Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní


 

ʻE ngaahi Tokoua mo e Tuofāfine, ko ha tāpuaki fungani ia ke u kau fakataha mo kimoutolu he efiafí ni.

Toe pē ʻa e uike ʻe tolu mei he ʻahó ni pea hoko ʻa e Kilisimasí. ʻI he pongipongi ko iá, ʻe lau miliona e fānau iiki te nau ʻā pongipongia ʻaupito ʻi he pongipongí, pea ʻi ha fatongia femaliuʻaki fakaofo, te nau fakaʻaaki ʻenau ngaahi mātuʻá neongo ʻa e ʻikai ke nau loto ke nau ʻaá. .Pea ʻi he loto fonu ʻi he ʻamanaki lelei pea mo e loto māfana moʻoni, te nau tangutu takatakai ʻi he ngaahi meʻaʻofa ne nau siofia ʻi ha ngaahi ʻaho lahi.

Naʻe saiʻia ʻa ʻeku tangataʻeikí ʻi he Kilisimasí; naʻá ne maʻu ha fiefia lahi ʻi heʻene foaki atu ʻa e ngaahi meʻaʻofá, pea naʻe fuʻu lelei ʻaupito ʻa e tangataʻeikí mo e fineʻeikí ʻi hono fai iá. Naʻe kau lelei ʻaupito ʻa hona talēnití kiate au mo hoku ngaahi fāmilí pea pehē ki he niʻihi kehe tokolahi. Naʻe ʻikai puli ʻa e niʻihi ʻo ʻena ngaahi meʻafoaki lelei tahá—ko ha ngaahi aʻusia ia naʻá ne faʻu ha fehokotakinga ʻo e ʻofa mo e ngaahi manatu mahuʻinga. ʻI he ʻahó ni, ʻoku kei ʻomi ʻe he ngaahi manatu ko iá kiate au ʻa e fiefia.

ʻOku hā taau ke hoko ʻa e foaki mo e maʻu ʻo e ngaahi meʻaʻofá ko ha uho ia ʻo e Kilisimasí. Hili mo ʻosí, ʻoku tau fakafiefiaʻi ʻa e taʻeai ha tatau ʻo e meʻafoaki ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko e moʻoni, heʻikai lava ʻo fakatatau ʻa ʻetau ngaahi meʻaʻofá ki he meʻafoaki ko ʻení, ka ʻoku ou tui ʻe hanga ʻe he fiefia ʻo e foaki mo hono maʻu ʻo e ngaahi meʻafoakí ʻo tataki hotau lotó ki he “ngaahi meʻafoaki ʻa e ʻOtuá.”1

ʻOku fakaafeʻi kitautolu takitaha ʻe he meʻafoaki māʻongoʻonga ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ke tau fekumi ki he “melino ʻi māmani, pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí.”2 Neongo ʻe ngali maʻungataʻa ʻa e melinó ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ai ʻa e taú mo e māvahevahé. Ka ʻoku foaki mai ʻe he Tamaí pea mo hono ʻAló ʻa e melino ko iá kiate kitautolu takitaha, kapau te tau maʻu ia.

Fakakaukau ki hono faikehe ʻo kapau te tau tangutu takatakai ʻi he ʻakau Kilisimasí ʻi he pongipongi Kilisimasí, ʻo fakaʻofoʻofaʻia ʻi he ngaahi meʻaʻofa kuo kofu fakaʻofoʻofá, pea talanoaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau pehē ku ʻi lotó, pea tau hoko atu ki heʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó taʻefakaava ʻa e ngaahi meʻaʻofá!

Meʻapango, ko e ngaahi meʻa eni ʻoku tau fakahoko he taimi ʻe niʻihi, ki he ngaahi meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá maʻa kitautolú. Fakakaukau ki he ngaahi folofola ko eni ʻa e Fakamoʻuí: “He ko e hā hano ʻaonga ki ha tangata ʻo kapau ʻoku foaki kiate ia ha meʻaʻofa, pea ʻoku ʻikai te ne tali ʻa e meʻaʻofá? Vakai, ʻoku ʻikai te ne fiefia ʻi he meʻa ʻoku foaki kiate iá, pea ʻoku ʻikai foki te ne fiefia ʻi he tokotaha ʻoku foaki ʻa e meʻaʻofá.”3

ʻOku ou fie fakaafeʻi kimoutolu hono kotoa he efiafi ni ke mou fakakaukauloto ki ha founga te tau tali moʻoni ai ʻa e ngaahi meʻaʻofa kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá moʻo kitautolú. ʻOku ou fie fakatefito ʻa ʻetau tokangá ki he meʻafoaki taʻefakangatangata ko ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻeku fai iá, ʻoku ou lotua ke tokonia kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻafoakí ni, akoʻi kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa ke tau fai ke tau maʻu ia, pea mo ʻomi kiate kitautolu ha angaʻofa ke tau ngāue fakatatau mo ia ʻoku tau ongoʻí.

Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa hono tolu ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Ko ha fakafiemālie ia,4 ko ha tataki5 ko ha faiako6 ko ha taha fakamāʻoniʻoni7 ʻa ia ko ha fai liliu ʻi he ngaahi loto ʻo e tangatá.8 Te tau lava ʻo fakatou maʻu ʻiate Ia ʻa e ngaahi mālohí pea mo e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.

Manatuʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi tōʻonga moʻui ko iá: “ʻofa haohaoá, fiefia, melino, kātaki fuoloa, angavaivai, angalelei, tui, angamālū, [mo e] taʻekona.”9 ʻOku hangē kiate au ko e fakamatala lelei eni ki he meʻa ʻoku faʻa ui “ko e laumālie ʻo e Kilisimasí.” Ko e talaʻofa fakalangi ko ia ʻo e “ongoongolelei ʻo e fiefia lahi” mo e “melino, ko e ʻofa ki he kakaí”10 mei he fuofua pō ʻo e Kilisimasí kuo fakakakato ʻi heʻetau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku tau faʻa pehē ke tau feinga ke tauhi ʻa e laumālie ʻo e Kilisimasí lolotonga ʻa e taʻú. ʻOku fakanatula ʻetau fiemaʻu ko ia ke maʻunimā ʻe he ngaahi tōʻonga fakaʻotua ko ʻení ʻa hotau ngaahi laumālié ʻo taʻengata. Pea ʻoku fie maʻu ʻe heʻetau Tamai haohaoá, ke maʻu ʻe kitautolu ko ʻEne fānaú, ʻa e ngaahi meʻafoaki ko ʻení. Ko e talaʻofa māʻongoʻonga ʻeni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí—ke liliu ai hotau lotó, ke “ʻikai ai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi, kā ke failelei maʻu ai pē,”11 ke fonu ʻi he “ʻamanaki lelei mo e ʻofa haohaoa ʻa e ʻOtuá.”12 Pea ʻoku ʻi hono maʻu moʻoni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava ʻo fakaava mai ai ʻa e ngaahi meʻafoaki mahuʻingá ni kiate kitautolu.

ʻOku foaki mai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ngaahi kupuʻi lea: “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”13 13Kou loto ke u ʻoatu ha ngaahi kī ʻe tolu ʻa ia ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau maʻu moʻoni ʻa e meʻafoaki mahuʻingá ni. Ke fai eni, ʻoku ou manatu ki ha konga mei he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakamoleki ʻe he Kalaisi kuo toetuʻú ha ʻaho mana ke ngāue fakafaifekau ki he kakaí, mo palōmesi ke toe foki ʻi he ʻaho hokó. Naʻe mafola ʻa e talá, pea naʻe fakatahataha mai ʻa e kakaí mei he feituʻu kehekehe ʻi he loto ʻamanaki lelei moʻoni, naʻe ngāue ha niʻihi ʻi he poó kakato kae lava ke nau ʻi he feituʻu naʻe teu ke hā mai ai ʻa Sīsuú, ʻi he ʻahó.

1. Fakahoko ha Holi faka-Laumālie

ʻI heʻenau tatali ko ia ki he Fakamoʻuí ke foki angé, naʻe akoʻi ʻe he kau ākongá ʻa e ngaahi meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū he ʻaho ki muʻá..14 Naʻe toki pehē ʻi he lēkootí naʻa nau tuʻulutui mo lotu “ʻa e ngaahi meʻa naʻa nau holi lahi taha ki aí; pea [naʻa] nau holi ke foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu.”15 Fakakaukau ʻi ha kiʻi mōmeniti ki hono ʻuhingá—naʻa nau fakatuʻamelie ʻi he loto vēkeveke ki he foki naʻe palōmesi ange ʻe he Fakamoʻuí, ka naʻe ʻikai ke nau lotua ʻene fokí Hili hono akoʻi kinautolu ʻe he faiako haohaoá pea mo ʻene kau ākonga filí, naʻa nau holi lahi taha pē ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.` Ko e holi vivili lahi faka-laumālie ko ʻení ko ha kī mahuʻinga ia ki hono maʻu ʻo e meʻafoaki ni.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henry B. Eyring: “Ko e tokolahi ʻo kitautolu … ʻoku lahi feʻunga ʻetau tuí ke tau fie maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha taimi ʻe fie maʻu ai. Mahalo pē ʻoku vaivai mo ʻikai hoko maʻu pē , ka ʻoku ʻi ai, pea faʻa hoko mai ia he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí. [Ka] kuo pau ke mālohi mo tuʻu maʻu pē kae lava ke tataki lelei hake kitautolu ki he haoʻanga ʻi he taimi ʻamui ange”16 ʻE kāinga, ʻoku fie maʻu ke tau maʻu ʻa e holi ʻaki hotau lotó kae lava ke tau maʻu ʻa e meʻafoakí.

2. Kau Māʻoniʻoni atu ki he ngaahi Ouaú

Fakafoki ʻetau manatú ki he konga ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻoku tau maʻu ai ha toe kī ʻe taha. Hili ʻenau lotu ʻo kole ki he meʻafoaki naʻa nau holi lahi taha ki aí, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe ō hifo ʻa e kau ākongá ki he vai ʻo nau papitaiso. “Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻi he hili honau papitaiso kotoa pē … naʻe tō ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu, pea naʻe fakafonu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e afi.”17 ʻOku hoko ʻa e ouau ʻo e papitaisó ko e fakamoʻoni fakatuʻasino ia ʻo ʻetau tukupā ke manatu mo talangofua, ko ʻetau loto ʻaki ia ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, mo ʻetau holi ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.18

ʻOku ʻi ai ʻa e faingamālie ke tau fakafoʻou ai ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻaki ʻetau maʻu e sakalamēnití, “koeʻuhí ke ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié.”19 ʻOku tokoni ʻa e ouau ʻo e papitaisó pea mo e sakalamēnití ki hono ʻomi ʻo e “mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá” ki heʻetau moʻuí.20 ʻOkú nau fakaʻilongaʻi mai ʻi ha founga, ʻa e taumuʻa pea mo e angafai ki he hoko ʻo faka-ʻotuá. Ko e taumuʻa ʻoku tau holi ki aí ke hoko ko e fānau ʻa Kalaisi, “ko hono”21 ngaahi foha, mo hono ngaahi ʻōfefine,” ʻOku tau tūʻuta ki he ngaahi taumuʻa ko iá ʻi he uike kotoa pē ʻi heʻetau vilitaki atu ke manatu mo talangofua. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou meʻa mai ki he sakalamēniti ʻa e ʻEikí ʻi he tui ki heʻene talaʻofá, ʻa ia ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻe fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e Laumālié “kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá.”22

ʻOku hoko ʻa e Kilisimasí he taʻu ni ʻi he ʻaho Sāpate. Ko ha tāpuaki ia ke tau fakafiefiaʻi ʻa e ʻaloʻi ʻo Kalaisí pea mo ʻEne Fakalelei haohaoá ʻaki ʻetau maʻu ʻa e sakalamēnití he ʻaho ko iá.

3. Fakatupulaki ʻa e Tuí

Ko kī fakaʻosi mo mahuʻinga taha te u lave ki aí ko e tui kia Sīsū Kalaisí. Hili e ʻalu hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kau ākongá ʻi he mālohi lahi, naʻe hā ʻa Kalaisi mo lotu, fakamāloʻia ʻa ʻEne Tamaí ʻi hono foaki ange ʻo e meʻaʻofa māʻongoʻonga ni kiate kinautolú. Naʻa ne folofola leva ʻa e ngaahi lea mahuʻinga ni: “Kuó ke foaki kiate kinautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhi ko ʻenau tui kiate aú.”23 Ko e founga te mou lava ai ʻo puke ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí ko e Tui ki he Fakamoʻuí pea mo ʻEne Fakalelei haohaoá..24

ʻOku ʻomi ʻe he tui ʻoku fakatupulakí ha ngaahi tāpuaki lahi ange ʻo e Laumālié ki heʻetau moʻuí. ʻOku anga fēfē leva hono fakatupulaki ʻo ʻetau tui kia Kalaisí? ʻOku tau keinanga mo talangofua ki Heʻene ngaahi folofolá. Naʻe akoʻi ʻe D. Todd Christofferson,. “Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e folofolá kotoa ko hono fakafonu hotau ngaahi lotó ʻaki ʻa e tui ki he ʻOtua ko e Tamai pea mo Hono ʻAlo, ko Sīsū Kalaisi.”25 ʻOku faʻa toutou akoʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Fakatātā, naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa hono kakaí ʻi he ngaahi lea naʻa ne maʻu mei ha ʻāngelo, ʻa ia naʻa ne tokonia kinautolu ke nau maʻu ha “tui ʻoku lahi fau” kia Sīsū Kalaisi, pea koeʻuhi ko e tui ko iá, naʻe ueʻi ʻe he Laumālié ha liliu lahi ʻi honau ngaahi lotó.26

Kapau te tau holi ke hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau tākaua fakaʻaho, te tau keinanga mo talangofua ki he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he ngaahi folofolá, kau palōfita moʻuí, pea mo e fanafana ʻo e Laumālié. ʻE fakatupulaki ʻe he vilitaki ko ʻeni ki he māmá mo e moʻoní ʻa ʻetau tui kia Kalaisí, ʻa ʻetau holi ke hoko ʻo hangē ko Iá, pea mo ʻetau malava ko ia ke maʻu ʻa e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá ke hoko ko hotau tākaua maʻu pē.

ʻE kāinga, ʻoku foaki tauʻatāina mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ngaahi meʻafoaki mahuʻinga tahá kiate kitautolu, ʻi he Kilisimasí pea mo e toenga ʻo e taʻú. ʻOku ou lotua ke ʻoua te tau liʻaki taʻefakaava kinautolu ka tau maʻu kinautolu ʻaki ʻetau ueʻi ʻa e ngaahi kii ni. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau fai iá, ʻe fakafonu kitautolu, ʻi he tuʻunga ki he tuʻunga, ʻaki ʻa e ʻofa, fiefia, melino, maʻa pea mo e mālohi. Te tau hoko ʻo “kau ai ʻi he anga ʻa e ʻOtuá.”27 Te tau fiefia ʻi he ngaahi meʻaʻofá pea ʻi he tokotaha naʻa ne foaki ʻa e meʻaʻofá. Pea ʻi Heʻene toe foki maí, te tau mateuteu ke tau “tali [hotau] Tu’í.”28 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”

Fakaʻasi ʻa e Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

    Ngaahi Fakamatalá

  1.  

    1. Molonai 10:48.

  2.  

    2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:23..

  3.  

    3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:33..

  4.  

    4. Vakai, Sione 14:16.

  5.  

    5. Vakai, 2 Nīfai 32:5.

  6.  

    6. Vakai, Sione 14:26.

  7.  

    7. Vakai ʻAlamā 13:12.

  8.  

    8. Vakai, Mōsaia 5:2.

  9.  

    9. Kalētia 5:22–23.

  10.  

    10. Luke 2:10, 14.

  11.  

    11. Mosaia 5:2.

  12.  

    12. Molonai 8:26.

  13.  

    13. Kuo akoʻi kitautolu ʻe ʻEleta David A. Bednar ʻa e ngaahi lea ko ʻení “ʻoku ʻikai ko ha lea ke ngāueʻaki noaʻia pē; ka, ʻoku naʻu ha ngaahi ivi lakanga fakataulaʻeiki—ha mālohi fungani ke ngāueʻi ” (“Maʻu e meʻa foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni,” Ensign pe Liahona, Nov. 2010, 95).

  14.  

    14. Vakai, 3 2 Nīfai 19:8.

  15.  

    15. 3 Nīfai 19:9.

  16.  

    16. Henry B. Eyring, “Raise the Bar,” BYU–Idaho devotional, Jan. 25, 2005, byui.edu/devotionalsandspeeches.

  17.  

    17. Vakai, 3 Nīfai 19:10–13. ʻO tatau pē mo e lea ʻa ʻAlamā ki he kakai tuí ʻi he Ngaahi Vai ʻo Molomoná ke nau paitaiso koeʻuhi ke “huaʻi hifo ʻe he [ʻEikí] ʻa hono laumālié ʻo toe lahi ange kiate kimoutolu”Mōsaia 18:10).

  18.  

    18. Vakai, 2 Nīfai 31:7, 13–14; ʻAlamā 7:15; Mōsaia 18:10.

  19.  

    19. Molonai 4:3.

  20.  

    20. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20..

  21.  

    21. Mosaia 5:7; vakai foki Mōsese 6:64–68.

  22.  

    22. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:24.; vakai foki 3 Nīfai 20:9.

  23.  

    23. 3 Nīfai 19:22.

  24.  

    24. Vakai, Molonai 7:20–22.

  25.  

    25. D. Todd Christofferson, “The Blessing of Scripture,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 34.

  26.  

    26. Vakai, Mosaia 4:2–3.; 5:2–4; vakai foki 2 2 Nīfai 28:30; Sekope 4:6; ‘Alamā 5:7–13; 12:9–10; 23:6; 26:13–15; 36:26; 62:45; Hilamani 6:5; 15:7.

  27.  

    27. 2 Pita 1:4.

  28.  

    28. “Fiefia Ki Māmani,” Ngaahi Himí, fika. 110; vakai foki Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:56–57..