ngaahi tōʻonga ʻofa fakamātoató. ʻOku maʻu ʻe he kakaí ʻa e tauʻatāina ke fili pe te nau tali pe ʻikai tali ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Ko ho fatongiá pē ke akoʻi mahino pea mo pau kinautolu koeʻuhí ke nau lava ʻo fai ha fili ʻilopau te ne tāpuakiʻi kinautolu.

Fakakaukau ki he talafakatātā ʻa e Fakamoʻuí ki he ngaahi talēnití ʻi he Mātiu 25:14–28. Naʻe fakatou fakahīkihikiʻí ʻe he pulé, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ʻEikí, ʻa ʻEne ongo tamaioʻeiki faivelengá neongo naʻe kehekehe ʻa e lalahi ʻo ʻena feilaulaú (vakai, Mātiu 25:21, 23). Naʻá ne toe ʻoange foki kiate kinaua fakatouʻosi ʻa e pale tatau, mo fakaafeʻi ke na hū ki he fiefiaʻanga ʻo hona ʻeikí” koeʻuhí ne naʻá na fakalahi ʻa e meʻa naʻe foaki kiate kinauá.

Kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koe ha ngaahi talēniti mo ha ngaahi meʻaʻofa ke ke fakaʻaongaʻi ʻi Heʻene ngāué. Ko ho ngaahi talēnití mo e ngaahi meʻafoakí ʻoku kehe ia mei he niʻihi kehé. Fakatokangaʻi ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku mahuʻinga, kau ai mo ia ʻoku ʻikai fuʻu fakatokangaʻí. Ko e taimi ʻokú ke fakatapui ai ho ngaahi talēnití mo e ngaahi meʻafoakí kiate Iá, te Ne fakalahi kinautolu mo fakahoko ha ngaahi mana ʻi he meʻa ʻokú ke foakí.

Fakaʻehiʻehi mei he fakatauhoa koe ki he kau faifekau kehé pea mo hono fuatatau ʻa e ola hoʻo ngaahi ngāue ʻoku hā ki tuʻá ki haʻanautolú. Ko e fakatauhoá ʻoku faʻa fakaiku ki ha ikuʻanga kovi, hangē ko e loto-foʻí pe hīkisiá. ʻOku toe faʻa takihala foki mo e fakatauhoá. Ko e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻEikí ko hoʻo lelei taha pē ʻaʻaú—ke ke “tauhi kiate ia ʻaki e kotoa ho lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2; ko e tānaki atu e fakamamafaʻi).

Mahalo te ke loto-mamahi kapau ʻoku teʻeki tali ʻe he kakaí ʻa e ongoongoleleí. Te ke ala ongoʻi loto-foʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi. Naʻa mo e kau faifekau maʻongoʻonga mo e kau palōfita ʻi he folofolá naʻá na faʻa ongoʻi loto-foʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi (vakai, 2 Nīfai 4:17–19; ʻAlamā 26:27). ʻI he faʻahinga taimi peheé, muimui ʻi he sīpinga ʻa Nīfaí ʻi heʻene tafoki ki he ʻEikí, falala kiate Ia, lotua ha ivi, mo manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa lelei kuó Ne fakahoko maʻaú (vakai, 2 Nīfai 4:16–35).

ʻĪmisi
ongo faifekau ʻokú na lotu

ʻI hoʻo tafoki ki he ʻEikí ʻi he ngaahi taimi faingataʻá, kuó Ne talaʻofa, “te u fakamālohia koe; ʻio, te u tokoniʻi koe; ʻio, te u poupouʻi hake koe” (ʻĪsaia 41:10). Te ke lava ʻi hoʻo tui kia Kalaisí ke maʻu ha nonga mo ha fakamahino ki hoʻo ngaahi ngāué. ʻE tokoniʻi koe ʻe he tuí ke ke tuiaki mo hoko atu ʻi he ngaahi holi māʻoniʻoní.

Tokanga pē ki hoʻo tukupā kia Kalaisí mo hoʻo taumuʻa fakafaifekaú—kae ʻikai ko e ngaahi ola ʻoku hā ki tuʻá. Ko e ngaahi ola ko ʻení ʻoku ʻikai ke faʻa hoko vave leva. ʻI he taimi tatau pē, pukepuke hoʻo ngaahi fakaʻamú ke mahuʻinga taha ʻi he ngaahi pole ʻokú ke fehangahangai mo iá. ʻE hanga ʻe he ngaahi fakaʻamu māʻolungá ʻo fakatupulaki hoʻo leleí, hoʻo fakaʻamú, pea mo hoʻo malava ke muimui ʻi he Laumālié.

ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha niʻihi ʻo e ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakafuofuaʻi hoʻo tukupā ki he ʻEikí pea mo hoʻo feinga ke hoko ko ha faifekau lavameʻá.

Ko e taimi ko ē kuó ke ʻosi fai ai hoʻo lelei tahá, mahalo te ke kei taʻefiemālie, ka he ʻikai ke ke loto-mamahi ʻi he ngāue kuó ke faí. Te ke lava ʻo ongoʻi fakapapau ʻoku hōifua ʻa e ʻEikí, ʻi he taimi te ke ongoʻi ai ʻoku ngāue ʻa e Laumālié ʻiate koé.

Ako Folofolá

Ko e hā ʻa e ongo ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ki he ngāué? ʻOku tākiekina fēfē ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku nau ngāue ki aí? Ko e hā hoʻo ongo kau ki he ngāué?

Ako Fakafoʻituituí

  • Lau ʻa e Hilamani 10:1–5 mo e 3 Nīfai 7:17–18. Ko e hā ʻa e ongo ʻa e ʻEikí ki he kau faifekau ko ʻení mo ʻenau ngāué?

  • Fakakaukau ki he ngāue fakafaifekau ʻa ʻApinetai mo ʻĀmoní (vakai, Mōsaia 11–18; ʻAlamā 17–20; 23–24). Ko e hā naʻe fakatou tali ai ʻa e ongo faifekaú ʻe he ʻEikí neongo ko e ʻuluaki ola ʻo ʻena ngāué naʻe kehe?

  • Lekooti ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e meʻa ʻokú ke akó.


Ngaahi Fakakaukau ki he Akó mo e Moʻui ʻAkí

Ako Fakataautaha

  • Fakakaukau pe ʻoku ʻuhinga ki he hā ke hiki hake ʻa e leʻo ʻo e fakatokangá (vakai, Sēkope 3:12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:4; 38:41; 63:57–58; 88:81; 112:5; ʻIsikeli 3:17–21; 33:1–12). Hiki ʻi hoʻo fakalea pē ʻaʻau hono ʻuhingá mo e founga te ke lava ai ke fai iá.

  • Fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi hoʻo moʻuí kuó ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoni kia Siosefa Sāmita mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Lekooti ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú.

Ako Fakahoá mo e Vilo Hoá

  • Fili ha taha ʻo e kau faifekau maʻongoʻonga ko ʻení, pea lau ʻa e ngaahi potufolofola kuo hiki atú. ʻI hoʻomou lau kinautolú, aleaʻi ʻa e founga naʻe (1) mahino ai ki he faifekau ko ʻení peá ne loto ʻaki hono uiuiʻí, (2) fakatātaaʻi hono loto mo ʻene holi ke ngāué, pea (3) tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau tali ʻa e ongoongoleleí.

  • Fili ha himi ʻe ua fekauʻaki mo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Lau pe hivaʻi ʻa e ongo foʻi himí. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e fakaleá.

Fakataha Alēlea Fakavahé, Ngaahi Konifelenisi Fakasouní, mo e Fakataha Alēlea Fakatakimuʻa ʻo e Misioná

  • Fakaafeʻi ha kau toki papi ului kimuí ni ʻe toko ua pe toko tolu ke nau vahevahe ʻenau aʻusia ʻi heʻenau uluí. Naʻa nau ongoʻi fēfē fekauʻaki mo e kau faifekaú? Naʻa nau ongoʻi fēfē fekauʻaki mo e meʻa naʻe akoʻi ʻe he kau faifekaú? Ko e hā naʻe tokoni ke nau tauhi ʻa e ngaahi tukupaá? Pea mo hono tauhi ʻo e ngaahi tukupaá?

  • ʻI ha ngaahi ʻaho lahi ki muʻa pea toki fai ʻa e fakatahá, vahe ki ha kau faifekau tokolahi ke nau fakalaulauloto ki ha ngaahi fehuʻi kuo fili mei he “Fakakaukauʻi ʻEní” ʻi he kamataʻanga ʻo e vahé. Kole ki he faifekau takitaha ke ne teuteu mai ha lea miniti ʻe ua ki he tolu ʻi ha fehuʻi naʻe vahe ange. ʻI he lolotonga ʻo e fakataha fakavahé pe konifelenisi fakasouní, fakaafeʻi ʻa e kau faifekaú ke fai ʻenau ngaahi leá. ʻI he hili ʻo e ngaahi leá, aleaʻi pe ko e hā naʻe akó, mo e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻi he ngāue fakafaifekaú.

  • Vahevahe ʻa e kau faifekaú ki ha kulupu ʻe fā. Kole ki he kulupú takitaha ke nau hiki ki he lahi tahá ha ngaahi moʻoni, ngaahi fuakava, mo e ngaahi ouau naʻe fakafoki mo fakahā mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻAi ke fakamatalaʻi ʻe he kulupú takitaha ʻenau lisí. Fakaafeʻi ʻa e kau faifekaú ke nau vahevahe ʻa e founga kuo hanga ai ʻe ha taha ʻo e ngaahi moʻoni kuo fakahā ʻi he Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻo tākiekina ʻenau moʻuí.

  • Aleaʻi pe ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa ʻete hoko ko ha faifekau lavameʻá. Fakaafeʻi ʻa e kau faifekaú ke nau ʻoatu ha ngaahi fakasīpinga pau.

Kau Taki ʻo e Misioná mo e Kau Tokoni he Misioná

  • ʻI he lolotonga ʻo e ngaahi ʻinitaviú pe pōtalanoa mo e kau faifekaú, toutou kole ange ke nau vahevahe mo koe:

    • ʻEnau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.

    • ʻEnau fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí pea mo e misiona ʻo Siosefa Sāmitá.

    • ʻEnau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

    • ʻEnau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo ʻenau taumuʻa ʻi heʻenau hoko ko e faifekaú.

  • Fakaafeʻi ʻa e kau faifekaú ke nau lekooti ʻi heʻenau tohinoa akó ʻa e meʻa ʻoku nau ongoʻi ko ha niʻihi ia ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú. ʻI he lolotonga ʻo ha ʻinitaviu pe ʻi ha pōtalanoa, kole ange ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuo nau ʻosi hikí.

  • ʻAve ha tohi fakamālō ki he kāingalotu foʻoú.