Ko e Meʻafoaki Taʻe-mafakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Faeasaiti ‘a e CES Maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 8 ʻo Sānuali, 2012 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí


 

ʻOkú ma fiefia mo Sisitā Senisoni ke feʻiloaki mo kimoutolu. ʻOku ou fakamālōʻia lahi e kuaeá, ʻo ʻikai ngata pē he anga ʻenau hivá, ka mo e meʻa ʻoku nau hivaʻí. ʻOku fakaafea ʻe he Ngaahi Himí ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku nau fakatupu ha ongoʻi ʻapasia mo akoʻi kitautolu ʻi he ngaahi akonaki ʻo e Siasí. Ko ha meʻa fakatupu loto fakatōkilalo moʻoni ʻeni, pea ne u lotu, mo kei lotua pē, ke hoko e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau faiako moʻoni.

Ko ʻeku pōpoakí “Ko e Meʻafoaki Taʻe-mafakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,” ko ha kupuʻi lea mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “ʻE foaki kiate kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻilo ʻi Hono Laumālie Māʻoniʻoní, ‘io, ‘i he me’afoaki taʻe-mafakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia kuo teʻeki ai fakahā talu mei he fokotuʻu ʻo e māmaní ʻo aʻu mai ki he taimí ni” (T&F 121:26). ʻOku ʻi ai ha fanga kiʻi fakakaukau ai te mou fakatokangaʻi mei he malanga konifelenisi lahi ne u fai ʻi ʻOkatopa ʻo e 2010. ʻI he faingamālie kuo ʻomi ki he pōpoaki ʻo e ʻaho ní, te u toe tānaki atu leva ki ai.

Ko hono Mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻE lava ke fakamamafaʻi hono mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻene hoko ko e meʻafoaki taʻe-mafakamatalaʻí, ʻi ha founga ʻe ua, ʻo na māvahevahe pē. Ko e ʻuluakí ʻoku mei he Tohi ʻa Molomoná pea ko hono uá mei he Hisitōlia ʻo e Siasí.

ʻI he ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻá Ne akoʻi ke nau tāpuakiʻi ʻenau fānaú, fakahoko e sākalamēnití, peá ne mavahe leva. Ne foki e kakaí ki honau ʻapí ʻo feinga ʻi he poó ke tānaki ha toe kakai ki he feituʻu naʻá Ne folofola te Ne toe hā mai ai kiate kinautolu he ʻaho hokó.

Tuʻunga heʻenau fuʻu tokolahí, ne vahevahe ai ʻe he kau ākonga ʻe toko hongofulu-mā-uá e kakaí ki ha kulupu ʻe hongofulu-mā-ua ke akoʻi ange ʻa e meʻa ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻaho ki muʻá, pea nau lotu leva. ʻI he ngaahi meʻa ne nau ala lotuá, “ne nau lotua ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau holi lahi taha ki aí; pea naʻa nau holi ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu” (3 Nīfai 19:9), ʻo fakamamafaʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní mo Hono mahuʻingá ʻa ia ʻoku makehe ʻi he ʻū folofolá kotoa.

Hili ʻenau lotú, ko e tali leva ʻo ʻenau lotú, ne papitaiso ai ʻe Nīfai e kau ākongá, pea hili iá, “naʻe tō ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu, pea naʻe fakafonu kinautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e afi” (3 Nephi 19:13). Ne nau maʻu ʻa e fakamoʻoni pau pe ko e fakamoʻoni kiate Ia.

Naʻe toki hā mai leva e Fakamoʻuí kiate kinautolu

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe hāʻele atu ʻa Sīsū … ‘o kiʻi mamaʻo siʻi atu meiate kinautolu ʻo ne punou hifo ki he kelekelé, ʻo ne pehē:

“ʻE Tamai, ʻoku ou fakafetaʻi kiate koe koeʻuhí ko hoʻo foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolú ni kuó u filí. …

“ʻE Tamai, ʻoku ou kole kiate koe ke ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu kotoa pē ʻe tui ki heʻenau ngaahi leá” (3 Nīfai 19:19–21).

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au ha toe potu folofola te ne fakahaaʻi lelei ange hono mahuʻinga e ongo ʻa hotau Fakamoʻuí ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e fakatātā hono uá ʻoku maʻu ia mei he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí. Ne ʻi he Nofoʻanga ʻo e Fahaʻitaʻu Momokó ʻa e Kāingalotú ʻo teuteu ki he fononga ki he Hihifó he fahaʻitaʻu failaú. Kuo lava ʻeni ha taʻu ʻe ua mo e konga e pekia ʻa Siosefa Sāmitá. Ne maʻu ai ʻe Palesiteni ʻIongi ha meʻa-hā-mai, ko ha misi, ʻa ia ne pōtalanoa ai mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI hoʻomou fanongó, kātaki ʻo fakatokangaʻi hono tuʻolahi ʻo ʻene toutou fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí:

“‘[Misa Siosefa …, ʻoku hohaʻa lahi e kau takí ke maʻu ha mahino fekauʻaki … mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e silá; pea kapau ʻoku ʻi ai haʻo faleʻi kiate au te u fiefia ke tali ia.’

“[Ne lue mai ʻa Siosefa kiate au, mata hohaʻa lahi, peá ne pehē mai, ʻFakahā ki he kakaí ke nau loto fakatōkilalo mo faivelenga, pea fakapapauʻi ke pukepuke ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea te ne taki tonu kinautolu. Tokanga pea ʻoua naʻa fakasītuʻaʻi e kihiʻi leʻo vanavanaikí; te ne akoʻi kimoutolu he meʻa ke faí mo e feituʻu ke mou ō ki aí; te ne ʻomi ʻa e ngaahi fua ʻo e siasí. Fakahā ki he Kau Takí ke fakaʻataʻatā honau lotó ke fakapapauʻi, pea ʻo ka hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu, ʻe mateuteu honau lotó ke tali ia. Te nau lava ʻo tala ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mei hono kotoa ʻo e ngaahi laumālie kehé; te ne fanafana mai ʻa e nongá mo e fiefiá ki honau laumālié; te ne toʻo atu ʻa e loto koví, tāufehiʻá, fekeʻikeʻí mo e kovi kotoa pē mei honau lotó; pea ko hono kotoa ʻenau holí, ke failelei pē, ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoní pea mo langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Fakahā ki he Kau Takí kapau te nau muimui ki he Laumālie ʻo e ʻEikí, te nau ʻalu tonu. Fakapapauʻi ke fakahā ki he kakaí ke nau pukepuke e Laumālie ʻo e ʻEikí; pea kapau te nau fai ia, te nau hangē pē ko hono fokotuʻutuʻu kinautolu Heʻetau Tamai ʻi he Langí ki muʻa pea nau toki omi ki māmaní. Ne fokotuʻutuʻu Heʻetau Tamai ʻi he Langí e faʻahinga ʻo e tangatá. …’

“Ne toki fakahā mai leva ʻe Siosefa kiate au hono angá, pea mo honau tuʻunga he kamataʻangá. He ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi ʻeni, ka neu mamata ai, mo sio ki he feituʻu ne ʻave ki ai ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí mei he māmaní pea mo e founga ʻo hono toe fakatahaʻí, koeʻuhí ke ʻi ai ha fehokotaki haohaoa mei he Tamai ko ʻAtamá ki hono hako fakamuimui tahá. Pea toe pehē ʻa Siosefa, ʻFakahā ki he kakaí ke fakapapauʻi te nau pukepuke ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mo muimui ki ai, pea te ne taki tonu kinautolu.’”1

ʻOku ʻikai ngata ʻi hono fakamamafaʻi ʻe he fakamatalá ni hono mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo fekumi ki hono mālohí, ka ʻokú ne toe ʻomi ki heʻeku fakakaukaú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi moʻoni ko ʻení:

  • ʻOku feinga ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ke ne ʻomi ʻa e māú—kae tautautefito ki heʻene faʻu ha fāmili taʻengata ʻaki e ouau ʻo e sila ʻi he temipalé.

  • ʻOku feinga ʻa e filí ke ne veuki pea mo fakaʻauha (vakai, T&F 10:6–7, 22–27), ʻo tautaufetito ki he ngaahi fāmilí ʻo hangē ko ia ʻoku hāsino he ʻahó ni he fakatōtamá, vete malí, mali fakaetangata pe fakaefefine peé. ʻOku ou fifili ai he tōʻonga fakatoloi ʻo e malí ʻoku fakautuutu ʻi homou toʻú, pe ʻoku kau ʻi hono veuki ʻo e ngaahi fāmilí.

  • ʻOku maʻu e fakahā ʻi he meʻafoaki taʻe-mafakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha tali ʻo ha fehuʻi, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahoko ʻe he fakahaá.

Teu pehē ʻi he ongo meʻá ni ʻoku mātuʻaki mahuʻinga e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻoku totonu ke tau feinga mālohi ke maʻu ʻEne feohí, tatakí, ngaahi meʻafoakí, he ko ha—meʻafoaki taʻe-mafakamatalaʻi moʻoni.

Te u nofotaha ki ha kaveinga pē ʻe tolu: (1) ko e ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; (2) tūkunga ke maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; mo e (3) founga ke ʻilo ai e fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e Ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku faʻa ui ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní he taimi ʻe niʻihi ko e Laumālié, ka ʻoku taau ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, Laumālie ʻo e ʻOtuá, Laumālie ʻo e ʻEikí, mo e Fakafiemālié.

ʻOku ʻi ai ha ngāue pe ngaahi fatongia pau ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te u talanoa ki ha fā.

Ngāue 1— ʻOku ne fakamoʻoniʻi pe fakahaʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló. ʻOku fakahaaʻi moʻoni pe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e Tamaí mo e ʻAló. Ne u aʻusia ʻeni heʻeku kei siʻí, neongo naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi ia he taimi ko iá.

Ne u tupu hake ʻo tui ʻOtua ʻi ha fāmili Siasi lelei. Ne papitaiso au mou maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoku taʻu valú. Naʻe ʻikai ke u teitei fehuʻia pe ʻoku moʻui e Tamaí mo e ʻAló; ka, ne tali kakato ia ʻi homau fāmilí, ke lotu mo tui kiate Kinaua ʻo hāsino ʻi he lotu fakafāmili maʻu peé, tāpuakiʻi maʻu pē ʻo e meʻatokoní, pō fakafāmilí, lau ʻo e folofolá (tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná), maʻu lotú, tauhi ʻo e ngaahi fekaú, mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku tau fai ko e Kāingalotú. Naʻe ʻikai ke u lava ʻe au ʻo fakaava e folofolá ke akoʻi mei ai e tefitoʻi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakahā ʻo e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ka ne mahino moʻoni kiate au e tefitoʻi moʻoni ko ʻení tuʻunga he tuí.

Ne u kamata he lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú hano ako fakaʻaho e folofolá. Ne fakamālohia ai ʻeku ʻilo folofolá, fakamoʻoní, mo ʻeku tui ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻe he akonaki fakalangí, ngaahi aʻusia fakalaumālié, pea ʻi he fakahā fakafoʻituituí. ʻOku ou ʻiloʻi pau ʻoku moʻoni e folofola ko ʻeni mei he Fakamoʻuí: “Pea ʻoku fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he Tamaí mo au; pea ʻoku foaki ʻe he Tamaí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he fānau ʻa e tangatá koeʻuhí ko au” (3 Nīfai 28:11; vakai foki ki he fakamatala fakalūkufua ʻo e vahé ki he 3 Nīfai 27 mo e 3 Nīfai 27:13–20).

Ngāue Hono 2— ʻOkú Ne Fakamoʻoni ki he Moʻoni Kotoa pē. ʻOku fakahā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hono moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē. ʻOku talaʻofa, ko e kau fekumi fakamātoato koē ʻoku nau lau e tohi ʻa Molomoná pea lotu mo fakakaukauʻi ʻi he loto moʻoni ke ʻilo hono moʻoní, te nau ʻilo ʻoku moʻoni, “pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te [nau] lava ai ke ʻilo hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:5).

Ne fakaafeʻi ʻe ʻAlamā siʻi kakai tukuhāusia ne kapusi ki tuʻa ʻe he kau Sōlamí ke nau ʻahiʻahiʻi e folofolá. Naʻá ne fakamamafaʻi mahino ange ka naú ka tō ʻa e folofola moʻoní ʻi he loto ʻoku ongongofuá ʻe “kamata ia ke pupula ʻi homou lotó; pea ʻo ka mou ka ongoʻi e ngāue ʻa e pupula ko iá, te mou kamata ke pehē ʻi homou lotó—kuo pau pē ko ha tenga lelei ʻeni [pe folofola lelei], pe ʻoku lelei ʻa e folofolá,” (ʻAlamā 32:28), ʻo lava ai ʻi ha founga ʻe tolu ke nau ʻilo e moʻoní:

  1. “ʻOku kamata ʻe ia ke langaki hake hoku laumālié,” ʻoku hāsino ʻeni he kau fekumi fakamātoato ki he moʻoní ʻi honau loʻimatá, ʻohovalé, kamokamo ʻo e ʻulú, pe ha māfihunga ʻo e sinó ʻokú ne fakahā kuo tō ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e folofola moʻoní ʻi honau lotó.

  2. “ʻOku kamata ʻe ia ke fakamaama hoku ʻatamaí,” ʻoku mahino ʻeni he ngaahi lea ʻo hangē ko ʻení, “ʻoku ongo tonu ia,” pe “Ne u tui maʻu pē au ki ai,” pe ko ha fehuʻi, “ko hoʻo peheé leva … ?”

  3. “ʻOku fakaʻau ke melie ia kiate au,” ʻoku hā ʻeni ʻi ha lea ʻa ha kau fiefanongo hangē ko ʻení, “kātaki ʻo fakamatala lahi mai,” pe ““ʻoku tuʻu koā ʻi fē homou falelotú?” pe “ʻe lava ke mo nofo ʻo lōloa ange ʻo akoʻi lahi ange kimautolu?”—ko hono ʻuhingá he ʻoku nau fieʻilo mo fie maʻu lahi ange.

Kapau ne tuku mai kiate au ʻa e talēniti, founga, poto pea mo e lelei fakaemāmani kotoa pē fakataha mo e Tohi ʻa Molomoná, pea talaki ʻi he founga māʻolunga taha ʻo e pōtoʻi leá, hono moʻoní, ke ʻiloʻi ia ʻaki hano ako, pea ʻi he poto fakaemāmaní, ʻe hangē pē ia kiate au ha ngaahi kohu ʻoku ʻalu hake ke toe puli atu pē. Ka ʻi heʻeku vakai ki ha tangata ʻoku ʻikai pōtoʻi lea, pe talēniti ke lea ki he kakaí, ko e meʻa pē ʻokú ne lava ke lea ʻakí, “ʻOku ou ʻilo, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí: ʻoku hanga ʻe he meʻa ʻoku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní mei he taha ko iá ʻo fakamaama hoku ʻatamaí, pea ʻoku ʻi muʻa leva ʻiate au ʻa e māmá, nāunaú, pea mo e moʻui taʻe-faʻa-maté. Ne nau ʻōʻōfaki au, fakafonu ʻaki kinautolu, peá u ʻilo ai ʻoku moʻoni e fakamoʻoni ʻa e tangatá.”2

Ngāue Hono 3—ʻOkú Ne Fakamāʻoniʻoniʻi. ʻOku maʻu ʻe foʻi lea sanctify mei he lea Faka-Latiná pea ʻoku konga ua: sanct, ʻoku ʻuhinga ia ko e “māʻoniʻoni” mo e facere, ʻoku ʻuhinga ia “ke ʻai ke,”—ko hono ʻuhingá ke “ʻai ke māʻoniʻoni.” ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi fakalotu e foʻi lea sanctify ʻoku ʻuhinga ia ke fakamaʻa pe fakatauʻatāinaʻi mei he angahalá, ʻa ia ko ha tefitoʻi pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Ko e moʻoni, ko e ongoongoleleí “ko e palani ia ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí, ʻoku malava tuʻunga ʻi he fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí; [pea] ʻoku fālute ai e ngaahi moʻoni mo e ngaahi fono, ngaahi fuakava, mo e ngaahi ouau taʻengata kotoa ʻoku fie maʻu ke lava ai e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo toe hū ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.”3

ʻOku hā mahino e fatongia fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻi he 3 Nīfai 27:13–20, ʻa ia ʻoku fakaʻosi ʻaki ʻa e veesi makehe ko ʻení, “Fakatomala, ʻakimoutolu ʻa e ngaahi ngataʻanga kotoa pē ʻo e māmaní, pea haʻu kiate au ʻo papitaiso ʻi hoku hingoá, koeʻuhí ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu ʻi he maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhí ke mou tuʻu taʻe-ha-mele ʻi hoku ʻaó ʻi he ʻaho fakaʻosí” (3 Nīfai 27:20). Ko e taha fai-fakamāʻoniʻoní ko e Laumālie Māʻoniʻoní, pea tuʻunga ʻiate Ia mo e Fakalelei taʻengatá te tau lava ai ke tuʻu taʻe-ha-mele, maʻa, pea mo haohaoa.

ʻI ha ngaahi fatongia kehekehe naʻá ku maʻu ai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo hoko ko ha fakamaau ki ʻIsileli, tautautefito heʻeku hoko ko e pīsopé, ne u siotonu ai ʻi he mālohi fakamaʻa mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI ha meʻa ʻe taha, ne hā mahino moʻoni ai e ngaahi ʻelemēniti ʻoku nau fakafofongaʻí.

ʻI ha pongipongi Sāpate ʻe taha ne ʻalu ange ai ha talavou, taʻu uofulu tupu siʻi kiate au, ko ʻene pīsopé. Lolotonga e uiké, ne ne tuku ai mo hono kaumeʻa fefiné ʻena ngaahi ongó mo e fetokangaʻakí ke fakalaka atu ʻi he ngaahi fakangatangata kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻEikí. Naʻá ku fanongo pē mo lotu lahi. Ne ma lau fakataha e folofolá, fakataha mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ki mui ní. Ne u tuku ki ai ha laukonga ke ne fai, fakahoko mo ha ngaahi fakataputapui ʻi hono ngaahi faingamālie he Siasí, fokotuʻu mo ha toe taimi ki he kahaʻú peá ma toki tūʻulutui ʻo lotu.

ʻI he ngaahi ʻinitaviu ki mui aí, naʻá ne lipooti ʻene laukongá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, pea ne fetongi e mamahi ʻi hono fofongá mo hono lotó ʻaki ha tui ki he ʻOtuá mo Hono ʻAló, ʻaki ha ʻamanaki lelei mo ha fakatuʻamelie, ʻaki ha tukupā moʻoni, mo ha liliu ʻi hono lotó. Ne fakaʻau ke tupulaki fakalaumālie. Hili ha vahaʻa taimi feʻunga, pea fakatatau mo e tataki ʻa e Laumālié, ne u toʻo leva ʻa e ngaahi fakataputapui ne fai ki aí pea fakangofua ia ke ne maʻu ʻa e sākalamēnití. ʻI heʻeku tangutu mei muʻa he houa sākalamēnití, ne u vakai kiate ia he aʻu atu ʻa e maá pea mo e vaí ki he ʻotu ne ʻi aí. Naʻá ku siotonu ki he maama fakamāʻoniʻoniʻí, nongá, pea mo e fakamolemoleʻí.

Ne haʻu ai ki heʻeku fakakaukaú ʻa e folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa mo ʻOliva Kautele ʻi he hili ʻena maʻu ʻa e sākalamēnití: “Vakai, kuo fakamolemoleʻi ʻa hoʻomo ngaahi angahalá kiate kimoua; ʻokú mo maʻa ʻi hoku ʻaó; ko ia, hiki hake homo ʻulú peá mo fiefia” (T&F 110:5). Ne maʻu ʻe he talavoú ni ha fakamolemole ki heʻene ngaahi angahalá ʻi he afi pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo hangē ko Siosefa Sāmita mo ʻOliva Kautelé (vakai 2 Nīfai 31:17; T&F 19:31).

ʻOku ʻikai ngata pē hono aʻusia ʻe he talavoú ni e mālohi fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka ʻe lava mo kimoutolu foki pea mo au ʻo foua ʻa e tauʻatāina tatau mei he angahalá, mei he Sāpate ki he Sāpate.

Ngāue Hono 4—ko e faiako. ʻI he meʻa kotoa ʻoku lau fekauʻaki mo e akó mo faiakó, te u aofangatuku ʻaki haʻaku pehē ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e faiako moʻoní ia. ʻI he veesi ʻe 10 he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–22, ko e ʻū veesi fika taʻe-tauhoá ko ha ngaahi fehuʻi pea ko e ngaahi fika tauhoá ko e tali ia ʻa e ʻEikí. ʻI heʻeku lau e veesi 13 mo e 14, kātaki ka mou fakatokangaʻi ai ha meʻa ʻe ua mo ʻena takitaha ngāue:

“Ko ia, ko au ko e ʻEikí ʻoku ou fai kiate kimoutolu ʻa e fehuʻí ni—naʻe fakanofo ʻa kimoutolú ki he hā?

“Ke malangaʻaki ʻeku ongoongoleleí ʻi he Laumālié, ʻio, ʻa e Fakafiemālié ʻa ia naʻe fekauʻi atu ke akoʻi ʻa e moʻoní.”

Ko e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke faiako. Ko e faiako moʻoní ia! ʻOku ʻikai ko hoku fatongiá ke fakamatalaʻi kotoa pe ʻai ke ʻosi e lēsoní, ka ʻi heʻeku hoko ko e taki lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku totonu ke u malanga, faiako, fakamatalaʻi, fakatokanga, pea mo fakaafeʻi ʻa e Laumālié (vakai, T&F 20:59).

Ko hoku fatongiá ke hoko ko ha meʻangāue ʻi hono fakatupulaki ha ʻātakai ke fakahoko ai ʻe he Laumālié ʻa e meʻa ʻokú ne fakahokó ʻi ha founga fakalangi hangē ko ia ʻoku hā he veesi 22 ʻo e vahe 50: “Ko ia, ko ia ʻoku malangá pea mo ia ʻokú ne maʻú, ʻoku femahinoʻaki ʻa kinaua, pea ʻoku fakamāmaʻi ʻa kinaua fakatouʻosi peá na fiefia fakataha.”

Ne fakaʻosi ʻe Nīfai ʻene tohí mo fakahaaʻi ʻene ngaahi ongoʻi taʻe-tāú pea pehē ki heʻene mahino totonu ki he fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní: “Pea ko ʻeni, ko au Nīfai, ʻoku ʻikai te u malava ke tohi ʻa e meʻa kotoa pē ʻa ia naʻe akonaki ʻaki ʻi hoku kakaí; pea ʻoku ʻikai foki te u mālohi ʻi he tohí, ʻo hangē ko ʻeku leá; he ʻo ka lea ha tangata ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fakahū ia ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá” (2 Nīfai 33:1).

Fakatokangaʻi e lea taki nauna kií ka e ʻikai ko e ki he. Tuʻunga ʻi heʻetau tauʻatāina ke filí, ʻokú Ne fakahū ai ia ki hotau lotó. Kapau te tau fakaafeʻi Ia, te Ne fakahū ia ki hotau lotó ʻo hangē ko hono akoʻi ʻi he tohi Fakahaá: “Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá, mo tukituki: kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻó, mo toʻo ʻa e matapaá, te u hū atu kiate ia, pea te ma keinanga fakataha mo au” (Fakahā 3:20).

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku ʻi ai mo Hano ngaahi fatongia pe ngāue mahuʻinga kehe. Ko ia ʻa e Fakafiemālié. ʻOkú ne taʻotaʻofi pe fakangatangata, ʻoku taki, ʻoku fakatokanga, ʻoku valoki. Ko u fakaafeʻi atu ke mou takitaha toki fakatotoloʻi ʻeni. Te u lea he taimí ni fekauʻaki mo e ngaahi tūkunga ke maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ngaahi Tūkunga ke Maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku mahinongofua pē ngaahi tūkunga pe ngaahi fiemaʻu kae maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te u lave pē ki ha tolu: (1) ko e holi, ʻa ia kiate aú, ʻoku kau ai ʻa e kolé, feingá, pea mo e tukitukí, (2) ko e tuʻunga tāú, pea mo e (3) tokanga—fakalaumālié mo fakaetuʻasino fakatouʻosi.

ʻOku faʻa maʻu fakataha pē ʻa e ngaahi foʻi lea holí, kolé, kumí, mo e tukitukí ʻi he folofolá, pea ʻoku nau mahuʻinga ki hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo ʻEne meʻafoaki taʻe-ma-fakamatalaʻí. Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā “ʻOku foaki [ʻe he ʻOtuá] ki he tangatá ʻo fakatatau mo ʻenau holí” (ʻAlamā 29:4).

ʻOku ou fie taki hoʻomou tokangá ki he ngaahi foʻi lea ko ʻeni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11, ko ha fakahā ʻa e ʻEikí kia Hailame Sāmita. ʻOku tuʻo valu e hā ʻa e foʻi lea holí,” mo hono kaungāmeʻá, pea mahalo ko e lahi taha ʻene ʻasí ʻi he veesi 21. ʻOkú ne fakatahaʻi ai ʻa e feingá, holí,folofolá, pea mo e Laumālié— ʻo iku ai ki he mālohi ʻo e ʻOtuá: “ʻOua ʻe feinga ke malangaʻaki ʻeku leá, kae fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá, pea ʻe toki vete ho ʻeleló; pea kapau te ke loto, ki ai, te ke maʻu leva ʻa hoku Laumālié pea mo ʻeku leá, ʻio, ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hono fakalotoʻi ʻo e kakaí ke tuí” (toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Hoko maí, tuʻunga tāú. Ke maʻu e meʻafoaki taʻe-ma-fakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, kuo pau ke tau tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Ko u tui kuo mou ʻosi ʻilo e faʻahinga kovi ʻokú ne uesia ʻa e Laumālié, pea he ʻikai ke u toe lave ki ai. Kuo tataki au ʻe he kupuʻi lea mei hoku tāpuaki fakapēteliaké: “Sei, maluʻi ho sinó ke hao mei he ngaahi fakatauele mo e kovi ʻoku nau tuʻulaki maí. Moʻui maʻa mo lelei he ʻoku ʻafio e Laumālie ʻo e Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi tāpanekale ʻoku maʻá. ʻOku ʻikai ʻafio [Ia] ʻi ha ngaahi tāpanekale ʻoku ʻuli.” ʻOku ou fakatokangaʻi ʻoku poupouʻi ʻeni ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Kuo ʻikai toe maluʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí; ʻio, kuo mahuʻi ia meiate kinautolu koeʻuhí, ʻoku ʻikai ke ʻafio ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi temipale ʻoku taʻe-māʻoniʻoní” (Hilamani 4:24).

Tokanga—fakaetuʻasino mo fakalaumālie. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani mātuʻaki femoʻuekina ʻoku feʻauʻauhi ai ha ngaahi meʻa lahi ke maʻu hotau taimí mo ʻetau tokangá. Ko e palani ia ke tau poupouʻi ke ʻoua ʻe tōmui ki he ngaahi houalotú, tautautefito ki he houalotu sākalamēnití, ke tau fanongo ki he ngaahi fasi teuteú, teuteu ke maʻu e Laumālié, mo maʻu fakahā. ʻOku tau ʻaukai, lotu, fifili, ō ki he temipalé, pea ʻoku tau feinga ke hoko ko ha kau fakafanongo mo ha kakai tokanga moʻoni.

Ne fakafōtunga mai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita e tuʻunga tokanga fakaetuʻasinó mo fakalaumālié he taimi naʻá ne maʻu ai e fakahā ʻoku tau ui ko e mata meʻa-hā-mai ki he huhuʻi ʻo e pekiá ʻoku maʻu he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:

“ʻI he ʻaho tolu ʻo ʻOkatopa ʻo e taʻu tahahiva tahavalú, ne u tangutu pē ʻi hoku lokí ʻo fifili ki he ngaahi folofolá;

“Pea mo fakakaukau ki he feilaulau huhuʻi ne fai ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (T&F 138:1–2).

ʻOku ou sioloto atu ki ha tangatu ʻa Palesiteni Sāmita ʻi ha sea, mahalo pē ko ha sea papa, ʻi ha tēpile fakataha mo e folofolá ʻi muʻa ʻiate ia, fakataha mo ha peni mo ha pepa. Naʻe ʻikai tokoto ʻi ha sea molū pe tangutu pīkoua ʻi ha sea.

Ne fakafōtunga mai ʻe Palesiteni Tēvita ʻO. Makei hono mahuʻinga ʻo e tokanga fakalaumālie mo fakaetuʻasinó ʻaki ha talanoa ki he foha ʻo e Pīsope ko [John Wells], ko ha mēmipa ki muʻa ʻo e Kau Pīsopeliki Pulé, ʻa ia ne mālōlō siʻono fohá ʻi ha fakatuʻutāmaki he halanga lēlué. Hili ha ngaahi uike siʻi mei he meʻa-fakaʻeikí, ne ʻi ʻapi e fineʻeikí, ʻo tēngihia siʻene maté, ka naʻe tokanga fakalaumālie mo fakaetuʻasino. Ne hā mai e tamasiʻí ki ai ʻo ne talaange ʻi he taimi ne fakatokangaʻi ai kuo ʻosi ʻi he maama tataliʻangá, naʻe tomuʻa feinga ke fetuʻutaki mo ʻene tamaí ka ne ʻikai lava, peá ne talange ko ʻene tamaí ʻoku fuʻu femoʻuekina ia ʻi hono ʻōfisí.4

ʻI ha ngaahi fakataha ako lahi mo hotau Kau Taki Māʻolungá, kuo ʻosi fakamanatu mai ai ʻe he kau Palesiteni ʻo e Siasí mo e kau ʻaposetoló ke ʻoua te tau fuʻu femoʻuekina fau ʻi hono fai e ngāue ʻa e ʻEikí ʻo ʻikai lava ai e ngaahi ongo fakalaumālié ke aʻu mai kiate kitautolu.

Founga ke Fakatokangaʻi ai e Fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku faingataʻa kiate au ke akoʻi e founga hono fakatokangaʻi ʻo e fakahinohino, tataki, mo e ngaahi ueʻi fakalaumālié. He ko ia ne u toki fakamatalaʻí ʻoku fakatāutaha pea ʻoku faʻa fakafeʻunga pē ia ki he fakafoʻituituí pea mo e ngaahi tūkunga ne u toki fakamatalaʻí. Ka, ʻoku ʻi ai ha ngaahi sīpinga siʻi, kuó u ʻosi aʻusia, pea kuó u ʻosi ako mei ha niʻihi.

Ko e tahá ko e nonga pe fiemālie ki ho ʻatamaí. Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tokotaha fāifeinga ko ʻOliva Kautelé ha meʻa mahuʻinga ʻi Heʻene fakamanatu ange, “ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālie ki ho ʻatamaí, ʻi he meʻá?” (T&F 6:23). Te u pehē ko e maʻu ko ia ha “[nonga] ki he ʻatamaí” ko e taha ia ʻo e ngaahi founga angamaheni ke fakatokangaʻi ai e fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e lea ʻuhinga tatau ʻo e nongá ko e lōngonoa, fiemālie, melino, mo e tuʻumaʻu, ka ko hono fehangahangaí puputuʻu, taʻe-manonga, fakahohaʻa, langaki, mo e moveuveu. ʻOku tau faʻa fakaʻaongaʻi e lau “ʻOku ʻikai ke u ongoʻi lelei e meʻá ni,” pe “ʻOku ʻikai ke u ongoʻi fiemālie.” ʻOku maʻu e faʻahinga ongo peheé ʻi he tefitoʻi moʻoni hono hokó: ko e ʻatamaí mo e lotó.

“ʻIo, vakai te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó.

“Ko ʻeni, vakai, ko ʻeni ʻa e laumālie ʻo e fakahaá” (T&F 8:2–3).

Kuó u ʻilo mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea pehē foki ki he ngaahi meʻa kuó u fouá, ko e fakahā ki he ʻatamaí ʻoku meimei ko ha ngaahi lea, fakakaukau, pea mo ha ngaahi kupuʻi lea pau, ka ko e fakahā ki he lotó ko ha ngaahi ongo anga maheni ʻoku ʻalu fakataha mo ha nonga. ʻOku fakamahino mei he meʻa ʻi he moʻui ʻa ʻInosí: Veesi 3 mo e 9 ʻo hono talanoá ʻa e ongo anga mahení ʻaki e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení: “fiefia … naʻe tō mamafa ia ki hoku lotó” pea “naʻe kamata ke u ongoʻi.” ʻI he veesi 5 mo e 10 ʻoku tau maʻu ai ha ngaahi kupuʻi lea kakato, ʻoku fakahoko ʻaki ʻa e “naʻe ongo mai ha leʻo [ ki hoku ʻatamaí], ʻo pehē,” mo e “naʻe toe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ki hoku ʻatamaí ʻo folofola,” pea toki hoko atu e sētesí.”

ʻOku fakamahino hono maʻu e ongó ki he lotó pea mo e ʻatamaí ʻi he ngaahi folofola ko ʻeni kia Hailame Sāmitá:

“Te u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, ʻa ia ʻe fakamāmaʻi ho ʻatamaí, ʻa ia ʻe fakafonu ho laumālié ʻaki ʻa e fiefia;

“Pea te ke toki ʻiloʻi ʻi he meʻá ni, ko e meʻa kotoa pē te ke kole kiate au” (T&F 11:13–14).

Ko e tahá ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí. Ko ha potufolofola ʻoku faʻa takua fekauʻaki mo hono fakatokangaʻi ʻo e fakahaá mo e ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7–9:

“Oku totonu ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea ʻoku totonu leva ke ke kole kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia.

“Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke totonu ia ʻe ʻikai te ke ongoʻi pehē, ka te ke maʻu ha fakakaukau fiemohea” (T&F 9:8–9).

Naʻe akoʻi lelei ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi “[ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha] ha holi lahi ke tataki ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ka . ʻoku taʻe-fakapotopoto ke fakalahi e holi ko iá ʻo feinga ke tataki ʻi he meʻa kotoa pē. Ko e holi ke tataki ʻe he ʻEikí ko ha mālohinga, ka ʻoku fie maʻu ke mahino ʻoku tuku mai heʻetau Tamai Hēvaní ha ngaahi fili lahi ke tau fakahoko fakatāutaha. …

“ʻOku totonu ke tau fakakaukauʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻi hotau ʻatamaí, ʻo fakaʻaongaʻi e ivi fakakaukau lelei kuo tuku mai ʻe hotau Tupuʻangá kiate kitautolú. Pea ʻoku tonu leva ke tau toki lotua ha fakahinohino mo ngāueʻi ʻo ka tau maʻu ia. Kapau he ʻikai ke tau maʻu ha fakahinohino, ʻoku totonu ke tau ngāue fakatatau mo ʻetau fakakaukau lelei tahá. Ko kinautolu ʻoku nau vilitaki he feinga ki ha fakahinohino ʻi he fakahā fekauʻaki mo ha meʻa kuo pehē ʻe he ʻEikí he ʻikai ke ne tataki ai kitautolú, ʻoku malava pē ke nau maʻu ha tali mei he anga pē ʻo ʻenau fakakaukaú, pea aʻu ai pē ʻo nau maʻu ha tali mei ha fakahā loi.”5

Pea naʻe akoʻi lelei ʻe Palesiteni Peeka: “He ʻikai ke mou lava ʻo fakamālohiʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié Ko e faʻahinga lea hangē ko e kouná, fakamālohiʻí, taʻofí, teké, vilí, ʻoku ʻikai ke nau fakafōtunga ʻetau feohi mo e Laumālié. ʻOku tatau pē ʻa e ʻikai ke ke lava ʻo fakamālohiʻi ʻa e Laumālié ke ne talí mo haʻo feinga ke fakamālohiʻi ha foʻi piini ke huli, pe ha foʻi moa ke fofoa taimi hala. Te ke lava ʻo tanumaki ha ʻātakai ke lava ʻo tupu, tanumaki, pea mo maluʻi; ka he ʻikai ke ke lava ʻo fakamālohiʻi pe fakakounaʻi: kuo pau ke ke tali ke toki tupu”.”6

“[ʻE] māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe,” ko e konga lea mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 9. Fekauʻaki mo e “māfana [ko ʻeni] ʻo e lotó,” ne ui au he ʻosi ʻeku palesiteni fakamisioná mo ha kau palesiteni fakamisiona mālōlō kehe ki ha kōmiti ke kumi ha founga ke fakaleleiʻi ai hono malangaʻi e ongoongoleleí. Naʻe fai ha fokotuʻu ke tokoni ki he kau faifekaú mo nau fakatokangaʻi e ongoʻi māfana he lotó hangē ko ia ʻoku akoʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7–9. Ne fakamatala ai ʻe he sea ʻo e kōmití, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú peá ne ʻosi palesiteni fakamisiona, ha meʻa naʻá ne aʻusia mo ha mēmipa ʻo e Toko Hongofulu-mā-uá ne ʻaʻahi ange ki hono misioná. Lolotonga e ʻaʻahí ne akoʻi ʻe he palesiteni fakamisiona leleí ni ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi vēsí ni ʻe tolu.

Hili e fakatahá, pea lolotonga ʻena fononga meʻalele ki he fakataha hokó, ne fakahoko ange ʻe he mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, kuó ne ʻilo ha kāingalotu ʻi he ngaahi taʻu ʻo ʻene ngāué, kuo nau ongoʻi liʻekina ʻi heʻenau feinga ke maʻu ha fakahā ʻi he founga ʻo e māfana ʻo e lotó, neongo ʻenau ʻaukai mo lotu lahí. Ne teʻeki mahino kiate kinautolu ʻoku ʻikai ha fekauʻaki ia ʻa e māfana ʻo e lotó mo e vela māfana ʻi ha faʻahinga meʻa, ka ko ha mafatukituki ia ʻo e ongó—ʻa ia ko e nonga ʻeni ʻo e lotó mo e ngaahi ongo ki he lotó ne lave ki ai ʻanenaí.

ʻOku lava e tokolahi ʻo kaungā ongoʻi mo e kau ului ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia “papitaiso ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka naʻe ʻikai te nau ʻilo iá” (3 Nīfai 9:20).

ʻOku tau maʻu ʻi ha fakahā ne fai kia Hailame Sāmita, ha founga ʻe fā ke fakatokangaʻi hotau tataki ʻe he Laumālié: “Falala ki he Laumālie ko ia ʻoku tākiekina [ha taha] ke faileleí —ʻio, [2] ke faitotonú, [3] ke ʻaʻeva ʻi he loto fakatōkilaló, [4] ke fakamaau māʻoniʻoní; pea ko hoku Laumālié ʻeni” (T&F 11:12).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: ““ʻOku tau ʻilo fēfē ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālié? ʻOku tau ʻilo fēfē pe ʻoku mei he ʻOtuá ia? ʻI hono ngaahi fuá. Kapau ʻoku fakaiku ia ki he tupulakí mo e fakalakalaká, kapau ʻoku fakaiku ia ki he tuí pea mo e fakamoʻoní, kapau ʻoku fakaiku ia ki ha founga lelei ange ʻo hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻá, kapau ʻoku fakaiku ia ki he anga fakaʻotuá, pea ta ʻoku mei he ʻOtuá ia. Kapau ʻokú ne holoki kitautolu ki lalo, kapau ʻokú ne ʻomi ʻa e fakapoʻulí, kapau ʻokú ne fakapuputuʻuʻi mo fakahohaʻasi kitautolu, kapau ʻoku fakaiku ki he taʻe-tuí, pea ta ʻoku ʻo e tēvoló ia.”7

Ko e meʻa ʻe taha: ʻE lava ke moʻua e ʻatamaí ki ha meʻa pe lōmekina maʻu pē koe. Oku hoko e foʻi moʻoni ko ʻeni mei he tohi ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e pekiá ko ha founga ia ʻe taha ʻo e lea ʻa e Laumālié: ““ʻOku hangē ʻoku moʻua ʻeku fakakaukaú ki he tefito ko iá, pea ʻoku ueʻi mālohi taha ʻe ia ʻa hoku lotó” (T&F 128:1). Ko e ngaahi ongo ko ia ʻoku tuʻuloa kae ʻoua kuo tau toki ngāueʻí ʻoku moʻoni ia mo toputapu.

Lolotonga ʻeku tokangaʻi e Misiona Kali Kolomupiá, ne u lolotonga ako ai e folofolá ʻi ha pō ʻe taha, hili e 10:00 p.m. Ne ake mai ha fakakaukau ki hoku ʻatamaí ke u telefoni ki ha ʻeletā ʻe taha. Ne toki ʻosi pē ʻeku ʻinitaviu ia mo u ʻilo ne ʻi ai hano fanga kiʻi faingataʻaʻia, ka ne u tukunoaʻi pē ʻa e fakakaukau ko iá. Ka ne toe hoko mai e ongo ko ʻení, peá u toe fakaʻaongaʻi pē e ʻuhinga tatau, ke toe tukunoaʻi ia. Ne toe hoko mai ko hono tuʻo tolú pea fāifai peá u toki fakatokangaʻi ʻa e ueʻi ko ʻení, peá u telefoni leva ki ai. Ne ʻosi mohe hono hoá ka naʻá ne tali mai ʻa e telefoní. Ne u kole leva ke u lea ki he ʻeletā ʻa ia naʻe ueʻi ke u tā ki aí. Naʻá ne talamai ʻoku ʻikai ke ʻi hono mohengá ia.

Ne u talaange leva, “Tuku hifo e telefoní ka ke kumi ia.”

Ne maʻu atu ia ki he fakafaletoló ʻoku talanoa mo ha finemui ne toki hiki mai he ʻaho pē ko iá. Ne hiki leva ʻa e ongo faifekaú ki ha ʻapi nofoʻanga kehe he ʻaho pē hono hokó.

Ko e fakaʻosí, te u toʻo mai ha aʻusia kāfakafa mo ha faleʻi fakapotopoto meia Palesiteni Uilifooti Utalafi. ʻI heʻene ngaahi fefonongaʻakí, naʻá ne fakamatala ai ʻo pehē naʻe hā mai kiate ia ʻa Siosefa Sāmita, Pilikihami ʻIongi, pea mo ha kau taki mei he ngaahi fuofua taʻu ʻo e Siasí. ʻI ha meʻa ʻe taha ne hā mai ʻa Pilikihami ʻIongi (ʻa ia ne pekia ʻi ha taʻu ʻe tolu kimuʻa) kiate ia peá ne pehē: “ʻI heʻemau aʻu ki he feituʻu ne mau fononga ki aí, … ne u kole ange kia Palesiteni ʻIongi pe ʻe lava ʻo malanga kiate kimautolu. Naʻá ne talamai, ‘ʻIkai, kuo ʻosi ʻeku fakamoʻoni ʻi he moʻui ní. He ʻikai ke u toe lea ki he kakaí.’ Ka naʻá ne pehē mai, ‘Kuó u haʻú ke feʻiloaki mo ko; Kuó u haʻú ke tokangaʻi koe, mo vakaiʻi pe ko e hā ʻoku fai ʻe he kakaí.’ Naʻá ne toki pehē mai leva, ‘Kuó u haʻú ke tokangaʻi koe, mo vakaiʻi pe ko e hā ʻoku fai ʻe he kakaí— pea ʻoku ou loto ke ke muimui koe ki he faleʻi ko ʻení— kuo pau ke nau ngāue mo moʻui taau ke nau lava ʻo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, he ka ʻikai ʻeni, he ʻikai ke mou lava ʻo langa ʻa e puleʻangá; ka ʻikai e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku mou tuʻu laveangofua ke fononga ʻi he fakapoʻulí, pea mo tuʻu uesia ke taʻe-ma-fakahoko homou uiuiʻi ko e kau ʻaposetolo mo e kau kaumātuʻa ʻi hono siasí mo Hono puleʻangá.’”8

ʻOku ou lotu ʻi he loto fakatōkilalo ke mou holi fakamātoato moʻoni ange ke moʻui taau mo e meʻafoaki taʻe-ma-fakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ke mou tupulaki ʻi he malava ke fakatokangaʻi ʻEne ngaahi ueʻí; ke mou lava ʻo “fakalongo pē pea ʻiloʻi” (T&F 101:16) ʻa e Tamaí mo e ʻAló tuʻunga ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní; pea mou fakahaaʻi ʻa hoʻomou houngaʻi kiate Ia mo ʻEne fakahinohinó, he ʻoku fakaafeʻi ʻe he fakahoungaʻí ʻa e Laumālié ʻo lahi ange.

ʻOku ou ʻilo tuʻunga ʻi he meʻafoaki taʻe-ma-fakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko Siosefa Sāmita ʻa e palōfita ʻo hono toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí pea ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻuloto ia ʻo ʻetau tui fakalotú. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e Tamaí mo e ʻAló. ʻOkú na moʻui. ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē. ʻOkú ne fakamāʻoniʻoniʻi, pea ʻoku faiako. ʻOku taki kitautolu he ʻahó ni ʻe ha kau palofita, kau tangata kikite, kau tangata maʻu fakahā ʻoku moʻui, ko e kau ʻaposetolo moʻoni ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tataki ʻa e kau tangata ʻe toko 15 ko ʻení ʻe he meʻafoaki taʻe-ma-fakamatalaʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Manuscript History of Brigham Young, 1846–1847, comp. Elden J. Watson (1971), 529–30.

  2. Brigham Young, Deseret News, Feb. 9, 1854, 4.

  3. Guide to the Scriptures, “Gospel,” scriptures.lds.org.

  4. Vakai, David O. McKay, Gospel Ideals (1953), 525–26.

  5. Dallin H. Oaks, “Our Strengths Can Become Our Downfall,” Ensign, Oct. 1994, 13–14.

  6. Boyd K. Packer, “The Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 53.

  7. Gordon B. Hinckley, “Inspirational Thoughts,” Ensign, July 1998, 5.

  8. Palesiteni Wilford Woodruff, ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi (2004), 134.